FIRMA “TOŠKOVIĆ” NAJAVILA NOVI CENTAR PETNJICE ZA 60 DANA

0

Rekonstrukcija ulica užeg gradskog jezgra u Petnjici je jedan od važnijih projekata u ovoj godini. Vrijednost radova je 150,000€, a radiće ga firma „Tošković“ iz Podgorice.

Rekonstrukcija centra Petnjice

„Ovo je jedan od važnih radova za razvoj Petnjice. Svakako da će uže gradsko jezgro u Petnjici dobiti novi, ljepši izgled. U sklopu ovog projekta ne podrazumijeva se rušenje objekata, već samo rekonstrukcija i uređenje ulice. Ovaj projekat smo dugo najavljivali, ali zbog tenderske dokumentacije i nepovoljnih vremenskih uslova nijesmo mogli otpočeti sa radovima. Sada se nadamo da će nas vrijeme poslužiti i da ćemo moći završiti, kako je najavljivano od strane izvođača radova, za 60 dana“, kazao je, za portal Radija Petnjica, predsjednik Opštine Petnjica, Samir Agović.

ALDIJANA NOVALIĆ

POČELA OBUKA ČLANOVA BIRAČKIH ODBORA U PETNJICI

0

Shodno Zakonu i izboru odbornika i poslanika, a po preporuci Državne izborne komisije, OIK Petnjica je imenovala biračke odbore na predlog parlamentarnih stranaka koje imaju pravo da predlože članove u stalni sastav biračkog odbora.

Poslednji rok je bio 4.april, a OIK je tu proceduru završila prije predviđenog roka. U saradnji sa DIK, danas su organizovali obuku za članove biračkih odbora, a obuci su prisusustvovali predstavnici OEBS-a i ODIHR-a koji prate trening i edukaciju članova biračkih odbora.

„Državna izborna komisija je angažovala i trenere i edukatore koji će obaviti ovaj dio posla, a predsjednik i čalnovi OIK su takođe aktivni i učestvuju u predavanjima i obuci biračkih odbora. Naravno, tu smo da odgovorimo i na složenija pitanja koja interesuje članove biračkih odbora. Veći broj članova, predsjednika i njihovih zamjenika se odazvao edukaciji i sve ide predviđenom dinamikom sa željom da se birački odbori kao najvažniji organ za sprovođenje izbornog procesa budu obučeni na kvalitetan način kako bi se izborni proces sproveo u skladu sa zakonom“, istakao je za portal radija Mersad Latić, predjsednik OIK Petnjica.

Edukacija je počela danas u 10 časova, a predavanje i edukacija se održava u dvije sale administrativnog centra u Petnjici.

DENIS BOŽOVIĆ

NOVI STRELJAČKI KLUB “BIHOR” UPISUJE ČLANOVE

0

Streljački klub “Bihor” iz Petnjice u narednim danima će upisivaćes nove članove starije od 10 godina.

Iz uprave streljačkog kluba kazali su za portal Radija Petnjica da će zbog nedostatka sopstvenih prostorija organizovati treninge, kao i takmičenja u prostorijama streljačkog kluba u Beranama, o njihovom trošku, sve dok se u Petnjici ne obezbijede adekvatne prostorije.

Upis je besplatan, a sa treninzima će početi 10.04.2018. godine u utorak. Sve informacije u vezi sa upisom mogu se dobiti na broj telefona: 067-623-636 I 069-525-292.

Iz uprave streljačkog kluba “Bihor” su nam kazali da je ovom klubu cilj u ovoj godini da uvježba i osposobi članove za prvenstvo Petnjice, kup Kolašina, kup Berana, državno prvenstvo Crne Gore, kao i za MOSI.

ALDIJANA NOVALIĆ

UBJEDLJIVA POBJEDA PETNJIČANA U GOSTIMA

0

Fudbaleri FK Petnjica u prvoj utakmici proljećnog dijela sezone ostvarili su pobjedu. Petnjičani su u 11-om kolu gostovali ekipi Napredak iz Berana i ostvarili ubjedljivu pobjedu od 4:0.

 

Prvih četrdeset pet minuta je završeno bez golova, a Petnjičani su propustili mnogo prilika. U drugom poluvremenu dominacija Petnjičana je došla do izražaja, pa je Ibro Murić doveo svoj klub u vođstvo. Drugi gol za FK Petnjica je postigao Lazar Djeković i time povisio rezultat na 2:0.

Nakon bezbroj propuštenih šansi koje su se nizale pred golom domaćina, Belvin Kuč postiže i treći gol za goste iz Petnjice, a konačnih 4:0 postavio je Armin Ramčilović. Fudbaleri Petnjice zauzimaju četvrto mjesto na tabeli Sjeverne regije i u četvrtak će na stadionu u Gusarama dočekati trećeplasiranu ekipu Pljevalja. Prvo mjesto na tabeli zauzima ekipa FK Mojkovac, a drugo mjesto Borac iz Bijelog Polja.

DENIS BOŽOVIĆ

MURATOVIĆ POMAŽE ZAVIČAJ: FINANSIRAĆU KOLIKO GOD TREBA SAMO DA PETNJICA IMA HITNU POMOĆ

0

Biznismen iz Petnjice Muamer Muratović, vlasnik jedanog od vodećih maloprodajnih lanaca “DADI” u Crnoj Gori, želju da pomogne svom kraju pretočio je u finansiranje radova na uređenju stanice hitne pomoći u Petnjici, koja se gradi u sklopu već postojeće zdravstvene stanice.

Za potal Radija Petnjica Muratović je kazao da mu je zadovoljstvo da pomogne svom kraju te da će izdvojiti koliko god sredstva bude potrebno da bi se oformila jedinica hitne pomoći. “Iznos sredstava koja će biti uložena za sada nije poznat, jer je tek početak radova, ali to nije ni važno jer ću doprinijeti koliko god bude trebalo samo da se oformi ova stanica i radovi što prije privedu kraju”, rekao je Muratović.

ALDIJANA NOVALIĆ

PETNJICA: NASTAVILJENI RADOVI NA SANACIJI KORAĆKOG POTOKA

0

Poslije zime nastupilo je proljeće, a proljeće je sa sobom donijelo radove u polju ali i one građevinske koji su bili odloženi zbog loših vremenskih uslova. Jedan od tih poslova je i sanacija Koraćkog potoka u blizini opštine. Vrijedne radnike iz firme FINEKO iz Bijelog Polja, zatekli smo na gradilištu u razmjeravanju, a u naredna dva mjeseca se i očekuje završetak radova.

Povodom započetih radova na sanaciji Kraćkog potoka pedsjednik opštine Samir Agović za portal Radija Petnjica je rekao da je sanacija ovog potoka od velikog značaja za građane Petnjice.

“U sami projekat sanacije potoka uloženo je 150.000 eura, a njime ćemo, prije svega zaštititi životnu sredinu, ali i napraviti prostor za parkiranje sve većeg broja automobila. Kasnije se na tom prostoru mogu postavljati trafike, što će se utvrditi projektnom dokumentacijom. Pored ovoga, značajno je reći da će u narednim danima započeti i radovi na uređenju ulica u jezgru Petnjice”, rekao je Agović.

ALDIJANA NOVALIĆ

KOMUNA: ČEKAJUĆI BIBLIOTEKU U PETNJICI – DAROVI VEĆ PUNE POLICE

0

 

Imajući u vidu da je naša opština tek nedavno osnovana i da ne posjeduje uslove za rad biblioteke, osnivanjem JU Centar za kulturu smo predvidjeli da u ovdje uskoro formiramo bibliotečku i muzejsku jedinicu. I prije osnivanja ove ustanove, u okviru Doma kulture kao organizacione jedinice JU Centar za kulturu Berane, započeli  smo nabavku knjižnog fonda. Prvu inicijativu o osnivanju biblioteke pri Domu kulture, uz ostale, pokrenuo je i dr Isat Skenderović prilikom održavanja Dana dijaspore 2009, što će kasnije rezultirati donacijama.

Tako smo do sada uspjeli da, putem raznih donacija i pojedinačnih poklona, prikupimo više od 6.000 knjiga. Prvu donaciju imali smo od našeg književnika Zumbera Muratovića iz Sarajeva, koji je poklonio 100 naslova prilikom promocije svoje knjige” Sejdefini snovi “, još 16. jula 2010. Iste godine smo dobili donaciju od dr Isata Skenderovića i dr Izeta Šabotića, koji su posredstvom Narodne biblioteke “Derviš Sušić” u Tuzli, lično i svojim automobilima donosili knjige tokom svakog njihovog dolaska u zavičaj. I prilikom gostovanja KUD-a “ Bihor “ u Tuzli, u povratku smo u autobusu donijeli oko 600 knjiga. Ova donacija uvaženih doktora nauka iz Tuzle i danas traje.

Takođe, veoma vrijednu kolekciju knjiga dobili smo i od Azema Kožara, još jednog doktora istorijskih nauka iz Tuzle. I od JU Gimnazija „Panto Mališić“ iz Berana dobili smo oko 1300  knjiga. Akciji prikupljanja knjiga pridružio se i Reho Ramčilović, nastavnik maternjeg jezika i književnosti sa 101  naslovom, zatim Zumrerta Sklenderović iz Trpezi, Bajram Ramčilović iz Petnjice , Nadžib Kočan iz Novog Pazara, književnik Zlatko Dukić i ostali. A, najnoviji dar od oko 180 knjiga dobili smo i od Nacionalne biblioteke „Đurađ Crnojević“ Cetinje.

Da se predano radilo najbolje pokazuje i činjenica da je i Ministarstvo kulture prepoznalo našu aktivnost na polju stvaranja bibliotečkog fonda i otvaranja Biblioteke  i Muzejske jedinice  kao organizacione jedinice Centra podržavši projekat „ Adaptacija i opremanje muzejske i bibliotečke jedinice“ sa  10.000 eura. Tako smo već krajem prošle godine nabavili knjižne police firme „Furniture Plus“ iz Beograda i  adaptirali, te priveli namjeni jednu prostoriju u kojoj bi bila i čitaonica sa desetak mjesta.

Ovih dana očekuje se  da SO Petnjica usvoji Plan  program rada  za  tekuću godinu i potvrdi odluke Savjeta Centra za kulturu  o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta , nakon čega  će se raditi na  daljem obezbeđivanju knjižnog fonda a posebno novijih izdanja, školske i studentske literature i na taj načina stvoriće se  uslovi za vraćanje mladih knjizi i nauci. Ovom prilikom se zahvaljujemo svima onima  koji su pomogli na dosadašnjim aktivnostima na ovom polju i apelovao da svako ko ima mogućnosti pokloni ili finanijski podrži  nas u širenju knjižnog fonda  koji bi bili na  usluzi čitaocima naše opštine .

Sinan Tiganj   ( Autor je  direktor JU Centar za kulturu Petnjica)

IZVOR: KOMUNA

PROMOCIJA GLASNIKA BIHOR U TUZLI

0

U organizaciji Bosanskog kulturnog centra i Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka podružnica Petnjica, 4.aprila u Tuzli će biti organizovana promocija Glasnika Bihor.

Pored promotera prof. dr Avdula Adrovića, prof. dr Izeta Šabotića, u ime izdavača će govoriti Sinan Tiganj direktor Centra za kulturu Petnjica. U ime organizatora prisutnima će se obratiti dr Isat Skenderović kao i predsjednik opštine Petnjica Samir Agović. Promocija će se održati u 18 časova u Plavoj Sali Bosanskog kulturnog centra u Tuzli.

DENIS BOŽOVIĆ

NOVI BROJ ČASOPISA KOMUNA

0

Novi 25. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je  i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.

Posebno izdanje Komune  je ovoga puta  u cjelosti posvećeno crnogorskom bibliotekarstvu i kojem donosi veliki broj interesantnih tekstova  iz skoro svih biblioteka iz crnogorskih opština.

Časopis započinje uvodnikom “Papirus na svjetskoj mreži “ iz pera Bogića Rakočevića,  prvog čovjeka Nacionalne biblioteke “Đurđe Crnojević” na Cetinju koji ističe “da se biblioteka sada, više nego ikada, nalazi na raskršću svjetova pošto smo svjedoci nevjerovatnih globalnih inovacija u kojima se ljudi sve teže snalaze”

U ovom broju Komune nekoliko tekstova iz najveće crnogorske biblioteke “Đurđe Crnojević” među kojima i onaj pod naslovom Čuvar kuća znanja i obrazovanja koji potpisuje Dragica Lompar, “Milioni u tišini” autorke Milenije Vračar, “Nužan novi softver” Vjenceslave Ševaljević, o nacionalnoj zbirci “Montenegrina “ iz pera Slavice Glendža pod naslovom “Baština unikata i rariteta”, kao i tekst Milorada Milovića o retrosprektivnoj crnogorskoj bibliografiji.

Tu je i zapis  Ljiljane Ćuković  o Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” iz Podgorice  pod naslovom “Čuvar tradicije u digitalnom dobu”, potom priča o bibliotekarstvu u Kotoru do XX vijeka “ Na temeljima slavjanskih čitaonica “ iz pera Jasmine Bajo, tekst Marije Starčević o biblioteci opštestva risanskog “ Čudesna poetska radionica “ i gradskoj biblioteci i čitaonici u Herceg Novom autorke Nevenke Mitrović “Naslovi sa zavičajnim pečatom”.

Tu su i tekst o narodnoj biblioteci u Baru Mile Čordašević pod naslovom “Rajski hram pod Rumijom “ i esej Željka Milovića “Let u lepet knjige “ kao i priče o bibliotekama u Nikšiću autora Mihaila Peroševića pod nazivom “Krugovi knjiške elite”, kao i esej Dragana B.Perovića o sjećanju na knjigoljupce i ostale pod naslovom “Pioniri i tri Vuka “.

U tekstu o vijeku ipo cetinjske čitaonice Vesna Lagator Pjevac piše o Narodnoj biblioteci i čitaonici “Njegoš” pod naslovom “Luča za domaće i izvanjce, a Velimir Ralević  o beranskoj biblioteci “dr Radovan Lalić” o njenim prvim začecima i opstanku punih 140 godina kao “Misiji za Limsku dolinu”.

Edin Smailović iz Bijelog Polja piše o tamošnjoj biblioteci pod naslovom “Ponosni na Jevanđelje i Kur”an, a Veselinka Loktionov o prvoj savremenoj mobilnoj biblioteci “Infobus do kućnog praga “ dok Amer Ramusović piše o zavidnoj tradiciji bibliotekarstva u Andrijevici pod naslovom “Nad knjigom i vojvode i nepismeni “.

 Komun@ donosi i priču Alja Redžematovića o matičnoj biblioteci u Plavu pod naslovom “Tradicija na Racini”, kao i Ibrahima Ibra Rekovića zapis i crtež o nebrizi,  nemarnosti i nestanku nekadašnje brvnare u kojoj je bila smještena  plavska knjižara i čitaonica koja potiče čak iz 1471 godine pod naslovom “Zla sudbina baštine “

“Šerijatski sudija čelnik prve čitaonice “, naslov je teksta Fetije Kurtagić o tradiciji narodne bibliteke u Rožajama, a Kalina Adrović Vulić piše o Memorijalnoj biblioteci “Kadrija Adrović” u Petnjici  pod naslovom “I san na dar zavičaju “, a Sinan Tiganj o budućoj gradskoj biblioteci u tom kraju za čiji početak rada Ministarstvo kulture je već odvojilo 10 hiljada eura.

Tu su i priče o gradskoj biblioteci u Mojkovcu” Knjiga u punom konforu “ iz pera Sonje Manojlović i gradske biblioteke u Danilovgradu “Naslovi u Knjazovom ljetnikovcu “ autora Bojana Brajovića, kao i tekst Ardite Rama o narodnoj biblioteci “Mirko Srzentić”iz Ulcinja kao memoriji najužnijeg crnogorskog grada u koricama.

Đina Bajčetić piše o bibliotekarstvu Pljevljima u tekstu s naslovom “Uz skriptorij Gavrila Trojičanina”, a Dražen Drašković o bibliotekarstvu u Kolašinu pod naslovom “Korice od 128 ljeta “.

U najnovijem 25.broju časopisa Komun@ publikovani su i tekstovi Žarka Mandića koji predstavlja djelo Isaka Kalpačine, pripovjedača, romanopisca i esejistu pod naslovom “ Zvonki jezik Pive i Drobnjaka “, zatim Faruka Dizdarevića koji piše o knjizi Čeda Baćovića “O mehametu i gaziluku “ koji je štampala izdavačka kuća “Almanah “, odlomak iz knjige” Kad se vrijeme plašilo čovjeka “ Rahmana Adrovića koju je priredio i uredio Ramiz Hadzibegović, kao i  nastavak teksta iz prethodnog broja o Bunama Bihoraca u Osmanskom carstvu autora mr Saita Šabotića.

Tu je i tekst o predstavljanju časopisa Komun@ i Starine Crne Gore u Zagrebu  u sklopu manifestacije “Dani crnogorske kulture u Hrvatskoj”, a i ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a  čitaoci ga mogu pronaći  na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

KOMUNA: BIBLIOTEKA “KADRIJA ADROVIĆ” – I SAN NA DAR ZAVIČAJU

1

 

Biblioteka “Kadrija Adrović“ poklon je novoosnovanoj Opštini Petnjica. Zahvaljujući profesoru dr. Saliji Adrović, bratu Kadrije Adrovića koji je prvi došao na ideju za otvaranje ovakve biblioteke, prije duže od deceniju i po, a koji je putem NVO „Društvo prijatelja knjige“ prikupio veliki broj knjiga (oko 3.000 naslova) namijenjenih za njeno otvaranje. I Kadrijina porodica, naravno, podržala je ovu ideju i godinama prikupljala knjige kako bi ona bila realizovana. Uz porodicu, veliki doprinos pripada i Savjetu Muslimana Crne Gore, Fondu za zaštitu manjinskih prava, koji su opredijelili jedan dio sredstava za realizaciju, kao i RTGC i ostalim brojniim donatorima koji su obogatili bibliotečki fond koji sad broji više od 6.000 naslova. Govoreći o svom bratu čije ime nosi biblioteka, prilikom otvaranja,  doc. dr Salija Adrović  je, izmedju ostalog, rekao:

“Ova biblioteka je dokaz da vrijeme ne može da izbriše sjećanje na jednog izuzetnog čovjeka koji je ostao i ostaće upamćen u istoriji ovog kraja. Naš Kadrija je za života radio i sanjao o boljem životu, zalagao se da ljudi ovog kraja cijene sebe i resurse koje imaju, kao i da cijene rad i od njega žive. Rano je otišao i nije doživio da ostvari sve svoje snove, ali mi nastavljamo njegovu misiju. Na taj način on živi u našim sjećanjima. Osim za porodicu on je radio za komšije, selo, svoj zavičaj, radio je za ljude. Imao je harizmu, ljudi su ga voljeli i vjerovali su mu. On je volio život volio je ljude i znao je živjeti. Za njega nije bilo prepreke koju nije mogao da savlada, bio je hrabar inteligentan i po tome će ostati upamćen. Prenosio je znanje ljudima ovog kraja i ostaje kao sjećanje i nastavak njegove misije ova biblioteka da nastavi njegovu misiju i poruku a ona je ’znanje je najveće bogatstvo’’

O značaju ove biblioteke, i predsjednik Opštine Samir Agović, kazao je;

“… Kadrija Adrović je bio vizionar, koji nije uspio da dovrši svoju misiju, ali kada neko sa tolikom željom i elanom radi, on to prenosi drugima, i on je to učinio i zahvaljujući tome danas otvaramo ovu biblioteku. Kadrija je kao veliki aktivista, prosvjetni radnik i kao veliki ljubitelj knjige i ovog kraja znao koji je pravi put, a to je znanje i nauka. Život je bio kratak da bi postigao ono što je želio, ali njegova porodica i prijatelji treba da budu ponosni na njega. Nastavljamo Kadrijinu misiju,  kroz ovu biblioteku koja mnogo znači za Petnjicu’’…

Sa ponosom se može reći da je Memorijalna biblioteka od velikog značaja za sve, pogotovo mlade ljude u Bihoru, pa i svojevrstan ukras Opštini Petnjica, uz ime Velikog čovjeka koji je za života uvijek prenosio svoju viziju mnogim generacijama, da nastave životni put družeći se sa knjigom. Biblioteka je otvorena u prostorijama Mjesne zajednice Petnjica i još uvijek je tamo, a prema obećanju predsjednika Opštine Agovića, prilikom otvaranja, očekujemo da će u skoroj budućnosti ona biti preseljena u zgradu Kulturnog centra.

Knjiga je svačija i pisci pripadaju onima koji ih čitaju , tako vjerujemo da će i ova biblioteka biti mjesto okupljanja svih stanovnika Petnjice, da će se u njoj održavati književne večeri, večeri retoričara, te aktivnosti koje mogu biti edukativnog karaktera, naro;ito za djecu, uz ostale kulturne i obrazovne sadržaje. I naziv Memorijalne biblioteke Kadrija Adrović, trebalo bi da bude simbol generacijama koji su ga poznavali. A, mladjim generacijama koje dolaze stalna pouka da je “znanje najveće bogatsvo”, te da se ono i ponajprije stiče  – čitanjem!

Knjgoljubac i akcijaš

Kadrija Adrović bio je aktivista u mnogim projektima koji su bili od koristi za bihorski kraj, između ostalog, i kao glavni organizator izgradnje vodovoda za rodno selo, kao i izgradnje omladinskog doma na Boru. Bio je i predsjednik MZ Petnjica, te provodio brojne akcije za izgradnju lokalnih puteva, mostova i ostalog za doborbit svog zavičaja. Za svoj rad je dobio veliki broj zahvalnica i, priznanja. Volio je svoj posao, školske učionice u kojima je svojim učenicima prenosio  znanje. Izveo je mnoge generacije na pravi put, a naročito je i veoma volio knjige.

Adrović je rođen 3. novembra 1946. u selu Bor, od oca Mula i majke Drage. Osnovnu školu završio je u Petnjici 1960., a gimnaziju u Skoplju 1968, gdje je I dalje nastavio školovanje i diplomirao na Pedagoškoj akademiji – odsjek istorija i geografija, 1971. Iste godine zasniva radni odnos u osnovnoj školi Trpezi, a potom 1979.  prelazi u osnovnu školu “Mahmut Adrović”, u Petnjici, gdje je radio sve do prerane smrti 1995. Od 1973. u braku sa Refkom Šabotić, dobio je četiri kćerke; Adelinu, Kalinu, Elzu i Larisu.

KALINA ADROVIĆ VULIĆ

IZVOR : KOMUNA