Kiša koja neprestano pada na području opštine Petnjica, izazvala je topljenje snijega i donijelo dodatne nevolje domaćinstvima koja žive duž rječnih korita.
Trenutno ne prijeti opasnost, ali rijeke Tucanjčica i Lješnica su poprilično izašle iz svojih korita i prijete da poplave u većoj mjeri poljoprivredna zemljištva. Sada zavisi od inteziteta padavina u narednom periodu.
Zima se ne predaje u Bihoru iako je prethodni vikend bio pravi proljećni sa temperaturom daleko preko nule. Međutim, ponedjeljak je donio novost pa je zima opet zakucala na vrata. Najavljuje se novi snijeg krajem nedjelje. U petnjičkoj opštini skoro svi putrevi su prohodni a od ovog “skoro” – neke boli glava. U dva teksta koji smo objavili na portalu, tema je bila stanje u Dobrodolama odnosno Vrsajkama. Čitaoci i slušaoci portala i Radija Petnjica su se žalili na stanje u Vrsajkama i rekli da su putevi neočišćeni i da se ne može do kuća. Nakon toga su se javili iz MZ i demantovali kako to nije tačno. U prilog i jednoj i drugoj priči poslate su fotografije koje su trevbale da dokažu njihove tvrdnje.
Ekipa Radija Petnjica je juče pošla do Vrsajki i uvjerila se u stvarno stanje na terenu.
Oko kilometar i po dužine putnog pravca od kuće Sadata Šabotića do Vrsajskog groblja, na šest pozicija i nakon sedam dana proljećnog sunca, snijeg nikako da se otopi i pravi probleme mještanima.
Na putu do Vrsajskog brda, traktor je pritekao u pomoć, jer automobilom se nije moglo. Traktor, koji je bio opremljen lancima, nije uspio da izađe do Vrsajskog groblja, gdje se nalazi krajnja tačka asfaltiranog puta.
Selveta Šabotić je rekla da nije tačno da su svi putevi čisti i da joj nije cilj kritika već samo da mođže da dođe do kuće.
„Nije meni interes da bilo koga kritikujem. Mene zanima samo da je put čist, jer i mi smo živa bića. Da li mi nekome smetamo, jer ako smetamo, spojte nas sa opštinom Bijelo Polje. Predsjednik mjesne zajednice Bor i Dobrodole Irfan Adrović je objavio fotografije na portalu Radija Petnjica i one nijesu iz Vrsajki. Kao što vidite ni traktor sa lancima nije uspio da izađe do Vrsajskog groblja. Da je mašina uradila svoj posao, do danas bi se nakon sedam dana snijeg otopio i ne bi imali problema“, ističe Selveta Šabotić.
Ona kaže da su čisti putevi minimum onoga što opština treba da obezbijedi.
“Za vrijeme novogodišnjih praznika bilo je mještana koji su došli u svoj zavičaj, ali bio im je otežan prilaz kućama, pa smo morali da platimo iz Bijelog Polja čistača da očisti snijeg.
Prije nego što je sunce otopilo snijeg, dužinom cijelog puta kroz Vrsajke je bilo kritično za vožnju. Da ne umijemo da vozimo, u toku zimskog periodu, ne bi ni Bor vidjeli“, ističe Selveta Šabotić.
Poljoprivrednik Sadat Šabotić, mještanin Vrsajaka kaže da živi od poljoprivrede i da mu je otežan posao.
„Svako drugo jutro nosim vareniku za Berane, od toga živim i školujem djecu. Imam poljoprivredno imanje koje obrađujem i držim stoku, ne primam socijalu i nisam zavistan ni od opštine ni od države. Molim opštinu da me ne ucjenjuje. Jedino što tražim je to da mi put prohodan bude. Ne primam socijalu i oni me sa time ucjenjuju možda iz političkih razloga jer ja izađem ili ne izađem na izbore. Ima osoba koji imaju po 40 krava i primaju socijalu, je ne želim da budem socijalni slučaj, nego od svog rada da živim“, kaže Sadat Šabotić.
„Posljednji put mašina je dolazila u nedjelju prošlu i nakon toga sedam dana sunce je grijalo i ne može dobro da otopi snijeg. Od vrela do ispod Vrsajskog groblja mašina je došla i kad se vraćala spustili su nož. Kao što se može vidjeti, isto kao da nije spustao nož nego je onako prošao, jer na putu u zahaće sad ima i po 20 cm snijega. U ponedjeljak i utorak mnogo je viši bio i imalo je snijega na više mjesta, ali ga je sunce otopilo i smanjio se“, kaže Sadat Šabotić.
„Ovdje imamo tri stare osobe kojima je potreban uvijek čist put kako bi se prebacili do Petnjice u slučaju nužde. Da nije bilo sunca ni ovo se ne bi otopilo. Skoro sam došla iz Petnjice i nisam mogla da izađem autom i majku smo morali na ruke da iznesemo do kuće“, nastavlja Selveta.
„Što se tiče predsjednika Samira Agovića i njegovog rukovodstva, njima svaka čast. Znam da ne može on da očisti put. Obraćala sam se potpredsjedniku Musliji Kaliću i molila ga da izađe na lice mjesta, ali od njega nikakve vajde, on ljući nego ja. Dok predsjednik Samir Agovic detaljnije i ne zna za ovo, njemu svaka čast i veliko hvala na sve, jer non stop nas je pomagao kad mu se obratimo. Pa molim njega ako može malo da razmotri ovu situaciju i reaguje koju ćete vi na fotografijama vidjeti od danas.
Mi ne znamo kome da se obratimo dokle god Irfan Adrović ima mogućnost da čisti i ovim putem želimo da uputimo apel predsjedniku opštine Petnjica Samiru Agoviću da povede računa za svoje uposlene i da ubuduće rade svoj posao kako treba za koji su plaćeni od našeg novca“, zaključila je Selveta Šabotić.
ENKO KORAĆ
Juče je u maloj sali opštine Petnjica održana tribina koja je organizovana u okviru projekta jačanje kapaciteta lica sa invaliditetom, koje realizuje Udruženje osoba sa invaliditetom Elipsa i NVO Ruka spasa iz Petnjice.
Na tribini su govorili Asmir Pućurica, diplomirani pravnik, koji je sa pravne tačke gledišta, odnosno sa zakonodavnog okvira govorio o mogućnostima zapošljavanja lica sa invaliditetom kao i benefitima koje imaju ta lica i preduzetnik Branislav Mrdak, koji je na osnovu svog iskustva govorio o zapošljavanju lica sa invaliditetom, jer zapošljava četiri lica sa invaliditetom.
Ovaj projekat finansira Zavod za zapošljavanje kroz Grand šemu za zapošljavanje lica sa invaliditetom.
Projekat se realizuje u Petnjici i u toku je sedmi mjesec realizovanja projekta i biće okončan u maju. U Petnjici su zaposljena dva lica sa invaliditetom, dok je u Bijelom Polju kroz isti projekat zapoljeno tri lica sa invaliditetom.
ENKO KORAĆ
Mladi Petnjičanin Haris Rastoder, odlučio je da pokrene svoj biznis u Petnjici, u okviru kojeg će se baviti prodajom, servisom, otkupom i prodajom mobilnih telefona.
“Krenuo sam sa idejom servisa mobilnih prvog februara i planiram da se ovim bavim zavisno od posla, ako ga bude.
Samostalno sam ušao u ovaj posao vidjevši da je Petnjici potreban servis koji će se baviti servisom mobilnih telefona”, ističe Haris i dodaje da je zadovoljan u prvim danima poslovanja.
U ponudi imam nove i polovne mobilne telefone i svu prateću opremu, kao što su maske, zaštitna stakla, slušalice, punjače kao i vršim otkup mobilnih telefona”, zaključio je Haris Rastoder.
ENKO KORAĆ
Mještani zaseoka Vrsajke u Dobrodolama još muku muče sa snijegom. Glavni dio sela je dostupan, ali u zaseocima situacija nije baš ružičasta.
Selveta Sena Šabotić je poslala fotografije na kojima se vidi da su putevi u Dobrodolama čisti ali i onih iz zaseoka Vrsajke gdje vozači imaju problem da dođu do svojih odredišta.
“I ovo je slika sela Dobrodole, ali ovo je zaseok Vrsajke. Ovdje se ponekad pojavi čistač, ne znam da li dođe samo radi reklame ili je nož na mašini za čišćenje podešen tako da samo dodiruje površinu snijega ili je možda do vozača, ali znam da nikad nije očišćeno kao na prvoj fotografiji u istom selu i nikada nije došao do kraja puta koji teritorijalno pripada opštini Petnjica”, kaže Selveta Šabotić.
Ona ne zna kome da se obrati za pomoć i smatra da su mještani tog dijela opštine zaboravljeni od nadležnih.
“Zašto smo zaboravljeni i to baš kad nam je pomoć potrebna, posebno od onih koji su nam ljetos obećavali sve i svašta. Pred izbore smo svakodnevno posjećivani sa svih strana i od svih stranaka, uz obećanje da ovaj zaseok nikad nece biti zaboravljen”, kaže Šabotić.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
Ni petnjički petak nije više što je nekada bio. Duh pazarnog dana u Petnjici se odavno ne osjeća. Kroz čaršiju više stiče se utisak da ima više auta nego li građana.
Toplo februarsko sunce je izmamo nekoliko mještana da svoj merak ispijanja kafe uz cigaretu, zadovolje na terasi kafića.
Mnogi mještani nijesu iznenađeni neuobičajeno toplim danom.
“Sve se poremetilo pa i klima. Znam da mi je jedan komšija izlivao ploču 6.januara ove godine. Toliko je toplo da se može beton izlijevat“, komentariše jedan od prolaznika.
Osim ispijanja kafe i svakodnevna kupovina neophodnih potrepština, prolaznici obavezno obiđu i „oglasnu tablu“ sa umrlicama.
Kako saznaje portal radija, još jedna ustanova bilježi veliku posjetu u proteklim danima a to je Pošta.
Naime, najava Vlade Crne Gore o trećem paketu mjera pomoći u koje spada i novčana pomoć od 100 eura za sve nezaposlene i koji se nalaze na evidenciji ZZZ CG, u iščekivanju uplate, građani redovno dolaze u Poštu da se raspitaju ima li i kada će biti.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
Juče je Sali Skupštine opštine održan sastanak Udruženja pčelara Bihor-Petnjica
Teme sastanka Udruženja pčelara Bihor bile su utisci sa sastanka sa ministrom poljoprivrede Aleksandrom Stijovićem i generalnim sekretarom, kao i realizovane aktivnosti u prethodnoj godini i finansijski izvještaj za prethodnu godinu.
Jedna od tačaka koja je izazavala najviše pažnje na sastanku je tema izgradnje Kuće meda u Petnjici za potrebe pčelara.
„Svjesni smo da u prethodnoj godini nije bilo mnogo aktivnosti zbog epidemiološke situacije, međutim želje su da se nastavi sa aktivnostima u ovoj godini. Kao što sam napomenuo, jedna od bitnih tačaka bila je kupovina objekta za potrebe Udruženja pčelara. Uduženje broji 70 aktivnih članova sa otprilike 1800 pčelinjih zajednica. Želja je svih članova Udruženja da Udruženje dobije svoj objekat, tako da je na današnjem sastanku donešena odluka o formiranju fonda, koji će se u narednom periodu baviti prikupljanjem novca, kako bi u narednom periodu Udruženje pčelara dobilo svoj objekat“, zaključio je sekretar Udruženja pčelara Bihor, Adis Ličina.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
U Sali Skupštine opštine Petnjica juče je održan sastanak rukovodstva Opštine sa predsjednicima mjesnih zajednica.
Na sastanku su razmatrana aktuelna pitanja koja se tiču funkcionisanja mjesnih zajednica i opšti je zaključak da je lokalna uprava efikasno intervenisala i riješavala probleme na prostoru opštine Petnjica.
Loklana uprava uspjela je da riješi probleme čišćenje snijega u svim mjesnim zajednicama, ne samo na lokalnim nego i na nekategorisanim putnim pravcima i praktično došla do svake kuće.
Predsjednici mjesnih zajednica su pozdravili aktivnosti lokalne uprave i zadovoljni su sa saradnjom i konstatovano je da se saradnja može još unaprijediti.
Takođe predsjednici mjesnih zajednica kandidovali su projekte prema lokalnoj upravi i planove za investiranje u mjesnim zajednicama, loklna uprava je prihvatila i donijela je odluku da je najprioritetnije da se saniraju posljedice koje su prisutne na terenu od nevremena.
Predsjednik je kazao da vjeruje da će biti znatna sredstva za sanaciju štete i da će se na pravi način iskoristiti kao i da će se obratiti državnim institucijama za pomoć u saniranju posljedica nevremena.
Na sastanku je dogovoreno između lokalne uprave i mjesnih zajednica da mjesne zajednice uvijek budu prioritet loklane uprave.
Napravljen je dogovor, to je praksa kao prethodnih godina da predsjednici mjesnih zajednica zajedno sa savjetima, urade planove potreba za tekuću godinu i prilože lokalnoj upravi.
„Vjerujem da ćemo u narednom periodu još spremnije dočekati i realizovati ono što su prioritetni zahtjevi mjesnih zajednica. Odabrali smo adekvatan trenutak kako bi mi svi koji smo zadUženi razvojem u lokalnoj upravi bili blagovremeno informisali o potrebanama naših građana. Ovo je direktna poruka od strane lokalane uprave preko predsjednika mjesnih zajednica šta je to što je važno u svim mjesnim zajednicama kada je u pitanju razvoj ruralne infrastrukture ali i problemi društvene infrastrukture, socijalnog stanja pojedninca i mi koristimo svaku situaciju u neposrednom kontaktu da što više obuhvatimo raznih pitanja koji su u pitanju interesi mjesnih zajednica“, zaključio je predsjednik opštine Samir Agović.
Prdsjednik mjesne zajednice Vrševo-Azane, Selvudin Seka Šabotić zahvalio se predsjedniku Opštine na pozivu za sastanak koji je uobičajna praksa.
„Sastanak je pokazatelj odgovornosti i želje za saradnjom sa mjesnim zajednicama, kako bi građani imali direktnu korsit.
Sastanak sa mjesnim zajednicama je veoma koristan zbog toga što su predsjednici mjesnih zajednica u direktnom kontaktu sa građanima i oni su najviše upoznati sa potrebama koje građani imaju. Želim da se zahvalim predsjedniku u ime građana mjesne zajednice Vrševo-Azane kada je u pitanju problematika čišćenje puteva i svjedoci smo da je to urađeno na zavidnom nivou za razliku od drugih i većih opština i zaista naše komunalne službe koje održavaju puteve, sa sigurnošću mogu kazati da smo na prvom mjestu po pitanju odgovornosti u odnosu na neke druge opštine“, zaključio je Selvudin Seka Šabotić.
ENKO KORAĆ
PROČITAJTE JOŠ:
KUD BIHOR: SINAN TIGANJ I MUSLIJA KALIĆ PREDSJEDNICI DRUŠTVA I SKUPŠTINE
Skoro jedan cijeli vijek hrabro i odvažno svojim životnim putem gazi Haćim Duraković iz petnjičkog sela Trpezi. Sedmostruki udarnik sa jugoslovenskih radnih akcija, poznat kao „crnogorski Alija Sirotanović“, građanski aktivista, entuzijasta, borac za ljudska prava, humanista, osnivač ekološkog društva „Popča“…
Piše: Violeta Jašović
Čovjek po čijem životu bi se mogao napisati roman kaže da njegov životni put nije bio posut cvijecem, vec mučan i trnovit, „onakav kako su ga nosile vremenske prilike“.
„Rođen sam 1927. godine u selu Trpezi, završio sam četiri razreda osnovne škole, dalje školovanje tada nijesam nastavio zbog rata, bio sam čobanin, čuvao stoku svom ocu. Po završetku rata aktivirao sam se u Omladinskoj organizaciji i kao aktivista postao sekretar Skojevske organizacije. Rukovodio sam omladinom u mjesnom odboru Trpezi. Kao uspješan rukovodilac postao sam član Komunističke partije“, priča Haćim, prisjećajući se minulih vremena.
Učestvovao je Haćim u svim omladinskim radnim brigadama na izgradnji i obnovi ratom porušene Jugoslavije. Na izgradnji pruge Šamac-Sarajevo, 1948. na pruzi Nikšić-Podgorica, 1949. Doboj-Banjaluka. Na vrijednim rukama nosio građu iz Rožaja do Berana za izgradnju zgrade Gimnazije.
„U višegodišnjem radu dobijao sam velika priznanja i postao višestruki udarnik. Za učesce u svim saveznim omladinskim akcijama, proglašen sam udarnikom i Centralni komitet odlikovao me spomen udarničkom značkom“, dodaje.
Haćim Duraković nije samo poznat po udarništvu na radnim akcijama već i po neobičnom uspjehu, dalje školovanje nastavio je u svojoj tridesetoj godini. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, kao jedan od 12 najboljih studenata, iako je imao četiri razreda osnovene škole.
„Nakon jedne akcije i odluke Izvršnog vijeća položio sam prijemni na Univerzitetu u Beogradu.Fakultet sam upisao bez prethodne školske spreme sa položenim prijemnim ispitom. Prijemni ispit od 300 kandidata položilo je nas šest, pri čemu sam samo ja bio iz Crne Gore. Ispite na fakultetu polagao sam redovno sa odličnim uspjehom i primao nagrade kao jedan od najboljih studenata prve generacije budućih ekonomista“, priča Duraković naglašujući da je nedostatak školskog obrazovaja nadoknađivao čitanjem.
Nakon završenog fakulteta radio je u „Gornjem Ibru“ iz Rožaja, u beranskoj Elektrodistribuciji, zatim u Zemljoradnjičkoj zadruzi „Trpezi“, kao predsjednik je Ekološkog duštva „Popča“. Bio je Haćim odbornik prije šezdeset godina u SO Petnjica.
„Pored svog obaveznog posla nastavio sam da se bavim i društveno-korisnim radom gdje sam otvorio jedno šest zadruga i zaposlio mnogo ljudi, odlučio sam tada da otvorim zadrugu ,,Mladost“ u Trpezima, u koju smo zaposlili 350 žena koje su proizvodile ručno-čvorovane tepihe od čiste prirodne vune.Kao dodatno u ovoj fabrici su se proizvodili i džemperi i puloveri i tu smo dodatnò zapošljavali žene koje su radile u svojim kućama i zarađivale za sebe i svoje porodice.U ovoj fabrici sam radio pet godina odakle sam otišao u penziju.“, kaže on.
Ni penzionerske dane Haćim, u duši vječiti udarnik, nije mogao provesti odmarajući u svom domu, okružen porodicom već je i tada bio na čelu svake akcije u petnjičkom kraju. Slušali su ga mladi dok ih je predvodio u izgradnji vodovoda, puteva, biblioteke…Duboka starost prikovala ga je za krevet iz kojeg se sa tugom prisjeća akcija, pjesama, druženja koja su obilježila njegov život.
