Čitalac portala radiopetnjica.me poslao je snimak iz auta vožnje sa puta Petnjica-Rožaje preko Turijaka.
Kiša, susnježica i snijeg obilježili su ovaj 6. dan maja 2020.
SJUTRA NA RADIJU PETNJICA RAMAZANSKI KONCERT ILAHIJA I SEVDAHA
Radio Petnjica organizuje ramazanski koncert ilahija i sevdaha u četvrtak od 20:30 časova.
Muzičari Sejo Skenderović i Velsan Zulović će iz studija Radija Petnjica zabavljati slušaoce zavičajnog radija.
Ramazanski koncert možete pratiti na frekvenciji 90,7 mHz, na portalu putem, kao i na telefonskim aplikacijama. Koncert, takođe možete pratiti i live na facebook stranici Radio Petnjica.
ENKO KORAĆ
PROBLEM SA STRUJOM U PETNJICI: KVAR NA STUBU DALEKOVODA U SELU DOBRODOLE
Proljećni, a zapravo pravi jesenji dan u Petnjci započeo je jutros nestankom električne enrgije.
Prema informacijama iz CEDISA-a problem je nastao na stubu od dalekovoda u selu Dobrodole, zbog, kako kažu, tehničkih problema.
Problemi na uslovili su kratak nestanak struje u skoro cijeloj opštini. Ekipe CEDIS-a su na terenu i očekuje se uskoro saniranje kvara.
MINELA RAMDEDOVIĆ
AZANE (VIDEO): ČISTILI GROBLJE I ZAMALO ZAPALILI STARI BOR, PETNJIČKI VATROGASCI UGASILI VATRU
Da ljudska nemarnost i neodgovornost može da izazove ozbiljne posledice najbolje nam može pokazati primjer iz MZ Azane. Naime, portalu Radija Petnjica se obratio Leko Petrović, revoltiran odnosom svojih mještana prema lokaciji gdje je smješteno seosko groblje, crkva i viševjekovni bor.
“Početkom aprila, prema mojim saznanjima, grupa od 15-tak ljudi se okupila i iskoristila to što je svetkovni dan, pa je radila na uređenju seoskog groblja i okoline. Svojim nepromišljenim potezom su, van ograde groblja, zapalili šiblje i drače. Međutim, vatra se otela kontroli, proširila se do te mjere da je ugrozila bor koji je star više od 500 godina i koji se nalazi tik uz seosku crkvu. U pokušaju da spase, oni su pozvali vatrogasce.
Zahvaljujući brzoj reakciji Službe zaštite i spašavanja iz Petnjice požar je lokalizovan i spriječene su posledice širih razmjera”, izjavio je Leko Petrović za portal radija, pokazujući od požara oštećene grane bora.
“Postoji inicijativa da ovaj bor bude naše kulturno dobro. O njemu su ispričane i ispisane priče i priče. Bor koji je više od pola vijeka odolijevao svim ratovima i drugim turbulencijama, našom nemarnošću umalo je uništen. Dodatno me je izrevoltiralo to što su do mene došle priče od aktera ovog nemarnog djela, u cilju opravdanja i prikrivanja svog postupka, kako je navodno neki slučajni prolaznik bacio ćik, pa zapalio groblje. Lično sam to protumačio da su spremni da optuže naše komšije. Svi mi smo sa tim komšijama rasli i imamo zajednički suživot. I neću da dozvolim da priča pođe tim pravcem. Takođe se pitam, odakle njima smjelost da krše mjere NKT, jer baš u tom periodu je bila na snazi zabrana okupljanja”, ističe za portal Leko Petrović, bivši predsjednik Crkvenog odbora za obnovu crkve Sv. Trojice u Azanama.
Portal radija je pokušao da sazna nešto više i od očevidaca iz Azana ali oni nijesu željeli da komentarišu slučaj.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
OD KAVKAZA DO PETNJICE: KENANOV VOLKODAV ZA MERAK I ČUVANJE STADA OD VUKOVA
FOTO: UMIVANJE PETNJICE
Radnici komunalnog preduzeća su juče izvodili radove na uređenju javnih površina u centru Petnjice.
Jedan dio radnika je kosio i uređivao zelene površine, drugi dio je radio na čišćenju trotoara.
Osim ovog posla, petnjičko komunalno preduzeće izvodi radove nasipanja puteva prema katunima na području Vrbice, kao i na uređenju platoa ispred gasalhane u Godočelju.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
OD KAVKAZA DO PETNJICE: KENANOV VOLKODAV ZA MERAK I ČUVANJE STADA OD VUKOVA
Ljubav prema psima i želja da se ima najbolje od najboljeg, odvela je Kenana Rastodera do granice Evrope i Azije.
Naime, ovog mladog Bihorca, udaljenost Kavkaza i Degestana nije spriječila da pođe i da otuda, u Petnjicu, na svoju farmu, dovede par kavkaskih ovčara, rase volkodav. Riječ je o mužjaku i ženki sa pedigreom i šampionskog porijekla, koji su čipovani od strane ruskog kinološkog društva.
U potrazi za idealnim pastirskim psom dobroćudne naravi, Kenan je do nedavno imao i turskog kangala.
“Do nedavno sam o rasi volkodav samo čitao i nakon dobre studijske analize o ovoj vrsti pasa, odlučio sam da ih nabavim. Osim te ljubavi prema psima, želja mi je bila da i našim stočarima pokažem da postoji pastirski pas koji može sam da se izbori sa vukom i da zaštiti stado. Posebna osobina ove rase pasa je što su blagorodni za čovjeka. Kao primjer uzimam svog, koji i pored toga što ima oko šest godina starosti, posle par minuta smo se sprijateljili. Interesantna je i pojava kada je pušten i na liniji njegovog trka se nađe dijete, on uspori i laganim korakom ga zaobiđe. Impozantne je veličine, ali je prava maza. Bio sam skeptik, mislio sam da neću biti sa njim zadovoljan, kao što nisam bio sa turskim kangalom. Međutim, Daur, svojim karakterom i svim onim što čini jednog psa dobrim, me je oduševio. Sada je vrijeme izdiga na katun i jedva čekam da ga odvedem u pravi ambijent za pastirskog psa. Stado ovaca i planina, odnosno taj divlji ambijent, jeste njegovo prirodno stanište”, sa ponosom priča Kenan o novoj rasi pasa na njegovoj farmi, koja je bogatija za četiri šteneta rase volkodav.
Interesantan je bio i transport sa Kavkaskih planina do Petnjice.
“Dva psa sam platio 2000 eura. Transport do Srbije avionom me je koštao 600 eura. Moram napomenuti da se radi o legalnom transportu sa svom potrebnom propratnom dokumentacijom. Bivši vlasnici su me častili samo transportni kavez. Ljudi misle da je lako da se ova vrsta pasa transportuje. Naprotiv, postoje posebni kavezi sa ventilatorima za njihov transport i to sam dobio kao čast. Koliko je težak i ozbiljan transport, govori i činjenica da su po ulasku u Srbiju boravili u karantinu, shodno zakonskoj proceduri”, naglašava Kenan, koji u svojoj odgajivačnici ima 16 ilirskih ovčara, kao i jednog mađarskog terijera, stalnog pratioca stada, koje broji oko 160 ovaca.
Za Kenanovu odgajivačnicu, na mjesečnom nivou, potrebno je od 250 do 270 eura.
“Sa hranom nemam problema. Imam mljekaru i proizvedem dosta surutke. Po mesarama kupujem mesarski otpad i sve to kuvam i time ih hranim.U Podgorici kupujem hljeb koji, u zavisnosti od godišnjeg doba, miješam sa mljevenim mesom i hranim ih. Za jedan dan mi je potrebno 22 hljeba. Naravno, zimi im dajem granule, jer im je potrebno zbog dlake i niskih temperatura”, ističe Kenan naglašavajući i mogućnost biznisa, ali da njega to ne zanima.
“Osim ljubavi i meraka, jedino što može da me zanima, jeste da zaštitim stado ovaca od vukova na katunu. Ali, na prvom mjestu je ljubav i merak”, zaključuje Kenan Rastoder za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
ČESME U BIHORU: NEKADA ZA KORIST LJUDIMA SADA ISKAZIVANJE EKONOMSKE MOĆI POJEDINACA
Skoro na svakom putnom pravcu u Bihoru možemo naići na neku od česama, sagrađenim za dobro i na usluzi putnicima namjernicima. Ranije su česme bili građene kao mjesta gdje se čovjek može odmoriti i u isto vrijeme napojiti stoku. Izgrađene su bile kao drvena korita sa drvenim produžetkom sa izvora. Sada su česme, uglavnom sa betonskim koritima, klupama sa sjedenje oko nje i obaveznom posvetom na vidnom mjestu.
Mirsad Hadrović je još 2013. godine napisao knjigu Vakufi u Beranama, koja je obuhvatila i teritoriju Petnjice. U okviru te knjige veliki prostor je posvećen upravo česmama i tom takozvanom kultu Bihoraca.
Hadrović je u razgovoru za Radio Petnjica rekao da je “hajrat česma” najčešće dug nekome.
„Hajrat česma je najčešće dug nekome. Česme se prave za umrle, pred dušu nekome, na taj način se upotpunjava dobročinstvo ili propust prema tom umrlom. U Bihoru gotovo da nema putnog pravca da nećemo naići na česmu. U Bihoru je napravljeno više od 50 česama do 2013 godine, što je za jedno malo mjesto, kao što je Bihor, zaista impozantan“, kaže Hadrović.
Prema podacima iz knjige, 1967, godine je napravljena prva česma u Bihoru.
„Tada su bili skromni hajrati. Danas bi trebalo ukazat na to da ne treba da se pretjeruje pri izgradnji. Veća je važnost vode nego izgleda”, smatra Hadrović, jer, kako kaže, ista je funkcija česme sa drvnim koritom i česama koja su građene savremenim materijalima.
„Naš narod u posljednje vrijeme zaista ulaže veliki novac za ono što nema potrebe. To svojevrsno dokazivanje ekonomske moći je pogrešno. Bihor je preplavljen vodom, to ga čini lijepim i zelenim“, kaže Hadrović.
U ne malom broju slučajeva, okolina česam su puna smeća i Hadrović smatra da onaj ko je napravio treba da se brine i o čistoći tog mjesta.
“Ukoliko on ne bude vodio računa taj hajrat će biti zapušten. Ako ne postoji takva mogućnost, onda uredjenje prostora oko česama moglo bi da preuzme Komunalno preduzeće i uvrsti ih u svoje aktivnosti makar jednom mjesečno. Naše česme su ukrasi opštine, a karakter ljudi pokazuje put i česma“, kaže Mirsad Hadrović.
On je apelovao na građane da vode računa o čistoći i pored česama, ali pored puteva i rijeka.
“Pored rijeka, iz kojih smo nekada pili, danas skoro da tu vodu ne možemo koristiti ni za tehničke stvari. Voda je dio nas i očekujem od pojedinaca, od organizacija, od nadležnih da vodimo brigu o njoj. Mi nećemo uništiti prirodu, nego će ona, sa tim što je zagadjena uništiti nas“, zaključuje Mirsad Hadrović.
REDAKCIJA RADIJA PETNJICA
PROČITAJTE JOŠ:
UČI DOMA: POGLEDAJTE KAKO FUNKCIONIŠE ONLINE NASTAVA U PETNJICI
MURATOVIĆ (OO BS PETNJICA): PREDSJEDNIK OPŠTINE ŠTO PRIJE DA PREDLOŽI MJERE ZA POMOĆ GRAĐANIMA I PRIVREDI
Odbornik Bošnjačke stranke u petnjičkom parlamentu Aldin Muratović pozvao je predjednika opštine Petnjica da što prije izađe sa mjerama podrške građanima Petnjice kako bi lakše prevazišli krizu izazvanu borbom protiv zaraze korona virusom.
“Svjedoci smo ovih dana da je Crna Gora, na pragu da pobijedi ovu pošast (Covid – 19), u zdravstvenom smislu, pa se ovom prilikom želim zahvaliti svim građanima u Crnoj Gori, jer su svojom društvenom odgovornošću doprinijeli da pobijedimo ovaj virus. Ovom prilikom, kao odbornik u petnjičkom parlamentu, želim pozvati predsjednika opštine, da što prije izadje sa konkretnim setom mjera podrške gradjanima i privrednicima u našoj opštini, kako bi se na što bezbolniji način prevazišla i teška ekonomska situacija naših gradjana. Moramo sačuvati porodične biznise, kao i sveukupni realni sektor u Petnjici. Zaboravimo sve razlike, potrebno je jedinstvo svih, kako bi što prije prebrodili ovu krizu. Poštuje preporuke zdravstvenog sistema CG i budite zdravi”, rekao je Aldin Muratović, odbornik BS u loklanom parlamentu.
RADNICI KOMUNALNOG PREDUZEĆA ČISTILI SLIVNIKE PORED PUTA
Radnici komunalnog preduzeća iskoristili su lijepo vrijeme i obavljaju poslove čišćenja duž magistralnog puta.
Na putnom pravcu Petnjica – Gusare čiste rigole/slivnike duž čitave kolovozne trake, po kojoj je kiša nanijela zemlju i sitni pijesak.
D.B.
U APOTECI MONTEFARMA U PETNJICI IMA DOVOLJNO MASKI
U Petnjici danas su na snazi ublažene mjere za sprečavanje širenja korona virusa. Na osnovu odluke NKT nošenje maski je obavezno u javnim zatvorenim prostorijama.
Kako saznaje portal Radija Petnjica u petnjičkoj apoteci Montefarma ima maski i koštaju 0,51 cent.
Na taj način gradjani Petnjice za potrebe kupovine maske mogu koristiti usluge petnjičke apoteke bez odlazaka u Berane.
E.K.
PROČITAJTE JOŠ:
BOŠKOVIĆ PRIHVATIO INICIJATIVU AGOVIĆA DA VOJSKA POMOGNE OKO NABAVKE MEHANIZACIJE
- Advertisement -
