AGOVIĆ: ŠTETA OD POPLAVA VELIKA, NADAM SE DE ĆE VLADA OVOGA PUTA REAGOVATI BOLJE

0

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je nakon katastrofalnih poplava u Bihoru kazao za portal Radija Petnjica da su poplave izazvale veliku materijalnu štetu i da se nada da će Vlada Crne Gore pomoći u većoj mjeri da se posljedice saniraju.

,,Htio bih da pohvalim sve građane Petnjice koji su se dosta hrabro izborili sa poplavama. Činjenica je da je materijalna šteta velika. Vrlo je važno imati neka preventivna dejstva i aktivnosti u smislu održavanja puteva, kanala, propusta, čišćenje svih tih mjesta gdje dolazi do izlivanja rijeke, produbljivanje korita rijeke. To smo već činili, ali nikada dovoljno, jer se ne može predvidjeti šta će se sve desiti i koliko će biti padavina”, rekao je Agović.

On je istakao da je portal Radio Petnjica u kriznim situacijama uvijek uz građane, bez obzira na vremenske neprilike.

“Vi ste uvijek uz građane kad god je ovako nevrijeme. Nimalo nije bilo lako juče, primijetio sam da ste bili tokom čitavog dana na terenu, negdje sa našom ekipom, negdje sami. Mislim da su građani, što se tiče portala i informisanosti zadovoljni. Htio bih da se osvrnem na druge medije i da istanknem sa sam jako nezadovoljan njihovim izvještavanjem kada je riječ o dešavanjima koja su juče pogodila Petnjicu. Bilo je izvještaja i iz Berana i iz Rožaja, a iz Petnjice vrlo stidljivo”, zaključio je Agović.

ERIS BABAČIĆ

DANAS U PETNJICI SKUP PODRŠKE PALESTINSKOM NARODU

0

U Petnjici je za danas zakazan skup podrške Palestini. Grupa građana Petnjice će organizovati skup podrške narodu Palestine  24.11.2023. sa početkom od 13h nakon džume namaza.

“Pozivaju se svi zainteresovani građani da se pridruže protestnoj šetnji i na ovaj način pruže podršku narodu Palestine koji je suočen sa progonom i ubijanjem svakodnevno.

Palestinske vlasti u Pojasu Gaze saopštile su da je broj ubijenih Palestinaca u izraelskim napadima na tu oblast od 7. oktobra premašio 14.000, od tog broja preko 5.600 djece”, saopštila je grupa građana Petnjice.

 

 

 

FOTO PRIČA: Petnjica nakon velikih poplava

0

Stanje na terenu, nakon polava u Petnjici je jutros  nešto bolje. Kritično je i dalje na Plandištu, gdje su još uvijek poplavljeni pomoćni objekti.

Veliki problem građanima Petnjice predstavlja to što je voda sa glavnog vodovoda zamućena i nije za upotrebu.

 

Nastava u  OŠ ,,Mahmut Adrović” i SMŠ nastavljena je danas nakon dva dana pauze jer nije bilo vode u školi. Usljed obilnih padavina došlo je do prekida glavnog kabla koje vodi prema školi. Juče su mašine Komunalnog preduzeća radile na riješavanju tog problema I kako nam je direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić kazao, uspjeli su privremeno da riješe taj problem.

ERIS BABAČIĆ

 

 

POPČA NOSILA SVE PRED SOBOM, ŠTETA VELIKA, MURATOVIĆ: ZA MOJE 84 GODINE NE PAMTIM OVAKO ZLO (VIDEO)

0

Rijeka Popča od Lagatora pa do Bioče, napravila je ogromnu štetu, kako poljoprivrednim imanjima tako I brojnim domaćinstvima.

Na dionici dugoj nekoliko kilometara, nabujala rijeka dospjela je I ulila u nekoliko kuća, a najgore su prošli pomoćni objekti, garaže, štale, drvare… koje su se nalazili blizu obale nabujale Popče.

U Petnjici  Popča je napravila veliku štetu u samom harem džamije I poplavila je gasulhanu, gdje se formiralo jezero I gdje je tekla jaka bujica  tokom cijelog dana. Takođe kritično je bilo I na Plandištima gdje je voda ulila u pomoćne objekte I kuće, a neki stanovnici sa druge strane rijeke, tokom dana bili su odsječeni od ostatka svijeta, jer je voda poplavila most.

Raif Muratović mještanin iz Gusara u razgovoru za Radio Petnjica kazao je, da je bujica počela da pristiže negdje oko 05.00h ujutru I da je primijetio da mu već tada voda dopire do kuće.

,,Za svoje 84 godine koliko imam, ne pamtim ovakvo zlo. Ovaj most na kojem se trenutno nalazimo, nije mogao da primi I propusti toliku količinu vode, već je voda usljed nemogućnosti da dalje protiče izlila se po mom imanju I poplavila, kao što vidite, štalu I dvije kuće. U slučaju da se padavine nastave tokom dana I noći, to bi bila katastrofa. Ovaj most koji je izgrađen, katastrofalan je, jer je napravljen nisko I evo vidite voda udara u njega” kazao je Muratović.

Tim za vanredne situacije, zajedno sa Komunalnim preduzećem je juče tokom dana, obišao je kritična područja I intervenisali su na brojnim mjestima što je u velikoj mjeri pomoglo da se izbjegne veća materijalna šteta.

ERIS BABAČIĆ

 

 

ALARMANTNO STANJE U PETNJICI: VODA NOSI SVE PRED SOBOM (FOTO I VIDEO)

0
Obilne padavine u protekla dva dana, prouzrokovale su da se rijeka Popča izlije duž cijelog korita.
Osim što su poplavljena imanja, ugrožene su i kuće. Do 11 časova zabilježeno je već nekoliko prijava da je voda ulila u domaćinstva i pomoćne objekte.
Stanje u ranim jutarnjim satima u Gusarama je bilo kritično, rijeka je prijetila da poruši most, a u Paljuhu je jedna porodica ostala odsječena i mašine Komunalnog pokušavaju da evakuišu ovu porodicu.
Takođe, u MZ Tucanje, rijeka Tucanjčica kod škole prijeti kućama, a na nekim mjestima se izlila. Mještani su od ranih jutarnjih časova angažovani i pokušavaju da sačuvaju svoje kuće.
Iz Komunalnog preduzeća su nam saopštili da je stanje alarmantno i da su od ranih jutarnjih časova angažovani svi kapaciteti.
,,Stanje kao što vidite je alarmantno, od ranih jutarnjih časova smo na terenu i pokušavamo da spasimo imovinu građana, rijeka Popča se izlila na nekoliko mjesta, uspjeli smo most u Gusarama da spasimo od urušavanja. Stanje je još uvijek kritično, ali se nadam da će padavine do kraja dana prestati i olakšati svima”, saopštio je direktor Komunalnog Mithad Mita Cikotić.
POGLEDAJTE VIDEO NA SLJDEĆEM LINKU:
ERIS BABAČIĆ

RIJEKA PREKINULA GLAVNU VODOVODNU CIJEV, DIO PETNJICE BEZ VODE ZA PIĆE

0

Glavna vodovodna cijev sa izvorišta Popča pukla je kod OŠ Mahmut Adrović i rijeke Radmančice, javljaju mještani.

“Tu je pukla i prošli put. Kabal visi u rijeku i velika voda ga iščupa. Ljeti kad rijeka ima nizak nivo to crijevo visi u vazduhu, ali kad nadođe nastaje problem. Nemamo vode u kuću”, rekao je jedan od mještana i čitalac portala Radija Petnjica.

Prema informacijama Radija, opštinske ekipe su na terenu a ugroženo je više kuća na prostoru Bihora.

POPLAVE U PETNJICI – UGROŽENA DOMAĆINSTVA (FOTO)

0

Kiša koja neprestano pada nekoliko dana uslovila je izlivanje potoka i rijeka na području BIhora.

Neka domaćinstva su pretprjela veliku materijalnu štetu.

Ekipa Radija Petnjica je na terenu i kasnije ćemo imati više informacija.

 

 

DOSTAVLJENA POMOĆ ZA SEDAMNAEST PORODICA I STUDENTE IZ BIJELOG POLJA I PETNJICE

0

Volonteri humanitarnig Fonda ,,Hilal“ dostavila pomoć u vidnu namirnica za najugroženije.

,,Naši volonteri i prijatelji gotovo svakodnevno su prisutni na terenu dostavljajuci onu najbitnijy pomoć. Tim povodom, obezbijedjena je pomoć za sedamnaest porodica iz Bijelog Polja i Petnjice.“

Pomoć za pomenute porodice ogledala se u vidu prehrambenih pakate, plus hemija.

,,U ovom dijelu kod dostave pomoći u Petnjici imali smo učešće naših prijatelja Rejhana Ramčilovića i Eldara Adrovića, inače naša stalna ekipa za sve aktivnosti na teritoriji Petnjice. Sredstva za ovu pomoć obezbijedjena su kroz akciju Srcem za Crnu Goru.

Pored pomenute pomoći, naši donatori Arijan Erović iz Luksemburga,i familija Hajriza Brčvaka i Almina Ćatovića sa sestrama, obezbijedili su ogrijevna drva za dvije porodice, kao i stipendije za pet studenta. Smatramo da je ulaganje u znanje trajni vakuf, od kojeg mnogi ljudi imaju koristi. Ulaganje u znanje je nesto na čemu smo kroz nas humanitaran rad posebno opredijeljeni. Zahvaljujemo se svim donatorima koji prate naš rad i učestvuju u humanim misijama. Kabul da bude amin“, saopštili su iz humanitarnog fonda ,,Hilal“.

ERIS BABAČIĆ

PROROČIĆ: SJEĆANJE NA PROŠLOST POGLED NA BUDUĆNOST – DAN SANDŽAKA DANAS

0

(Autorski tekst povodom 20. novembra Dana Sandžaka)

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Dana 20. novembra, Sandžak postaje mjesto đe se prepliću različite kulture, jezici i identiteti, a istovremeno se slavi zajednička prošlost, borba i stremljenja ka budućnosti. Tokom Drugog svjetskog rata, Sandžak je bio svjedok stvaranja posebne političko-teritorijalne jedinice unutar Jugoslavije, a njegov narod je zajedno stupao u borbu pod okriljem Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Sandžaka (ZAVNOS).

Ono što čini Sandžak posebnim nije samo geografska oblast, već bogatstvo različitosti koje su oblikovale njegovu prošlost. Bošnjaci, Albanci, Srbi, Crnogorci i mnogi drugi narodi živjeli su zajedno, dijeleći sudbinu i ciljeve tokom svoje istorije ali i antifašističke borbe. Uprkos različitim jezicima i kulturama, njihova snaga ležala je u sposobnosti da pronađu zajednički jezik u borbi protiv fašizma. ZAVNOS, kao vrhovno političko tijelo u Sandžaku tokom Drugog svjetskog rata, predstavljao je istinsku manifestaciju multikulturalnog jedinstva. Bošnjaci, Albanci, Srbi, Crnogorci i drugi narodi sastajali su se kako bi donosili zajedničke odluke, stvarali zakonodavstvo, i oblikovali osnovne principe oslobođenja. Njihova saradnja nije bila samo odraz vojne taktike, već i živog svjedočanstva da različitost može biti izvor snage. Tokom tih godina, Sandžak nije samo bio poprište borbe, već i mjesto đe su se njegovali i čuvali kulturna baština svih zajednica. Jezička raznolikost, folklor, i tradicije obogatile su zajednički identitet Sandžaka. Ovaj period predstavlja ne samo stranu rata, već i vrijeme đe su se ljudi međusobno obogatili kroz razmjenu iskustava i vrijednosti.

Danas, Sandžak nastavlja svoj put kroz izazove i promjene, ali sa snažnim temeljima multikulturalne prošlosti. Različite zajednice u Sandžaku dijele zajednički prostor, razgovarajući, gradeći mostove i izgrađujući zajedničku budućnost. Snaga njihove borbe i zajedništva tokom Drugog svjetskog rata služi kao podsjetnik da je multikulturalnost nešto što treba njegovati i očuvati, jer je u njoj snaga koja pokreće društvo naprijed.

Sandžak, biser bogate istorije i različitosti, ponosno stoji kao spoj kultura koje čine srce ovog kraja. Novi Pazar, viševjekovni ponosni ekonomski i kulturni centar, predstavlja kamen temeljac ove po mnogo čemu jedinstvene baštine. U dubinama vjekova, Sandžak je svjedok prolaska raznih carstava i država, ali je očuvao svoj identitet i dušu. Otomansko carstvo ostavilo je neizbrisiv pečat, čineći vašu prošlost šarenom paletom koja se proteže kroz vrijeme. Ono što čini Sandžak posebnim je raznovrsne etničke i vjerske zajednice koja oživljavaju njegove ulice. Bošnjaci, su najbrojnija zajednica, sačuvali su svoj jezik, običaje i tradiciju, čineći da Sandžak diše sa duhom svojih stanovnika. U njegovom srcu živi magija jedinstva i tolerancije, đe Bošnjaci, Srbi, Albanci, Crnogorci zajedno čine jednu posebnu sliku. Neka njegova raznolikost bude vaša snaga, a ne slabost. Naša ljubav prema Sandžaku ne poznaje granice etničke pripadnosti, jer svi su oni građani ovog prlijelepog kraja. U jedinstvu leži njihova moć, a u poštovanju različitosti njihova autentičnost. Dok koračamo kroz ulice Novog Pazara, đe se prošlost susreće sa sadašnjošću, osjećamo ponos brojnih kultura i nasleđa. Svaki sokak nosi priču, svaki pogled na džamiju ili crkvu podsjeća nas na njihovu zajedničku prošlost i budućnost koju grade zajedno. Iako je prošlost Sandžaka obilježena raznim vladarima i imperijama, njihova zajednica je izrasla iz tih iskustava sa posebnim identitetom. Njihov ponos nije samo u arhitektonskim spomenicima, već u duhu zajedništva koji se prenosi s generacije na generaciju.

Sandžak, vaš dom, vaša ljubav,  a naša sudbina. Neka naša patriotizam bude most koji spaja srca i čini nas jačim. Ujedinjeni, sa poštovanjem prema svima, gradeći bolje sutra za naredne generacije, jer Sandžak je naše zajedničko blago koje treba čuvamo sa ljubavlju i poštovanjem. Sandžak je živi testament o bogatstvu i dubini njegovih naroda, izmiješanih u bogatm ćilimu života. Između drevnih karavanskih puteva i istorijskih bitaka, Sandžak proživljava kao priča o zajedništvu koje definiše suštinsku srž svih naroda ovog kraja. Draga braćo  Bošnjaci, Albanci, Srbi, Crnogorci, i ostali narodi. Želim vam srećan Dan Sandžaka! Neka 20. novembar bude svijetli praznik dobrote i dostojanstva svih naroda koji u ovom prelijepom prostoru žive zajedno. Sandžak  nosi u sebi bogatstvo različitosti i jedinstva, čineći ga posebnom i jedinstvenom. Neka ovaj dan bude prilika da slavimo zajedništvo, toleranciju i međusobno poštovanje koje čini temelj vašeg suživota. Ujedinjeni, možete graditi bolju budućnost za sve vas, đe će ljubav prema vašem zajedničkom domu biti jača od bilo kakvih podjela. Želim vam mirne i radosne trenutke u krugu porodice i prijatelja, te da ova čestitka doprinese toplini i radosti vašeg praznika.

 

PETNJICA: OTVORENA IZLOŽBA SLIKA “JESEN U POLIMLJU” MILUNA LUTOVCA

0

U JU Centar za kulturu Petnjica u pravoj jesenjoj atmosferi je otvorena izložba slika „ Jesen u Polimlju” dr Miluna Lutovca  akademskog slikara iz Bara.

Direktor JU Centar za kulturu Sinan Tiganj je kazao da je Milun Lutovac svojom izložbom ,,PO MORU TEČE LIM” otvorio Beransko kulturno ljeto, a sa  ovom izložbom je bilo planirano da zatvori programe  X Jubilarnog kulturnog ljeta 14.10. ali zbog obaveza autora  ova izložba se održava u okviru Njegoševih dana kulture i  nadamo se da će biti uvod  bogatu kulturnu saradnju Bara i Petnjice, juga i sjevera Crne Gore. Ovo je kruna svih naših ljetošnjih kulturnih sadržaja jedna zaista neobična izložba slika za nas ovde u Centru s obzirom da smo mi naučili na neke druge boje, ali ovo su boje viđene očima uvaženog doktora Miluna Lutovca Tiganj pročitao veoma bogatu biografiju Lutovca i dodao de će u narednih 20 dana mnogi posjetioci biti u prilicu da posjete izložbeni prostor  Centra i uživaju u jesenjim bojama kojima nas je darivao autor.

Doktor Milun Lutovac rođen je 15.10.1967. godine u Beranama. Diplomirao je na odsjeku jezik i književnost na filološkom fakultetu univerzitetu u Beogradu. Od 1996. Do 2001. Godine bio je profesor u gimnaziji ,,Niko Rogović” u Baru, a od 2002. Do 2007. Na mjestu direktora Centra za kulturu, angažovan je na organizaciji i prezentaciji kulture grada Bara. Osnivač i direktor Mediteranskog sajma knjiga, Barski ljetopis (2003.-2006.).

Diplomatsku akademiju “Gavro Vuković” završio je na pravnom fakultetu univerziteta Crne Gore 2004. godine, magistrirao međunarodne odnose na fakultetu pravnih nauka u Podgorici 2009. godine.

Od školske 2009-2010. Godine na fakuktetu umjetnosti univerziteta Donja Gorica u Podgorici angažovan je kao asistent profesoru doktoru Milivoju Solaru, doktorirao je na univerzitetu Donja Gorica na katedri teorija savremenih umjetnosti. Od 2014. Godine vodi i zastupa umetničku galeriju “Velimir Leković” u Baru. Selektor je likovnog programa na festivalu Barski ljetopis od 2014. Do 2017. godine, a kao selektor književnog programa na festivalu Barski ljetopis angažovan je od 2018. Do 2021. godine. Autor je brojnih likovnih i književnih kritika. Pored pisanja aktivno se bavi i slikarstvom.

Lutovac je zahvaljujući na ukazanoj časti JU Centar za kulturu i da mu je izuzetno drago što je danas u Petnjici i što može da pokaže svoj umjetnički dar .

“Dame i gospodo meni je posebno zasovoljstvo da se pojavim u zavičaju, ja ne pravim opštinske podjele na Berane, Petnjicu i ostale gradove. Pošto sam cijeli vijek proveo u Baru i kada sam krenuo od Mateševa pokušavao sam da moju neku paletu i moje neko razmišljanje vežem za taj neki nebeski svod za taj neki mediteranski ciklus koji se dešava na priobali, međutim razmišljam dok se približavam ovom našem podneblju gdje se kriju mnoge tajne svih nekih naših uzleta, vertikala duhovnih, intelektualnih i svih ostalih kojima je ovo podneblje veoma obdareno u raznim oblastima nauke, kulture, umjetnosti, posmatram pejzaž od Mateševa prema Andrijevici, onda Berane, pa zatim Bihor i gledam kako se ta neka zlatna boja pretvara u bakarnu i jesensku boju i kažem, pa ljudi moji ja sam neznajući da će to biti u Petnjici podsvesno napravio jednu izložbu koja liči na taj kolorit jesen u Bihoru i na taj podsvestan način prizvao možda i organizatore ove izložbe da me na prijateljski i stručan način pozovu da budem danas ovde. I drago mi je što sam danas ovde sa Vama, drago mi je da sam na jednom mjestu gdje se prijatno osjećam, gdje se osjeća neki miris svega onoga što nas vezuje za te prve dane detinjstva i drage ljude koji su nas naučili možda onom najboljem što postoji u nama jer kažu da ono što se nauči do pete godine to ostaje kao neki sadržaj karaktera koji čovjeka prati kroz život.”

Irvin Masličić se zahvalio svima prisutnima i proglasio izložbu otvorenom i naglasio da će slike biti izložene u holu Centra za kulturu u Petnjici do 05. Decembra.

Otvarajući izložbu mr Irvin Masličlić  je između ostalog rekao,

,,Od plavog Jadrana do živopisnog Polimlja, umjetnik Milun Lutovac kroz tokove svog magičnog slikarskog dara, nastavlja da nas uvijek iznova iznenadi igrajući se sa maštom, radoznalošću, traganjem, i neprestanim preispitivanjem sa samim sobom. On izbjegava narativnost i slobodan je da izrazi svoju viziju prirode i svoja osjećanja stvarajući sopstveni mikrokosmos. A taj mikrokosmos mogao bi stati u nazivu izložbe „Jesen u Polimlju“, koji otkriva njegovu opčinjenost sa bojama zavičaja. Boje koje su na ovim platnima intezivne, pune života i lijepih sjećanja koje slikar čuva i ne želi da izblijede. Brza li je i divlja rijeka što protiče kroz pitomo Polimlje. Kada Lutovac zaplovi u taj prostor prepušta se matici i lovi doživljaje koje materijalizuje hitrim potezima da mu neki od doživljaja ne bi promakao. Pomoću eksplozije boja, koje se poput kosmičkog praska iz vremena stvaranja svijeta razlivaju po njegovom platnu on gradi sliku primjenjujući iskustva akcijskog slikarstva i tašizma. Njegova slikarska misao sazdana je od dinamike pokreta koja ovim radovima daje asocijativni karakter, sa elementima apstraktnog ekspresionizma i lirske apstrakcije.

Zavičajna vertikala u kombinaciji sa vještim vladanjem slikarskih elemenata, dala je mogućnost autoru da dodirne i primorje i Polimlje, da ih sjedini u slojevitu vizuelnu cjelinu. Milun Lutovac uspio je da stvori prepoznatljiv opus koji nesumnjivo daje izuzetno bogatstvo crnogorskoj savremenoj likovnoj sceni a nama ostaje da uživamo u radovima, da sa pažnjom pratimo njegovo stvaralaštvo i da se radujemo njegovim budućim izložbama.”

ERIS BABAČIĆ