O KNJIZI POEZIJE SELME HADROVIĆ – SCHAULS – S ONE DRUGE STRANE

Selma Hadrović – Schauls, po vokaciji profesorica muzike, koja se intezivno bavi svojom profesijom, vrlo uspješno se ogleda i u stihu.
Ona je pjesnikinja onih najosjetljivijih vibracija, koja svoja iskustva, svoje životne sekvence – pakuje u stihove i tako postaje sigurnija da nije uzaludu traćeno proživljeno vrijeme, ma otkud bilo napadnuto raznim izazovima i natruhama današnje dekadencije.
A sve je iskustvo, baš sve. I sve je materija za umjetninu – od one mace koja tapka po sabahu (pjesma Nedjelja), do one srne koja preplašena drhti u njenoj bašti u strahu za svoje mladunče (pjesma Moja basna); a onda pjesnikinja spušta kapke preko svojih očiju da bi bolje vidjela, jer – kako kaže Ćamil Sijarić: „Oči nijesu privezane za tijelo, već za dušu.“
Tu sliku, možda prenesenu iz svojih briga za svojim djetetom koje je negdje daleko na studentskoj ekskurziji, želi da okameni u svom sjećanju i sačuva njenu nevinost. Koliko je god nešto stvarno u životu, toliko može biti i nestvarno, jer – pjesnička mašta nikada ne miruje…
Metamorfoza slika koje promiču pred njenim očima, postaje pjesma, koja se, bar se tako doima, sama napiše.
Puno je i mudrosti u ovom svesku pjesama Selme Hadrović – Schauls, a evo jedne iz pjesme Mudrost tišine:
… Ako želiš da te slijede – šuti.
Ovdje nam Selma ne ponavlja onu staru floskulu poznatu od antičkih vremena da je ćutanje zlato, već govori o vremenu koje živimo, gdje su ljudi svojim riječima zatrovali vazduh, vodu i zemlju, te se vrlo često mnogo više govori šutnjom, negoli izgovorenim riječima. Ta je ljudska govorancija i predosadila normalnom čovjeku. I nije ovdje riječ o didaktici, već o pukom dijalogu sa   samom sobom.
Neobičan je sistem slika, posve originalan u pjesničkom izražaju ove autorice: Pjenasti oblak, pa još zlatom presvučen; bijeg leptira kako bi spasio svoje šarenilo, ali – nespasivo je šarenilo leptira koji se svojim krilcima opire vjetru… I još bezbroj je sličnih slikovnih izražaja koji se provlače kroz ovaj rukopis.
Mostar, grad u kojem je rođena, prožima se onim svojim najtanahnijim osobenostima kroz Selminu poeziju, ali – imamo i antipod mostarske topline – svijet u koji joj je bilo suđeno da se utopi. I tu ona vješto varira između želja i stvarnosti; između onoga što je bila i što jeste… Vječita čežnja producira osjećanja koja prerastaju u stih. Možda čežnja, raznolika čežnja, i jeste glavni pokretač u poetskom, i uopšte umjetničkom stvaranju.
Ova poezija se doima i kao ispovijest:
„Prigrli me ova zemlja neke godine davne“ (Pjesma Luksemburg), inovirajući iz pjesme u pjesmu svoju imanenciju i poetski izraz, te premještajući se sa jedne pozicije osmatranja svijeta na drugu, ona uspijeva da nam ispriča ono što smo počesto i sami sebi htjeli reći, ali nam se, naprosto, nije dalo.

Da bi što bolje razumjeli psihologiju Selminog poetskog raazmišljanja –pozvaćemo se na pjesmu Jel’ ti se ikada desilo:

„Jel’ ti se ikada desilo da te progoni smisao?

Bože, gdje li nesta, do jučer je bila tu. A možda se samo skrila

da iznenadi kad se najmanje nadam…“

Ovdje bi se prije reklo da se govori o besmislu, ali ovakvim inverzivnim kazivanjem – čitaoc se pita šta je zapravo smisao života i da je, zapravo, besmisleno razmišljati o smislu. A u trećem stihu ove strofe priziva se nada – nada koja je održala ne pojedinca već cijelo čovječanstvo i mnoge civilizacije, jer se, gubljenjem nade, gubi i smisao i besmisao i čovjekovo bivstvovanje na ovom svijetu postaje upitno.

Pjesnikinja se u svojim pjesmama ne izruguje životu, ne čini ga morbidnijim nego što jeste, ne vrišti nad devijacijama života, već, vrlo često, kao djevojčica za cvjet'ćem – trči za onim ljepotama koje život nudi ili koje su se skrasile u njenoj mašti, u njenoj dubokoj intimi.
Ova stihozbirka, očito je, nije nastala u jednom dahu, nije nastala u kratkom vremenskom periodu, već kao bilješka poetskih refleksija dobrog dijela života i nema onu vrstu koherentnosti kakvu imaju knjige koje nastaju u kraćem vremenskom intrevalu, kada svaka pjesma ima boju i karakter vremena u kojem nastaje – ali to joj ni za trunku ne umanjuje vrijednost i estetski dojam.
Uporno mi se nameće – a ne znam zašto – misao, da Selma svoja jutra preslikava kroz plavi indigo i tvori u pjesmu. Ne znam zašto je to tako, i neka ostane neobjašnjeno… Možda kada sami doživimo da indigujemo svoje doživljaje – sjetićemo se njenog pjesničkog postupka i biće nam jasno.
Sve do tada uživajmo u poeziji Selme Hadrović – Schauls kroz čije stihove čujemo i čarobne zvuke njene klavijature.

U Luksemburgu 27. februara, 2017.
Faiz Softić

PLEMENITA MISIJA ZK “BIHOR” IZ LUKSEMBURGA

Povodom posjete najboljih učenika škola sa područja Bihora Luksemburgu u organizaciji ZK BIhor, danas su gosti Radija Petnjica bili sekretar Zavičajnog kluba Bihor, Hamdija Rastoder, koordinatori na području Bihora, Enver Rastoder, Sabaheta Hasanagić, vođe grupe Mejra Vesković i Izet Adrović kao i tri učenika sa područja petnjičke opštine. Hamdija Rastoder je istakao ZK Bihor iz Luksemburga trenutno ima 209 člana i da je to, prema evidenciji, najveći broj članova od kada se osnovao.

“Ovo je aktivnost koja se realizuje sedmi put.  Radi se o učenicima iz pet škola iz Gornjeg Bihora i četri učenika sa prostora Donjeg Bihora. Ono što sada, nakon desetak godina postojanja, možemo da kažemo to je da je Zavičajni klub Bihor sada jedna takva institucija koja funkcioniše. U odboru imamo petnaest ljudi od kojih je četri bivša predsjednika kluba i funkcionišemo besprekorno. Ono što najbolje radimo, a što svima nama iz kluba daje posebno zadovoljstvo je ova aktivnost oko organizovanja ekskurzije za najbolje učenike sa našeg područja. Djeca ima priliku da u nekoliko dana obiđu i vide Evropu i vide ono što je najljepše”, istakao je Hamdija Rastoder.

On je rekao da ideja potekla od bivšeg predsjednika, a sadašnjeg blagajnika i jednog od suvlasnika Radija Petnjica Raifa Adrovića.

“Do sada to ide besprekorno. Imamo dva koordinatora u Petnjici i u opštini Bijelom Polju i moram da se pohvalim na izuzetnu saradnju sa njima kao i njihov angažman i posvećenost ovom poslu kao koordinatori”, istako je Hamdija Rastoder, i dodao da ova djeca i njihov odličan uspjeh treba da bude motivacija i drugoj djeci.

“Želim da se zahvalim autoprevozniku Euro-Šuntić koji u sve ove godine podržava akciju, sponzorima ove aktivnosti za ovu godinu Eru Muhović i Eku Duraković vlasnicima firme M.E.T, Sabahudinu i Saneli Rastoder sa svojim restoranom brze hrane CHEZ NOUS, Vahidu Adroviću vlasniku restorana na obali rijeke Mousel kao i Raifu Adroviću koji su bili sponzori za ovu godinu. Koristim priliku takođe da preporučuim čitanje Revije Bihor koju uređuje Faiz Softić. U pripremi je 27 broj. Sve radnje ljudi u klubu rade volonterski”, zaključio je Hamdija Rastoder.

“Ono što meni čini posebno zadovoljstvo to je prilika da se zahvalim ZK Bihor koji već sedam godina radi na ovakvoj ekskurziji za najbolje učenike iz Bihora. Ovo je jedna plemenita misija koja ima toliko pozitivnog u sebi da je zaista za svaku pohvalu. ZK Bihor svake godine, osim ove aktivnosti, ima puno ideja koje sprovode i realizuje a sve za dobro ovog našeg kraja. Već sedam godina sam koordinator i sve što je u mojoj moći bilo kako bih pružio pomoć i podršku kako za ovu akciju tako i za ostale koje organizuje ZK Bihor, ja pružam. Zaista mi je zadovoljstvo što sam u ovoj priči vezanoj za organizaciju odlaska najboljih učenika. Pored ZK Bihor, zahvalio bih se i profesorima vođama grupa ne samo za ovu godinu već i prethodnih godina kao i direktorima škola sa kojima imamo odlično saradnju”, kazao je Enver Eljo Rastoder, koordinator za sa područja Gornjeg Bihora. “Moja sugestija je bila ove godine da se najbolji učenik i Srednje mješovite škole uključi jer je jedina škola tog tipa na ovom terenu. Eto, to bi bio moj predlog”, kazao je Enver Rastoder.

Sabaheta Hasanagić, koordinator za područje osnovnih škola sa područja Donjeg Bihora, istakla je da su ih ljudi iz ZK Bihor dočekali kao svoje najrođenije.

“Od ove godine ja sam koordinator za Bijelo Polje, za škole Goduša, Lozna, Godijevo i Sušica. Aktivnost ZK Bihor je kod djece izazvala takmičarski duh i podstrek za ovim putovanjem. Djeca se bore da budu najbolja jer znaju das u njhovi drugovi išli i prenijeli im iskustva. U ime škole iz Lozne imam želim da se zahvalim članovima ZK Bihor na prelijepoj organizaciji koja zbližava našu djecu i djecu iz Luksemburga”, rekla je Hasanagić. .

Mejra Vesković kao jedan od vođa gupe je istakla zahvalnost ZK Bihor i rekla da su ti članovi pokazali o kakvim se veličinama radi.

“Hvala im za pažnji koju su ukazali i nama i našoj djeci. Mislila sam da ne postoji tako nešto. Njihova pažnja je posebna pažnja. Ti su ljudi bili u stanju da uzimaju bolovanja, da se odriču posla tih dana da bi dočekali i ugostili nas sa djecom. Ne vjerujem da je ijedan klub tako jak. Hvala im što su nam pokazali ljepote Luksemburga, ljepote Francuske a njihovu dušu otovrili kao i srca za nas. Posebno ću im da im kažem hvala što su vaspitali njihovu djecu, što su njihova djeca velika djeca. Ja sam možda imala pogrešno mišljenje da su ta njihova djeca razmažena, ali to su već ljudi i to dobri. Gdje god da smo se pojavili pa čak i u Palati prinčeva, stigao je znak da je tu naš čovjek, progovorio je našim jezikom kada je bila smjena straže i krišom je klimnuo glavom i pitao – jeste li vi iz Petnjice. To su bile radosti koje ne mogu zaboravit”, između ostalog je istakla Mejra Vesković.

“Ljude ne mogu zaboravit. Ne smijem ni jedno ime pomenut u strahu da nekog ne uvrijedim. Naša djeca su bila predivna djeca. Slušali, poštovali, družili i upoznali se. Ne znam kako ali, imam želju da sve te ljude jednom na neki način ugostimo. Kolika je pažnja ZK Bihor najbolje govori i to da su učenicima uručili poklone a nijesu zaboravili ni učenika koji nije mogao da pođe”, kazala je Mejra Vesković.

Izet Adrović, kao vođa grupe o svojim zapažanjima i boravku u Luksemburgu u organizaciji ZK Bihor, ima samo riječi pohvale.

“ U ZK sjede i rade ljudi velikog srca, nasmijanog lica, puni dobrote i ljepote. Sve to smo dobro osjetili prilikom boravka kod njih. Učinili su sve da naš boravak bude što ljepši i ugodniji. Oni su nam omogućili da posjetimo jedan od najvećih zoloških parkova u Francuskoj, što je za djecu bila prava atrakcija i doživljaj”, istako je između ostalog Izet Adrović.

“Korisim priliku da u ime svoje i u ime djece, najsrdačnije se zahvalim ZK Bihor i tim divnim ljudima iz kluba koji su nam tako lijepo sve priredili organizovali kako bi nam dani u Luksemburgu bili što ljepši i ugodniji”, zaključio je Izet Agović.

Zerina Spahić, Šaban Adrović i Erol Šabotić, učenici koji su imali priliku da posjete Luksemburg su puni pozitivnih utisaka i emocija. Osim znamenitosti koje su imali priliku da upoznaju, posebno su oduševljeni sa dočekom ljudi u čijoj su realizaciji i pošli u Luksemburg. Oni su istakli da je ovo bila prilika da upoznaju način života van granica Crne Gore, kao i to da ovo putovanje ne shvataju kao nagradu za uspješan trud u proteklih devet godina školovanja, već i kao obavezu da uspješno nastave školovanje.

DENIS BOŽOVIĆ

POSJETA KINI: LAKŠE JE KOD NAS RAZVITI ORGANSKU PROIZVODNJU NEGO U KINI

0

U emisiji “Aldijana2“ gost u radiju Petnjica bio je Samir Agović, savjetnik u Agrobiznis centru u Petnjici, a povod je bila posjeta Kini, sa predstavnicima Ministarstva Crne Gore. Posjeta je organizovana u cilju sticanja dodatnih znanja i učestvovanja na naučnim seminarima o organskoj proizvodnji.

„ Seminar je trajao od 3 do 6. maja 2018 godine, a cilj seminara je da razmijenimo iskustva i da vidimo na kom smo nivou organske proizvodnje u odnosu na Kinu. Mogu reći da smo mi na veoma visokom nivou u oblasti razvoja organske proizvodnje u Crnoj Gori, dok je u Kini teže organizovati i kontrolisati proizvodnju zbog ogromne teritorije. Kod njih sve funkcioniše kako samo može da se poželi,, ali ne baš i organska proizvodnja zbog velike zagađenosti uslovljenom velikim brojem automobila“, kazao je Agović.

Pored naučnog seminara predstavnici Ministarstva Crne Gore, njih 19, uglavnoom iz Podgorice imali su mogućnosti da posjete razne znamenitosti Pekinga, kao i da vide dio iskustava pčelara.

„Pčelarstvo je u svim dijelovima svijeta isto, samo što neki imaju autohtone vrste, dok to u Kini nije moguće zbog klime. Kod njih se matice uvoze iz Italije. Zanimalo me kako organizuju i prodaju med. Za razliku od nas med je skup i prodaju ga samo na lokalnom tržištu. „Kada je riječ o organskoj proizvodnji, oni se trude da vještački dođu do proizvoda.  Kod njih sve funkcioniše u obliku staklenih bašti počev od povrtarstva do voćarstva“, dodao  je Agović.

ALDIJANA NOVALIĆ

VIDEO i FOTO: GRAD UGROZIO USJEVE

0

U PETNJICI O IFAD PROJEKTU

0

Juče je u u Opštini Petnjica predstavljen IFAD Projekat stvaranja klastera i transformacije ruralnih područja. Sastanak je sa predstavnicima odjeljenja za poljoprivredu i sa poljoprivrednicima sa područja Bihora predvodila Rita Bajraktarović, ekspert za razvoj klastera, ujedno i koordinator IFAD Projekata za sjeveroistok Crne Gore.

“Ovaj projekat se realizuje u sedam opština u Crnoj Gori i drago mi je da je Petnjica među njima, jer se ovim projektima izdvajaju velika finansijska sredstva i to je dobro za jednu opština”, kazala je Rita Bajraktarović.

Ovaj projekat se odnosi na finansiranje u četiri oblasti: -maline, -semenski krompir, -sir i -meso. Ovaj Javni poziv se raspisuje 11. juna. 2018. godine, a podržava dvije opcije, a to si veliki i malo grantovi. Mali grantovi – veliki proizvođači ne mogu ostvariti male grantove, a uslov je da nemaju više od tri grla krupne stoke ili 30 koza. Mali grantovi podrazumijevaju novčana sredstva od 2.500 eura, a veliki i do 40.000 eura ukupnih sredstava, ali poljoprivredni proizvođači mogu ostvariti pravo do 13.000 eura. Na sastanku na kojem su prisustvovali poljoprivrednici imali su priliku da postave pitanje.

Mahmeda Ajdarpašića je zanimalo da li može iskoristiti ova sredstva za gradnju objekta i da li treba građevinsa dozvola za to, na šta je dobio odgovor da ovaj projekat podržava male proizvođače u prvom grantu i da on s obzirom na to koliko gazdinstvo posjeduje ne bi ostvario pravo na pomoć.

Haso Rastoder je pitao kako može nabaviti tovna junad, jer je to jedino što bi zaživjelo i bilo uspješno jer živi na visokoj nadmorskoj visini pa poljoprivredne vrste i kulture ne bi mogle da uspiju.

Na sastanku koordinator za sjeveroistok, Rita Bajraktarević uputila je prisutne da će se ove godine raspisati Javni poziv za ruralnu i seosku infrastrukturu, a to znači da će finansirati izgradnju djelova puta ili vodovoda, jer IFAD teži da finansira tamo gdje živi poljoprivreda i đe ima dosta ljudi, a ove godine je vrijednost izdvojeih sredstava oko 500.000 eura.

ALDIJANA NOVALIĆ

PREZENTOVAN IPA PROJEKAT “MLADI CRNE GORE I ALBANIJE U PROIZVODNJI MALINA”

0

Juče je u sali SO Petnjica, održana prezentacija projekta koji se realizuje u oblasti proizvodnje malina pod nazivom “Mladi Crne Gore i Albanije u proizvodnji malina“.

Ovaj projekat finansira Evropska unija u okviru Programa IPA prekogranične saradnje Crna Gora – Albanija 2014-2020. Cilj projekata jeste da doprinese smanjenju stope nezaposlenosti mladih u ruralnim područjima Crne Gore i Albanije uspostavljanjem novih zasada i poboljšanjem postojeće proizvodnje, prerade i trgovine malinama.  Ukupni budžet projekta je 271.138,00 €, a finansijski doprinos EU iznosi 230.467,30 €. Projekat će zajednički implementirati: Opština Petnjica kao vodeći partner, Nacionalna asocijacija proizvođača malina Crne Gore, Srednja stručna škola Petnjica, profesionalna srednja škola “Ndre Mjeda” iz Vau Dajes iz Albanije kao i NVO COSPE.

“Projekat ima za cilj smanjenju stope nezaposlenosti u ruralnim područjima Crne Gore i Albanije, uspostavljanje novih zasada i poboljšanju postojećih kao i trgovine malinama. Ovo je prvi projekat u kojem je Opština Petnjica vodeći partner. Pored naše opštine, partner u ovom projektu je Nacionalno udruženje malinara Crne Gore, Srednja stručna škola iz Petnjice, a sa Albanske strane imamo NVO COSP i Menje medra srednju školu iz opštine Vlades. Ovo je je izuzetna prilika da ono što su strateški ciljevi razvoja opštine Petnjica u oblasti poljoprivrede na najbolji mogući način se valorizuju zadati interesi kroz zapošljavanje mladih ljudi i teže zaposlivih kategorija kao što su žene i osobe sa invaliditetom. Imajući u obzir da je naša opština na sjeveru Crne Gore koji zaostaje u ekonomskom razvoju za ostatkom Crne Gore, ovaj projekat će u velikoj mjeri doprinijeti da se poboljša zaposlenost i to one kategorije ljudi koja je sklona migrativnim kretanjima i napušta sjevera države. Projekat će se implementirati u vremenskom periodu od 18 mjeseci, a glavni ciljevi projekta jesu osnaživanje mladih poljoprivrednih proizvođača kroz obuke, edukacije, uspostavljanje Star-ap biznisa, biznis planova, i dodjele materijala i sadnica budućim korisnicima koji će nakon konkursa biti odabrani. Radi se o 20 zasada u Crnoj Gori u opštini Petnjica kao i isto toliko zasada u na teritoriji Albanije u opštini Valdes”, istakao je na implementaciji menadžer projekta mr. Ismet Iko Latić u ime petnjičke lokalne uprave. Ukupni budžet projekta je 271.138 eura, a finansijski doprinos EU iznosi 230.467,30 a razlika koja se pojavljuje između bruto i neto, jeste učešće partnera kroz projekat.

“Mi smo opredjeljenja da nam je poljoprivreda strateška razvojna grana. Znajući da imamo izvanredne potencije u ovoj oblasti, odlučili smo se da naše znanje i našu energiju usmjerimo na privlačenju što više sredstava iz IPA fondova. Prisustvovali smo prvom projektu koji je opština Petnjica realizuje sa partnerima iz Albanije a koji se tiče proizvodnje malina. Mladi Crne Gore i iz Albanije su se udružili oko projekta za proizvodnju malina. Ova sredstva su značajna i mi ćemo imati mogućnost da sa partnerima oformimo 40 zasada, što znači po 20 za nas u Petnjici i 20 zasada u Albaniji. Za nas će ovo biti mnogo važno jer ćemo ublažiti migraciju stanovništa i na ovaj način, jer mladi ljudi mogu da ostanu ovdje i da se bave poljoprivrednom proizvodnjom. Vjerujem da je ovo najbolja mjera i das u najbolje aktivnosti koje činimo i vjerujem da ćemo i u narednom periodu koristiti naše potencijale i naše resurse a sa druge strane, naša administracija će biti sve sposobnija da povlači što više sredstava iz EU upravo u oblasti poljoprivrede, odnosno proizvodnje, odnosno novih radnih mjesta koja će mnogo značiti za našu sredinu”, istakao je Samir Agović, predsjednik opštine Petnjica.

DENIS BOŽOVIĆ

SJUTRA SJEDNICA SO PETNJICA: NA DNEVNOM REDU ZAVRŠNI RAČUN, NAZIVI ULICA, ŽIRI ZA OPŠTINSKU NAGRADU…

0

Predsjednik SO Petnjica, Mehmed Adrović sazvao je petu sjednicu SO Petnjica koje će se održati sjutra sa početkom u 10:00 časova. Sjednica će se održati u administrativnoj zgradi Opštine u sali Skupštine opštine, a prenos se može pratiti na talasima Radija Petnjica.

Za sutračnju sjednicu predviđen je sledeći dnevni red:

1. Odbornička pitanja,

2. Predlog Odluke o komunalnom opremanju bespravnih objekata,

3. Predlog Odluke o odredjivanju naziva ulica, trgova u opštini Petnjica,

4. Predlog Odluke o novčanoj naknadi za novorođeno dijete,

5. Predlog Odluke o određivanju žirija za nagradu 4. avgust,

6. Predlog Odluke o usvajanju Završnog računa Opštine Petnjica za 2017.godinu,

7. Izvještaj o radu Predsjednika Opštine Petnjica,

8. Plan Javnih radova Opštine Petnjica za 2018. godinu,

9. Izbori i imenovanja;

A.N.

RADOVI NA PRILAZU ŠKOLI I KULTURNOM CENTRU U MZ GODOČELJE

0

Radnici Komunlanog preduzeća Petnjica, nakon izvođenja radova na lokalnim putnim pravcima u MZ Trpezi i Bor, nastavili su sa radovima u MZ Godočelje gdje su osposobili dionicu puta koja ide prema školi i objektu Kulturnog centra sa infrastukturnim sadržajem u ovoj mjesnoj zajednici.

Prema riječima, Munevera Mila Halilovića, mještani ove MZ su još prije četri godine počeli sa izgradnjom objekta koji slovi kao kulturni centar i sve snage su stavljenje u cilju stavljanja u funkciju objekta.

“Javila se potreba za kvalitetnim putem.  Prethodni put datira iz 50-tih godina prošlog vijeka koji nije zadovoljavao standarnde lokalnog puta. Zahvaljujući lokalnoj upravi na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem, potpredsjednikom Muslijom Kalićem kao i direktorom komunalnog preduzeća Mithadom Cikotićem, juče smo konačno završili sa radovima na proširenju prilaznog puta do objekta u dužini od 300 metara a proširen sa najmanjom širinom od četiri metra i time je okončana prva faza radova”, istakao je Munever Mila Halilović za portal i dodao da je sledeća faza  priprema za aslfaliaranje ovog puta.

Kako je kazao direktor Komunalnog preduzeća Mithad Cikotić, radovi na sanaciji lokalnih puteva na području opštine se nastavljaju planiranom dinamikom, tako da već danas radnici rade u selu Paljuh, zaseok Hodžići.

DENIS BOŽOVIĆ

NVO “LIBERALNI POREDAK”: INICIJATIVA DA SE ULICI U PETNJICI DODIJELI NAZIV “JOSIP BROZ TITO”

4

Povodom inicijative koju je podnijela Crnogorska kulturna mreža da jedna ulica u Petnjici nosi naziv “21 maj”, reagovala je NVO Liberalni poredak pozdravljajući taj potez. Oni su najavili da će lokalnoj upravi podnijeti predlog da se jednoj ulici dodijeli naziv Josip Broz Tito.

 

“Kao predstavnik NVO Liberalni poredak”, reagujem u vidu podrške na inicijativu Crnogorske kulturne mreže da ulica u našoj opštini nosi naziv “21. maj”. Shodno našim ubjeđenjima i uzimajući u obzir statut gore pomenute NVO, sa ponosom sam prihvatio ovu inicijativu. Posebno me raduje što su predstavnici lokalne samouprave pozitivno reagovali. Kao opština koja stremi sveobuhvatnom unaprijeđenju, odluka da se usvoji ova inicijativa je od krucijalnog značaja, ne samo za nas, već i za cijelu Crnu Goru. Po mojem skromnom mišljenju, građani Petnjice su itekako patriotski nastrojeni, pa je i očekivano da dobijemo ulicu sa ovim nazivom. Ali, ne mogu a da ne pomenem, patriotizam nije uvjerenje, već osjećaj, što u ovoj inicijativi i reakciji lokalne samouprave može itekako da se primijeti.  Očuvanje identiteta države Crne Gore, nadam se, ubrzo će se opet primijetit i kod nas. Još jednom se osjećam ponosnim što mogu da kažem da sam iz Petnjice, a posebno ću se osjećat kad predstavnicima opštine uručim inicijativu da, pored ulice na nazivom “21. maj”, dobijemo i ulicu sa imenom sina svih narodnosti, Josipa Broza Tita. Na ovaj način ćemo još jednom pokazati da su Crnogorci još od davnina poštovali i cijenili istinske vrijednosti, kao što ćemo dokazati da ne pripadamo ni onom korpusu koji je sve vrijednosti vremena Josipa Broza brže bolje htio da uništi. Ambijent koji je stvorio Maršal, rijetko ko sa istinskim uvjerenjem može da kaže da nije bio primjeren i prijatan. Svjestan brzine kojom se sve razvija, uvjeravam sve da je neophodno da se temelji naše države, ali i temelji vrijednosti iz istorije, očuvaju i da se njima ponose i buduća pokoljenja. Stoga, napominjem da sam neizmrno ponosan na svoje sugrađane koji su podržali inicijativu Crnogorske kulturne mreže, ali se isto toliko nadam da će lokalna samouprava sa zadovoljstvom prihvatit i inicijativu koju ću ispred NVO Liberalni poredak da uručim predstavnicima opštine”, stoji u saopštenju Liona Hodžića člana NVO Liberalni poredak iz Petnjice.

DENIS BOŽOVIĆ

NAJBOLJI ĐACI BIHORSKIH ŠKOLA I OVE GODINE U LUKSEMBURGU

1
Najbolji đaci devet OŠ sa područja Bihora i ove godine su, u aražmanu ZK „Bihor“ – Luksemburg posjetili Luksemburg. Na taj način ovo udruženje doseljenika iz Crne Gore, mahom sa područja Bihora, odaje zahvalnost i priznanje učenicima koji su marljivo radili i učili i postigli atribut najboljeg. To su oni učenici od kojih se očekuje, koji će sjutra završiti visoke škole i biti od koristi široj društvenoj zajednici.
Ovo je već deveta godina kako ZK Bihor iz Luksemburga, u okviru širokog spektra svojih aktivnosti, organizuje i ovo druženje. Djeca se, tokom svog boravka u Luksemburgu, osim druženja sa članovima udruženja u prostorijama kluba, odvode na najznačajnije destinacije u Luksemburgu, a posjete još neke značajne turističke destinacije u zemljama u okruženju.
ZK „Bihor“ čini sve da što više pomogne zavičaju i svojoj domovini Crnoj Gori. Ubijeđeni su da to čine i na ovaj način, a djeca su se i ovim putem uvjerila da  učenje i zalaganje ne ostaju neprimijećeni.
 Ove godine u posjetu Luksemburu bili su:
1. ELZA  Ramčilović  OŠ „Mahmut Adrović“, Petnjica
2. EROL  Šabotić  OŠ – Tucanje
3. ŠABAN  Adrović  OŠ  „25. maj“ – V rbica
4. MINELA Hodžić OŠ – Trpezi
5. ANISA  Šabotić  OŠ – Savin Bor
6. ILHAN  Šabotić  OŠ – Goduša
7. ZERINA  Spahić  OŠ – Lozna
8. ELMA  Smakić  OŠ – Sušica
9. BELKISA  Sijarić OŠ – Godijevo
 U njihovoj pratnji bili su i njihovi nastavnici: Mejra Vesković iz OŠ „Rifat Burdžović – Tršo“ Lozna i prof. Izet Adrović iz OŠ „25. maj“ u Vrbici.
Zajedno sa njima doputovali su i glumci petnjičkog pozorišta „Divan“ na čelu sa svojim predsjednikom prof. Rehom Ramčilovićem, koji su, na zadovoljstvo prepune sale centra za kulturu u Rumelanžu, izveli svoju predstavu „Čovjek za sve“ koju režijski i scenaristički potpisuje prof dr Dragan Koprivica.
    U pozdravom govoru predsjednik udruženja ZK „Bihor“ dipl. maš. Ing Remzija Hajdarpašić zahvalio se učenicima na njihovom uspjehu, te naglasio da se u svim prilikama, i ma gdje to bilo, rad i trud se isplati.
 „Vi ste svjesni da ćete sjutra biti  važne poluge  i nosioci razvoja društva“, naglasio je Hajdarpašić.
 Osim njih u posjeti ZK „Bihor“ i Luksemburgu bio je i predsjednik nevladine organizacije „Lica sa invaliditetom“ iz Petnjice – Denis Ramdedović kojemu je za ovu organizaciju ZK „Bihor“ uručio značajnu finansijsku pomoć.
    I ovaj put rukovodstvo udruženja, kao i veliki broj članova maksimalno su se založili da gostima iz Crne Gore prirede što bolji doček i da se u svoj Bihor i Crnu Goru vrate sa novim iskustvima i lijepim uspomenama.
    Valja napomenuti da su poznati ugostitelji porijeklom iz Crne Gore Vahid Adrović kao i Sabahudin i Sanela Rastoder velikodušno u svojim restoranima ugostili učenike i njihove pratioce.
 I ove godine, kao i svih prethodnih, Ernad Ero Muhović  i Elvis Eko Duraković, te Raif Adrović bili su  sponzori tokom boravka učenika u restoranima Luksemburga.
                                                                                                                                        F. SOFTIĆ