(VIDEO)FERID ŠKRIJELJ: PUT OD MZ JAVOROVA DO ROŽAJA OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO)FERID ŠKRIJELJ: PUT OD MZ JAVOROVA DO ROŽAJA OD ŽIVOTNE VAŽNOSTI

Ferid Škrijelj iz sela Javorove, koji živi i radi u Holandiji, prije pet mjeseci je najavio da će dati sve od sebe da pomogne rođake koji žive u MZ Javorova i Murovac.

“Vidjevši kako se rođaci muče i bore bez osnovnih uslova za život a to su put, voda i struja i kako iz godine u godinu odlaze i iseljavaju se iz potpuno opravdanih razloga, jer nemaju u sadašnje vrijeme ni osnovne uslove za život, odlučio sam da učinim makar nešto dobro za taj svoj kraj.

Pošto 75% rodjaka iz ta dva sela žive u Rožajama a stalno dolaze na svoja ognjišta kako bi održavali svoja imanja i svoje domove, uvidio sam da se muče i bore sa putem koji je dužine 6 km i koji je toliko loš da se jedino traktorom moglo doći”, ističe Ferid za portal radija o razlozima svoje pomoći mještanima ova dva petnjička sela.

Kao što je i najavio, Ferid je preduzeo sve kako bi put koji vodi do ova dva sela doveo u pristojno stanje i tako olakšao svojim mještanima i rođacima.

“Ovih dana radi se aktivno na dionici od Murovca do Gusnica i radovi polako se privode kraju što se tiče prve dionice od 4 km. Druga dionica od nekih 2-2.5 km, koja je mnogo teža jer je teren nepristupačan i koja ce koštati puno više, sačekaće da bi se prikupilo još novca kako bi i to mogli završit”, ističe Ferid i dodaje da je tražio pomoć i od predsjednika opštine, Samira Agovića.

“Trazio sam pomoć od presjednika opstine, Samira Agovica, da podrži i pomogne u ovom projektu. Stekao sam utisak da je predsjednik Agović vješto izbegao i nije izašao u susret mada je obećao da svaka akcija koja se izvodi za dobro mjesnih zajednica, opština bi trebala da učestvuje makar polovinu novca od ukupne investicije. Kada je u pitanju ovaj putni pravac, predsjednik Agović nije želio ni da čuje, rekavši da njega ta dionica ne zanima prema Rožajama. Po mom mišljenju, trebalo bi se pod hitno provjeriti rad gospodina Agovića jer za 7- godina od kako je presjednik opštine, ni jedan metar asvalta nije urađeno za ova tri sela – Poroče, Murovac i Javorova a od mjesne zajednice Javorova ogromnu količinu šume je tako reći oteo i iz Murovskih luka voda je oduzeta bez naše saglasnosti.

Napominjem da je bila opšta sječa u Golubovcima i Jesicima koji pripadaju mjesnoj zajednici Javorova a ni cenat nije uložen u istu mjesnu zajednicu. Postoje i dokazi da smo mi, mještani ova tri sela, diskriminisani od strane gospodina Agovića a samim tim i opštine Petnjica i to možemo i da dokažemo”, kaže Ferid Škrijelj, iznoseći niz optužbi na račun predsjednika opštine Petnjica.

“Pošto smo prepušteni sami sebi, apelujem na sve rođake prijatelje i dobre ljude da nas podrže u ovoj akciji da završimo ovaj dio puta što kvalitetnije i olakšamo život i uskratimo muke naših rođaka koji žive u ova mjesta i samim tim ne samo da spriječimo odlazak i iseljavanje, nego vratimo što više ljudi na ove prostore jer su bogom dati za turizam stočarstvo i poljoprivredu. Ja lično bio bi prvi koji bi sav svoj kapital uložio u svoje rodno mjesto, Javorova i tako ostvario svoj dugogodišnji san otvorivši etno selo u koje bi dolazili ljudi iz svih krajeva Evrope”, istakao je Ferid i dodao da im je, u izostanku podrške lokalne uprave, jedina nada bila ministar poljoprivrede, Milutin Simović, kao najbolji ministar i u kojeg imaju veliko povjerenje, da će im on pomoć.

Ferid Škrijelj navodi da problem nije tako veliki jer se radi o svega 16 km puta koji bi spojio sa tri opštine. Prvi i glavni put je 10 km i spojio bi Javorovu, Murovac i Poroče preko Trpezi sa opštinom Petnjica i Berane kao i dio zbog kojeg je bio prinuđen da se obrati portal radija, dužine 6 km koji bi spojio ova dva tri sela sa opštinom Rožaje i Berane.

“Čak bi sa ovim riješili i problem mještana ova tri sela, jer su jedno vrijeme prodavali mlijeko mljekari u Beranama ali zbog lošeg puta, mljekara je odustala sa otkupom mlijeka, što je i ujedno dokaz da je nemoguć život u ova tri sela”, zaključuje Škrijelj.

U cilju rješavanja ovog problema, Ferid je pozvao sve ljude dobre volje da se priključe akciji sakupljanja novčanih sredstava a uplate se mogu vršiti na sledeće žiro račune.

Iz Crne Gore:

Lovćen banka

5651000100001571 – 25

Iz dijaspore;

Škrijelj Nihad, Rifata Burdževića bb

84310 Rožaje

ME25565103050000148825

SWIT: LOVBMEPG

Unaprijet zahvaljujem ja i rodjaci {krijelji.

Telefon(viber) 0031613538714

DENIS BOŽOVIĆ

PETNJICA: RASPISAN KONKURS ZA FINANSIRANJE NVO

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: RASPISAN KONKURS ZA FINANSIRANJE NVO

Sekretarijat za lokalnu upravu, donio je odluku o ponovnom raspisivanju Konkursa za finansiranje projekata nevladinih organizacija za 2020.godinu, a sredstva za realizaciju projekta su obezbijeđena iz budžeta opštine Petnjica u iznosu od 4.000,00 eura.

Kako stoji u obrazloženju sekretarijata, predviđeno je da se konkurs za finansiranje projekata nevladinih organizacija raspisuje do 28.februara tekuće godine. Ukoliko sredstva za finansiranje projekata NVO predviđena Budžetom opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena po konkursu, isti se ponovo raspisuje. Sredstva za realizaciju projekata bila su obezbijeđena iz Budžeta opštine u iznosu od 7.000,00 eura. Međutim, imajući u vidu aktuelnu epidemiološku situaciju izazvanu pandemijom COVID-19, koja se značajno odrazila na ekonomske aktivnosti, a time i na cjelokupne javne finansije, kao i smjernice Ministarstva finansija, opština Petnjica je bila u obavezi da izvrši racionalizaciju svih tekućih izdataka sa posebnim akcentom na transfere intitucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru. Imajući u vidu izvjesno smanjenje sopstvenih prihoda, kao i ustupljenih prihoda, sredstva opredijeljena nevladinim organizacijama u iznosu od 7.000,00 eura, po Konkursu br.04-312 objavljenom 26.02.2020.godine, smanjuju se i sada iznose 4.000,00 eura.

Zahtjev za finansiranje projekata po raspisanom konkursu nevladine organizacije dostavljaju u roku od 30 dana od dana objavljivanja. Ukoliko sredstva za finansiranje projekata nevladinih organizacija predviđena budžetom opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena po ovom konkursu, isti se ponovo raspisuje u roku od 30 dana od dana okončanja postupka po prethodnom konkursu.

Uz zahtev za finansiranje projekata po raspisanom konkursu, nevladina organizacija u zapečaćenoj koverti dostavlja:

–          Rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija,

–          Izvod iz Statuta osnivačkog akta,

–          Kopiju potvrde o podnesenoj poreskoj prijavi za poslednju fiskalnu godinu, odnosno potvrdu da nije poreski obveznik po osnovu državnih i lokalnih javnih prihoda,

–          Projekat sačinjen u skladu sa članom 7.ove odluke,

–          Podatke o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji na sličnim poslovima (reference),

–          Izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa,

–          Ovjerenu izjavu lica ovlašćenog za zastupanje nevladine organizacije da nevladina organizacija nije dobila sredstva ili dio sredstava za finansiranje kandidovanog projekta ili kandidovanih segmenata projekta iz drugih izvora.

Prijave na Konkurs sa projektom i pratećom dokumentacijom, podnose se u zatvorenoj koverti neposredno na pisarnici ili putem pošte, na adresu: opština Petnjica, Sekretarijat za lokalnu upravu, na koverti se stavlja naznaka: “zahtjev za finansiranje projekata nevladine organizacije po konkursu – ne otvaraj” i adresira se na Komisiju za dodjelu sredstava NVO sektora. Na poleđini koverte navodi se naziv i sjedište (adresa) nevladine organizacije.

Komisija za raspodjelu sredstava za finansiranje projekata nevladinim organizacijama donosi zaključak o utvrđivanju rang liste projekata prema njihovoj konačnoj ocjeni. Komisija je dužna da donese odluku o finansiranju projekata nevladinih organizacija u roku od osam (8), dana od dana utvrđivanja rang liste. Konačna odluka objavljuje se na web sajtu opštine i na lokalnoj radio stanici.

SPORT U DIJASPORI: MITIN UNION 05 REMIZIRAO U BERTRANŽU

Radio Petnjica
-
0
SPORT U DIJASPORI: MITIN UNION 05 REMIZIRAO U BERTRANŽU

Divan ljetnji dan u Luksemburgu; sunčan ali i ne toliko topao da se ne može sjediti na otvorenom i pratiti fudbalska utakmica. Još kada je čine brojne akcije, vješti driblinzi, šutevi i majstorske odbrane onda čovjek nikako ne može zažaliti što je stotinak minuta proveo na klupama fudbalskog stadiona.
FC Unin-05 kojega godinama, vrlo uspješno, predvodi istinski fudbalski stručnjak Mita Ličina porijeklom iz bihorskog sela Radmanci u opštini Petnjica danas je, gostujući ekipi Bertrange, u istoimenom gradu izvojevao je jedan značajan bod. A bili su, itekako, bolja strana na zelenom tepihu u Bertranžu – igrali organizovanije, poletnije, i sa jasno izraženom željom za pobjedom i nova tri boda. Češće su napadali, imali jaku i dobro organizovanu odbranu, ali je prvo poluvrijeme završeno neriješenim rezultatom 0:0.

Achard Noredin, strijelac za Union 05

Neriješen rezultat bio je i kada je sudija na utakmici odsvirao kraj samo sada sa po jednom loptom u obje mreže.
A evo kako se sve zbilo:
U šezdeset i petom minutu ide brza napad Uniona preko lijeve strane. Ramdedović dodaje loptu Achardu Noredinu i, kada su svi očekivali da će uslijediti dodavanje on se odlučuje na majstorski potez: Sa tridesetak metara iskosa gađa gol protivničkog tima i pogađa donji lijevi ugao, 0:1!
Salva oduševljenja među navijačima Union 05, onim najvjernijim koji ne propuštaju ni jednu utakmicu.
Izabranici Mite Ličine ne posustaju i jurišaju za drugim golom, da bi tek u produžetku sudijskog vremena Bertranže iskoristilo malu nepažnju odbrane Uniona i postiglo izjednačavajući pogodak.
Za nadati se, na osnovu danas viđenog, da će ekipa Uniona nastaviti sa ovako dobro organizovanim igrama, pa, nadamo se, ni rezultati neće izostati.

Denis Ličina, napadač Uniona:
Bili smo dobri, mnogo bolji od protvnika, imali smo igru i bezbroj šansi što se dalo vidjeti, ali, umjesto da povećamo rezultat stiglo nas je izjednačenje i ostali smo bez još dva značajna boda. Domaćin je neriješen rezultat slavio kao pobjedu što jasno govori koliko su nas respektovali kao protivničku ekipu. Analizirat ćemo cijelu utakmicu, markirat pogreške i raditi na njihovom anuliranju u sljedećim mečevima.

I, važno je napomenuti, utakmica je protekla bez većih faula i povreda, a publika je napustila stadion zadovoljna prikazanom igrom.

Faiz Softić

AVIO LINIJA SA LUKSEMBURGOM OD 18. DECEMBRA, POVRATNA KARTA 149 EURA

Radio Petnjica
-
0
AVIO LINIJA SA LUKSEMBURGOM OD 18. DECEMBRA, POVRATNA KARTA 149 EURA

Avio linija na relaciji Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg biće otvorena u periodu od 18. decembra 2020. do 29. marta 2021. godine.

Avioni luksemburške nacionalne avio-kompanije Lukser letjeće svakog ponedjeljka i petka na relaciji Luksemburg – Podgorica – Luksemburg.

Putnike će prevoziti avion Q400 koji raspolaže sa 76 mjesta. Cijena povratne karte biće 149 eura, sa svim uračunatim taksama. Karte će biti u prodaji od ponedjeljka 14. septembra.

“Među brojnim turističkim destinacijama, koje pokriva ova kompanija, Crna Gora je prepoznata kao jedna od značajnih destinacija, u kojoj je turizam jedna od glavnih privrednih djelatnosti. Budući da su izabrali zimski period za pokretanje prve avio linije i prvog direktnog vazdušnog povezivanja Luksemburga sa Crnom Gorom, jasno je da crnogorske planine i njihova neizmjerna prirodna ljepota nude najbolje uslove za zimski turizam”, saopšteno je iz Kulturno-informativnog centra Crne Gore u Luksemburgu.

Dodaju da kompanija Lukser planira da organizuje posebne sezonske letove u ljetnjem periodu, kada će biti organizovani letovi na relaciji Luksemburg – Tivat – Luksemburg.

“Ovo finaliziranje projekta otvaranja avio linije Luksemburg – Crna Gora – Luksemburg je dokaz da je Kulturno-informativni centar Crne Gore u Luskemburgu ozbiljno i posvećeno pristupio ovoj inicijativi i u cilju bolje povezanosti sa maticom i omogućavanja bržeg dolaska našeg iseljenika u Crnu Goru, uložio velike napore i bez ikakavih rezervi i interesa završio svoj zadatak kako mu dolikuje. Ova linije je naišla na brojne negativne komentare i njeno otvaranje su pojedini zloupotrijebili okarakterisavši je kao političku i predizbornu ideju. Uprkos brojnim napadima i negodovanjima, želimo da ukažemo da je otvaranje linije krajnje patriotski čin, čije odlaganje je nastupilo usljed pogoršane epidemiološke situacije i naglog porasta zaraženih Covid-om 19 u Crnoj Gori”, poručuju u ovom centru.

EMIRA I MUSTAFA: SLOGA I RAZUMIJEVANJE TAJNA ZA USPJEŠAN BRAK

Radio Petnjica
-
0
EMIRA I MUSTAFA: SLOGA I RAZUMIJEVANJE TAJNA ZA USPJEŠAN BRAK

Emira i Mustafa Cikotić iz petnjičkog sela Trpezi, uskoro slave 63 godine braka. Na put su izveli i obrazovali sedmoro djece. Sloga i razumijevanje su, kažu, tajna za uspješan brak.

 

IZVOR: RTCG

(VIDEO) U MZ VRŠEVO/AZANE SVEČANO: PUTEVI KOJI ŽIVOT ZNAČE – LAKŠE DO MIRAJ BRDA, DŽAMIJE I CRKVE…

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) U MZ VRŠEVO/AZANE SVEČANO: PUTEVI KOJI ŽIVOT ZNAČE – LAKŠE DO MIRAJ BRDA, DŽAMIJE I CRKVE…

Povodom asfaltiranja puta, juče je u Azanama priređena prigodna svečanost gdje su prisustvovali i predstavnici lokalne uprave. Podsjećamo da je u MZ Vrševo-Azane ugrađeno viši od 2,5km asfalta, i to u Vrševu, na potezu od džamije do Mahale i u pravcu prema Zverotićima u ukupnoj dužuni od 1,25 km. Takođe, u nastavku ovog puta određene dužine u dva kraka od oko 250 m su finansirali i građani.

U Azanama, od raskrsnice prema Ivezićima pa do na Miraj brda dužine 1.1km. Urađena je i raskrsnica prema Ivezićima. Urađen je i potez od Zabrnjice prema Zverotićima do škole u dužini od 260 m. Takođe su urađeni i prilazni putevi prema vjerskim objektima, džamiji i crkvi.

Izjave mještana kao i predsjednika opštine, Samira Agovića, možete poslušati na linku.

 

POČELO POJEDINAČNO PRVENSTVO CG U ŠAHU: BOJE PETNJICE BRANI DENIS ŠABOTIĆ

Radio Petnjica
-
0
POČELO POJEDINAČNO PRVENSTVO CG U ŠAHU: BOJE PETNJICE BRANI DENIS ŠABOTIĆ

Juče je u Podgorici počelo 72. Pojedinačno prvenstvo Crne Gore u šahu za muškarce. Već drugu godinu za redom, čast i boje Petnjice, brani član ŠK Bihor, Denis Šabotić koji je učešće zaslužio igrama i rezultatima ostvarenim na kvalifikacionim turnirima.

Ako uzmemo u obzir da je Šabotić trenutno kotiran na 34 poziciji, svaka pozicija do 33 mjesta može se smatrati uspjehom. Turnir traje do 17.septembra a titulu brani velemajstor i višestruki prvak Nikola Đukić koje će glavna konkurencija biti, osim favorite iz sjenke, u velemajstoru Dragiši Blagojeviću, internacionalnom majstoru Blažu Kaleziću kao i mladom asu Luki Draškoviću.

(VIDEO) MUZIČAR ZORAN DRAGOVIĆ U PETNJICI: ZA RADIO PETNJICA O SVOM ŽIVOTNOM PUTU

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) MUZIČAR ZORAN DRAGOVIĆ U PETNJICI: ZA RADIO PETNJICA O SVOM ŽIVOTNOM PUTU

Zoran Dragović, poznati crnogorski pjevač, koji je svoju slavu stekao hitovima kao štu su – Doći ću i Odlazim, bio je gost Radija Petnjica. Pošto je rođen u Beranama a zahvaljujući fotografskom pamćenju, otkrio nam je kako je kao dječak dolazio u Petnjicu i da se dobro sjeća Rama kako ga vodi za ruku i šetaju.

Odluka da se bavi muzikom i ko ga je lansirao kao u puno drugih detalja, možete poslušati na YouTube linku radija.

(VIDEO) PETNJIČKA PUBLIKA UŽIVALA U HUMORU KOTORSKOG TEATRA 303

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) PETNJIČKA PUBLIKA UŽIVALA U HUMORU KOTORSKOG TEATRA 303

U okviru VII Bihorskog kulturnog ljeta, juče je u sali Centra za kulturu, održana predstava u izvođenju kotorskog pozorišnog društva „Teatar 303“. Petnjička publika je uživala u skečevima članova ovog poznatog pozorišta iz Kotora čija tradicija smijeha i satire traje više od 40 godina. Na samom početku, direktor teatra iz Kotora je uručio prigodni poklon direktoru Centra za Kulturu, Sinanu Tiganju u znak zahvalnosti za poziv da gostuju prvi put.

Gostujući u studiju Radio Petnjia, direktor Dragan Buzdovan i članovi Milica Kašćelan i Ivona Vukašinović, istakli su da je njihov program poznat po tome što oni njeguju humor i satiru a da im je čast i zadovoljstvo što gostuju prvi put jer, iz razno raznih razloga, do sada nijesu imali priliku.

„Naš teatar je bio prvak EX-YU u humoru i dobirnici jednog minu busa sa 17 mjesta što je stvarno velika nagrada. Od značajnih nagrada izvodio bih još nagradu grada Kotora. Puno gostujemo po Crnoj Gori. Preko 1 500 nastupa. Hrvatska, BiH, a igrali smo i u Londonu gdje smo igrali svoju predstavu – Sve će to narod platiti. Teatar njeguje priče i događaje koje muče običnog čovjeka, a kad imamo publiku mi imamo i budućnost. Naš program je satira, komediju, a osim toga radimo i bajke za djecu, muzičke festivAla kao glas Boke. Većinski smo opredijeljeni za rad komedija. Sve sami radimo. Pišemo tekstove, režiramo sami  i sami stvaramo, jer se čovjek najbolje osjeća kada igra ono svoje. Puno izvodimo predstavu Hotel promaja gdje je igraju 12 glumaca ali ova korona je sve to zaustavila trenutno. Sada nastupamo sa blokovima humora i sa monodramom – Crnogorac u tranziciji“, istakao je Dragan Buzdovan, direktor Teatra 303, gostujući u studiju Radio Petnjica.

I pored toga štu su, kako i same kažu, relaitvno novi članovi, jer su se učlanile prije dvije godine, Ivona i Milica su saglasne da iskustvo i druženje je neprocjenjivo. „Uživamo u ovom što radimo. Da ne uživamo, ne bismo bile tu. Imamo priliku da naučimo dosta stvari“, istakle su u glas, Ivona i Milica.

Segmente atmosfere iz Centra za kulturu možete pogledati na linku.

FAIZ SOFTIĆ – OSVRT NA KNJIGU POEZIJE MUSTAFE BALJE “OTOK OD ŽIVOG SREBRA”: ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU

Radio Petnjica
-
0
FAIZ SOFTIĆ – OSVRT NA KNJIGU POEZIJE MUSTAFE BALJE “OTOK OD ŽIVOG SREBRA”: ZABAVLJANJE RIJEKA U TOKU

Naslov ovog osvrta na knjigu poezije u rukopisu Mustafe Baljea, poznatog bošnjačkog publiciste i pjesnika sa Kosova „Otok od živog srebra“ je i stih a i lajtmotiv ovog rukopisa koji nam svojim tonalitetima pokazuje Mustafu Baljea u punom sjaju, sazrelog i modernog pjesnika koji ne leti da pronađe pjesmu – njega pjesma, naprosto nalazi i opsijeda sve dok je iz svog pera ne istoči na hartiju.

To je Mustafa Balje, bošnjački pjesnik sa Kosova!

Ako bi htjeli u najkraćem saopštiti šta je to poezija – najprecizniji odgovor bi mogao biti:
Poezija je jezik! A jezik, ako je jezik – poezija!

A da je poezija jezik uvjerava nas Mustafa Balje svojom poemom razbijenom u poetske cjeline koje se vežu istančanim svilenim nitima i tvore jednu poetsku odu, odu pjesniku i pjesništvu sa jasno izraženom strukturom, uz razgranatu metaforiku i simbole koji su putokazi u poeziji i životu.

Još u prvom dijelu poeme, označene početnim brojem 1, Balje upozorava da se nalazimo u destruktivnom sistemu vrijednosti i vremenu koje opasno prijeti da se uruši samo u sebe:

„Iluzionista mi je poklonio trik

koji sam samo jednom izveo bez prisustva roditelja.

Sabio sam cijelu biblioteku od dvanaest kvadrata u pravouganik veličine šibice.“

Zašto se ovdje priziva „Iluzionista“, trik, pravougaonik i šibica? Apsolutno je vidljiv životni pejsaš u kojemu obituje pjesnik i oni sa kojima se on svakodnevno dodiruje; intezivno trenje među ljudima u suludom vremenu u kojem se, vrlo često, može opstati jedino pomoću trika; zahvaljući triku lirski subjekat cijelu svoju biblioteku sabija u pravougaonik veličine šibice. Fosfor koji dalje odzvanja kroz retke ovih stihova je simbolička i opominjuća tvar gdje samo s jednim kresivom možemo izazvati kataklizmu čovječanstava. I tu je pjesnički nerv da osjeti, opomene i, ako je ikako moguće, zaustavi.

Izokrenutost i izopačenost svijeta pjesniku Mustafi Baljeu služi kao oranica u kojoj on, zahvaljujući svom vještom i bogatom phjesničkom jeziku, traži nadu u crnu zemlju zatrvenu.
Poput svetionika koji pokazuje pravac, Balje se istura kao mitska pjesnička figura koja opominje, ali i gaji nadu, nadu da ćemo ostati i opstati.

„Ako je sve od ništavila nastalo,

možda nam se pruži prilika

za još jedan krug oko svijeta.

Samo kako,

kada smo svicima

oteli fenjere!?“

Otimanje svicima fenjere zapravo upozorava da smo svojevoljno, a kako drugačije, zapali u tamu ništavila, te se poziva metafora kao ogledalo da se u ponoj bitnoći raspozna pjenikov naum.
Ovo je slojevita poezija iznikla iz budnog sanjarenja pjesnika koji je razumio da je tu, Bogom dan, da svjedoči i upozorava.
Mustafa Balje je do srži originalan pjesnik i teško je naći neko pjesničko ime na koje bi mogli da oslonimo njegov pjesnički izraz. U njegovoj porziji imamo preplitanje realnog i irealnog, maštanja, snova, stvarnosti… da bi se sve to na koncu zbilo u onaj pravougaonik veličine šibice; predstavlja to esenciju pjesnikovog kazivanja.
Valja se ovdje prisjetiti stihova kojima je Baudelaire izrazio skučenost svijeta:
„Svijet, jednoličan i malen, danas, jučer, sutra, uvijek…“

Pomno čitajući Stihove pjesama Mustafe Baljea, često se damo u ramišljanje: da li je ovaj svijet stvoren za čovjeka ili za uhode, ili opet za nekoga kome su čula otupjela do te mjere da ga ne dotiču one zemaljske, ili ti one nebeske munje.

Balje nam ono nevidljivo često pretvara u vidljivo, i to je izrazita snaga njegovog lirskog naboja.

Pjesme nisu lišene ironije, sarkazma, konverzacijskog tona u smislu prirodnog i neprirodnog, opuštenosti… I sva ta polifonija pjevanja učvršćuju konstrukciju pjesme i čine je prijemčivoj za one ljubitelje dobrog stiha sa izoštrenim sluhom i punim pjesničkim senzibilitetom.
Modernost Baljeovog stiha potvrđuje i naredno pjevanje, mada vječite rasprave pro et contra (za i protiv) modernizma nisu, niti mogu biti ikada do kraja izbalansirane.
„Nit’ partenon, nit’ ušće.

Zarobljenog uma,

nad nepomičnim truplima

očekujem rađanje sunca.

Čujem otkucaj

toplog srca i smrznutih kostiju

iz kojih niču cvijetovi zla.“

A da živimo u svijetu zločestih, u svijetu gdje je obilje onih kojima ništa nije sveto, govore i ovi stihovi:

„Kopanje po meni je

još jedan u nizu jalovih poslova.

Bezuspješno traže mog dvojnika,

dok zabavljam rijeke u toku…“

Kako znalački i nervom istinskog pjesnika izvajan stih: „Dok zabavljam rijeke u toku“. Eto kako se borimo protivu ništavila; podignute glave otisnuti se stvarno ili kroz svoje meditativno stanje do rijeka kojima se pjeva i na čijim obalama možemo do mile volje uživati u pjesmi njihovih brzaka. Ova pjesnička interakcija: rijeke – pjesnik – pjesma – voda i nevidljivi fluidi koji odvode iz skučenosti i svijeta ogoljenog do same kosti i zatrovanog pizmom, napajamo svoje bilo i rastemo kroz pjesničke preobrazbe do mjesta koje nam je predodređeno u kosmosu.

Bojeći se prenagljenih i prenaglašenih interpretativnih impulsa, ostavljam publici i pozivam široku čitalačku javnost da se, čitajući i one stihove koji ovdje nisu navedeni, i sami uvjere u punokrvnost pjesničkog izraza Mustafe Balje.

O autoru
Mustafa Balje je rođen 1967. godine u Restelici kod Dragaša. Osnovnu školu je završio u Kočanima (Makedonija), srednju i Višu Pedagošku školu u Prizrenu, dok je u Prištini studirao sociologiju. U novinarstvu je skoro 30 godina. Bio je član uredništva revije “Selam” te urednik u nedjeljniku “Kosovski avaz” i zamjenik glavnog urednika u magazinu “Alem”.
Član je Udruženja pisaca Kosova i kosovskog PEN-a. Novinar je u javnom servisu RTK-a od formiranja Redakcije na bosanskome jeziku. Računajući Orfejevo ogledalo, objavio je pet knjiga poezije, Leptiri po pločnicima (2009), Gošća (2013), Noćno putovanje (2015) i Ademov mjesec (2017). Sa Sadikom Idrizijem Aljabakom, koautor je Antologije poezije Gore, dok priprema i svoj roman-prvijenac “Slijepe godine”.
Priprema i novi pjesnički rukopis “Otok od živog srebra”. Za svoj pjesnički rad je krajem 2015. godine osvojio jednu od prvih nagrada Udruženja pisaca Kosova. Iste godine je dobio i općinsko priznanje grada Prizrena, za književnog stvaraoca godine. Njegove su pjesme, među ostalim, objavljene i u Antologiji bošnjačkih pjesnika Kosova i Sandžaka “Bijel behar” Alije Džogovića, zatim u antologijama: “Od zavičaja do tuđine” Ragipa Sijarića, “Graditelji mostova” – zbornik lirike i proze Nove poetike iz Zemuna, “Kapija istoka i zapada” – Udruženja za kulturu – Novo Sarajevo i u Antologiji savremene bošnjačke pripovjetke, Kulturnog centra Bošnjaka u Republici Makedoniji. Radove mu je objavio i prestižni časopis “Sarajevske sveske”, podgorički “Almanah”…
Da njegovo pjesništvo ima i regionalni značaj, govori činjenica da su mu pjesme u prijevodu na albanskom objavljene u tiranskoj “Poeteci“ (2007), prištinskom časopisu “Metafora” i turskom časopisu “Imza”, Udruženja pisaca Turaka (čija izdvačka kuća je 2017., objavila i prepjev njegove knjige Leptiri po pločnicima na turskom jeziku), Godinu prije mu je ovo udruženje uručilo priznanje za pjesnika godine. Zastupljen je svojim radovima i u Zbirci poezije “Mostovi prijateljstva” (Udruženje Divan iz Skoplja). Učesnik je na mnogim književnim susretima i festivalima međunarodnog karaktera, a za kratku priču o Srebrenici, jula 2005. godine, dobio je priznanje magazina Bosnjaci.net. Njegovi poetski radovi su i u školskim udžbenicima u nastavi na bosanskome jeziku na Kosovu, Srbiji i u Makedoniji. Učesnik je na mnogim pjesničkim susretima u regiji i šire. Živi u Prizrenu.
1...389390391...946Stranica 390 of 946