HE Perućica dobila upotrebnu dozvolu – poslije samo 65 godina rada

0

Sa naročitim zadovoljstvom obavještavamo javnost da je HE Perućica, jedan od temelja crnogorskog elektroenergetskog sistema, nakon punih 65 godina neprekidnog rada – i to na osnovu Građevinske dozvole iz 1953. godine – konačno dobila upotrebnu dozvolu.

Možda zvuči neobično, ali ova vijest svjedoči o tome da ponekad institucije rade sporo, ali ipak – stignu. Na kraju krajeva, šta je šest i po decenija u životu jedne hidroelektrane? Zašto se toliko čekalo i zašto je do sada izostajala posvećenost ovom važnom dokumentu?

U svakom slučaju, zahvalnost dugujemo brojnim akterima koji su, svako na svoj način, doprinijeli da ovaj postupak, uprkos brojnim administrativnim, tehničkim i istorijskim slojevima, bude uspješno priveden kraju. Posebno cijenimo razumijevanje koje su nadležne institucije pokazale prema činjenici da je dokumentacija nastajala još u vrijeme kada se crtalo tušem i lenjirom, a propisi datiraju iz 1952. godine.

Ogromna zahvalnost pripada i našoj sadašnjoj upravljačkoj i menadžerskoj strukturi, čiji je sistematičan i posvećen rad omogućio da se ovaj važan korak konačno realizuje. Uz nesebičan trud inženjerskog kadra, uz pomoć timova iz FC Proizvodnja i arhivsku posvećenost kolega iz pravne direkcije EPCG, uspjeli smo da zaokružimo jednu pravnu priču koja je, očigledno, imala više strpljenja od svih nas.

Upotrebna dozvola za HE Perućica nije tek administrativna formalnost – to je ključan dokument koji obezbjeđuje pravnu sigurnost za budući rad postrojenja i sticanje Licence za proizvodnju električne energije. I iako smo energiju proizvodili decenijama bez nje, sada to činimo i uz zvaničnu upotrebnu dozvolu – što je, svakako, vrijedno pomena.

Zahvaljujemo svima koji su svojim radom, znanjem, iskustvom i strpljenjem doprinijeli da ovaj važan trenutak postane dio istorije naše kompanije.

Dani dijaspore održani u Petnjici

0

Dijaspora je strateški partner Crne Gore, ključni nosilac razvoja i promocije na međunarodnom planu, poručeno je na Biznis forumu “Integralni razvoj Petnjice, perspektive i šanse”, održanom u okviru manifestacije “Dani dijaspore”, a u organizaciji Ministarstva dijaspore i Opština Petnjica.

Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je u svom obraćanju istakao da je Opština Petnjica prva prepoznala potencijal dijaspore i da su ponosni na to što su prvi u regionu prije 23 godine uspostavili instuticionalnu saradnju između dijaspore i matične države.
Panelisti na Biznis forumu bili su: ministar dijaspore Mirsad Azemović, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, ministar regionalno-investicionog razvoja i saradnje sa nevladinim organizacijama Ernad Suljević, generalni direktor Direktorata za poljoprivredu u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Miroslav Cimbaljević i predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova Miftar Kalač. Biznis forumom moderirao je v.d. generalnog direktora Direktorata za saradnju sa dijasporom u Ministarstvu dijaspore Denis Martinović.
Cilj foruma je bio da se podstakne dijalog o sveobuhvatnom razvoju Petnjice kroz prepoznavanje perspektiva i konkretnih prilika za unapređenje lokalne zajednice.
Na forumu su razmotrene mogućnosti ulaganja u različite sektore, sa posebnim fokusom na poljoprivredu, turizam, energetiku, infrastruktivni razvoj i unapređenje ljudskih resursa, a posebno je istaknuta važnost uključivanja dijaspore u procesu razvoja, kroz valorizaciju njenog znanja i stručnog iskustva.
Forum je okupio pripadnike dijaspore, uspješne preduzetnike iz dijaspore, domaće privrednike, predstavnike lokalne samouprave i relevantnih institucije.
U večernjim časovima upriličena je centralna svečanost dodjele nagrada istaknutim pripadnicima dijaspore – iseljenicima i organizacijama dijaspore – iseljenika, a nakon svečanog dijela, uslijedio je bogat kulturno – umjetnički program.

MILATOVIĆ ZA RADIO PETNJICU: Petnjica mora postati prioritet – država mora čuti glas njenih građana

0

Petnjica, jedna od najnerazvijenijih opština na sjeveru Crne Gore, već duže vrijeme suočava se s velikim izazovima – među kojima je iseljavanje stanovništva jedan od najozbiljnijih. Tokom svečane sjednice Skupštine opštine, predsjednik države je govorio o nužnosti snažnije podrške Petnjici i konkretnim koracima koje bi trebalo preduzeti kako bi se pokrenuo njen ekonomski razvoj.

NAŽALOST, TAČNO JE DA JE PETNJICA DANAS U VEOMA TEŠKOJ SITUACIJI. OD KADA JE POSTALA NEZAVISNA OPŠTINA, ČINI MI SE DA SE NIJE DOVOLJNO RADILO NA VALORIZACIJI NJENIH RESURSA. POTREBNA JE VEĆA I ODLUČNIJA PODRŠKA SA DRŽAVNOG NIVOA, PORUČIO JE PREDSJEDNIK.

On je istakao da je nakon dobijanja statusa opštine, Petnjica pokazala inicijativu i odgovornost, ali da je izostala institucionalna pomoć.

GLAS PETNJIČANA MORA DA SE ČUJE. ON MORA DA BUDE VAŽAN I UVAŽEN. KAO PREDSJEDNIK, IAKO NEMAM IZVRŠNE MEHANIZME, IMAM GLAS I ODGOVORNOST DA PODRŽIM IZAZOVE GRAĐANA PETNJICE.

Predsjednik je posebno ukazao na lošu infrastrukturu, nazvavši Petnjicu „slijepim crijevom sjevera“, te naglasio da je neophodna veća ulaganja iz kapitalnog budžeta već naredne godine.

POVEZANOST JE KLJUČNA ZA EKONOMSKI RAZVOJ. PUTNI PRAVAC PETNJICA – TUTIN MORA POSTATI PRIORITET VLADE. TAKOĐE, GRANIČNI PRELAZ S TUTINOM JE OD STRATEŠKOG ZNAČAJA I MORA BITI PREPOZNAT U PLANIRANJU RAZVOJA.

U svom govoru pohvalio je i primjere dobre prakse, kao što je ulaganje jednog čovjeka iz dijaspore koji je izgradio proizvodni pogon u Petnjici. Upravo je ta povezanost sa dijasporom identifikovana kao velika razvojna šansa.

MORAMO NAPRAVITI SMISLENIJU VEZU IZMEĐU DIJASPORE I DRŽAVE. JEDAN OD PRIJEDLOGA JE IZDAVANJE DRŽAVNE OBVEZNICE U KOJU BI DIJASPORA MOGLA DA ULAŽE, A SREDSTVA BI BILA PLASIRANA U JASNO DEFINISANE PROJEKTE U KRAJEVIMA POPUT PETNJICE. TAKO BI DRŽAVA BILA POSREDNIK IZMEĐU DIJASPORE I RAZVOJNIH POTREBA LOKALNIH ZAJEDNICA.

Na kraju, predsjednik je uputio jasnu poruku:

DOŠAO SAM U PETNJICU DA RAZGOVARAM I SLUŠAM. NEMAM MAGIČNI ŠTAPIĆ, ALI IMAM VOLJU I SPREMNOST DA SE ČUJE SVAKI PROBLEM I DA SE ZAJEDNO TRAŽE RJEŠENJA.

BIHORSKO KULTURNO LJETO: 5. AVGUSTA PROMOCIJA KNJIGE I PREDSTAVA

0

Sjutra u okviru XII BIHORSKOG KULTURNOG LJETA  u Centru za kulturu biće održana dva programa.

U 18  h biće odrzana promocija knjige ARHAIKA BIHORA dr Eska Muratovića, a u 20h biće izvedena prefstava Golf 4

Predsjednik Milatović sa građanima Petnjice: Vrijeme je promjena za bolju Crnu Goru

0

Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović boravio je u Petnjici i održao sastanak sa građanima, gdje je poručio da je dosta bilo ignorisanja i praznih obećanja i da Petnjica mora biti povezana, podržana i poštovana.

„Ovdje sam da završimo posao. Ali bez vas, bez dijaspore, bez mladih – nema istinskog napretka Crne Gore“, kazao je predsjednik Milatović.

Naglasio je da Petnjica ne smije ostati izolovana tačka, već mora biti u fokusu državne vlasti.

“Petnjica je danas bez benzinske pumpe, bez redovne autobuske linije, bez otvorenog graničnog prelaza prema Srbiji. I pitam vas, pitam Vladu, je li to normalno? Kako da ljudi ostanu ovdje? Kako da mladi planiraju budućnost ako ih svakodnevno podsjećamo da su zaboravljeni? Petnjica nije dovoljno uključena, Petnjica nije dovoljno podržana. To nije samo saobraćajni problem, to je poruka da nijedna vlast nije htjela da vas vidi. Ovdje sam došao da kažem: dosta je bilo ignorisanja. Mi tu nepravdu moramo odmah ispraviti. Treba nam saobraćajna infrastruktura da bismo privukli investitore, otvorili nova radna mjesta, omogućili mladima da ovdje rade, osnivaju porodice, ostaju i doprinose razvoju crnogorskog sjevera. Crna Gora nema vremena da stoji. Moramo koračati hrabro i brzo naprijed”, kazao je predsjednik Milatović.

Predsjednik je ukazao i na neravnomjernu raspodjelu državnih sredstava:

„Povezivanje sa Bijelim Poljem i Rožajama ne smije ostati ideja, to je pitanje dostojanstva. Svaki građanin Petnjice mora da zna, da ga država poštuje i da radi u njegovom interesu. Moramo biti svjesni da put nije privilegija. Jer dok vi ovdje čekate asfalt, autobusku liniju i osnovne uslove za život u Podgorici imamo potpredsjednike Vlade i njihove savjetnike, koji mjesečno troše više novca nego što se izdvoji za jedan lokalni put u Petnjici, a koje građani ne biraju. To nije greška, to je izbor. Vrijeme je da se taj izbor promijeni. Da država počne da ulaže u građane, a ne u privilegije. Da novac ide tamo gdje je potreban, na sjever, na selo, u Petnjicu. Ja samo želim da budem glas razuma građana Crne Gore, koji ne traže ništa osim onog što im po dostojanstvu pripada – a to je put u 21. u vijeku”, naveo Milatović.

Dodao je da, uz podršku EU fondova za prekograničnu saradnju, Petnjica može postati mjesto razvoja.

“Moj cilj je da Crna Gora postane članica Evropske unije! To nije samo cilj u papiru, to je radna akcija, svakog dana i na svakom poslu. Trebaju nam investicije koje otvaraju fabrike, koje stvaraju novu vrijednost, koje pospješuju izvoz, koje mijenjaju ekonomsku sliku ovog kraja, ali cijele Crne Gore. To je evropski put i taj put mora voditi i kroz Petnjicu. Uz podršku EU fondova za prekograničnu saradnju, Petnjica može postati mjesto razvoja, a ne kao što je sada slučaj da bude izolovana tačka. Mora postati most, između sela i grada, između dijaspore i zavičaja. Ne pristajem na čekanje. I vjerujem da isto kao i ja ni vi ne pristajete na izgovore. Želim Crnu Goru u kojoj se vrednuju dvije stvari – koliko znaš i koliko radiš”, rekao je Milatović.

Poručio je da je došlo vrijeme da građani odlučuju, a ne da drugi odlučuju umjesto njih.

“Predugo su odluke o Petnjici i Crnoj Gori donošene u Podgorici, ili još gore u partijskim centralama. Vrijeme je da se moć vrati građanima, kroz otvorene liste, da ljudi znaju za koga glasaju, da se omogući pravo na kandidaturu za svakog građanina i da ljudi koji uživaju povjerenje svoje zajednice mogu ući u parlament i bez partijskih leđa. Ja se zalažem za direktnu demokratiju- napredak Crne Gore je u tome da ljudi biraju ljude”, rekao je Milatović.

Predsjednik je izrazio zadovoljstvo zbog direktnog razgovora sa građanima, poručivši da je vrijeme za zajedničko djelovanje.

„Ne pristajem da Crna Gora stoji! Ne pristajem da Petnjica stoji! Vrijeme je da se borimo za puteve, fabrike, ravnopravnost i dostojanstvo. Vrijeme je promjena za bolju Crnu Goru”, poručio je Milatović.

BKC PETNJICA: PETNJIČANIN DINAN LATIĆ OSVOJIO SANDŽAČKI KUP U STONOM TENISU (FOTO)

0

U nedjelju je u Bošnjačkom kulturnom centru u Petnjici održan tradicionalni stonoteniski turnir Sandžački kup 2025.

Učešće na turniru su uzeli igrači njih 18 iz skoro svih Sandžačkih gradova, a prvo mjesto je pripalo Petnjičaninu Dinanu Latiću koji četvrti put za redom  osvaja Sandžački kup.

Drugo mjesto je pripalo Samidu Latiću a trećeplasirani je Adnan Kolašinac iz Novog Pazara.

Učesnicima Merjem Preljević, Erkanu Hadžiću i Samidu Latiću uručene su medalje najmladji ucesnici turnira.

SVEČANA SJEDNICA SO PETNJICA (UŽIVO)

0

Petnjica danas obilježava Dan opštine.

Svečana sjednica SO Petnjica bi trebalo uskoro da počne.

Pratite nas na You tube kanalu Radija Petnjica

PETNJICA SVJETLOST BIHORA

0

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Dragi Petnjičani i Petnjičanke, draga braćo i prijatelji Bošnjaci, dragi moji Bihorci

Vi koji ste stasavali i rađali se u selima: Azane, Bor, Vrševo, Godočelje, Gornja Vrbica, Dašča Rijeka, Dobrodole, Donja Vrbica, Javorova, Johovica, Kalica, Kruščica, Lagatori, Lazi, Lješnica, Murovac, Orahovo, Pahulj, Ponor, Poroče, Radmanci, Savin Bor, Trpezi, Tucanje vi koji ste kroz vijekove bili čuvari Bihora i duše Crne Gore, vi koji ste darovali domovini i narodu neimare, pjesnike, akademike, dotore, dobre domaćine i vrijedne radnike, vi koji ste svuda đe ste otišli ponijeli Petnjicu u srcu.

Na današnji dan – 4. avgust, kada Petnjica slavi Dan opštine, upućujem vam iskrene čestitke i želim da se ponosno sjetite svega što vaša opština  znači  i onima koji na njoj žive i onima koji joj se uvijek vraćaju, makar mislima. Petnjica je ponosni zavičaj što diše kroz legendu i stvarnost, što zna i da rađa, i da oprašta, i da pamti. Vi ste potomci ljudi koji su podnijeli teške staze muhadžirskih sudbina, išli ste iz vašeg voljenog Bihora preko Novog Pazara, Peći, Sarajeva, Prištine, Skoplja, Beograda do dalekih krajeva Turske i zapadnoevropskih zemalja ali ste ma đe god bili, ostajali Petnjičani u duši. Sa obala vaše Popče, Radmančice, iz dubina planina, sa krovova vaših skromnih kuća u Trpezima, Daščoj Rijeci ili Dobrodolima, isijava ona nepokolebljiva snaga jednog naroda koji zna ko je šta je i odakle je.

Volim Petnjicu zbog vaših ljudi koji tiho i neumorno podižu zavičaj kao hram od riječi, kamena i snova. Volim Petnjicu jer ste joj dali pjesnike, slikarе, profesore, vizionare, ali i zemljoradnike, zanatlije i one koji su izgradili puteve, škole i snove. Volim Petnjicu jer ste znali opstati i kad vam je bilo najtežeponosno i dostojanstveno. I neka nas u tome, danas kao i uvijek, podsjete riječi jednog od vaših najvećih sinova, pisca koji je znao dušu Bihora kao što zna izvorište Radmančice velikog Ćamila Sijarića, koji u ”Bihorcima” piše:

Poslije kiše sinuše vedrine – duboke, bistre, roni danju po njima sunce, noću zvijezde. Gora nad Rašljem namezgrala, u list se obukla, došla kao čador sijenke niz ledine, niz ovce. Selom su se zelenjela žita – čini se sunce ih za pera vuče, za stabljike, za koljenca: rasti. U posljednje brazde u njivama pala su zrna kukuruza, a ptica je došla pa pjevala: kli, kli, kli – da kukuruz proklije. Sve je u Rašlju mijenjalo boju iz dana u dan. I vode… Potoci su postajali bistriji i s pjenom na ključu uvirali u divlje koprive, u koločep…“

 Ta slika Bihora, to zrno kukuruza što polako klija dok ptica pjeva, jeste metafora Petnjice: mjesta koje, i kada je teško, iznova niče i raste, mjesta đe se boje života mijenjaju sa danima, ali korijen ostaje isti, mjesta đe je dom i gost svetinja, a pogled prema nebu  čin vjere i nade. Danas, vaše ruke grade novu Petnjicu. Na temeljima predaka, stasavaju nove generacije učeni, pošteni, odani i odlučni da zavičaj bude prostor dostojan čovjeka. Iz vaših sela, škola i domova izlaze i pjesnici i radnici, i vizionari i neimari. I sve to govori jedno: Petnjica nije zaboravila ko je, niti kuda ide.

Petnjico, neka ti je sretan tvoj dan! Neka u tvojim njivama niču plodovi rada, a u srcima ljudi plodovi znanja, dostojanstva i slobode. Neka tvoje rijeke teku bistro, tvoje staze budu sigurne, a tvoja planinska veličanstvenost neka odzvanja ponosom onih što su znali i da ćute, i da govore kad treba. Neka tvoja mladost sanja hrabro, a tvoja starost pamti mudro. I neka tvoja budućnost bude jednako lijepa i stamena kao tvoja prošlost.

 

Promovisana knjiga Tradicionalna jela Sandžaka i Crne Gore

0

U petak, 25. jula, s početkom u 14 časova, u sali JU Centra za kulturu Petnjica održana je promocija knjige „Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“, autora Isata Skenderovića i Adise Klice. Ovaj program organizovan je u sklopu XII Bihorskog kulturnog ljeta i privukao je veliki broj ljubitelja tradicionalne kuhinje, kulture i pisane riječi.

Na promociji su učestvovali mr Anela Šabanović, prof.dr Isat Skenderović mr Dijana Tiganj Mehović koja je ujedno bila i moderator promocije koja je između ostalog  kazala:

– Poštovani gosti, dragi prijatelji, dame i gospodo, dobro došli i hvala vam što ste se odazvali pozivu i svojim prisustvom uveličate promociju izuzetne knjige koja nas danas okuplja ovdje u Petnjici ,,Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“, autora prof. dr. Isata Skenderovića i Adise Klice.

Danas je za sve nas poseban dan, dan kada  ne govorimo samo o kulinarstvu. Danas govorimo o identitetu, kulturi i duhu našeg bošnjačkog  naroda. Promovišemo knjigu koja nije samo zbirka recepata, već riznica sjećanja, emocija i života ispričanog kroz mirise, ukuse i običaje. Danas dajemo omaž svim onim ženama, našim majkama, nanama, prananama, I svim onim ženama koje istorija možda nije upamtila, a koje su prenosile s koljena na koljeno duh, tradiciju svojim vještim rukama čuvale identitet i bit našeg naroda.

Ova promocija dio je programa XII Bihorskog kulturnog ljeta, koje već dvanaestu godinu zaredom slavi našu kulturu, tradiciju i identitet – ono što je jedino vrijedno. Programe je projektom  podržalo Ministarstva kulture i medija Crne Gore  a štampanje knjige  Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava

U izdanju JU centar za kulturu Petnjica objavljena je knjiga „Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“, koja donosi bogat i autentičan pregled recepata, običaja i kulturne baštine bošnjačke kuhinje s prostora koji odišu tradicijom, ponosom i gostoprimstvom. Rad na ovoj knjizi je okupljen oko jedne ideje  da ono što su naši stari stvarali sa ljubavlju, ostane sačuvano i u budućnosti. Jer, kultura ishrane je duboko povezana sa kulturom pamćenja, gostoprimstva i zajedništva.

„Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“ donosi autentičan pregled recepata, običaja i kulturnog naslijeđa bošnjačke kuhinje s prostora Sandžaka i Crne Gore.

Ona je više od kulinarskog priručnika, iliti kuvara – ona je svjedočanstvo o načinu života, o domaćinskoj toplini i o bogatstvu duše, ona predstavlja vrijedan doprinos očuvanju nematerijalne kulturne baštine Bošnjaka ovog kraja.

Knjiga predstavlja vrijedan doprinos očuvanju kulinarske i kulturne baštine Bošnjaka iz Sandžaka i Crne Gore, dokumentujući autentične recepte i načine pripreme jela koji su se prenosili s generacije na generaciju. Autori su kroz iscrpno istraživanje i lična svjedočanstva prikazali bogatstvo tradicionalne gastronomije ovih prostora, čuvajući od zaborava brojne zaboravljene ili zapostavljene specijalitete.

-Mr Anela Šabanović istakla je da ova zbirka nije samo kuharica, već zapis duše jednog naroda. Knjiga kroz recepte čuva sjećanja, kulturu i identitet Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore. Sa stručnog aspekta, magistra Šabanović i prof. dr. Midhat Jašić, kao recenzenti, naglasili su da tradicionalna ishrana naših predaka predstavlja izbalansiran i zdrav način prehrane. Djelo je ocijenjeno kao kulturno-historijski i pedagoški vrijedno, primjenjivo i u obrazovanju i turizmu. „Ova knjiga se ne čita – ona se živi“, poručila je Šabanović.

Na promociji je govorio i sami autor, dijeleći sa prisutnima motivaciju, izazove i značaj rada na ovom izdanju. Skenderović je istakao važnost očuvanja nematerijalne kulturne baštine i izrazio nadu da će knjiga služiti kao inspiracija mlađim generacijama da se upoznaju sa svojim korijenima i nasljeđem.

Prof. dr. Isat Skenderović, istakao da ljubav prema tradiciji, svom zavičaju i očuvanji identiteta Bošnjaka inspirisala da napiše knjigu „Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“.

Tradicionalna jela nisu samo hrana koju jedemo – ona su priča o nama, našim precima, našim ajkama, nenama, strinama i tetkama koje su s ljubavlju i znanjem hranile porodice, okupljale ljude i prenosile vrijednosti kroz svaki zalogaj.

Nastala na raskršću civilizacija, prožeta je orijentalnim naslijeđem iz vremena Osmanlija, evropskim kulinarskim uticajima, te lokalnim običajima i prirodnim bogatstvima krajeva u kojima Bošnjaci žive. U njenim ukusima osjete se i Istok i Zapad, ali i duh domaćih, autohtonih sastojaka koji odražavaju povezanost s prirodom i sezonskim ritmom života.

Svako jelo, svaka sofra i svaki obrok u sebi nose simboliku – priču o narodu koji njeguje običaje, čuva identitet i povezuje generacije. Hrana je čin ljubavi, poštovanja i odanosti.Tradicionalna jela nisu samo hrana – ona su svjedočanstva dobrote, pažnje i nesebičnosti kojesu kroz ruke naših majki, nana, strina, tetki i hala prenošene generacijama. Zato su tradicionalna jela mnogo više od hrane. Ona su ogledalo porodičnih vrijednosti, identiteta i kolektivnog pamćenja. U svakom zalogaju osjeti se zajedništvo, ljubav i duh doma. Zaborav takvih jela bio bi gubitak dijela kolektivnog identiteta. Kada zaboravimo jelo, zaboravljamo i priču koju ono nosi – o nani, o djetinjstvu, o skromnosti i zajedništvu. Tradicionalna jela su poveznica između generacija i temelj kulturne povezanosti.

U konačnici, očuvanje tradicionalnih jela jeste očuvanje identiteta, porodičnih uspomena i kulturnog bogatstva. To je dug koji dugujemo našim precima i poklon koji ostavljamo budućim generacijama. Jer jela koja se zaborave – nestaju. A ona koja se njeguju – pričaju priče i kad riječi utihnu.

Ova knjiga je naš skromni doprinos očuvanju naše baštine. Neka bude izvor znanja mladima, podsjetnik starijima, inspiracija domaćicama i svima koji cijene istinske vrijednosti.

Na samom kraju događaja, u holu JU Centra za kulturu, za sve prisutne priređena je zakuska sa nekoliko tradicionalnih jela predstavljenih u knjizi. Ovaj gest dodatno je oplemenio promociju, omogućivši gostima da i neposredno, kroz ukus, dožive dio bogate tradicije koja je opisana na stranicama ovog vrijednog izdanja.

Knjiga „Tradicionalna jela Bošnjaka Sandžaka i Crne Gore“ dostupna je čitaocima koji žele da se upoznaju sa kulinarskom tradicijom ovog područja, bilo iz znatiželje, ljubavi prema kuhinji ili želje da sačuvaju dio porodičnog i kulturnog nasljeđa.

 

MILATOVIĆ SA GRAĐANIMA BIHORA: SASTANAK SA PREDSJEDNIKOM CG U PETNJICI

0

Predsjednik Crne Gore, Jakov Milatović, u ponedjeljak, 4. avgusta, boraviće u Petnjici, gdje će u zgradi Opštine u 17 sati održati radni sastanak sa građanima, u okviru planiranih posjeta svim opštinama širom Crne Gore.

Predsjednik Milatović organizuje sastanak kako bi zajedno sa građanima pronašli rješenja za dalji razvoj Petnjice i cijele Crne Gore.

Biće riječi o svemu što je važno za ljude u ovom kraju – o ostanku mladih, novim radnim mjestima, investicijama, ekonomiji, evropskom putu, ali i o svakodnevnim problemima koji vas brinu. Razgovaraće se o svemu što čini suštinu normalnog, dostojanstvenog i boljeg života građana Petnjice i Crne Gore.

Evropska unija je naš cilj. Naši prioriteti su: bolji putevi, veće plate, jake institucije koje rade u interesu svih, poštovanje zakona. Potreban nam je ekonomski preporod – da se napredak osjeća u svakom novčaniku.

Naša obaveza je da vratimo moć građanima – jer glas svakog čovjeka je bitan. Svako pitanje je dobro pitanje. Ovo nije samo sastanak, ovo je dogovor kako da završimo posao koji smo zajedno započeli.

Sada je trenutak da vratimo vjeru u državu.

Zato pozivamo sve građanke i građane Petnjice na sastanak sa Predsjednikom.