PROBLEMI MJEŠTANA DOBRODOLA: PUT JE UZAK, PRAVITE PROŠIRENJA
Snijeg, voda i nevrijeme oštetili su većinu seoskih puteva na području BIhora. Tako i u Dobrodolama, gdje je Komunalno preduzeće Petnjice dobro očistilo glavni put ali je on uzak i predstavlja problem vozačima.
Juso Šabotić, mještanin Dobrodola, apeluje na Komunalno preduzeće Petnjica da posvete pažnju na pravljenje proširenja prilikom čišćenja putnog pravca prema ovom planinskom selu.
„Od Bora, od prodavnica prema Dobrodolu, možeš doći, ali se ne možeš razminuti. Problem je glavni put, nidje proširenja, niđe ništa. Jedino u namet da rupimo i tako da se razminemo. Stoga apelujem da se posveti više pažnje kada već čiste da se urade proširenja kako bi se mogli razminut“, istakao je Dobrodolac, Juso Šabotić u apelu.
D.B.
BDF-U SPECIJALNO PRIZNANJE ZA DOPRINOS DIJASPORE
Žiri za dodjelu nagrada i priznanja za filantropiju „Iskra“, dodijelio je specijalno priznanje za doprinos dijaspore Bošnjačko donatorskom fondu iz Luksemburga.
Kroz projekte podrške studentima i djeci bez roditeljskog staranja, u toku prethodne godine donirano je 11.000 eura, a od osnivanja Fonda, gotovo 75.000 eura. Podržali su i štampanje monografije KUD-a “Vrelo Ibra” iz Rožaja i donirali 5.000 eura opštini Petnjica i Crvenom krstu Bijelo Polje za borbu protiv pandemije.
Svečanost povodom dodjele nagrada i praznanja, biće organizovana u peta, 29.januara a ovo specijalno priznanje će u ime BDF-a primiti Enver Rastoder, koordinator za područje Crne Gore.
AGOVIĆ: FOKUS NA PROJEKTE PREKOGRANIČNE SARADNJE
Loklana uprava ovih dana je fokusirana na praćenje otvorenih poziva prekogranične saradnje koji se tiču finansiranja ili sufinansrinja različith projekata.
„Posebno smo koncentrisani na objavljenim pozivima prekogranične saradnje Crne Gore i BiH. Na ovom otvorenom pozivu, mogućnost kandidovanja projekata je u dvije oblasti: Zaštita životne sredine i upravljanje rizima u elementarnim nepogodama. Svjesni toga da možemo biti korisnici fondova koje daje EU, opština je formirala tim kojeg čine mladi i obrazovani ljudi koji će raditi na pisanju projekata. Mi smo korisnici nekoliko projekata i imamo određeno iskustvo pa je to i svojevrsna ohrabrujuća činjenica da ćemo i u narednom periodu imati realizaciju određenih projekata za dobrobit svih naših građana“, istakao je predsjednik opštine, Samir Agović, za portal radija.
D.B.
PROČITAJTE JOŠ:
(VIDEO) MEHMED AJDARPAŠIĆ PONOSAN NA SVOG CEZARA, BIKA OD TONU I NEŠTO VIŠE
OPREZNA VOŽNJA U BIHORU
Na svim putnim pravcima na području opštine Petnjica, neophodna je oprezna vožjna. Magistralni putni pravac od Berana prema Trpezima, i pored toga što je očišćen nije sipana so i rizla pa je oprezna vožnja je potrebna ne samo u krivinama, već čitavom dužinom.
PROČITAJTE JOŠ:
KOMUNALNO UKLONILO ODRON SA PUTA PODVADE – KALICA: NIJE NAŠE ZADUŽENJE, ALI MORAMO ZBOG GRAĐANA
KOMUNALNO UKLONILO ODRON SA PUTA PODVADE – KALICA: NIJE NAŠE ZADUŽENJE, ALI MORAMO ZBOG GRAĐANA
I pored toga što nije u njihovoj nadležnosti juče su, u ranim jutarnjim satima, radnici komunalnog preduzeća radili na čišćenju dionice magistralnog putnog pravca Podvade – Kalica.
„Komunalno preduzeće je juče, na osnovu veliki broj poziva vezano za održavanje regionalnog puta Stenice-Kraka-Trpezi-Kalica, iz razloga lošeg održavanja ovog putnog pravca, na par lokacija čistilo i uklanjalo, prije svega pojavu odrona.
Medjutim, Komunalno preduzeće nije nadležno niti zaduženo za održavanje ovog putnog pravca. Naše preduzeće održava lokalne putne pravce na teriotoriji opštine Petnjica i od ranih jutarnjih časova mehanizacija je na terenu.
Često kada nam organizacija posla dozvoli da intervenišemo i na reginalalnom putu, tako smo i juče uklonili odron u saradnji sa Službom zaštite i spasavanja. Medjutim čišćenje snijega na regionalnom putnom pravcu nije naša nadležnost, te apelujemo na nadležne da hitno reaguju, a svi zainteresovani da se obrate preduzeću Crnagoraput koje održava taj putni pravac“, istakao je Rifat Agović, tehnički direktor Komunalnog preduzeća Petnjica.
DENIS BOŽOVIĆ
PROČITAJTE JOŠ:
REVIJA BIHOR: MUNIR RAMDEDOVIĆ – REVIZIJA ZAKONA O INTEGRACIJI U LUKSEMBURGU
REVIJA BIHOR: MUNIR RAMDEDOVIĆ – REVIZIJA ZAKONA O INTEGRACIJI U LUKSEMBURGU
Integracija je proces u kojem čitava zajednica migranata i nemigranata doprinosi stvaranju skladnog društva u svrhu jačanja socijalne kohezije. Da bi postigla ovaj cilj, vlada Luksemburga trenutno sprovodi politiku integracije zahvaljujući kojoj se mobilišu različita sredstva u cilju olakšavanja procesa integracije stranaca. Luksemburg je jedna od prvih zemalja Evropske unije koja je usvojila Ugovor o prijemu i integraciji (CAl), koji je, uprkos svom neobavezujućem karakteru, vrlo značajan za strance o čemu govori i činjenica da je pomenuti ugovor potpisalo oko 10.000 ljudi. O svemu tome u posljednjem broju REVIJE BIHOR piše Munir Ramdedović.
Piše: Munir Ramdedović
U cilju prilagođavanja postojećih zakona promjenama koje podrazumijeva dinamika integracije, čini mi se apsolutno neophodnim da vlada Luksemburga nastavi utabanom putanjom za trajno unapređenje politike u ovoj oblasti.
S jedne strane, treba priznati da vlada ulaže puno napora da mobiliše potrebe resurse za integraciju stranaca. Slično tome, stranci su potpuno svjesni i zahvalni na prilici da, ne samo iskoriste benefite luskemburškog sistema već i da učestvuju u procesu diverzifikacije i razvoja luksemburške ekonomije, otvarajući preduzeća i nova radna mjesta.
Osjećaj zajedničke odgovornosti uspostavlja se između stanovnika i Vlade što dodatno uključuje strance i podstiče ih da na najbolji mogući način doprinesu razvoju Velikog Vojvodstva. To se manifestuje brojem ključnih pozicija koje stranci zauzimaju obavljajući funkcije šefova kompanija ili zaposlenih u različitim institucijama privatne ili javne prirode.
S druge strane, postoji prostor za poboljšanje u oblasti uspostavljanja jednakih mogućnosti za sve stanovnike bez izuzetaka za zaposlenje u Luksemburgu. S obzirom da cijelo društvo učestvuje u prijemu i integraciji stranaca, u duhu poštovanja osnovnih ljudskih prava, svaki pojedinac, bez obzira na njegovo porijeklo i pripadnost treba biti tretiran jednako uspostavljanjem stvarne jednakosti u svim oblastima.
Predlažem integraciju stranaca putem pravne i administrativne procedure kroz kreaciju profesionalnih obuka na nacionalnom nivou, dostupnim svima, kako bi se, na brži i efikasniji način, integrisali u luksemburško tržište rada i uključili u proces razvoja zemlje.
Drugim riječima, Luksemburg ulaže mnogo napora da integriše strance, ali bilo bi potrebno dublje istražiti potrebe pridošlih, pojednostaviti administrativne postupke kako bi se privukla radna snaga te za radna mjesta koja zahtijevaju određeni stepen kvalifikacije pružiti platformu za stručno usavršavanje i kvalifikacije u partnerstvu sa vlastima. Dok su stranci iz trećih zemalja koji u Luksemburg dolaze na osnovu ugovora o radu u potpunosti integrisani, s druge strane njihovi supružnici suočeni su sa složenim procedurama za dobijanje radne dozvole.
Prema sadašnjem zakonskom rješenju, ako podnosilac zahtjeva za radnu dozvolu ne dobije odobrenje odsjeka za imigraciju u roku od 3 mjeseca, tada se odgovor smatra negativnim. Zašto ne preokrenuti administrativnu proceduru i osigurati da se nakon perioda od 3 mjeseca odobrenje za rad smatra de facto odobrenim?
Iako cjelokupno društvo mora učestvovati u prijemu i integraciji migranata, administrativni organi su ti koji bi trebalo da se neprestano bave potrebama stranaca i da se prilagođavaju njihovom promjenljivom karakteru. Iz tog razloga, preporučujem da se razmisli o stvaranju nacionalne platforme za stručno osposobljavanje, u partnerstvu sa Ministarstvom rada, zapošljavanja i solidarne ekonomije (Agencija za razvoj zapošljavanja – ADEM), čije bi finansiranje bilo omogućeno stvaranjem organa specijalizovanog za prikupljanje sredstava (raspoređenog po različitim oblastima djelatnosti) iz doprinosa koje bi poslodavci uplaćali. Ovaj sistem prikupljanja doprinosa, koji se naziva i „1% doprinosa“ poslodavaca, stvorio bi fond obrtnih sredstava (koji bi iznosio oko 300 miliona), srazmjerno obimu migracionih tokova i indeksaciji prema satnici troškova obuke, definisanih od strane države. Proces dobijanja boravišne i radne dozvole za državljane trećih zemalja u oblasti zanatskih profesija od suštinske je važnosti za razvoj luksemburške ekonomije, posebno u oblasti izgradnje stambenih jedinica (nekretnina). Na ovaj način, omogućiće se angažman migranata u vidu pohađanja ciklusa profesionalnog usavršavanja koji bi odgovarao i njihovim vještinama ali i potrebama tržišta rada.
Ako uzmemo u obzir da je poštovanje osnovnih ljudskih prava kamen temeljac demokratskog režima svih država članica EU, postavlja se pitanje jesu li migranti dovoljno osnaženi, informisani i efikasno podržani, ili su ponekad izgubljeni i izolovani usljed pravnih i društveno-profesionalnih komplikovanih procedura? Neefikasnost administrativnih procedura bi se mogla nadomjestiti primjenom gore navedene logistike i delegiranjem ovlašćenja povjereniku za integraciju odgovornom za stručno obrazovanje, uspostavljanjem javno-privatnih partnerstava uzimajući u obzir potrebe ADEM-a i kapacitete različitih profesionalnih sekotora. U tom slučaju, svaki sektor bi imao obavezu da razvija profesionalnu obuku u svojoj oblasti a koja bi morala imati odobrenje za rad izdatog od nadležnog organa državne uprave.
Reforma postupaka integracije, prema tome, podrazumijeva multietnički pristup tržištu rada, usmjeren na standardizaciju postupaka i stručnog osposobljavanja, u vidu kreiranja „Compte Horaire de Formation“ tj. profesionalnih usavršavanja od kojeg bi svi stanovnici, ne samo migranti, imali koristi. To podrazumijeva uvođenje pravne klauzule angažovanja migranata suočenih sa preprekama proizašlih usljed gore navedenih komplikovanih procedura koja bi one koji pohađaju određeni ciklus profesionalnog usavršavanja izjednačile sa onima koji aktivno traže posao čime bismo izbjegli isključivanje istih sa tražišta rada.
Kao zaključak, zapažanje i preporuka, a pored potrebe za razmišljanjem o stvaranju Komisije za stručno osposobljavanje i „Compte Horaire de Formation“ (CHF) bilo da se radi o zaposlenom ili o onome ko traži posao, o migranatima iz EU ili onih koji nisu iz EU, predlažem sljedeće konkretne mjere i procedure:
- Revizija sistema podobnosti, reforma Kodeksa u oblasti integracionih procesa zbog dugog vremena čekanja i preopterećenosti sektora za imigraciju,
- Skraćivanje perioda čekanja za pristup tržištu rada za tražioce azila i izbjeglice,
- Obuka izbjeglica i razvoj pripravništva u sektorima kao što je građevinarstvo,
- Razvoj sistema stipendija i reforma Kodeksa / Zakona o radu studenata (univerzitetski sistem),
- Skraćivanje rokova za dobijanje / produženje boravišne dozvole čime bi se smanjio prostor za razvoj sivo tržište rada na „crno“ usljed nelegalnog boravka stranaca
- Izjednačavanje mogućnosti u pogledu pristupa zapošljenju (za partnere osoba porijeklom iz trećih zemalja (izvan EU) koji nemaju dozvolu za dugoročni boravak),
- Poboljšanje integracije stipendiranih studenata ili studenata tokom univerzitetskog rada. Želja mi je da skrenem pažnju na postojanje manjkavosti u zakonu koji se tiče studenata koji su potpisali ugovore na određeno vrijeme sa Univerzitetom u Luksemburgu.
- Garantovanje priznatog prava studentima i istraživačima da potpišu ugovor o integraciji, koji je, iako neobavezjućeg karaktera, značajan za integraciju stranaca. Zapravo, država bi ulažući u obuku studenata imala korist u smislu zadržavanja obrazovanog kadra u zemlji,
- Redefinicija zajedničke osnove za pristup zapošljavanju za stanovnike koji nisu iz EU na osnovu mrežne digitalizacije stučnih profila, u partnerstvu sa planovima obuke koje će subvencionisati država te u partnerstvu sa predstavnicima poslodavaca i budućim povjerenikom za stručno osposobljavanje,
- Uspostavljanje specijalizovane obuke putem online pratforme koja bi omogućila stanovnicima i prekograničnim radnicima da se upoznaju sa virtuelnim prostorom. Naime, usljed zdravstvene krize COVID 19, rad na daljinu zauzeo je svoje mesto u procesu rada i sve više dobija na značaju,
- Reforma pravnog okvira Nacionalnog savjeta za strance, organizacija izbora, revizija raspodjele izabranih i imenovanih članova po nacionalnosti, unutrašnje funkcionisanje…
- Planove obuke treba da subvencioniše država, a u partnerstvu sa poslovnim partnerima i budućim povjerenikom za stručno osposobljavanje.
I na kraju, jednostavan pogled na različite talase imigracija u Veliko vojvodstvo Luksemburg ilustruje značaj multikulturalizma te pravilnog funkcionisanja društva i očuvanja njegove ravnoteže. Problematika mora biti prisutna najviše u političkim diskursima kako bi se podstaklo prihvatanje imigranata odnosno stranaca. Isto tako, naglasak mora biti stavljen na ekonomsku ulogu koju igraju stranci i prekogranični radnici u Luksemburgu, poput one u povećanju lokalnog BDP-a i podršci potrošnji domaćinstava.
(VIDEO) MEHMED AJDARPAŠIĆ PONOSAN NA SVOG CEZARA, BIKA OD TONU I NEŠTO VIŠE
Mehmed Mele Ajdarpašić, domaćin iz Vrševa, u svom stočnom fondu ima nešto za šta važi – ukoliko nijesi vidio i zabilježio okom kamere, ne pričaj, jer ti niko neće povjerovat.
Naime, ovaj Vrševac u štali ima, to bi rekli, plahog bika koji, sa aspekta kilaže, do sada niko nije imao u Bihoru. Merak i želja da postavlja rekorde, po čemu je između ostalog i poznat Mele, ponukali su ga da se još prije četri godine odluči da jedno tek rođeno tele, ostavi za ovaj neshvakidašnji rekord.
Tri konopa za rogove na jedno strani, tri čovjeka na njihovim krajevima koji drže konope na tri strane, jeste način na koji je Cezar, kako se zove Melev bik, prekoračio prag štale. Odmah po izlasku, kratkim trzajem se oslobodio jednog svog čuvara, tek toliko da pokaže silu i moć i da se on, ukoliko se razjari, neće od pomoći biti ni deset ljudi a kamo li njih trojica.
Nije njemu takva priroda, miran i blagorodan je Cezar. Da je tako, vidi se po tome što voli da se češka, preciznije, timari. Malo se uzjoguni i odmah Mele ili njegov sin priđu i počnu da ga češkaju ili ti maze, a ispred posmatračevih očiju se izvrši transforamcija, bik koji se pretvori u “jagnje”.
“U mojoj se štali rodio i odmah sam prepoznao da će da bude kvalitetan vo. Samo sam upro prstom i rekao da ću da ga držim da oborim rekord po težini. Njegova težina je sigurno preko 1100 kilograma, i to niko do sada nije imao u ove krajeve. Miran bik, deca su sa njim radila i uvijek je ljeti pušten. Do unazad tri mjeseca, zrno žita nije pojeo. Samo prirodnu hranu a da sam ga držao za tov od malih nogu, on bi 15 tovara dostigao. Mada, kažu da do sedam i po godina raste i kruća. Mene nije bitna para, ali je bitno da se rekord obara. Preporučujem svim poljoprivrednicima da drže i da se takmičimo. Ovo je u Bihoru rekord. Ne kažem, mogu da imaju da ga kupe ali da ga je podigao kao ja, to garantujem da nema. Možda postoji na Žabljak težija ali u ove naše krajeve nema”, priča Mele dok mazi svoj ponos iz stočnog fonda i dodaje da ne moraju uvijek trojica da ga izvode.
“Nije izvođen i puštan pa se uznemirio i zaželio. To jeste miran bik, ali što bi rekli stari, biku je za nevjerovat. Ugvorio sam prodaju i njegova cijena bi trebala oko dvije hiljade eura. Ne kažem da mi nijesu vrijedne pare, ali, ovaj merak ti ne bih dao za pet hiljada”, ističe Mehmed i najavljuje da nakon Cezara, sprema se da postavi novi nezvanični rekord. Nije htio da nam otkrije o čemu se radi. Cezar ima četri godine, tačnije, trebalo bi da napuni u martu, ali, što bi se narodski reklo – goveđa sudbina. Umjesto da se šepuri po bihorskim pašnjacima, njegova sledeća destinacija su – mesarski rafovi.
DENIS BOŽOVIĆ
POGLEDAJTE JOŠ:
(VIDEO) LIČINA I AGOVIĆ – PRESJEK POLJOPRIVREDE U PETNJICI
Na temu poljoprivreda i presjek stanja kao i o planovima za tekuću godinu, razgovarali smo sa Adisom Ličinom, magistrom pojloprivrede i rukovodiocem Odjeljenja za poljoprivredu kao i sa Irfanom Agovićem, diplomiranim inženjerom poljoprivrede, samostalnim savjetnikom pri ovom odjeljenju.
Ličina je istakao da je poljoprivred strateška grana u razvoju opštine koji je uporedio stanje od kada je ovo odjeljenje osnovano do danas.
“Stanje se znatno promijenilo. Do tada nijesmo imali pretjerani broj voćarskih zasada. Međutim, danas se ta priča promijenila i to na bolje. Uz podršku opštine i realizacijom određenih projekata, ta brojka se povećava”, istakao je Adis iznoseći podatke, cifrom i brojem za određene voćarske kulture.
“Zahvaljujući TIK-i i projektima koje smo zajednički realizovali, mi danas imamo 4500 stabala jabuke i 2000 stabala kruške. U saradnji sa Albanijom, danas imamo 21 korisnika zasada maline čija površina po jednom je 10 kvadrata sa pratećom opremom. Moram da istaknem i javne pozive od starne naše opštine za nabavku sadnica jabuke, kruške, šljive, malina i lijeske.
Takođe je bilo i projekat za nabavku živića jagode i na žalost, na tom pozivu se niko nije ajvio i niekog nije bilo zainteresavanih. Ono sa čime bih se posebno pohvalio to su projekti u sektoru pčelarstva gdje takođe ističem das mo preko TIK-e realizovali razvoj pčelarske proizvodnje za oko 70 društava a javnim pozivom od strane opštine Petnjica od oko 100-njak društava koja su podijeljena na području naše opštine”, istakao je Adis Ličina i dodao da je zadovoljan saradnjom i pomoći od strane Ministarstva poljoprivrede. Adis Ličina je istakao da nije zadovoljan predviđenim novčanim sredstvima Budžetom za 2021.godinu.
“U prethodnoj godini smo imali 30 hiljada eura i nadam se da smo uspjeli da potrošimo i iskoristimo na najbolji mogući način. Nama je takođe bitno da obezbijedimo novčana sredstva preko projekata kako od Ministarstva poljoprivrede tako i od međunarodnih fondova. Pa samo preko Odjeljenja za poljoprivredu, imali smo 61 zahtjev od strane naših poljoprivrednika prema IFAD-u od kojih je 53 pozitivno ocijenjeno čiji iznos iznosi oko 120 hiljada eura. Tu da dodamo 30 hiljada od strane opštine, radi se o cifri od 150 hiljada eura koja su utrošena za nabavku sitne mehanizacije jer smo se posvetili upravo tom dijelu kako bi olakšali našim pojloprivrednim proizvođačima rad. U ovoj godini, na žalost, izdvojeno je 25 hiljada za poljoprivredu i očigledno je da je pandemija odradila svoje. Često nas dvojica nikada ne pominjemo manje brojke. U ovoj godini, na relanim osnovama, smo tražili 40 do 50 hiljada ali, odbornici nijesu imali razumijevanja”, istakao je Adis Ličina.
Irfan Agović je takođe istakao da se situacija kada je u pitanju ratarstvo i povrtarstvo, takođe situacija znatno bolja nego li što je bila kao i činjenicu u konstantom porastu broja kako sitne tako i krupnih grla stoke. “Nije slučajno što smo ratarsko-povrtarsku proizvodnju prepoznali našim strateškim planom razvoja, kao stratešku granu. To je grana koja ima podsticaja od strane lokalne uprave. Naš kraj je i poznat po proizvodnji kupusa i to možemo smatrati nešto što se smatra tradicijom a imamo dosta ozbiljnih proizvođača kada je ova kultura u pitaju.
Imamo proizvodnju luka kao što su braća Huremović a imamo manjih zasada pasulja. Povrtarska proizvodnja nije ni postojala do nedavno. Međutim, od samog povraćaja statusa opštini, mi smo kroz naše javne pozive, uspjeli da obezbijedimo oko 114 plastenika gdje je opština učestvovala sa 70% ukupne vrijednosti. U tom paketu je dolazio system za navodnjavanje. Takođe, imali smo i preko TIK-e pomoć gdje smo dobili oko 30-tak plastenika. Kada se sve sabere, možemo doći do trenutnog podatka da imamo oko 1 hektra proizvođnje u zaštićenom prostoru”, rekao je Irfan i dodao da proizvođači iz plastenika sa manjom površinom, uglavnom proizvode za spostvene potrebe dok oni veći proizvođači do sada nijesu imali problema sa plasmanom.
“Kada je stočarstvo u pitanju, zaista moramo biti ponosni na naše farmere koji su uozbiljili svoju proizvodnju. Nekada su bile dominantne buše a danas su uglavnom rasna grla a broj grla se kreće oko 3000 dok sitne stoke broji oko 5000. Tu je uočljivo da broj sitne stoke pada a broj krupne raste, takav je trend. Razloga za to ima više a jedan od njih je tržište. U ovom segmentu, opština je odlučila da potpomaže proizvodnju umjesto subvencija. Mi smo dosta radili preko IFAD projektima gdje smo pomagali da naši poljoprivrednici apliciraju tako da imamo značajan broj mladih farmera”; istakao je Irfan Agović i dodao das u pokušali da zaokuže jedan klaster u segmentu proizvodnje mesa ali da nije u cjelosti završen. “Moram takođe da dodam da smo raspisivali pozive za nabavku solarnih panela kako bi poboljšali uslove naših stočarima uslove na katune. Prve dvije godine je bilo veliko interesovanje i uspjeli smo da podijelimo 40 solarnih panela”, rekao je Agović koji je istakao negodovanje iznosom sredstava predviđenim Budžetom opštine za tekuću godinu.
Čitav razgovor možete pogledati na link:
POGLEDAJTE JOŠ:
SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA
SREDNJA MJEŠOVITA ŠKOLA U PETNJICI DOBILA AUTOBUS ZA PREVOZ ĐAKA
Srednja mješovita škola u Petnjici je u okviru projekta „ Udaljenost od kuće do škole“ dobila minibus za prevoz učenika.
Direkor SMŠ u Petnjici Muhamed Adrović zahvalio je na finansijskoj podršci lokalne uprave, privrednika iz dijaspore za kupovinu minibusa istakavši da će minibus za prevoz učenika iz seoskih područja umnogome olakšati pohađanje nastave učenicima koji pohađaju našu školu u Petnjici.
„Uprava škole je prepoznala ovaj prolem koji direktno utiče na smanjenje broja upisanih učenika, povećanje broja izostanaka, slabljenje uspjeha učenika i nezadovoljstvo roditelja. Na organima škole ovaj problem kandidovan je prioritetno, nakon toga su se razmotrile činjenice i posljedice da bi se nakon toga preuzela aktivnost i definisan je ishod nabavke minibusa za potrebe učenika.
Saradnja sa lokalnom upravom, socijalnim partnerima i dijasporom u prevazilaženju ovog problema koji su uz finansijsku podršku opštine Petnjica, Fondacije Agović, Zetagradnje, Izeta Rastodera, Zavičajnog kluba „Bihor“ iz Luksemburga, Lovćen banke, Sejfa Osmanovića i džematlija džemata Dobrodole omogućili kupovinu vozila.
Ministarstvo prosvjete prepoznalo je ovaj problem, ne samo u ovom području već i u drugim opštinama. Ministarstvo refundira sredstva za prevoz učenika ali takođe ulaže napore kako bismo preko raznih donacija i saradnje obezbijedili vozila za prevoz učenika i olakšali školovanje djeci iz seoskih područja. Upravo ova donacija je primjer takve saradnje“, kazao je direktor SMŠ Muhamed Adrović.
Direktor je dodao da će donacija značajno poboljšati uslove obrazovanja djece i olakšati njihovim roditeljima.
Na kraju, direktor škole se zahvalio donatorima u ime kolektiva, učenika i roditelja čijoj će djeci minibus biti na usluzi i značajno olakšati uslove obrazovanja i najavio da će škola u saradnji sa relevantnim institucijama, građanima, dijasporom nastaviti rješavanje prevoza učenika u opštini Petnjica.
ENKO KORAĆ
