NEOBIČNA POJAVA U GORNJOJ VRBICI – PROBEHARALO KAD MU VRIJEME NIJE

0

Mještani sela Gornja Vrbica ovih dana su se našli u čudu. Naime, stabla kruške i to više sorti, osim što na sebi imaju već zrele plodove, takođe imaju i behar. Za vlasnike ovih kultura ovo je neuobičajena pojava, jer do sada nijesu navikli da, u vrijeme kada treba da se plodovi beru, stablo probehara. Njihov komentar se svodi na jednu rečenicu: „Sve što je od Alaha, mi prihvatamo“.

Međutim, za struku ovo nije neuobičajena pojava. Kako saznaje portal radija, često se dešava da čak i u ranim jesenjim danima dođe do cvetanja određenih kultura tako da ni ova pojava krajem avgusta u Gornjoj Vrbici za njih nije volja viših sila. Kako kažu poljoprivredni inženjeri, na ovim stablima krušaka, postojali su pupoljci koji su tek sada sakupili dovoljno svjetlosti i pustili su cvijet. Ono što oni napominju to je da se sa ovih i sličnih kultura ne može očekivati prinos.

DENIS BOŽOVIĆ

SEAD RASTODER, OTAC NESTALE DJEVOJČICE: ANISA SE NIJE UDALA

0

Ni pet dana nakon nestanka 15-godišnje Anise Rastoder njena porodica ne zna gdje se nalazi, potvrdio je za ”Dnevni avaz” otac maloljetnice Sead Rastoder.

Pojedini portali prenijeli su da se Anisa udala za E. H., ali je to oštro demantovao Sead.

– Anisa se nije udala i žao mi je što momka bespotrebno uvlače u ovu priču. Komšinica nas je jučer obavijestila da je Anisa viđena kako izlazi sa M. H. (identitet poznat redakciji, op. a.) iz kuće u Hrasnici te nam je dala adresu. Riječ je o stanu koji je unajmila sestra M. H. pa nam vlasnik nije dao ući u kuću – kaže Sead.

Sead nam je otkrio da se u međuvremenu pojavio snimak s videonadzora iz jedne trgovine na kojem se na dan nestanka vide zajedno Anisa i M. H.

– On tvrdi da je nije vidio mjesec. Policija je izuzela snimak pa neka im on objasni zašto je lagao i kaže gdje je Anisa – poručio je Sead.

PREUZETO:AVAZ.BA

I BIHORCI IMAJU VATERPOLISTU: SHAMIL AGOVIĆ ČLAN HOLANDSKOG VK “DE ROBBEN”

1

Shamil Agović je prvi Bihorac koji je počeo da se bavi vaterpolom i istaknuti je član tima “DE ROBBEN” iz Holandije u kojem je prošao sve selekcije.

Shamil je rođen u Holandiji, a od svoje devete godine počeo da se bavi vaterpolom kada je gledao Crnogorce na Olimpijadi.

“Od svoje devete godine bavim se ovim sportom, a pošto potičem sa ovih prostora jednog dana bih volio da zaigram za neki naš tim. Od trenutka kada sam zaplivao i počeo ovo da radim pa sve do danas, prošao sam sve selekcije. Očekujem da ću zaigrati u prvom timu “DE ROBBEN” u Holandiji.  Vaterpolo je kolektivni sport, ali potpuno različit od drugih. U timu mora svaki pojedinac da posjeduje određene sposobnosti i da bude dobar, jer ako jedan nije dobar cio tim može izgubiti. Protivnici odmah primijete ko je najslabiji, pa samo njega napadaju i tako gubi cijela ekipa. Mogućnosti prilikom igranja ovog sporta su velike, stvaraju se širi pogledi, uviđaju se šanse, ali samo timski rad ispliva”, priča Shamil.

Shamil voli zavičaj ali je nezadovoljan pomanjkanjem uslova za razvoj vaterpola na sjeveru Crne Gore.

“Šteta što u Crnoj Gori nemamo olimpijski bazen da bi se moglo trenirati, a posebno je šteta što ih nema na sjeveru Crne Gore. Vjerujem da ovdje ima mnogo talenata koji su željni da se dokažu”, zaključuje Shamil.

Znanja i umijeća drugih je uvijek prisvajao i vješto učio ovaj sport, pa je tako ovog ljeta boravio u Beogradu u kampu VK Partizan.

“U vaterpolo svijetu VK Partizan je pojam i asocijacija za vrhunsku vaterpolo školu. Ovaj klub je i sinonim uspijeha u vaterpolu i kao takav je prepoznatljiv u Srbiji, Evropi i širom svijeta. Slobodno se može reći da je VK Partizan sa svojom prepoznatljivom školom jedan od najboljih, ako ne i najbolji sportsko-vaspitni vaterpolo kolektiv na svijetu”, dodaje Shamil.

Shamil je svojim vršnjacima poručio da se bave sportom i izaberu neki od zdravih stilova života.

“Radite ono što volite, ali zdravlje neka vam bude na prvom mjestu. Tražite sebi neki hobi, ispunjavajte vrijeme, budite što više zauzeti, a sport je odlična prilika za to”, poručuje Shamil.

ALDIJANA NOVALIĆ

U PONEDJELJAK SVEČANI PRIJEM I PODJELA ŠKOLSKOG PRIBORA ĐACIMA PRVACIMA OD STRANE ZK “BIHOR”

0

U ponedeljak će u prostorijama OŠ “Mahmud Adrović” biti održan svečani prijem đaka prvaka na kojem će koordinator ZK Bihor Enver Rastoder uručiti školski pribor prvacima sa teritoriji opštine Petnjica.

I ove godine će ZK Bihor pokloniti školski pribor za sve prvake na teritoriji  petnjičke opštine, kao i prvacima u četiri osnovne škole u Bijelom Polju.

ALDIJANA NOVALIĆ

 

IZLOŽBA “POSEBNA JE CRNA GORA” U PETNJICI PUN POGODAK

0

Izložba Prirodnjačkog muzeja „Posebna je Crna Gora“ koja je 15. avgusta otvorena u JU Centar za kulturu u Petnjici izazvala je veliko interesovanje svih onih koji su je posjetili, a trajaće do 28. septembra.

Rukovodeći u ovoj ustanovi kažu da su zadovoljni posjetom i time što svakodnevno čuju pozitivne komentare.

„Izložbu svaki dan isprati najmanje 10 osoba i tu dođu ljudi sa svih strana. Djeca se posebno oduševe, a to govori i knjiga utisaka koja je otvorena i u kojoj pročitamo zaista lijepe komentare. Očekuje se više posletilaca u danima kada počne nastava u školama, kada će i biti organizovana kolektivna posjeta učenika sa nastavnicima iz biologije, a isti će imati priliku da održe očigledni čas. Zadovoljni smo posjetom, a izložba je pun pogodak“, kazali su iz Centar za kulturu.

Admir Ćeman, zaposleni u ovoj ustanovi, koji svaki dan prati izložbu od 08-16h kazao je da je izložba nešto najbolje što je Prirodnjački muzej mogao prirediti.

„Svakodnevno ovdje srećem ljude koji iskazuju zadovoljstvo i oduševljenje što su vidjeli takve ljepote ovdje u Petnjici. Ovo je nešto najbolje što su iz Prirodnjačkog muzeja mogli prirediti i nadam se da će u budućnosti biti još izložbi sličnog tipa“, kazao je Ćeman.

Knjiga utisaka je pri ruci, a u njoj su se upisali ljudi sa raznih strana svijeta koji su srećni što su vidjeli koje ljepote posjeduje Crna Gora i što je to baš priređeno u našoj opštini jer ih raduje što djeca ovdje mogu da vide što i djeca u Podgorici.

ALDIJANA NOVALIĆ

MUP CG: 21 GRANIČNI PRELAZ ZA STANOVNIŠTVO POGRANIČNIH OPŠTINA CRNE GORE I SRBIJE

0

Stanovništvo pograničnih opština Crne Gore i Srbije moći će da prelazi državnu granicu na 21 mestu van službeno otvorenih prelaza, saopšteno je iz MUP-a Crne Gore.

Sporazum o pograničnom saobraćaju, koji su ranije potpisali ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Srbije, odnosi se na stanovništvo u pograničnim opštinama Crne Gore – Pljevlja, Bijelo Polje, Petnjica i Rožaje i Srbije – Priboj, Sjenica, Tutin i Novi Pazar.

Pograničnim područjem koje uključuje opštine u Crnoj Gori, kako su objasnili u MUP-u, obuhvaćeno je 131 naselje, a u Srbiji 113 naselja.

Sporazumom je definisano i 21 mesto za prelaženje državne granice van službeno otvorenih graničnih prelaza, koja su u potpunosti usaglašena od graničnih policija Crne Gore i Srbije.

Iz MUP-a Crne Gore su naveli da je posebna pažnja posvećena regulisanju režima pograničnog saobraćaja, kako bi se stanovništvu nastanjenom u pograničnim područjima obe države olakšalo kretanje i prelaženje zajedničke državne granice, u nameri da razvijaju i unapređuju privrednu, obrazovnu, zdravstvenu, socijalnu, kulturnu, sportsku i druge vidove saradnje.

Stanovništvu pograničnog područja obe države granične policije Crne Gore i Srbije izdavaće pograničnu propusnicu sa tačno navedenim mjestom na kojem mogu prelaziti državnu granicu.

“Granične policije Crne Gore i Srbije kontrolisaće prelaske državne granice u skladu sa zaključenim Sporazumom i svaka eventualna zloupotreba podrazumeva oduzimanje pogranične propusnice, pa ovakav način prelaska ne predstavlja opasnost za preduzimanje nezakonitih aktivnosti na granici”, ističu u crnogorskom MUP-u.

PREUZETO: SRNA

POTRAGA U SARAJEVU: NESTALA PETNAESTOGODIŠNJA ANISA RASTODER

0

Petnaestogodišnja Anisa Rastoder nestala je 23. avgusta oko 16.45 sati u Hrasnici, gdje i živi, kada se rastala s mlađom sestrom.

Ovu informaciju za ”Dnevni avaz” potvrdio je Sead Rastoder, otac maloljetnice.

– Ona je sestri kazala da ide obići krug, prošetati te da će doći kući. Međutim, nije se pojavila. Ja sam istog dana u 21.20 sati prijavio nestanak Policijskoj stanici na Ilidži – kaže očajni otac.

Sead je zamolio građane da, ukoliko imaju informacije o njegovoj kćerki, o tome obavijeste najbližu policijsku stanicu.

PREUZETO: AVAZ

PROMOVISANA ZUKORLIĆEVA “DREVNA BOSNA” U PETNJICI

0

Nakon što je završena prva faza radova na bošnjačkom kulturnom centru Sandžak u Petnjici i on pušten u rad, pod pokroviteljstvom BANU-a, a u izdavaštvu Matice Bošnjačke održana je promocija djela Drevna Bosna, autora akademika muftije Muamera Zukorlića. Ovo je prva promocija djela u Južnom Sandžaku.

Promotori su, pored autora akademika muftije Muamera Zukorlića bili i akademik Fatmir Bači, te gospodin Hazbija Kalač, kao i profesor Sefer Međedović, čije je impresije na djelo čitala njegova kćer Azra Međedović.

Promociji prisustvovale brojne istaknute ličnosti iz vjerskog, javnog, kulturnog i političkog života, među kojima muftija sandžački hfz Abdurahman ef. Kujević, predsjednik SABA-e gospodin Šefadil Ličina, te predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, direktor osnovne škole “Mahmut Adrović” u Petnjici Rifat Ramčilović, direktor Centra za kulturu u Petnjici Sinan Tiganj, te brojni drugi.

Na samom početku obratio se domaćin ovog skupa i, kako ga nazvaše, bajraktar projekta BKC Sandžak Almir Muratović koji je prisutnima poželio dobrodošlicu, a zahvalnost svima koji su na bilo koji način učestvovali u izgradnji BKC Sandžak.

Kao promoter, gospodin Hazbija Kalač iznio je svoje impresije na djelo Drevna Bosna, podsjetivši na stihove poznate pjesme, gdje stoji: “Ima jedan svijet gdje riječi su djela”. Sve svoje riječi, ističe Kalač, akademik muftija Zukorlić sproveo je u djela, samim tim, djelo Drevna Bosna nije moglo biti drukčije osim ovoga što jeste, unikat.

Drevna Bosna jeste djelo gdje se prepoznaje iskrena namjera i ispravnost postupka. Ovim djelom autor akademik muftija Zukorlić skida teret otuđenja dokazanih historijskih činjenica, predstavljajući istinu na vidjelo. Autoru ove knjige još jednom čestitam, a vama preporučujem da ovo vrijedno djelo ljudskog uma imate među svojim stvarima, da njime učite i vaspitavate svoju djecu, kako bismo imali razvijenu nacionalnu svijest o sebi, kao autohtonom narodu. Ovo je knjiga koja ne vrijeđa tuđa mišljenja, osjećanja ili stavove, nema potrebe, jer je ona sama po sebi zasnovana na istini”, poručio je gospodin Kalač.

Profesor Sefer Međedović, koji je trebao biti jedan od promotera, zbog neodloživih privatnih obaveza nije mogao biti na večerašnjem skupu, ali je zato njegova kćer, magistar pravnih nauka u Rimu Azra Međedović iznijela njegove impresije na samo djelo.

Autor je na pravi način opisao genezu Bosne od njenog nastanka pa do doba Osmanlija. Toliko trajanje Bosne opravdava naziv “Drevna”, jer je uspijela oduprijeti se svim napadima i nasrtajima, stradanjima i pokušajima da je nema. Autor ovim djelom osvjetljava autohtonost Bosne i njenog naroda. Dakle, Bosna nije srpska niti hrvatska, Bosna je bosanska, što se može vidjeti u Sarajevu najbolje, gdje imate džamiju, crkvu i sinagogu na maloj razdaljini”, između ostalog istakla je Azra Međedović.

Akademik Fatmir Bači, kao jedan od promotera, dao je svoje viđenje djela Drevna Bosna. Knjige vrijede onoliko koliko pričaju budućim generacija o dostojanstvu čovjeka, ističe akademik Bači, a ova knjiga ima toga nevjerovatno mnogo.

“Drevna Bosna je, znajte, velika lokomotiva, koja će, siguran sam, pokenuti velike stvari. Pamtite ove riječi da ih se sjetite kada dođe taj trenutak”, kazao je akademik Fatmir Bači.

On je čitao svoje pjesme prisutnima, koji su uživali u poetičkim djelima o Bosni, kao što su Uspavanka, Slavujeva pjesma, O Bosni ako smijem, Nisi sjećanje, te drugim pjesmama.

Autor knjige akademik muftija Muamer Zukorlić ističe da je Drevna Bosna svojevrstan pečat njegovog rada i djelovanja.

“Više puta je pomenut pojam “iskrenost namjere”, što me inspiriše da kažem nešto o namjerama koje su me pokrenule da se pozabavim temom Drevne Bosne i posvetim joj negdje oko pet godina aktivnog rada, ali mnogo više promišljanja o svemu tome. Krenulo je sve to vrlo spontano, prethodno me godinama mučilo nekoliko pitanja. Ono što danas imate u koricama Drevne Bosne je zapravo pokušaj davanja odgovora prvo sebi, a onda drugima, pa ako još nekom budu korisni onda je dobro došlo. Prvo jeste činjenica da je kod grada Jajca tokom jednog dana više od 40 000 porodica primilo islam. Nešto se u sredini Bosne desilo što je dalo potpuno drugi smisao. Drugim riječima, izgledalo je da su bili spremni za islam, pa im je sultan Mehmed Fatih donio islam. To me je još od medresantskih dana mučilo, odgovor zašto? Mene je zanimao akademski odgovor, pa sam tragom tog istraživanja i krenuo”, ističe akademik muftija Zukorlić.

Tadašnji Bošnjani bili su, ističe Muftija, monoteisti, vjerovali u jednog Boga.

“Ako tome dodate činjenicu da su nekoliko stotina godina proganjani od rimokatoličkog i ortodoksnog faktora, ubijani, mučeni, onda je jasno da su nakon svega toga čekali istinu i spas koji su došli”, navodi Muftija.

“Nepojmljivo je da je to drvo nekoliko puta kroz historiju bilo sječeno, pod uticajem raznih oluja i vjetrova, te drvokradica bilo prekrajano, a da je opet ostalo, a oni opet kažu ma nema tu ništa, korijeni su vam plitki. Pa kako mogu biti plitki, a toliko su jaki i čvrsti?”, kaže akademik muftija Zukorlić.

Pripremano je, ističe muftija akademik Zukorlić, da Bošnjaci postanu ljudi bez nacije, takozvani “bijeli cigani”, ali je u posljednji trenutak odbranjena Bosna, ponosni Bošnjanin shvatio ko je i šta je i spasio se. Toliko je falsifikata o nama, podvlači akademik muftija Zukorlić, da je planirano da nas nema.

“Bitno je ne pasti, ne odustati, ne poviti se. Ključ je da ne klekneš, da se ne saviješ ni pred kim, osim pred Bogom. E to je pravi Bošnjak. Ustaneš, sa sebe otreseš prašinu, kažeš – jeste to sam ja, ešhedu en la ilahe ilallah, merhaba, selam alejkum i ideš dalje”, poručuje akademik muftija Muamer Zukorlić.

Nakon promocije upriličeno je fotografisanje i potpisivanje djela Drevna Bosna, kao i posluženje za sve priustne.

BKC Sandžak u Petnjici poklonio je po jedan primjerak djela Drevna Bosna predsjedniku opštine, školskoj biblioteci i biblioteci Doma kulture u Petnjici.

“SANA”

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: VEČERAS U CENTRU ZA KULTURU ESTONSKI FILM “ŽIVE SLIKE”

0

Večeras će se u sklopu V Bihorskog kulturnog ljeta prikazati estonski film “Žive slike”. Prikazivanje  je zakazano za 20 h u sali JU Centar za kulturu Petnjica.

Prikazivanje filma će trajati 136 minuta, a drama  “Žive slike” je nesvakidašnja estonska drama u režiji Hardija Volmera. Helmi i Julijus su dvoje zaljubljenih koji svedoče protoku vremena dok borave u kući koja je ranije bila u posjedstvu baltičkih Njemaca. Tokom godina, kako se vremena mijenjaju, njihova ljubav biva i podržana i napadana, sve do krajnjih dana.

Ova istorijska melodrama vodi gledaoce u Estoniju XX veka. Priča počinje po rođenju glavnih likova – na samom početku vijeka, a završava se u oslobođenoj Estoniji u kojoj počinju da vladaju zakoni novog kapitalizma.

Glumci koji tumače uloge drame su: Linda TallinnMairen MangussonSandra Uusberg.

ALDIJANA NOVALIĆ

ODRŽANO BAJRAMSKO VEČE U PETNJICI

0

Sinoć je u JU Centar za kulturu u Petnjici u okviru V “Bihorskog kulturnog ljeta” održano Bajramsko veče.

Gosti večeri bili su hor i kulturno umjetničko društvo “STAMBOL” iz Novog Pazara. Hor je osnovan 2012. godine, a prvobitni cilj im  je očuvanje vjere i kulturne tradicije, budeći kod slušaoca ljubav i osjećaj prema vjeri, kulturi i običajima bošnjačkog naroda, a glavni koordinator hora je Dževad Zejnelović.

Veče je otvorio Sinan Tiganj direktor JU Centar za kulturu u Petnjici govoreći o Kurban bajramu i odakle datiraju vjerovanja o ovom prazniku, kao i o “musafirima” koji će ove dane obilježiti u Petnjici.

“Večeras imamo priliku da ugostimo hor iz Novog Pazara i da zajedno sa njima obilježivo dane Kurban bajrama, jedan od dva vjerska praznika koji proslavljaju muslimani širom svijeta. Proslava Kurban bajrama počinje dolaskom hodočasnika na hadžiluku, od planine Arafat, koja se nalazi istočno od Meke. Dani Bajrama su zapisani u hadisu kao “dani sjećanja”, a nama je sve to propisano ostavljeno id a žrtve prinosime u ovim danima”, kazao je Tiganj.

Pjevanje im je ljubav, a jedina želja je da ljudi budu ljudi, što su predstavnici hora i kazali u obraćanju.

“Rastemo i posmatramo svijet oko sebe. Vidimo, čujemo, nerijetko i osjetimo patnju ljudi u svijetu. Patnju djece, majki, starih, onih koji moraju napustiti svoj dom ili ga uopšte nemaju. Neka plač djece u izbjegličkim kampovima zamijeni osmijeh na igralištima, radost u školama. Neka pobijedi ljubav i mir. Naše pjevanje je ljubav, naša želja je sretno djetinjstvo, naša molitva je da majčina suzu zamijeni osmijeh, a nača poruka je da ljudi budu ljudi”, bila je poruka hora “STAMBOL” iz Novog Pazara.

ALDIJANA NOVALIĆ