RADIO PETNJICA U LUKSEMBURGU
U Luksemburgu se održavaju Šesti susreti dijaspore u organizaciji zavičajnog kluba “Bihor”. Na stadionu TETANGE gdje se održava centralna svečanost, Radio Petnjica je instalirala svoj privremeni studio. Dino Račić se uključuje i prenosi atmosferu sa manifestacije na koju su došli Bihorci iz skoro svih evropskih destinacija.
U privremenom studiju Radija Petnjica smjenjuju se gosti, poznati Bihorci sa kojima Dino Račić razgovara o samom događaju ali i o važnim stvarima iz života iseljenika iz Bihora.
KADETI FK PETNJICA: FK PRVIJENAC 4:0
Očigledno je da fudbalski klub Petnjica ne mora da brine za svoju budućnost. Kadeti kluba iz Petnjice iz utakmice u utakmicu dokazuju da im nema premca u rangu gdje nastupaju.
Petnjičani su u Bijelom Polju pobijedili FK Prvijenac rezultatom 4:0.
DERBI MEČ U GUSARAMA, DIREKTAN PRENOS NA RADIJU
Fudbaleri Petnjice će sjutra igrati derbi meč protiv FK Pljevlja i to u Gusarama. Meč je od izuzetne važnosti za obje ekipe jer su poravnati u trci za baraž za ulazak u Drugu ligu. U slučaju pobjede ili neriješenog ishoda FK Petnjica ostaje u trci, u suprotnom bi ostale samo teorijske šanse za doigravanje za ulazak u viši rang takmičenja.
Kako su sopštili iz kluba, trener Novo Cimbaljević može da računa na sve igrače jer nema povrijeđenih i kažnjenih.
Utakmica počinje u 16 časova a Radio Petnjica će prenositi direktno ovaj važni meč za Petnjičane
GRADAC IZNAD TUCANJA SAGRAĐEN U TREĆEM VIJEKU
Predrag – Peđa Lutovac, arheolog i kustos Polimskog muzeja iz Berana, priča o arheološkim nalazištima na lokalitetu utvrđenja Gradac
Na području Petnjice, odnosno Korita, postoji niz utvrđenja koje je Polimski muzej istraživao, a jedno od njih je utvrđenje Gradac, odnosno utvrđenje iznad Šabotića. Radi se o prirodnom refugijumu, odnosno stijeni koja dominira blagim kosama sela Tucanje i može mu se prići samo sa južne strane, dok se ostale strmo obrušavaju prema dolinama. Istražujući ovu lokaciju utvrdili smo da na njoj postoje dva odbrambena bedema. Na istočnoj strani jednog bedema vidi se pravougaona kula od koje kreće zid koji se završava na strmini na zapadnoj strani. Ispod njega u vidu rasutog kamenja, vjerovatno zbog toga što je bio stariji, širine od pet do šest metara i visine od metar, postoji drugi bedem, što znači da je vremenom malter isprao i kamenje obrušilo.
Već smo spomenuli da jedina komunikacija centralnog Balkana do grčkih oblasti ide preko ove teritorije i funkcija ovakvih utvrđenja u rimskom periodu bila je da se stanovništvo tog kraja privremeno skloni u utvđenje u slučaju opasnosti, jer u utvđenju nismo zapazili vidljive stambene objekte.
Našli smo par fragmenata antičke keramike koji nam daju podatke da je prvo utvrđenje podignuto početkom ili polovinom III vijeka naše ere u rimskom periodu. Drugi bedem podignut je u VI vijeku i kod njega nismo vršili iskopavanja. Pored bedema nije izvjesno da možemo naći materijal jer, kao što smo istakli, tu se ne živi već privremeno boravi. Upravo iz tih razloga, kulturni sloj je dosta tanak.
U svakom slučaju vrijedi ga još istraživati i detaljno ga snimati. Da bi ova lokacija, koja dominira nad dolinom Tucanja, postala jedan od punktova buduće turističke ponude, moraju se dozidati određene zidinske partije.
PROSLAVA DANA NEZAVISNOSTI U ŠVAJCARSKOJ
Crnogorska dijaspora u Švajcarskoj povodom 10-godišnjice obnove crnogorske nezavisnosti organizuje svečanost na kojoj učestvuju: Koodrinator pokreta za nezavisnu Crnu Goru Branko Lukovac, poznata pjevačica crnogorskog melosa Branka Šćepanović, zatim mladi pjevač i muzičar iz Podgorice Dejan Sekulić i urednica Satelitskog programa RTCG Olivera Vukadinović.
Adresa datum i početak svečanosti:
Mehrzweckhalle Aegerten
Mattenstrasse
CH-2558 Aegerten Biel/Bienne blizu glavnog grada Svajcarske Berna
Datum: Subota 30.04.2016 sa pocetkom u 19.00h
Predsjednik Koordicionalnog odbora za dijasporu Crne Gore u Svajcarskoj
Mehdija Skenderovic
Handy: +41`79`402`47`04
HAKIJA MURATOVIĆ: MORAMO SAMI DA UREĐUJEMO NAŠE DVORIŠTE
Hakija Muratović, predsjednik zemljoradničke zadruge i funkcioner petnjičke Bošnjačke stranke u emisiji “Putevi i raskršća”
U više navrata sam išao sa delegaciom opštine da posjetimo naša udruženja u dijaspori i naše ljude tamo. Oni su se više oprijedili da ulažu u primorje. Mišljenja sam da će to potrajat još neku godinu i da će i od toga dići ruke. Iz prostog razloga što njihova djeca ne vide ništa interesantno u Petnjici u odnosu na ono što imaju tamo. Dođu, budu ovdje par dana i to je to. Svi su napravili velike kuće ovamo, željeli su sa tim na neki način da svoju djecu vežu za ovaj kraj, ali nijesu uspjeli u tome. Ta djeca nemaju puta da dođu do svoje kuće. Zbog puta mi ne možemo da privučemo investitore. Na našem prostoru skoro da ima kuća koliko i stanovnika, a po popisu stanovnika oko 6.700, ali realno da gledamo, mislim da nema preko 4.500.
Moja porodica je brojna. U jednom trenutku je bilo 25 članova. Svi smo živjeli u zajednici i bavili smo se poljoprivredom i stočarstvom. Skoro svi smo imali svoja zaposlenja kod kuće. Davne 1977. godine sam se zaposlio, napustio studiranje, oženio se i formirao porodicu i to su razlozi koji su mene vezali ovdje. Ima članova i moje porodice koji su pošli van. U početku se išlo za Bar i Podgoricu, ali kada su ratovi počeli naš narod je osjetio neku nesigurnost. Sjećate se tada kompletno rukovodstvo SDA je bilo uhapšeno samo zbog toga što su bili za rešavanje svog nacionalnog identiteta političkim putem.
To tada nije odgovaralo vlastima. Ta previranja i naša hapšenja, naš narod je shvatio kao signal i počelo je iseljavanje, samo da sklone porodicu i da život spasu. Rat na Kosovu i prisilne rezervacije su takođe uticale na iseljavanje. Sve se svodi na ekonomske i političke razloge. Kada je Tito 1969. godine otvorio granice i postigao sporazum sa Njemačkom za prihvat naših nezaposlenih, tada je veliki broj naših otišao ali bez porodica.
Jedini jači privredni subjekat tada je bila fabrika celuloze i papira u Beranama, koja je nekada zapošljavala i do 2.500 radnika, a sa ovog područja je bilo 5-6, a možda do 10 ljudi. Ovaj kraj je bio osuđen na propadanje, da se ne razvijamo i sve je bila politika. Planski je rađeno da se ukine status opštine, da se ne razvijamo, već da se raseljvamo. Mi Bošnjaci smo tretirani kao ostatak Turaka iako nijesmo bili. E sada možete da zamislimo kakva je svijest bila ugrađena kod pravoslavaca – ako znamo da su Turci vladali toliko koliko su vladali. Bilo je pretresa od strane policije pa iako su pokupili sve od oružja pretresali su samo da bi nas maltretirali. U Plavu je pokršteno 12.000 muslimana, i onda vam je jasno kako se narod osjećao. Planski su se čistila naša sela i naseljavali ih pravoslavnim stanovništvom. To je trajalo sve dok Turska nije ušla sa kapitalom na Blakan i počela da ulaže. Onda su uvidjeli da je turska dobronamjerna država i da nije ono što su mislili da je, tako da smo i mi prestali da budemo Turci.
Svima je poznato da su Bošnjaci dali maksimalni doprinos za izglasavanje nezavisnosti Crne Gore i mi je prihvatamo kao svoju. To je moja država i niko mi ne može reći da sam neko strano tijelo i da treba da idem negdje. Moja nacionalnost je bošnjačka i dosta se napredovalo na tom polju. Mi se sada organizujemo kao politčki faktori. Nema više prisila prema nama kao stranci, lojalni smo građani i to je naša država. Nije trebalo da nam držva ništa obećava, jer sva obećanja nijesu realizovana. Prvo nemamo puta da normalno dođemo do Petnjice. Ima pomaka, učestvujemo u vlasti, dobili smo opštinu, i sada je u dobrom dijelu na nama samim. Postoje obaveze i poslove koje treba sami da realizujemo, moramo sami da uređujemo naše dvorište. Držva bi mogla da pomogne jer je doprinijela našoj migraciji i iseljavanju. Država se problemom iseljevanja ne bavi na sistemski način. Da bi spriječili iseljavanje, potrebno je da se ljudi zapošljavaju, jer smo u situaciji da nas napuštaju stručni kadrovi.
Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.
RADIO PETNJICA NA SUSRETIMA DIJASPORE U LUKSEMBURGU – SPONZOR REISENBUS MONTENEGRO
Šesti susreti dijaspore održavaju se u subotu i nedjelju 30. aprila i 1. maja u Luksemburgu u organizaciji Zavičajnog kluba “Bihor”. Radio Petnjica će imati veliki broj direktnih uključenja sa tog događaja koji se održava na stadionu TETANGE. Sponzor radio prenosa iz Luksemburga je kompanija REISENBUS MONTENEGRO.
REISENBUS MONTENEGRO je privatno preduzeće čija je osnovna djelatnost javni prevoz putnika. Preduzeće je nastalo 2006.godine privatizacijom autobuske stanice u Tutinu.
REISENBUS MONTENEGRO već dvije godine uspješno egzistira u prevozu putnika na linijama CRNA GORA – LUXEMBURG – CRNA GORA kao i na liniji TUTIN – BERLIN – TUTIN, za tako kratak period upornim radom kreativnošću sigurnošću udobnim i bezbrižnim putovanjem skrenuo pažnju potencijalnih putnika koji su prepoznali sve benefite koje dobijaju koristeći usluge REISENBUSA pa ga tako svrstali u apsolutnog lidera prevoza putnika. Uspješnost u poslovanju daje vjetar u leđa RISENBUSU tako da će uskoro biti aktivirano još linija, spajajući nas sa zapadom autobusima visoke turističke klase.
Društvena odgovornost je jedan od najvažnijih elemenata društvenog poslovanja, i služi kao smjernica prilikom donošenja ispravnih poslovnih odluka i preduzimanja odgovarajućih akcija.
REISENBUS MONTENEGRO svoju društvenu odgovornost iskazuje brojnim donatorskim, sponzorskim i humanitarnim akcijama, sa željom da pomogne i pruži podršku raznovrsnim djelatnostima društvenog života.
“Čast i zadovoljstvo nam je bit sponzor radia Petnjica na manifestaciji PRVOMAJSKI SUSRETI DIJASPORE U LUXEMBURGU”, rekli su iz kompanije REISENBUS MONTENEGRO
UČENICI UREDILI ŠKOLSKO DVORIŠTE U TRPEZIMA
Učenici OŠ ‘’Trpezi’’ pokrenuli su ovih dana akciju uređenja školskog dvorišta. Oni su u sklopu akcije sa nastavnicom likovne kulture ukrašavali potporne zidove u dvorištu ove škole. Zidovi su ukrašavani motivima iz svih nastavnih predmeta koji se izučavaju u školi. Kako bi djacima ove škole boravak u dvorištu bio ugodniji uprava škole je odlučila da se sređivanje zidnih površina ispred škole ne svede samo na krečenje, već da se djeci pruži prilika da razviju maštu i da svojim idejama daju doprinos uređenju dvorišta. Oni su pored crtanja pravili i ukrašavali saksije sa cvijetnim aranžmanima, crtali terene za dječije igre, postavljali i farbali klupe, kojih ranije nije bilo u školskom dvorištu.
‘’ Da prazan i bezličan zid može dobiti nov i zanimljiv izgled pokazali su učenici naše škole. Učenici su časove likovne kulture iskoristili na nov i kreativan način. Umjesto na papir, učenici su svoju maštu i kreativnost prenijeli na zid i tako trajno ostavili tragove jedne generacije osnovaca’’, kazala je za portal Radija Petnjica direktorica OŠ ‘’Trpezi’’ Nermina Duraković Pačariz.
Učenici su ovom akcijom htjeli da pošalju primjer kako se brine za svoju okolinu. Učenici takođe pozivaju sve da slijede njihov primjer.
‘’Cilj akcije je ispunjen, dvorište škole krase četinari i cvijeće koje su učenici zasadili sa svojim nastavnicima. Cilj eko akcija u školi je da se podstakne briga za okolinu, razvijanje ekološke svijesti kod djece kao i radost timskog rada. Zaključak svih učenika i nastavnog osoblja je da eko akcije u školskom dvorištu postanu tradicija ove škole’’, zaključuje Duraković Pačariz.
DINO RAČIĆ
