Fond za aktivno građanstvo (FAKT) dodijelio je godišnje nagrade za filantropiju „Iskra“ kompanijama, udruženjima i pojedincima koji su nesebičnim djelovanjem doprinijeli opštem dobru i razvoju građanskog društva. Dodijeljene su 3 glavne nagrade i 7 specijalnih priznanja. Nagrada za doprinos dijaspore pripala je Zavičajom klubu „BIHOR“ Luksemburg a nagradu je primio predsjednik Esko Halilović.

U obrazloženju domaćina  piše:

“Zavičajni klub „Bihor“ sa sjedištem u Luksemburgu dobro je poznat ljudima koji žive na području Bihora, te opština Bijelo Polje i Petnjica. Pružajući finansijsku i i materijalnu podršku brojnim organizacijama i pojedinicima sa ovog područja, na polju kulture, zdravstvene zaštite i obrazovanja, i ulažući u očuvanje tradicije i kulturnog nasljeđa među ljudima i posebno djecom sa ovog prostora koji žive u Luksemburgu – „Bihor“ na najbolji način afirmiše filantropski rad dijaspore.

I u 2016. godini, zavičajni klub „Bihor“ je obezbijedio donacije, koje su iskorištene za različite potrebe lokalne zajednice i opštine Petnjica:

• kupljena su i otpremljena dva kamiona sa svim priključcima za održavanje puteva u zimskim uslovima, kao i jedan namjenski kamion za odvoz otpada
•  podržana je realizacija manifestacije „Bihorsko kulturno ljeto“,
• opremanje školskim priborom đaka prvaka sa područja Bihora,
• organizovana je višednevna posjeta najboljih učenika Bihora Luksemburgu,
  kao i za druge humanitarne akcije i donacije za materijalno ugrožene i bolesne stanovnike u opštinama na sjeveru Crne Gore.
• Dodatno, na martovskom festivalu u Luksemburgu gdje se tokom dva dana, na razne načine, predstavi preko 100 zemalja svijeta, predstavilo se i udruženje Bihor, predstavljajući turističke destinacije Crne Gore kao i dio crnogorske kuhinje.

Zbog ovakve posvećenosti dobrobiti stanovnika Bihora i spremnosti da prepozna potrebe ljudi iz zavičaja i izađe im u susret, Zavičajnom klubu „Bihor“ Luksemburg pripala je Nagrada za doprinos dijaspore.

Uz gradonačelnika Cetinja Aleksandra Bogdanovića, prisutne na večerašnjoj svečanosti pozdravila je i Anica – Maja Boljević iz Fonda za aktivno građanstvo, te Miguel Magro Gomez ispred delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.

Ovogodišnji dobitnici specijalnih priznanja su Erste banka i Hipotakarna banka (za korporativnu filantropiju), RTCG za kampanju “Lijepa si – moja kosa, tvoja snaga” i Agencija Fabrika Ideja – serijal Dnevnica (za medijski doprinos), JU Kulturno informativni centar Budo Tomović (za doprinos opštem dobru), Ljiljana Burzan Nikolić i Davor Dragojević (za građanski doprinos opštem dobru) i Zorica Drakulović Vidaković (za humanost i solidarnost).

Dobitnici nagrada su Milivoje i Ana Zloković (za životno djelo – posthumna nagrada), Zavičajni klub Bihor – Luksemburg (za doprinos dijaspore) i Daniel Vincek (za individualni doprinos).

Fondacija za aktivno građanstvo dodjeljuje nagrade „Iskra“ od 2009. godine, u saradnji sa Upravom za dijasporu i Privrednom komorom Crne Gore, a uz podršku delegacije Evropske unije u Crnoj Gori i fondacija „Ćano Koprivica“, „Braća Rokfeler“ i „Čarls Stjuart Mot“.

1 of 3

U srijedu je u prostorijama Tike u Podgorici održan radni sastanak koordinatora Tike za Crnu Goru Ahmeta Altina sa predstavnicima Crne Gore na međunarodnom simpozijimu medija koji je održan u turskom gradu Antalija u organizaciji Radio Televizije Turske (TRTUMEP).

Crnu Goru su predstavljali Ana Jovović, novinarka RTCG, Jasmin Spahić urednik portala crnagora-turska.com, Dino Račić novinar Radija Petnjica.

Simpozijum je predstavljao odličnu šansu za sticanje novih znanja iz oblasti medija, kao i za razmjenu mišljenja o ulozi medija u društvu.

Kao krajnji cilj simpozijima je istaknuto da je tačna informacija za građanina ono na čemu svi mediji trebaju da teže u vremenu kada se mediji zloupotrebljavaju na razne načine. Na putu ka tom cilju uvezivanje novinara širom svijeta kroz programe kakav je bio program koji je organizivao TRT znači mnogo, istakli su učesnici simpozijima.

Novinar Radija Petnjica Dino Račić upoznao je koordinatora Tike sa problemima s kojima se susrijeću male sredine kao sto je Petnjica. Prvenstveni problem malih sredina je nedovoljna zastupljenost u medijima, kao i brojni primjeri u kojima su ove sredine medijski marginalizovane čak i u vanrednim situacijama.

Radio Petnjica je za godinu i po svog postojanja uspio da pokrene mnoge društvene procese u Petnjici kroz radijski program i portal.

Ovaj mediji obrađuje sve teme društvenog i političkog života Petnjica, predlaže korisne stvari za razvoj kraja, ukazuje na probleme i postao je mjesto susreta Bihoraca koji žive širom svijeta. U tom cilju Radio Petnjica ce nastaviti svoju misiju razvoja Petnjice kroz razne forme i na tom putu očekuje pomoć i saradnju sa svima kojima je razvijen Bihor cilj kojem teže.

Radio Petnjica ima odličnu saradnju sa Tikom o čijim aktivnostima je naš medij pisao.

D.R.

(Preuzeto sa portala eSpona)

U izdanju Izdavačkog preduzeća „Pegaz“ iz Bijelog Polja iz štampe je izašao prvi roman beranskog književnika Braha Adrovića pod nazivom „Porijeklo grijeha“.

Riječ je o veoma ozbiljnom i zanimljivom književnom djelu na preko 340 stranica, koji se može tretirati kao društveni roman sa naglašenim psihološkim osobenostima u kom se kroz praćenje sudbine jedne porodice ujedno daje presjek zbivanja u periodu rušenja socijalizma, nekadašnje zajedničke domovine SFRJ, Zajedničke države Srbije i Crne Gore, te svega onog što se zbivalo devedesetih godina sada već prošlog vijeka. Ovo djelo beranskog književnog stvaraoca objavljeno je zahvaljujući sredstvima koja je obezbijedio Fond za zaštitu i razvoj kulture manjinskih naroda.

Roman „Porijeklo grijeha“ je Adrovićevo prvo prozno djelo. O djelu književni kritičar i recenzent prof. dr Draško Došljak je u recenziji, između ostalog, kazao da „ovim rukopisom, poznati pjesnik, svoj umjetnički iskaz pretočio je u prozu, čime se uvrštava u one naše pisce koji svoj umjetnički doživljaj iskazuju u dva polja: poeziji i prozi“.

Jedna rečenica s početka Adrovićeve proze: “Ljudske sudbine imaju voju braću i sestre: i na kraju svijeta se mogu sresti i zbližiti“- pokazuje da je sudbina svakog dobrog pisca da univerzalne motive oplemeni sopstvenim iskustvom,da mu leksičku obojenost,i „pusti“ da tražu svoje sestre i braću. Od prvih stranica ovog rukopisa prepoznaje se opšta sudbina ljudi jednog vremena i jednog prostora: često vrlo opora i gorka, ali skoro uvijek, prožeta – dodirnuta ljepotom, svjetlošću na kraju tunela…

Dr Došlak dalje ističe da su bolne stranice na kojima su ispisane sudbine Harija, “mog najmlađeg brata“ u blokiranom Sarajevu, gradu koji mu je „ljubav koji nikako ne može zaboraviti“. Zapravo, to je jedna priča koja „pokriva“ na hiljade drugih…

„Divni su opisi Vrbice, zavičaja piščevog“, ističe dr Došlak. Opisi ljudi i krajolika: „Nebo plavo i čisto kao dječja duša.Vazduh opojan,začinjen najboljim cvjetnim parfemima, puni dušu i širi pluća kao krila, pa čovjek ima utisak da će od blaženstva da poleti – da se vine u nebesko plavetnilo, poput planinskog orla što ponosno i bezbrižno kruži visinama i gleda ovu rajsku ljepotu“. To je Vrbica! Lirska i Prozna!

Braho Adrovic Porijeklo grijehaOn dalje ističe da je „veliki vremenski raspon tema o kojima piše Braho Adrović.U tom vremnu se on istražuje genezu grijeha.Kroz literarni tekst, tečnim pripovijedanjem o događajima istinitim i izmišljenim ,Adrović imenuje grešnike,piše o dobru i o zlu,o tami i svjetlosti,o vremenu prošlom i vremenu našem.“

Došljak na kraju zaključuje da „Porijeklo grijeha“ predstavlja Adrovića kao dobrog majstora proze,ali u toj prozi nerijetko srijećemo i Adrovića pjesnika. Odabir događaja, tema i motiva opredijelili su štivo zanimljivim,poučnim – istorijski i literarno. Ovaj rukopis autora preporučuje kao odličnog plivača u proznim talasima istraživača grijeha“,zapisao je ,između ostalog,u recenziji prof.dr Draško Došljak.

U opsežnoj recenziji koja ima osobenosti pogovora mr Dragoljub Đokić – pjesnik i književni kritičar iz Beograda, između ostalog je zapisao: “Jedno od nezaobilaznih, književnih viđenja velikog narodnog „smrtnog grijeha“ na prostorima „drage nam domovine Jugoslavije“, iz zbivanja devedesetih godina prošloga vijeka, posebno opserviran dugo na području Berana, Petnjice, Vrbice, Bihora i drugih mjesta i krajeva sjeverne Crne Gore, pruža roman Porijeklo grijeha, prozni prvenac crnogorskog i muslimansko-bošnjačkog intelektualca i pesnika Braha Adrovića. Pesnički zrelac (zrelo pesničko plododarje, na momente stroga i meditivna, ozbiljna proza do mučnine) širi vidike misli i osjećaje na ljude različitih osobina (otac Šemsudin, majka Hana, Brat Smajo, sinovica Semra, na zločince, ološ, pripite nacionaliste, srpske dobrovoljce, inovernike i čestite muslimane,kao i veliki broj lica iz porodice Adrovića, bliske rođake vodiča naracije: Štefke, majke Amerikanke Keti, Sulja Zujovića, djeda autora zaturenog rukopisa pronađenog na dnu putničke torbe, supruge Ramize, žene naratora, njihovih sinova i brojnih imena muslimanskih, crnogorskih, srpskih i imena koja ne pripadaju ni jednom vjerskom imenoslovu…) kao horizonte koji svojim oivičenjima jače ističu sličnosti pojedinaca i „narodnih“, pozvanih i nepozvanih vođa u suženoj ili čistoj svesti“.

Mr Đokić dalje ističe: “Veliki pisci ratnih romana,posle ruskih veličina, Lava Tolstoja i Mihaila Šolohova, zavičajnika mu Mihaila Lalića,pa Rista Ratkovića ili Jevrema Brkovića ili Marka Miljanova,prizivaju se svesti, kao iz nezaboravnih književnih davnina, tradicije i trajanja, u nekom podatnom asocijativnom proroštvu našega prozaiste i pesnika u prozi,Braha Adrovića“, zapisao je mr Đokić i zaključio da „uspostavljanje kontakata između autora, dela i čitalaca, kao i šire ostvarivanje,književnog izraza među ljudima,narodima i svjetovima, odlikuje komunikativnost savremenog romana Porijeklo grijeha Braha Adrovića“.

„Književno ubedljiv, ljudski običan, velik i svakodnevno trajan, Adrovićev GRIJEH okajava se u svima nama. ČOVJEČNO. Životan“, zapisao je mr Đokić.

A.Suvajac