Građevinska opertiva “Crnagora-puta” priprema modernizaciju lokalnih puteva na području opštine Petnjica.

“Riječ je o tenderu koji je prošle godine raspisan, a ugovor krajem godine potpisan sa pomenutim izvođačem za asfaltiranje 1.500 metara. Vrijednost radova je oko 150 hiljada eura, a sredstva su obezbijeđena od strane Direkcije javnih radova.

Asfaltiraće se 500 metara na putnom pravcu Bor – Dobrodole, zatim Sutjeska u zaseoku Ponor takođe u dužini od 500 metara, 300 metara biće na putnom pravcu Bare – Orahovo, 200 metara u zaseoku Radmanci. Pored ovog, lokalna uprava je iz sopstvenih sredstava izdvojila 50 hiljada eura za sanciju oštećenog asfaltnog zastora. Najveći dio ovih sredstava biće opredijeljen da se utroši za putne pravce Petnjica – Radmanci, lijeva strana kao i Petnjica – Bor – Savin Bor i Petnjica – Azane. U ovoj godini smo preko Direkcije javnih radova, shodno njihovoj raspodjeli, dobili dodatnih 1.5 km za modernizaciju lokalnih puteva tako da ćemo u ovoj godini imati dodatnih tri kilometra asfaltiranih puteva. Na osnovu gore navedenog može se zaključiti da intezivno radimo na modernizaciji naših lokalnih puteva a dodatno tome ide u prilog i činjenica da radimo u MZ Trpezi na probijanju i čiščenju novih putnih pravaca. Ovdje posebno želim da naglasim da ćemo riješiti višedecensijski problem mještana zaseoka Skenderovići i Cikotići iz ove MZ na način što će se njihova domaćinstva povezati sa novi putnim pravcem kojeg probijamo ovih dana na potezu od zaseoka Hodžići preko Metalice do pomenutih zaseoka. Ovaj putni pravac kojim su saobraćali iz ova dva zaseoka, posebno u zimskim uslovima je opasan zbog konfiguracije terena jer je u pitanju veliki nagib. Trudićemo se da ovu novu trasu osposobimo za saobraćaj prije dolaska zimske sezone. Kada je u pitanju probijanje puteva, naglašavam da je lokalna uprava obezbijedlia sredstva u iznosu od 10 hiljada eura a izvođač radova je Doo “Petrić” koji kvalitetno izvodi radove. Ova godina će biti godina u kojoj ćemo imati i snažnu podršku dijaspore koja će takođe svojim finansijskim sredstvima pomoći da se mreža loklanih puteva modernizuje tj.asfaltira i to konkretno u MZ Bor, zaseok Ponor. Prema mojim informacijama, ljudi koji gravitiraju na ovom području a koji žive u dijaspori, prikupili su znatna finansijska sredstva do sada a akcija traje i dalje i imaćemo za par dana tačnu informaciju sa koliko novca se rapolaže a nezvanično smo saznali da su u pitanju više desetina hiljada eura. Koristim priliku da im se srdačno zahvalim i da pozovem sve ljude dobre volje da se uključe u ovu aktivnost kako bi što više uradili putnih pravaca. Smatram da nam je infrastruktura veoma važna za dalji napredak i razvoj naše opštine i da stvaranjem svih boljih uslova za život može samo značiti ostajanje ljudi da žive na ovom području. Posjetiću da smo ovakve aktivnosti imali još 1998.god.kada su ljudi iz dijaspore pomogli da asfaltiramo puteve u MZ Vrbica i MZ Trpezi kada se prikupilo u dijaspori oko 50 hiljada eura. Zatim, sredstva su prikupljena takođe u tom iznosu i za izgradnju puta Bioča – Petnjica. To su zaista bile konkretne aktivnosti naše dijaspore u pružanju podrške za razvoj putne infrastrukture. Malo je sredina koje se mogu pohvaliti na svoju dijapsoru kako mi to možemo ovdje jer njihova podrška bila ne samo za izgradnju infrastrukture već i za mnoge druge oblike podrške i pomoći koju su pružali kako u zavičaju tako i na nivou Crne Gore”, istakao je Samir Agović, predsjednik opštine Petnjica.

Gupra građana iz MZ Trpezi, zaseok Cikotići/Skenderovići je izrazila zahvalnost lokalnoj upravi zbog rješavanja dugogodišnjeg problema kada je u pitanju putni pravaca a posebno u zimskim uslovima. “Probijanjem putnog pravca Hodžići – Metalica u dužini od 900 metara, stvoriće se uslovi za neomato odvijanje saobraćaja u zimskim uslovima. Vjerujemo da će opština iznaći sredstva da se pomenuti putni pravac i naspe na čemu bi bili neizmjerno zahvalni”, izjavio je u ime grupe mještana Rafet Cikotić.

DENIS BOŽOVIĆ

1 of 10

Juče je u Petnjici, na “Hamovoj tvrđavi” promovisano 26. izdanje revije “Bihor” u izdavaštvu ZK “Bihor”. O njenom značaju govorili su književnik Braho Adrović i prof. dr Draško Došljak.

Revija “Bihor” se izdaje osam godina, a glavni i odgovorni urednik je književnik i publicista Faiz Softić.

“Reviju Bihor doživljavam kao toplo pismo iz dijaspore zavičaju, otprilike kao kad su mi se prvi put javljali iz inostranstva braća Sabrija, Vejsel i Harun, a sada moj sin Ervin. Pismo se piše sa srcem pa na taj način doživljavam i reviju “Bihor”. Ovo je najbolja revija naših iseljenika i čita se kao pismo, od prvog do zadnjeg slova”, kazao je Braho Adrović.

Revija “Bihor” je važna za očuvanje naroda, kulture, jezika i  tradicije bošnjačkog naroda.

“Zavičajni klub se, prije svega, veoma intezivno i kvalitetno bavi pitanjem posebnosti očuvanja kulture Bošnjaka, ali i svih stvaralaca sa ovog prostora, jer skoro da nema značajnije stvaraoca u oblasti kulture, umjetnosti, folklora, da nije makar jednom bio gost kluba. Revija “Bihor” sve to proati i doživljamo je kao zlatni krov ovog udruženja”, kazao je Adrović.

Draško Došljak je kroz svoj doktorski rad upoznao Bihor. Saradnik je revije, pa je govorio o njenom značaju.

“Redakcija vrijedno radi, već devet godina, na ostavljanju lijepih tragova o Bihoru i o Bihorcima. Disertacijom i odabirom teme imao sam priliku da upoznam skoro sve krajeve u Bihoru, koji mi do tada nije bio posebno poznat. Imao sam priliku da steknem prijateljstva koja i danas traju.  Zahvaljujući tim istraživanjima danas sam jedan od saradnika”, kazao je Draško Došljak.

Na prvi dio sadržaja osvrnuo se Adrović, dok je o drugom dijelu govorio Došljak.

“Teško je izdvojiti bilo koji sadržaj iz revije, jer se svaki čita od prvog do zadnjeg slova. U ovoj revji dosta je tema koje nose poruku, sliku života naših ljudi u dijaspori, a dosta tema ima i iz zavičaja. Tako da je ovo predivna spona dijaspore i zavičaja. Prvo što upada u oči je serija tekstova koje je pripremio Hamdija Rastoder i to o aktivnostima zavičajnog kluba, prije svega o izboru novog odbora, zimskom turniru u šahu, prilozima koji se odnose na turnir u zingu, aktivnostima koje su vođene povodom Dana zaljubljenih i Dana žena, o  okruglom stolu koji je održan sa delegacijom Crne Gore o prednostima ulaska Crne Gore u NATO. Posebno interesantan tekst je “Zavičajni klub ima budućnost” koji govori o susretu rukovodstva i mladih uspješnih ljudi Luksemburga i drugih zemalja, koji studiraju na prestižnim univerzitetima. Interesantan je i tekst o promociji knjige “Ostala su sjećanja”, Haćim Durakovića iz Luksemburga, kao i tekst Denisa Božovića “Konj i čovjek”, koji je izuzetan primjer kako su nekada radnici pružali zdravstvenu zaštitu na ovom području. Izdvojio bih i dva noseća teksta. Jedan je Faiza Softića, odgovornog urednika – “Saga o Bihoru”, toplo napisanu priču o Bihoru kroz vjekove, gdje se pominju ljudi koji su pomogli na afirmaciji ovog kraja, i tekst magistra Halila Markišića o Rožajama kao gradu humanosti i tolerancije, koji prikazuje pouku kako su se ljudi u teškim vremenima pomagali”, kazao je Adrović.

Revija Bihor ima za cilj da afirmiše ljude iz Bihora koji pokreću biznis. Žive u inostranstvu i ulažu ovdje. Iz drugog dijela revije, profesor Došljak izdvojio je neke od onih koji ulažu u kraj, kao što je Šefko Balijagić.

“Očekujemo njegovo investiranje, kao što očekujemo i investicije Jupa Rastodera iz Njemačke, koji sa svojom porodicom vrijedno radi i zarađuje, ali i ulaže u zavičaj. Kroz reviju se afirmišu sve tradicionalne vrijednosti Bihora. Afirmišu se bratstvenički skupovi, što predstavlja značaj za širu zajednicu. Takođe, u drugom dijelu sadržaja imamo sjajan tekst o braći Skenderović, Džeku i Aliji, iz Trpezi Remziji Hajdarpašiću, jer da nije njihovog angažovanja mnogo bi bilo manje akativnosti. Kroz reviju “Bihor” prožimaju se nove i stare fotografije, koje govore o starom načinu života, a nove o sadašnjoj modernoj arhitekturi. Raduje me tekst koji govori o početku rada o opservatornoj islamofobiji u Luksemburgu, kao i tekst Ruždije Kočana koji govori o Bošnjačko – islamskom kulturnim centru u Luksemburgu, te tekst o Bihorskom dervišu, Saita Šabotića”, rekao je Došljak.

On je je pročitao stihove pjesme , Svetlane Sekulić, profesorice maternjeg jezika u Podgorici, koji su sjajna poruka za sve zavičajce

“Stari zavičajci koji su u dijaspori prisjetiće se riječi koje žive negdje, ali se ne koriste više, jer potiču iz zavičaja i čuvaju se, jer predstavljaju vezu sa zavičajom. Jezik nije samo jezik komunikacije već i identifikacija naroda”, dodao je Došljak.

“Revija je uticala na razbijanje medijske blokade iz Bihora, jer uključuje ljude i teme iz ovog kraja i dodatno ih afirmiše”, kazao je Adrović.

ALDIJANA NOVALIĆ