MARUNOVIĆ GOST BIHORSKOG KULTURNOG LJETA – “PETNJICI NA DAR – RIJEČ I PJESMA”

Radio Petnjica
-
0
MARUNOVIĆ GOST BIHORSKOG KULTURNOG LJETA – “PETNJICI NA DAR – RIJEČ I PJESMA”

U okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta I XXIII Dana dijaspore,  u četvrtak 7. avgusta 2025. godine, u Centru za kulturu Petnjica održano je nezaboravno veče pod nazivom „Petnjici na dar – riječ i pjesma“. Program je okupio istaknute umjetnike čiji je nastup spojio poeziju, muziku i emociju, stvarajući posebno iskustvo za sve prisutne.

Na sceni je briljirao Slobo Marunović, renomirani glumac Crnogorskog narodnog pozorišta, koji je svojim prepoznatljivim glasom i sugestivnim interpretacijama oživio stihove bihorskih pisaca, među kojima su Ćamil Sijarić, Safet Hadrović Vrbički  i  Braho Adrović unoseći u svaku riječ posebnu toplinu i izražajnost. Marunović je govorio i stihove Vita Nikolića i Lesa Ivanovića, Dušana Kostića i Petra Petrovića Njegoša. Veče je upotpunila i Suzana Tot, pjevačica izvanrednog glasa i emotivne interpretacije, čiji su nastupi ispunili prostor toplinom i iskrenim emocijama. Tokom cijelog programa, Rade Amanović, profesor gitare, pratio je izvođače svojim umijećem, stvarajući suptilnu i harmoničnu muzičku pratnju koja je naglasila ljepotu riječi i pjesme.

Ovaj kulturni događaj, podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore, potvrdio je značaj Bihorskog kulturnog ljeta kao manifestacije koja ne samo da čuva, već i unapređuje kulturni život Bihora. Publika je program ispratila sa oduševljenjem, a veče je završeno dugim aplauzima i iskrenim zahvalama umjetnicima koji su svojom riječju i pjesmom darovali  prisustnima u sali trenutke za pamćenje.

Održana promotivna tribina u Petnjici: Žubor Bihora  trajna inspiracija

Radio Petnjica
-
0
Održana promotivna tribina u Petnjici: Žubor Bihora  trajna inspiracija

U okviru osamnaestog festivala “Zavičajne staze“, u Petnjici je 8.avgusta održana književna tribina, pod naslovom  Žubor Bihora i KazivArt, na kojoj su o  zborniku nagarđenih i odabranih priča govorili Salko Luboder, Marko Radojević, Sajma Feratović i Rebeka Čilović. Knjiga sadrži 22 priče inspirisane zavičajem, autora iz Crne Gore i regiona.

. Kako reče Luboder „Zbornik žubori žuborom književne ljepote i umjetničke vrijednosti, jer priziva književne stvaraoce sa širih prostora da Bihoru posvete umjetničku imaginacij, duboku misaonost i uzvišene riječi.“

Pjesnikinja Rbeka Čilović je, na početku predstaljanja knjige smisleno proširila fokus razgovora o odnosu tradicije i savremenog u književnosti, odnosno pitanjem; Dali je  svaki autor, „čuvar tajne prošlosti i prorok budućih dana“…

-Ovaj Zbornik priča, izbor sa prošlogodišnjeg festvala, nudi raznolike pripovjedačke glasove, ali zajednički imenitelj većine priča  je duboka ukorijenjenost u kolektivnom pamćenju, mitologiji zavičaja i targičnoj historij, od Šahovića preko Štrbaca  pa sve do individualnih drama porodica rastrzanih između  modernog i tradicionalnog na opisanom prostoru življenja“-kazala je prof.jezika Sajma Feratović. „U tom smislu gotovo svi autori, zastupljeni u zborniku „Žubor Bihora“ svjesno ili intuitivno, nastupaju kao čuvari prošlosti iznoseći pred čitaoce ono što bi historija, porodica ili pojedinac najradije potisnuli  ili zaboravili. Junaci u pričama najčešće su ljudi poraza i otpora, – oni koji nikako ne uspijevaju, oni koji su žrtve vlastite sudbine, društvenih okolnosti ili pogroma. Prolaznici veličanstveni po ljudskoj snazi, trpljenju, nadi i vjeri da će pamćenjenje opravdati njihovu žrtvu“ kazala je profesorica Feratović.

 

-U vremenu kada se sve više oslanjamao na digitalne alate, kada vještačka intelegencija piše tekstove,analizira stilove i generiše sadržaje,zavičajna književnost ostaje prostor autentičnog ljudskog izraza. Ona ne imitira emocije – ona jeste emocija. Ne simulira sjećanje – ona ga čuva –  naglasio je u nadahnutom izlaganju profesor,Marko Radojević. „Pisac zavičaja,poput autora u Žuboru Bihora, jeste čuvar tajne prošlosti. Njegove riječi su most između generacija – između onih koji pamte i onih koji tek uče da pamte. Ali pisac je i prorok budućih dana – jer pokazuje da se identitet ne gradi samo u velikim gradovima, već i u tišini planinskih sela, u jeziku koji se ne uči u školama,nego u kući, na posijelima,pašnjacima. U tom smislu ova knjiga nije samo književno djelo – ona je kulturni otpor zaboravu. Dokaz da tradicija može da živi u savremenom svijetu, ne kao ostatak prošlosti,već kao inspiracija“-kazao je Radojević.

Publicista Salko Luboder posebno se osvrnuo i na sadržaj  5.broja časopisa KazivART(koji je u štampi) i naglasio da ova publikacija  donosi aktuelne tekstove koji su zapravo hronika i analiza aktuelnih dešavanja u kulturi i umjetnosti kod nas i u regionu. Prevladavaju  teme  od značaja za kulturu, umjetnost, identitet i kulturnu baštinu bošnjaka ali i opšte univerzalne vrijednosti.

„KazivART je svojevrsna draguljarnica/dževahir kutija, u kojoj se čuvaju dragocjenosti kulture, tradicije i identiteta bošnjačkog naroda,vrijednosti interkulturalizma i univerzalnog značenja“-kazao je Luboder.

Festivalski njegovana publika toplo je pozdravila učesnike tribine, a pisci zastupljeni u „Žuboru“, Ljerka Petković i Safet Hadrović Vrbički, u ponukanim obraćanjima su se zahvalili organizatorima i uredniku Festivala „Zavičajne staze“,Mirsadu Rastoderu, što su im omogućili da se u Bihoru godinama sretaju sa najznačajnijim umjeticima u regionu.

Objavljivanje knjige, Žubor Bihora i 5 braja časopisa KazivART podržao je  Fonda Za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava. Obje publikacije biće promovisane u Rožajama i  drugim gradovim, psebno  tokom svečanosti proglašenja najboljih priča inspirisanih Bihorom za 2025.godinu, 16.avgusta u Petnjici.

E.P.

 

Vujović: Nijesam našla ulicu Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, inspektori će izvršiti kontrolu

Radio Petnjica
-
0
Vujović: Nijesam našla ulicu Mule Osmana (H)Rastodera u Petnjici, inspektori će izvršiti kontrolu

Ministarka kulture i medija Crne Gore Tamara Vujović saopštila je da Ministarstvo neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana. Ona je kazala da će inspektori sprovesti detaljnu kontrolu povodom medijskih navoda da se u Petnjici nalazi ulica Mule Osmana (H)Rastodera i preduzeti mjere koje propisuje zakon o spomen obilježjima.

“Povodom medijskih navoda da se u Petnjici nalazi ulica Mule Osmana (H)Rastodera, obišla sam i ovu opštinu.Tom prilikom, na licu mjesta nije zatečena tabla sa natpisom koji se spominjao u medijima.Ipak, Ministarstvo kulture i medija smatra da je neophodno postupati krajnje odgovorno, temeljno i bez prostora za bilo kakvu sumnju.Zato će inspektori za kulturnu baštinu da sprovedu detaljniju kontrolu, utvrde potpuno činjenično stanje i preduzmu mjere koje propisuje zakon o spomen obilježjima“, poručila je ministarka.

Kako je kazala, javnost će o rezultatima ovog postupka biti blagovremeno i potpuno informisana.

“Svako nezakonito postavljanje i zadržavanje spomen-obilježja, bez obzira na to da li je riječ o nazivima ulica, pločama, spomenicima ili drugim oblicima obilježavanja, predstavlja direktno kršenje zakona i nepoštovanje vrijednosti na kojima počiva Crna Gora. Ministarstvo kulture i medija neće dozvoliti da bilo koji prostor u našoj državi bude mjesto gdje će se veličati pojedinci ili događaji koji vrijeđaju žrtve, ponižavaju istoriju ili ugrožavaju dostojanstvo građana“, navodi se u saopštenju.

Država je dužna i odlučna da štiti svoju kulturnu baštinu i pravni poredak.

“Zbog toga, sva spomen-obilježja postavljena suprotno zakonu biće evidentirana, bez izuzetka i bez odlaganja, izrečene odgovarajuće mjere. U tome neće biti kompromisa – zakon će važiti jednako za sve, u svakoj opštini i u svakom dijelu Crne Gore”, kazala je Vujović.

Bronzana sramota Crne Gore!

Radio Petnjica
-
0
Bronzana sramota Crne Gore!

U Crnoj Gori se, izgleda, spomenici više ne podižu da bi slavili pobjede, već da bi testirali koliko društvo može da izdrži prije nego što progovori. Novi test stigao je u vidu spomenika posvećenog Pavlu Đurišiću, četničkom vojvodi i ilustraciji da istorija, kad je u pogrešnim rukama, ima svoje mračne miljenike.

Zločini nad civilima? Kolaboracija sa okupatorom? Malo koga je za to briga kad je u modi „nacionalno pomirenje“ — ono što u prevodu znači: pomirimo istinu sa laži, a mrtve sa onima koji su ih ubili.
A reakcija države?
Reklo bi se solidna, ali je pitanje kako smo došli u ovu “novu normalnost” u Crnoj Gori

Premijer Milojko Spajić referisao se sa društvene mreže “X”. “Mudro” je odabrao kratku rekaciju koja više liči na oprez da ne zaljulja stvari previše. Da mu riječ ne bude kamen za strateške partnere u vlasti.

Predsjednik Skupštine Andrija Mandić?

On ne mora ni da se pravi da ga ovo dotiče — kod njega je ovakva vrsta spomenika otprilike kao porodična fotografija: ne izaziva nelagodu, već blagu, skoro pa sentimentalnu toplinu. Ta njihova tišina nije nikakva nespretnost — to je brendirani politički proizvod, fino upakovan u celofan pragmatizma, sa rokom trajanja tačno do dana kad se broje glasački listići.

Da ne bude potpuna nacionalna blamaža, ipak se našlo i onih koji su progovorili bez kašnjenja. Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović — ekspresno i jasno. Predsjednik Opštine Berane Đole Lutovac — bez uvijanja. Tužilaštvo — otvorilo slučaj. Opozicioni političari i nevladine organizacije — svi uglas, bez zadrške. Još ima glasova u ovoj zemlji koji nisu izgubili sluh za antifašizam i ne pate od sindroma bezglasja kad fašizam pokuca na vrata, pa makar bio od crnog mermera.

A dok su dva najviša državna funkcionera odlučila da zakopaju glave u pijesak i prave se da čuju samo tišinu, na scenu je stupio kabare likova iz nacionalističkog teatra. Vladimir Dajković, apostol Facebook-patriotizma, pojavio se da „posveti“ spomenik svojom ličnom posjetom. Ne kao političar, već kao hodajući selfie-stick istorijskog revizionizma, samoprozvani vodič kroz paralelnu stvarnost u kojoj su zločinci heroji, a kamere hramovi. I naravno — sve pred objektivima. Jer, čemu služi nacionalizam ako se ne može lajkovati?

Ironija je potpuna: živimo u zemlji gdje se za istinu moraš izboriti glasom, ali za laž je dovoljan kamen i malo tišine. A u toj tišini, kamen govori glasnije od svih.

PREUZETO: SAMIR RASTODER/STANDARD

ZAVIČAJNE STAZE: PROMOCIJA KNJIGE PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Radio Petnjica
-
0
ZAVIČAJNE STAZE: PROMOCIJA KNJIGE PRIČA “ŽUBOR BIHORA”

Promocijom knjige priča “Žubor Bihora” večeras u Petnjici, a 12.avgusta u Rožajama, nastavlja se program XVIII festivala “Zavičajne staze”.

Veče nagrađenih pisaca biće održano 16.avgusta u Petnjici.

PROROČIĆ: PAVLE ĐURIŠIĆ ZLOČINAC SA ORDENOM HITLERA SAD I SA POSTAMENTOM U CRNOJ GORI

Radio Petnjica
-
0
PROROČIĆ: PAVLE ĐURIŠIĆ ZLOČINAC SA ORDENOM HITLERA SAD I SA POSTAMENTOM U CRNOJ GORI

Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista

Postavljanje spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana predstavlja poraz svih antifašističkih, ustavnih i civilizacijskih vrijednosti na kojima bi savremena Crna Gora trebalo da počiva. Ovaj profašistički nelegalan čin  je moralna kapitulacija pred mračnim silama prošlosti.

Autori i inicijatori ovog spomenika zaboravili su, ili su možda namjerno izostavili, da uz Đurišića postave i spomenik njegovom ideološkom uzoru  Adolfu Hitleru, koji ga je lično odlikovao Gvozdenim krstom. Njih dvojica  ideološki blizanci  zaslužili su da budu prikazani zajedno, rame uz rame, kao istinski simboli zla koje su ostavili za sobom. U jednoj ruci dvogled, a u drugoj  kako istorija pamti Đurišića trebalo je staviti krvavu kamu ili odsječenu glavu nevine žrtve Bošnjaka-Muslimana,  antifašiste, partizana, žene, đjeteta. Jer upravo je to bila politika njegovog četničkog pokreta etničko čišćenje, kolaboracija sa okupatorom, sistematski masakri nad civilnim stanovništvom Crne Gore i Sandžaka.

Ako su već htjeli „obilježje istorije“, neka onda to bude u punom svjetlu istine neka to bude opomena, a ne glorifikacija. Ovako, ovo nije spomenik. Ovo je bronzani falsifikat, pokušaj da se u temelje Crne Gore ukopa revizionizam, mržnja i otvoreni poziv na rehabilitaciju fašizma.  U duboko podijeljenom društvu kakvo je današnje crnogorsko, ovakvi potezi nisu bezazleni. Oni nisu samo provokacija  oni mogu biti fitilj koji može zapaliti plamen novih vjerskih i nacionalnih tenzija.

U presudnim trenucima kada bi pomirenje, tolerancija i kultura sjećanja morale biti temelj društva, neko svjesno pokušava da vaskrsne ideologiju poraženu u krvi i pepelu Drugog svjetskog rata, pokušavajući da reaktivira duh poraženih fašističkih ideologija šaljući poruku da su progoni, masakri i kolaboracija sa okupatorom bili “patriotski čin”. Ovaj pokušaj rehabilitacije fašizma kroz spomeničku simboliku nije samo uvreda za žrtve, već je i direktan udar na ustavni poredak Crne Gore.

Zato je danas, više nego ikada, na ispitu sama država Crna Gora. Predsjednik Jakov Milatović, premijer Milojko Spajić, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović i specijalno državno tužilaštvo  svi su na testu institucionalne zrelosti i moralne hrabrosti. Ćutanje bi značilo saučesništvo. Na ovom ispitu nije samo država na njemu je i Evropska unija. Jer Crna Gora koja teži članstvu u EU ne može sebi dozvoliti tolerisanje simbola fašizma, mržnje i zločina. Ako evropske vrijednosti išta znače, onda je ovo trenutak da se one jasno i nedvosmisleno odbrane  i riječju i djelom. Zlo ne miruje. Zlo se prepoznaje, imenuje i odlučno zaustavlja. Kada mu se ne pruži otpor  ono metastazira u sve pore društva. Zato, neka ovo bude posljednji put da se u Crnoj Gori podigne spomenik sramote, a ne prvi korak ka istorijskom zaboravu, moralnoj izdaji i institucionalnoj kapitulaciji pred ideologijama zla.

Ne zaboravimo Pavle Đurišić poražena istorijska figura  je inspirator, organizator i direktni egzekutor zla, čovjek čije su jedinice krvavim pohodima zasijale smrt među hiljadama nedužnih civila žena, đece, staraca Muslimana-Bošnjaka. Njegova ruka potpisivala je naređenja za pogrome, a njegova ideologija osmišljavala metode istrebljenja. U istoriju nije ušao kao ratnik, već kao koljač, kao simbol najmračnijeg oblika domaće izdaje, kao oličenje etničkog čišćenja, zločina iz mržnje i bezumne osvete. U Crnoj Gori koja treba da poštuje istinu, Pavle Đurišić bi mogao imati samo jedno „spomen-obilježje“  u udžbeniku istorije, u poglavlju o sramoti, kolaboraciji i zločinu i etničkom čišćenju. Bilo kakav pokušaj njegove rehabilitacije je pokušaj da se normalizuje zlo. A zlo koje se normalizuje uvijek se vraća još krvavije.

 

Selma Kučević za RP: Granica između Tutina i Petnjice biće samo na papiru

Radio Petnjica
-
0
Selma Kučević za RP: Granica između Tutina i Petnjice biće samo na papiru

Predsjednica opštine Tutin Selma Kučević izjavila je za portal radiopetnjica.me da „između Tutina i Petnjice ne postoje nikakve prave granice“ te da je uspostavljanje administrativnog prelaza pretežno birokratsko. Na zajedničkom sastanku sa čelnicima Petnjice, kako je rekla, dogovoreno je da se pripremi skupštinska odluka o uspostavljanju graničnog prelaza, ali i da se ubrzaju konkretni zajednički projekti.

Kučević je podsjetila da prijateljstvo Tutina i Petnjice datira još iz vremena bivšeg predsjednika Šemsudina Kučevića i da su temelji kvalitetne saradnje postavljeni decenijama unazad. „Mi tu tradiciju nastavljamo – već razgovaramo o infrastrukturnim, kulturnim i sportskim inicijativama koje treba da dovedemo do kraja“, rekla je predsjednica.

Posebno je naglasila važnost uloge dijaspore.

„Sigurna sam da će naši ljudi iz inostranstva imati značajan udio u realizaciji ovih projekata.“

Podsjetila je i na prethodne državne inicijative za uspostavljanje graničnog prelaza – koje, po njenim riječima, nisu zaživjele zbog nedostatka lokalne volje – te poručila da će lokalne vlasti preuzeti odgovornost da spomenuti prelaz konačno bude otvoren.

„Pešter nas povezuje geografski i emotivno – mnogi građani Petnjice potiču sa Pešteri, dok su se Tutinci tu doselili i izgradili nove domove. To nas obavezuje da zajednički radimo i na životnoj sredini, turizmu, sportu i kulturi, sve u interesu naših građana“, zaključila je Selma Kučević.

SAMIR RASTODER

FOKUS BIHORA: Ekološka grupa „Eko Petnjica“ uskoro i formalno NVO (STANJE ŽIVOTNE SREDINE U PETNJICI)

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA: Ekološka grupa „Eko Petnjica“ uskoro i formalno NVO (STANJE ŽIVOTNE SREDINE U PETNJICI)

Neformalna grupa građana proslavlja godinu dana svojih eko-akcija – od sakupljanja otpada i predavanja o kompostiranju, preko edukacija u EU, do velikog čišćenja opštine Petnjica. Kako bi ubuduće imala veće mogućnosti i odgovornosti, članovi su se na nedavnom sastanku složili da je neophodno registrovati NVO: pripremljen je radni statut i ubrzano se radi na održavanju Osnivačke skupštine.

U okviru projekta FOKUS Bihora, koji portal radiopetnjica.me radi u saradnji sa Ministarstvom kulture i medija osvrnuli smo se na stanje ekologije, životne sredine u Petnjici, kao i o radu ove značajne grupe građana zabrinutih za stanje životnog prostora u Bihoru.

Osnivanje i aktivnosti ekološke grupe „Eko Petnjica“

Ekološka inicijativa u Petnjici okupljena je oko vajber grupe „Eko Petnjica“, koju je pokrenuo povratnik iz Luksemburga Ruždija Kočan početkom avgusta 2024. godine. Grupa broji preko stotinu članova i nastala je iz želje građana da se ne mire sa lošim stanjem životne sredine u opštini. Već na samom početku organizovan je okrugli sto o lokalnim ekološkim problemima u Petnjici, na kojem su govorili istaknuti profesori porijeklom iz bihorskog kraja (dr Fehim Korać, dr Isat Skenderović, dr Ibro Skenderović) i stručnjaci iz oblasti upravljanja otpadom. Ovaj skup označio je početak organizovanog djelovanja na podizanju ekološke svijesti u Petnjici.

Ključne akcije koje je neformalna ekološka grupa sprovela tokom prve godine rada:

  • Dobrovoljne akcije čišćenja otpada duž puteva: Odmah nakon okruglog stola započeto je sa konkretnim akcijama uklanjanja otpada na prilazima Petnjici. Tokom avgusta i septembra 2024. izvedene su tri terenske akcije čišćenja usredsređene na glavne putne pravce u opštini. U tim akcijama učestvovali su uglavnom volonteri – kako lokalno stanovništvo, tako i brojni članovi petnjičke dijaspore koji ljeti borave u zavičaju. Prikupljene su velike količine otpada pored puteva, koji su godinama nelegalno odlagali nesavjesni građani. Na primjer, u akciji čišćenja putnog pravca Bioča–Gusare u septembru 2024. sakupljeno je preko 30 velikih vreća (120 litara) raznog otpada. Takođe, očišćen je i prilazni put Petnjici iz pravca Rožaja preko Trpezi, gdje su volonteri (uključujući eko-sekciju Osnovne škole Mahmut Adrović) za jedan dan prikupili oko 50 džakova smeća. Ta akcija, realizovana krajem septembra 2024, ocijenjena je kao najuspješnija do tada po broju učesnika i količini uklonjenog otpada. U njoj je učestvovao i direktor škole sa učenicima, svjestan da su mladi „najvažnija karika u lancu očuvanja životne sredine“. Nakon toga uslijedila je i akcija čišćenja putnog pravca Petnjica–Godočelje, čime je nastavljen niz sličnih aktivnosti na terenu.

  • Edukacija o pravilnom upravljanju otpadom: Grupa je organizovala i edukativne aktivnosti kako bi se povećala svijest građana o reciklaži i smanjenju otpada. Održano je predavanje na temu kompostiranja, gdje su građani upoznati sa načinima pretvaranja bio-otpada u korisni kompost, umjesto da završava na divljim deponijama. Paralelno s tim, lokalna NVO Vis Legis iz Petnjice je uz podršku međunarodnih partnera sprovela projekat “Kompostiranjem i reciklažom do održivog razvoja” tokom 2024. godine, što je uključivalo teorijska predavanja i praktične obuke o reciklaži i kompostiranju u opštini Petnjica. Ove aktivnosti pomogle su da se unaprijedi nivo znanja i praksa upravljanja otpadom u lokalnoj zajednici.

  • Međunarodna saradnja i obuke članova: Kako bi donijeli primjere dobrih praksi, neki članovi grupe Eko Petnjica su posjetili evropske zemlje radi sticanja iskustva. Uz podršku dijaspore, organizovane su studijske posjete: jedna članica boravila je u Sloveniji, a dvojica članova u Luksemburgu, gdje su se upoznali sa tamošnjim sistemima upravljanja komunalnim otpadom. Stečena znanja o reciklaži, selekciji otpada i održivim rješenjima prenijeta su nazad u Petnjicu, sa ciljem primjene najuspješnijih praksi u lokalnim uslovima. Zahvaljujući tim aktivnostima i pomoći stručnjaka iz dijaspore, grupa Eko Petnjica postala je dio nacionalne mreže Zero Waste Montenegro, što je značajno osnažilo njen kapacitet za djelovanje.

  • Pokretanje Dana čišćenja opštine Petnjica: Kruna prvog perioda rada grupe bila je organizacija velike akcije “Dan čišćenja opštine Petnjica” sa ambicijom da postane tradicionalna manifestacija svake godine u maju. Druga subota maja 2025. godine odabrana je za inauguralni Dan čišćenja, pod sloganom „Petnjica je naš dom, neka bude uredna i čista“. Tog dana se odazvalo oko 60 entuzijasta svih generacija, od osnovaca do penzionera, koji su u manjim timovima čistili više lokacija u opštini. Akciju su podržale lokalne institucije – osnovna škola (npr. OŠ Trpezi poslala je grupu učenika predvođenih nastavnicima), Komunalno preduzeće, Turistička organizacija Petnjica, pa čak i vjerska zajednica (imam je sa hutbe pozvao džematlije da se pridruže). Volonteri su očistili više putnih pravaca oko Petnjice (kao što su dionice prema Gusarama, Radmancima, Stenicama i dr.) i skupili značajne količine otpada. Učesnici ističu da nije ključna brojka napunjenih vreća, već poruka zajedništva i brige za sredinu koja je poslata iz Bihora – da male ideje uz angažman velikih ljudi mogu da učine čuda. Grupa Eko Petnjica se time nametnula kao pokretač “ekološke revolucije” u Petnjici i pokazala ličnim primjerom kako se može mijenjati loša praksa odnosa prema prirodi. Zdrava životna sredina mora biti opštinski prioritet broj 1, poručili su organizatori, jer je ona jedini realni razvojni resurs našeg kraja. Nakon ove uspješne akcije (koja je prevazišla očekivanja mnogih), cilj je da Dan čišćenja Petnjice postane tradicionalna godišnja akcija odnosno Dan ekologije opštine Petnjica ubuduće. Grupa je u međuvremenu intenzivirala i formalne korake – pripremljen je statut udruženja, a osnivačka skupština NVO planirana je za avgust 2025, kako bi se entuzijasti zvanično registrovali i lakše djelovali ubuduće

  • Stanje životne sredine u Petnjici

    Opština Petnjica suočava se sa ozbiljnim ekološkim izazovima, prvenstveno u oblasti upravljanja otpadom i očuvanja čiste vode. Zbog nedovoljno izgrađene infrastrukture za odlaganje smeća, tokom godina su se u Petnjici umnožila nelegalna smetlišta. Prema zvaničnim podacima Ministarstva ekologije (2024), na teritoriji Crne Gore evidentirano je preko 330 divljih deponija, a Petnjica se po broju ističe kao druga najugroženija opština u zemlji – identifikovano je 30 nelegalnih odlagališta otpada na području Petnjice (više ima samo Bijelo Polje sa 106). Ovakva rasprostranjena odlagališta predstavljaju veliki pritisak na životnu sredinu i narušavaju prirodne ljepote Bihora.

    Glavni razlog ove situacije je izostanak adekvatnog odlagališta otpada u samoj Petnjici. Godinama se pribjegavalo privremenim rješenjima – komunalni otpad se kamionima transportuje u susjednu opštinu Rožaje, na tamošnju privremenu deponiju Mostine. Međutim, ovakav transport je skup i logistički zahtjevan, a kapaciteti nijesu trajno riješeni. Pokušaji lokalnih vlasti da nađu lokaciju za sanitarnu deponiju unutar Petnjice nailazili su na otpor mještana, zabrinutih za životnu sredinu. Iz Opštine Petnjica priznaju da su “sve pokušali” kako bi privremeno rješili odlaganje smeća u svom ataru, ali da ih je protivljenje zajednice primoralo da i dalje otpad voze u Rožaje dok se ne izgradi regionalna deponija za sjever Crne Gore.

    Situacija je eskalirala krajem 2024. kada su mještani Petnjice održali proteste optužujući lokalno Komunalno preduzeće za nepropisno odlaganje otpada u prirodi. Aktivisti Moto kluba „Bihor“ i Mreže NVO Petnjice tada su ukazali da se kamioni komunalnog istovaraju smeće blizu izletišta i izvora pitke vode, što ozbiljno ugrožava okoliš. Posebno je istaknuto zagađenje rijeke Popče, jedne od najljepših rijeka bihorskog kraja, koju je nagomilani otpad doveo u opasnost – riječima aktivista, “nedozvoljenim odlaganjem smeća opasno je ugrožena rijeka Popča… na sceni je ekološki genocid nad rijekom koja predstavlja biser Bihora”. Demonstranti su zahtijevali hitno uklanjanje deponija kod izvorišta i zaustavljanje dalje devastacije prirode, zaprijetivši čak blokadom puteva ukoliko se problem ignoriše. Ovaj slučaj je ogolio nagomilane probleme: nedostatak sistema upravljanja otpadom i potrebu da se zaštite vodni resursi od zagađenja. Podsjetimo, izvorište Popča je glavni vodovodni resurs za oko 200 domaćinstava, a analiza Instituta za javno zdravlje 2023. pokazala je da voda sa izvorišta Popča nije ispravna za piće zbog mikrobiološke kontaminacije. Iako zagađenje vode može imati više uzroka, kontinuirano odlaganje smeća u slivu rijeke svakako doprinosi narušavanju kvaliteta vode i ekosistema.

    Lokalno Komunalno preduzeće odbacilo je optužbe da oni stvaraju divlje deponije, ali je potvrdilo da takva nesanitarna smetlišta postoje i da su rezultat dugogodišnjeg neodgovornog ponašanja pojedinaca. Prema riječima direktora komunalnog Mithada Cikotića, na području Bihora je “mapirano 27 divljih deponija” koje su napravili nesavjesni građani – “nije korektno optuživati naše preduzeće za nešto što nijesmo uradili” izjavio je Cikotić, istakavši da radnici Komunalnog rade na uklanjanju otpada gdje god je to moguće. I Komunalno i ekološki aktivisti složni su u jednom: trajno rješenje je moguće jedino kroz izgradnju regionalne sanitarne deponije za sjever Crne Gore. Bez toga, Petnjica će se i dalje mučiti sa improvizovanim odlagalištima i stalnom opasnošću od zagađenja zemljišta i voda.

    Pored problema sa otpadom, ekološka svijest stanovništva dugo je bila na niskom nivou. Godine zanemarivanja komunalnih problema dovele su do toga da su građani postali pasivni, pa i rezignirani. Kako ističu inicijatori Eko Petnjice, “svjesni smo da ljudi ne vjeruju u promjene, da su pasivni i da su izgubili i ono posljednje – nadu”, ali upravo zbog toga naglašavaju da odnos prema okolini ne smije čekati, jer se radi o štetama koje će kasnije biti teško popraviti. Upravo tu je neformalna grupa građana prepoznala prostor za djelovanje – edukacijom i ličnim primjerom nastoje da promijene ukorijenjene navike i apatiju. Pozitivni pomaci su već vidljivi: svaka uspješna akcija čišćenja privlači sve više učesnika, posebno mladih, i širi se svijest da je čista okolina zajednički interes. Podrška škole, lokalnih preduzeća i medija akcijama poput Dana čišćenja znak je da se stavovi postepeno mijenjaju. Lokalna vlast takođe uviđa da zaštita prirode nije samo ekološko, već i razvojno pitanje – Petnjica se promoviše kao “biser Bihora” i potencijalna turistička destinacija, što je neodrživo bez očuvane životne sredine.

    Ukratko, stanje ekologije u Petnjici obilježeno je velikim izazovima, ali i prvim značajnim koracima ka poboljšanju. Sa jedne strane, tu su nagomilani problemi divljih deponija, neadekvatnog odlaganja otpada i rizika po vode i zdravlje ljudi. Sa druge strane, pojavio se snažan građanski aktivizam kroz grupu Eko Petnjica, koji u saradnji sa školama, NVO sektorom i dijasporom radi na podizanju ekološke svijesti i konkretnom uređivanju sredine. Ovi entuzijasti poručuju da “nemamo pravo na odustajanje” – prirodu moramo čuvati za buduće generacije. Zahvaljujući njihovom angažmanu, teme ekologije postale su prioritet u lokalnoj zajednici, što uliva nadu da će Petnjica u narednim godinama uspjeti da prevaziđe status jednog od ekoloških žarišta i postane primjer kako zajednica zajedničkim snagama može zaštititi svoj životni prostor.

    SAMIR RASTODER

  • Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

OSVRT PREDSJEDNIKA OPŠTINE PETNJICA SAMIRA AGOVIĆA NA PROSLAVI DANA OPŠTINE

Radio Petnjica
-
0
OSVRT PREDSJEDNIKA OPŠTINE PETNJICA SAMIRA AGOVIĆA NA PROSLAVI DANA OPŠTINE

Dozvolite da Vam najprije uputim srdačnu dobrodošlicu i zahvalnost za vaše brojno prisustvo na ovoj našoj svečanosti.

Koristim priliku da svim našim ljudima u zemlji i dijaspori čestitam Dan opštine – 4. avgust i poželim bolje dane svima nama u životu i radu.

Danas ne slavimo samo dan iz kalendara značajnih datuma, 4. avgust, koji nas podsjeća na opštinski referendum iz 2012. godine o povratku statusa opštine ovom području.

Ovaj dan obilježavamo i slavimo zbog navedene činjenice, ali i zbog toga što ovaj dan simbolizuje našu istoriju, tradiciju, bogatu kulturu, trud, zajedništvo, slogu, mudrost, državni i zavičajni patriotizam ili jednom riječju rečeno, naš identitet.

Podsjećamo se na važne ljude, na institucije, koje su dale i daju nemjerljiv doprinos za razvoj i afirmaciju ove sredine. Petnjica, i ako je jako malo mjesto, imala je kroz vrijeme velike događaje i ljude, tradicionalno je pobjeđivala sve izazove, i bila veoma otporna za sve nedaće koje su dolazile. Istovremeno je uvijek bila spremna za nove ideje i vizije, koje su značile bolji život.

Kako rekosmo, sredina mala, ali velika po toplom i hrabrom srcu ovdašnjih ljudi, koji su kroz vrijeme tkali bogato istorijsko – kulturno nasljeđe, koje je proizvod raznih civilizacija i dubokog trajanja života na ovom prostoru, za šta postoje provjereni dokazi arheološkog lokaliteta Torine.

Brojne prethodne generacije stvarale su izuzetne moralne vrijednosti poput poštenja, gostoprimstva, merhameta, pa tako, čini mi se sa pravom, često kažem da je naša snaga u našim ljudima, bez obzira gdje su živjeli, gdje sad žive i nema dileme da će tako biti i u budućnosti.

I najbogatiji ljudi znaju, da se zavičaj i tradicija ne mogu kupiti i mi se danas ponosimo i jednim, i drugim proslavljajući ovaj veliki datum upravo na ovaj način.

Nama je sveta dužnost da ove univerzalne vrijednosti i naš specifični identitet njegujemo i čuvamo jednako kao sadašnje generacije, ali i one koje će doći.

Podsjećam vas da se trudimo, da kao odgovorna vlast radimo na razvoju infrastrukture, ekonomije, sporta, kulture, obrazovanja i svih drugih važnih djelatnosti. Ali i naša emancipatorska uloga nije zanemarljiva, upravo zbog već navedenog.

U prilici sam da istaknem da smo u periodu između dva praznika predano i odgovorno radili.

Uspjeli smo, i to na zadovoljstvo ističem, da u prethodnom periodu nastavimo da održimo kontinuitet u našoj fiskalnoj odgovornosti i disciplini.

Potvrda ovome je pozitivno mišljenje DRI.

Rijetka smo opština koja nema dugova, koja nema višak zaposlenih i koja redovno servisira sve obaveze. Naglašavam da to nije lako ostvariti, ali je naš cilj da budemo odgovorna, poštena i posvećena vlast koja teži ka izvrsnosti. Zato unaprjeđujemo infrastrukturu, pružamo podršku Centru za kulturu, koji izuzetno afirmativno radi na unaprjeđenju i njegovanju kulturnih sadržaja.

Našem Komunalnom preduzeću smo snažna podrška, koje iz godine u godinu bilježi sve bolje rezultate.

Turistička organizacija ima našu podršku za njen rad na afirmaciji turističih potencijala.

Kadrovsko snaženje Službe zaštite, kao i nabavka opreme i mehanizacije kroz donatorstvo, znači pružanje boljih usluga našim sugrađanima, pa ćemo tako i nastaviti…

Podsjetiću vas da smo zajedničkim sredstvima, opština      Petnjica, opština Rumelanž i Eko fond, obezbijedili sredstva za nabavku kombinovane mašine za potrebe komunalnog preduzeća, dok je Ministarstvo poljoprivrede doniralo snjegočistač. Zahvaljujuci našoj vrijednoj i veoma aktivnoj dijaspori, udruženje ˝Luksemburg – Crna Gora˝, doniralo je opštini dva kombi vozila. Ovom prilikom se svima zahvaljujemo, a posebno našoj dijaspori koja pruža podršku ne samo Opštini kao instituciji, već i  građanima, učenicima, studentima.

Ove godine posebno smo ponosni na činjenicu da je jedan mlad i obrazovan čovjek, gospodin Adis Ramdedović, odlučio da svom zavičaju pomogne na najbolji način, sa izgradnjom fabrike u kojoj će biti nova radna mjesta za ljude iz ovog kraja. A to znači biće života i opstanka. Gospodine Ramdedoviću, hvala puno. Vjerujem da ce ovo biti podstrek za nove investicije ovakvog tipa. One su nam najvažnije, ali i one koje očekujemo, i koje je dužna država Crna Gora da realizuje.

Druga radosna vijest jeste vezana za izgradnju puta Bioča – Petnjica, koju veoma dugo isčekujemo, i o kojoj se dugo pričalo. Mnogi su željeli da taj projekat prisvajaju kao svoj, a on je upravo svih nas, za sve građane.

Lokalna uprava je najviše brinula o tom projektu i konačno ubijedila Vladu da imamo projekat od životne važnosti za ovaj kraj, čija je vrijednost 11,7 miliona.

Najavljen je početak radova za 10 dana.

U nizu naših inicijativa za podršku iz kapitalnog budžeta, našao se i projekat regulacije rijeke Popče, i izgradnja kanalizacione mreže čija je vrijednost 6,7 miliona. Ovaj projekat će Vlada finansirati, dok je lokalna uprava obezbijedila 170.000 eura za eksproprijaciju. Očekujemo raspisivanje tendera u narednim danima, kao i ponavljanje, treći put, tendera za rekonstrukciju glavnog gradskog vodovoda, za koji je Lokalna uprava finansirala projekat, a  Vlada obezbijedila preko 300.000 eura za izgradnju.

Sopstvenim sredstvima finansirali smo izgradnju nove rasvjete na ulazu u sami centar, zatim Vrševu, a rekonstruisali smo postojeću rasvjetu u Lagatorima, uz podrsku Eko fonda.

Vrijednost ovih radova premašuje 100.000 eura.

Nastavićemo da širimo rasvjetu i u drugim mjestima.

U toku je izrada projekta za obalsko naselje.

U samom centru Petnjice smo konačno uspjeli, uz mnogo izazova, rekonstruisati glavne gradske ulice, a vrijednost ovog projekta je preko 450.000 eura. Ostalo je još nekoliko sitnih poteza do okončanja ovog izuzetno važnog projekta.

Realizovane i najavljene investicije premašiće vrijednost od 20 miliona eura. Moramo se složiti da je to izuzetan uspjeh ukoliko se sve planirano realizuje, a dobar dio toga ne zavisi od lokalne uprave, jer imamo veliki problem koji se tiče nedostatka kvalitetnih i odgovornih izvođača, kao i njihove spremnosti da na ovom  prostoru budu graditelji.

Kako je naše strateško opredjeljenje da između ostalog razvijamo i unapređujemo putnu infrastrukturu, finansiramo projektnu dokumentaciju za još jedan izuzetno važan pravac Petnjica – Savin Bor – granica sa Srbijom. Iz lokalne kase smo obezbijedili 100.000 eura.

Do ovog momenta ističem da smo položili blizu 5 kilometara asfalta na našim putevima. Taj dio posla smo finansirali iz lokalnog budžeta, što je nešto više od 400.000 eura. Uz planirana sredstva za sanaciju udarnih rupa od 150.000 eura, kao i uz sredstva koja su opredijeljena za nasipanje i probijanje puteva,  ugradnju cjevastih propusta i izradu kanala, potrošićemo više od 600.000 eura sopstvenih sredstava.

Zahvaljujući ministarki Adžović, ovih dana smo potpisali ugovor koji je vrijedan 550.000 eura, a odnosi se takođe na modernizaciju puteva.

Potpisali smo ugovor i sa  Ministarstvom poljoprivrede. Ugovor je vrijedan 120.000 eura, što ukupno iznosi 670.000 eura.

Ovo je pokazatelj da smo našom snažnom argumentacijom uspjeli da značajno uvećamo podršku Vlade Crne Gore i njenih resora, za razliku od prethodnih godina, kada praktično nije bilo gotovo nikakve podrške.  Kako smo često konstruktivni i korektni, ovom prilikom upućujem zahvalnost Ministarstvu poljoprivrede i ministru Jokoviću, ministarki javnih radova Adžović, ministarki saobraćaja Vukićević, te potpredsjedniku Skupštine Crne Gore Nurkoviću.

Planirali smo da još brojne aktivnosti nastavimo, poput izgradnje vodovoda u MZ Javorova, konačnom završetku Murovsko vrelo, sanaciji vodovoda u Donjoj Vrbici. Od Ministarstva poljoprivrede očekujemo podršku. Lokalna uprava je takođe planirala da dio budžetskih sredstava utroši za ovu namjenu.

Podrška poljoprivrednim proizvođačima je snažnija nego ikad, kroz subvencije i manje infrastrukturne projekte, kao i podrška za nabavku sitne mehanizacije i opreme.

Samo u ovoj godini pomogli smo 50 naših domaćina da nabave mehanizaciju i opremu.

Naš odnos prema poljoprivredi je poseban, to nam je strateška grana, a i činjenica da je vjekovima hranila naše stanovništvo.

Starije generacije znaju šta je nekada značilo kora ječmenog ili kukuruznog hljeba i suva voćka.

Veoma smo ponosni na naše mlade ljude, na učenike, studente, sportiste, koji postižu uspjehe na raznim takmičenjima u školama, fakultetima, širom Crne Gore, a i šire.

Jednako mislimo na mladu generaciju, koja živi u našoj opštini, Crnoj Gori, regionu, ali i dijaspori.

Radujemo se svim njihovim uspjesima, redovno ih nagrađujemo i veličamo njihove uspjehe.

Našim programima pomažemo učenike i studente.

Ovom prilikom želim da naglasim još jedan naš uspjeh, koji ostvarujemo duži niz godina, a tiče se pružanja podrške za rješavanje stambenih pitanja i uslova života najugroženijih stanovnika, pa smo tako u prethodnom periodu adaptirali, obnovili i izgradili 45 stambenih objekata pomenutoj kategoriji naših ljudi.

Sredstva smo obezbjeđivali kroz lokalni Budžet, kroz podršku dijaspore, lokalnog stanovništva privrednika i dobrih ljudi.

Sportistima i sportskim klubovima  pružamo podršku, kako za takmičarski, tako i za revijalni dio programa. U saradnji sa fudbalskim savezom Crne Gore i dijaspore, kao i sredstvima lokalne uprave, stvorili smo finansijsku konstrukciju da se na fudbalskom terenu našeg kluba igraju utakmice i u noćnim satima.  Tako je i na sportskom terenu u Godočelju, školi u Vrbici, školi u Trpezima i očekujemo da uskoro bude  i u centralnoj školi.

Podsjećam da je brojna publika sinoć uživala uz praćenje prijateljske utakmice FK Petnjica – FK Evropa.

Obrazovanje pomažemo kroz adaptaciju školskih objekata, izgradnju prilaznih puteva, nabavku opreme i podršku manifestacijama koje se odvijaju u školskim ustanovama, uz već navedenu pojedinačnu podršku za najbolje.

Ne zaboravljamo ni socijalno ugroženu kategoriju stanovništva, niti vjerske zajednice, jednako, kako islamsku, tako i pravoslavnu. Izdavajamo budžetska sredstva za potrebe njihovog rada , što ćemo činiti i ubuduće, a kroz tekući budžet izdvojili smo 50.000 eura. Opština želi prijateljstvo i saradnju sa svim državnim organima, opštinama, međunarodnim organizacijama, Zajednicom opština. Ovom prilikom ističem da smo ostvarili pobratimstvo sa opštinom Dezhou iz daleke Kine, iz Šandong provincije, što najbolje govori da naša opština želi nova prijateljstva i saradnju.

Za ovu priliku istaći ću da kao donator iz dijaspore prednjači Izet Rastoder iz Slovenije, koji je upravo ovih dana donirao Opštini 40.000 eura. Zatim naši zavičajni klubovi: ˝Zavičajni klub Bihor˝, ˝BD Fond˝, ˝Evropa za Petnjicu˝, ˝Bratska ruka˝, ˝Luksemburg – Crna Gora˝ i brojni istaknuti pojednici i udruženja.

Svima veliko hvala u ime svih nas, a posebno onih, koje ćemo obradovati stvaranjem boljih uslova za život, naročito porodicama koje imaju više djece.

Dame i gospodo, lokalna uprava je dužna, kao i svaki njen zaposleni, da sluša i razumije potrebe svih, da je fleksibilan i na drugačija mišljenja, i da kroz dijalog rješava sva otvorena pitanja.

Uz poziv za saradnju, za upućivanje ideja i inicijativa, želim svima da se zahvalim koji su na bilo koji način pomogli da ostvarimo ovako vidljive rezultate.

Želim da se zahvalim predsjedniku ovdašnje skupštine, gospodinu Adroviću, potpredsjednici Muratović, odbornicama i odbornicima, mojim najbližim saradnicima, direktorima naših preduzeća, predsjednicima MZ, civilnom društvu, direktorima ustanova čiji je osnivač država, medijima.

Dozvolite mi da još jednom čestitam Dan opštine, a svim gostima, uz još jednu zahvalnost za prisustvo, želim da provedu lijepe trenutke u nastavku naše svečanosti.

Čuvajmo ovaj dan koji nas okuplja i raduje. Živjela Petnjica, živjela Crna Gora!!! 

 

Predsjednica opštine Tutin u posjeti džamiji u Petnjici

Radio Petnjica
-
0
Predsjednica opštine Tutin u posjeti džamiji u Petnjici
 Džamiju u Petnjici posjetila predsjednica opštine Tutin, Selma Kučević.
U pratnji svojih saradnika, predsjednica Kučević se upoznala sa jedinstvenom arhitekturom naše džamije, njenim historijatom i značajem za lokalnu zajednicu.
Tokom srdačnog razgovora, razmatrane su teme koje se tiču važnosti vjerskih objekata u očuvanju identiteta, te mogućnosti zajedničkih kulturnih i omladinskih projekata.
Zahvaljujemo predsjednici na posjeti i interesovanju, uz nadu u buduću saradnju na dobrobit naših zajednica.
1...345...952Stranica 4 of 952