AKCIJA TURISTIČKE ORGANIZACIJE I RADIJA PETNJICA: POVODOM DANA EKOLOŠKE DRŽAVE CG UREĐIVALI I ČISTILI IZLETIŠTA
U oktobru dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023”
Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023” održaće se 6. i 7. oktobra 2023. godine u Petnjici sa početkom u 9 časova.
MURATOVIĆ PORUČIO AGOVIĆU: JE LI VAS SRAMOTA ŠTO STE I DALJE NA ČELU NAJGORE RANGIRANE OPŠTINE U CG
AGOVIĆ: NEKA ERVIN PITA ERVINA ZAŠTO NEMA INVESTICIJA ZA PETNJICU SA DRŽAVNOG NIVOA
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović demantovao je navode predsjednika OO BS-a Ervina Durakovića i nezavisnog odbornika Aldina Muratovića, koji su u izjavi za naš portal kazali da projekat biljnog prečišćivača u Gusarama i projekat transfer stranice od samog početka prati netransparentnost, kao i to da je Opština Petnjica mogla uraditi više i oba projekta staviti u funkciju.
Njegovo reagovanje prenosimo integralno.
,,Nije me začudila reakcija odbornika Muratovića i Durakovića, jer oni često zbunjuju javnost. Jasno sam u izjavi objasnio zbog čega se ova dva projekta nijesu privela namjeni. Kazao sam da je Opština Petnjica, vrlo brzo reagovala, da se u datom trenutku pojavila sredstva od Ministarstva i Centra za razvoj i da je opština bila spremna da se na njenoj teritoriji uradi biljni prečišćivač i ne postoji niko ko može biti protiv tog. S obzirom na to da nemamo riješen problem otpadnih voda u samom centru Petnjice, našli smo vrlo brzo lokaciju, kooperativno sarađivali sa partnerima i doveli do kraja taj projekat. Ono što je vezano za izgradnju kanalizacione mreže i obaloutvre, jasno smo rekli da je to država Crna Gora preko kapitalnog projekta i kapitalnog budžeta trebala da finansira, obzirom da je to šireg značaja i da je vrijednost projektna oko 4.5 miliona eura i da opština Petnjica nije imala sredstava za to. Ne mogu ni jedan, ni drugi oponent da kažu da je Opština imala sredstava, jer nije.
Ervina Durakovića bih zamolio da više razgovara sa drugim Ervinom i da građanima objasni, šta je razgovarao Ervin sa Ervinom i šta to znači za građane Petnjice i šta to znači u trenutku kada nemamo izbore, znam da kadu su izbori Ervin, sa Ervinom razgovara i dogovara. Pitam sve građane, šta su oni uradili kada su oni vlast na državnom nivou, za građane i za ove ove projekte? Za razliku od njih lokalna uprava se u kontinuitetu zalaže, traži, insistira da ovaj sistem bude održiv i da pomognemo građanima u svakom trenutku.
Ono što želim takođe da kažem, vezano za transfer stanicu – Opština Petnjica je korisnik projekta koji je finansiran od strane Evropske unije i čudi me, što gospodin Duraković kaže da nema transparentnosti. U svakom programu Javnih radova, na Skupštini opštine smo na potpuno transparentn način razgovarali o projektima.
Dakle apsolutno nije tačno da nema transparentnosti. Opština Petnjica nije imala ta sredstva, niti je raspisivala Javne pozive za izvođenje radova na ova dva projekta. Mi kao opština smo samo korisnici projekta I ono što smo radili sa naše strane je korektno i transparentno.
Za projekat biljnog prečišćivač riješili smo imovinske odnose koji su se u datom trenutku bili opterećenje.
Što se tiče druge lokacije, gdje je stacionirana transfer stanica, takođe smo riješili problem. Evropska unija je finansirala projekat, a opština Petnjica i Đakovica korisnici i gdje su dvije nevladine organizacije iz Crne Gore, Centar za regionalni razvoj iz Rožaja i druga, takođe nevladina organizacija iz Peći su bili partneri u ovom projektu.
Dakle opština Petnjica je sve uradila, što se tiče nje da ova dva projekta budu završena.
Što se tiče napajanja električnom energijom, to je pitanje koje treba postaviti nekom drugom. Imali smo bezbroj sastanaka sa CEDIS-om i tražili da se riješi taj problem, oko izgradnje trafostanice, koja bi koristila i za planiranu industrijsku zonu.
Nijesmo imali podršku od organa iz energetskog sektora i onda smo od ovog miliona kojeg je dobila Opština Petnjica od Vlade, kroz program ekonomskog državljanatva opredijelili 41.000 eura za izgradnju trafostanice, jer transfer stanica je potreba Petnjici.
Zato smo konstruisali da na ovaj način to i rijesimo. Nema tu nikakve netransparentnosti i tajnosti, ja vas pitam samo da li su u nekim manjim susjednim opštinama imali ovakva dva projekta? Nijesu.
Nije prilika ni mjesto da govorim govorim o tome. Dužnost je lokalne uprave bila da se bori za sve moguće projekte i koristi sva moguća sredstva koja su u datom trenurku bila na raspolaganje. Zašto ovi ljudi govore na ovaj način, meni je potpuno jasno, ali zbog građana saopštavam im, apsolutno tačne činjenice kada su u pitanju ova dva projekta. Dakle završiće se ova dva projekta kada Vlada Crne Gore izdvoji sredstva koja su bila planirana, ali pitam gospodina Durakovića da on pita drugog Ervina, zašto nema podrške iz nadležnosti odakle oni pokrivaju pozicije.
Gdje je 3.000.000 eura koje je odobrila Skupština Crne Gore, na osnovu intervencije Albina Ćemana za put Bioča-Petnjica, zašto se nije raspisao tender? Zašto se nije raspisao tender za nastavak izgradnje i rekonstrukcija ulice Petnjica-Lagatore? Gdje je Vlada Crne Gore kroz kapitalni budžet predvidjela 82.000 eura, gdje su sredstva za izradu projektne dokumentacije koja je Vlada Crne Gore izdvojila za put Petnjica-Bor-Savin Bor u iznosu od 34.000 eura. Nemamo tender ni za jednu poziciju. Imamo 3.262.000 eura koja su budžetski opredijeljena za potrebe Opštine Petnjica, ali nažalost nema realizacije. Tako da su to pitanja na koja treba da odgovori gospodin Ervin Duraković. Realno bi bilo da onaj koji učestvuje u vlasti u državnom nivaou saopšti zašto nema investicija sa državnog nivoa”, zaključio je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
ERIS BABAČIĆ
U Petnjici upisano svega 500 učenika svih razreda
Osim što je upisano svega 38 prvaka, na prostoru cjelokupne opštine Petnjica, upisano je i svega 500 učenika svih razreda. Taj broj osamdesetih godina prošlog vijeka bio je skoro tri hiljade.
Pad nataliteta najbolje potvrđuje stanje u Osnovnoj školi “Mahmut Adrović” koja ove školske godine, uključujući četiri područna odjeljenja, broji 150 učenika, od čega 16 prvaka. Ukupan broj učenika je pet puta manje nego 1986. godine, kada je ova obrazovna ustanova imala 750 polaznika.
Ako se tome doda da Srednju školu u Petnjici poslednjih godina upisuje svega 100 učenika, onda se lako može zaključiti da je poslednjih decenija na ovom prostoru koji, sa 28 naselja obuhvata površinu od 173 kvadratna kilometra, broj đaka skoro desetkovan.
Direktor OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici Almir Pljakić, potvrđuje da je broj đaka prvaka iz godine u godinu manji.
“Tačno je da opada broj učenika i da to predstavlja veliki problem, ali pred tom činjenicom ne treba kukati nego tražiti rješenje”, ističe Pljakić.
U lokalnoj upravi u Petnjici smatraju da su migraciona kretanja, a samim tim i sve manji broj učenika, veliki problemi sa kojima se suočava, ne samo Bihor, nego i čitavi sjeverni region.
Kažu da lokalna uprava, u okviru svojih mogućnosti, nastoji da stvori povoljniji ambijent za zaustavljanje negativnih trendova, podizanje nataliteta i život mladih bračnih parova.
Većina Petnjičana smatra s druge strane da su neravnomjerni regionalni razvoj i diskriminatorski odnos države prema Bihoru kumovali smanjenju broja učenika.
“Petnjici je pedesetih godina prošlog vijeka nepravedno oduzet status opštine. Nakon toga nije došlo do realizacije nekih krupnih infrastrukturnih projekata, pa samim tim ni do otvaranja očekivanog broja novih radnih mjesta. Zato su ljudi iz Bihora masovno napuštali svoj zavičaj, jer čim nema odgovarajućih poslova, mladi odlaze, a i oni koji ostaju rijetko se odlučuju da formiraju bračnu zajednicu. Zato se nije čuditi što što je i u Petnjici sve manje naroda, a samim tim i sve manje đaka u školskim klupama”, priča jedan stariji stanovnik ove opštine.
Sabaheta Novalić iz Udruženja „Vrijedne ruke“ navodi da je maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore jedan od glavnih uzročnika što je došlo do desetkovanja učenika u obrazovnim ustanovama na prostoru Bihora.
“Ljudi sa ovog područja su decenijama unazad, pritisnuti nepovoljnim ekonomskim prilikama, počeli da se iseljavaju prema zapadnoevropskim zemljama, Podgorici i jugu Crne Gore. To nije ozboljno doticalo državne institucije. Umjesto konkretnih mjera slušali smo praznu priču državnih zvaničnika. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter”, kaže Novalić.
U Andrijevici i Petnjici nijesu rijetki oni koji smatraju država mora da donese strategiju za razvoj sjevera, kojom treba da se definiše poseban fond iz kojeg bi se izdvajao novac za realizaciju kapitalnih investicija, otvaranje radnih mjesta i jačanje porodičnog biznisa, što bi, evenutalno, doprinijelo zaustavljanja migracija i podizanja nataliteta.
Do tada školske zgrade u malenim i siromašnim opštinama, kao što su Petnjica i Andrijevica, “plakaće” za prvacima.
PREUZETO: RTCG
PRVI INTERNACIONALNI KNJIŽEVNI KONKURS ZA DJECU I MLADE DO 24 GODINE IZ DIJASPORE – ,,CRNA GORA – MOJA MATICA”
Internacionalna Kulturna Asocijacija IKA raspisala je novi književni konkurs za mlade do 24 godine iz dijaspore.
PRVI INTERNACIONALNI KNJIŽEVNI KONKURS ZA DJECU I MLADE DO 24 GODINE IZ DIJASPORE –,,CRNA GORA – MOJA MATICA”
“Internacionalna kulturna asocijacija IKA raspisuje Prvi internacionalni književni konkurs za djecu i mlade do 24 godine iz dijaspore u trajanju od 15. 09. do 15.11. 2023. godine.
Pravo učešća imaju djeca i mladi do 24 godine iz svih zemalja u kojima žive crnogorski iseljenici”, saopštila je Elvisa Latić predstavnik organizacije IKA za Petnjicu.
Ona je dodala da dvije pjesme (do 5 strofa) ili kratku priču (do dvije kucane strane) na temu ,, CRNA GORA – MOJA MATICA” (podrazumijeva se da se pjesma ili priča odnosi na Crnu Goru ili njene toponime) poslati na e-mail : [email protected]
Prijava mora sadržati: Ime i prezime autora, datum rodjenja, grad i državu, broj telefona (viber / Whatsapp).
Pjesme ili kratke priče moraju biti otkucane na crnogorskom jeziku ili jezicima u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, na ćiriličnom ili latiničnom pismu, times new Roman – 12.
Na konkurs mogu učestvovati djeca od 10 – 13 godina,
djeca od 14-18 godina i
mladi od 19 – 24 godine.
Pjesme ili kratke priče ne smiju sadržati uvredljiv, neprimjeren sadržaj jer će kao takve odmah biti eliminisane.
“Tročlani žiri sastavljen od afirmisanih književnika pregledaće radove do kraja novembra i proglasiti najbolje kao i pohvaliti odredjene pjesme – autore u sve tri kategorije.
Pobjednici iz prve dvije kategorije (maloletna lica do 18 godina) biće pozvani početkom decembra da dodju u Podgoricu, Crnu Goru, u pratnji jednog roditelja, kao i pobjednik iz kategorije od 19 – 24 godine, gdje će im organizator Internacionalna kulturna asocijacija IKA upriličiti književno veče u KIC-u ,,Budo Tomović ” i dodijeliti nagrade.
Nakon završenog konkursa i književne večeri Internacionalna kulturna asocijacija IKA publikovaće ZBORNIK ,,CRNA GORA – MOJA MATICA ” što će biti jedinstveno književno djelo po prvi put štampano u svijetu. U zborniku će se naći do 100 autora sa po jednom pjesmom ili kratkom pričom. U slučaju da bude više prijavljenih žiri će napraviti selekciju na osnovu kvaliteta radova.
Projekat se realizuje uz podršku i sufinansiranje Uprave za saradnju sa dijasporom – iseljenicima Crne Gore”, saopštila je Latić.
Za više informacija pozvati na broj +382 69 44 99 87.
KUD ,,BIHOR” USPJEŠNO PREDSTAVIO CRNU GORU U TEŠNJU
Proteklog vikenda članovi KUD-a “Bihor” učestvovali su na “19 Međunarodnoj smotri folklora- Tešanj 2023” koja je održana 09.septembra. Na smotri su pored našeg društva učestvovala društva iz regiona KUD “ Matija Gubec “ iz Donjeg Miholjca Hrvatska, KUD “Srem” iz Jakova – Srbija , KUD “ Ivan Planina “ Iz Tarčuna, KUD “ Pronija” iz Prnjavora i domaći KUD “ Pobjeda”.