SABRIJA RAMDEDOVIĆ: ŠESNAEST GODINA DOKAZUJEM UZURPACUJU SVOGA ZEMLJIŠTA

Radio Petnjica
-
0
SABRIJA RAMDEDOVIĆ: ŠESNAEST GODINA DOKAZUJEM UZURPACUJU SVOGA ZEMLJIŠTA

„Eh što ih neće sve pohapsit, taman bi trebalo“, ovom rečenicom Sabrija Ramdedović opisuje sudstvo u Crnoj Gori.

„Šest sudija, 10 geometara, tri puta pisao Vesni Medenici, isto toliko pisao advokatskoj komori Crne Gore, tri sloga avionaskih karata a koliko puta sam dolazio automobilom zbog ročišta, o tome neću ni da pričam“, sumira Sabrija svoje iskustvo sa sudovima u Beranama, Bijelom Polju i Podgorici.

Sabrija Ramdedović, Beranac nastanjen u Luksemburgu, kaže da rok suđenja u Crnoj Gori nije zaštitio i njegovo dostojanstvo.

„Već šesnaest godina na sudu pokušavam da dokažem da mi je imovina uzurpirana, te da u okviru nje ne mogu nesemtano da koristim put koji je u mom vlasništvu“, ističe Sabrija Ramdedović. Sudski spor koji je Sabrija Ramdedović prvo vodio pred Osnovnim sudom u Beranama bio je vezan za pravo sluđbenosti puta, a nakon toga za troškove u postupku gdje je pritivna strana osuđena zbog samovlašća. U međuvremenu, problem vezan za put koji je Sabrija dijelom ustupio komšiji na korišćenje, kulminirao je sa još sudskih sporova, od kojih neki godinama ne dobijaju epilog, a neki su okončani jer je druga stranka u sporu nedavno preminula.

„Spor je od samog početka praćen brojnim propustima, od koji se najapsurdniji oni kada su mi na naplatu došli sudski troškovi i za presude koje su bile u moju korist. Čitav slučaj pratila su bez valjanog razloga odgođena ročišta, na koja sam putovao iz Luksemburga. Nijesam ni slutio da će mi put od Luksemburga do crnogorskih sudnica postati rutina. Davne 2005.godine, sam započeo spor, ni danas to pravo nijesam uspio da ostvarim na sudu, druga strana je na žalost preminula, postupak vezan za dovođenje moje imovine u prvobitno stanje nije pravo koje se nasljeđuje, sada moram da razmotrim šta mi je činiti“; kaže Ramdedović.

U Osnovnom sudu u Beranama, u dopisu koji potpisuje portparolka Ana Radunović, navodi se da potpuno utvrđivanje činjenica nije odugovlačenje sudskog postupka, te da je u predmetima u kojima se Sabrija Ramdedović pojavljuje kao stranka blagovremeno postupano, odnosno da su pravoremeno zakazivana ročišta, a odluke donošene u rokovima predviđenim važećim procesnim zakonima.

Razočaran u efikasnost domaćih sudova, Sabrija Ramdedović se osvrnuo na sudske troškove, za koje kaže da su njegov slučaj pretovrili u svojevrsni pravosudni kuriozitet kada je vrijednost spora i načinjenih troškova u pitanju.

„Samo jedan moj put od Luksemburga do crnogorske sudnice košta koliko vrijednost čitavog spora, ali neću odustati dok se put ne dovede u prvobitno stanje i pored činjenice da sve ovo traje šesnaest godina. Čelnici pravosuđa uvijek pričaju kako su ažurni, ali kad izmjerimo da za moj slučaj imam preko 50 kilograma papira, nije mi jasno čime tu ažurnost pravdaju“, ističe Sabrija i dodaje da je naveći apsurd tokom dugogodišnjeg suđenja zbog razmirica sa komšijom oko puta doživio kada su drugoj strani isplaćeni troškovi za spor koji je zapravo on dobio. „Druga strana je tada izgubila spor jer mu je dosuđena službenost puta u onim granicama u kojima sam mu je ja dozvolio. Troškovi su tada bili dosuđeni meni. Suprostavljena strana je pisala žalbu Vrhovnom sudu, gdje je navedeno da je taj put javno dobro, jer je na njemu navodno potok, a taj potok zapravo nastaje samo kada padne velika količina kiše. Nakon toga, odluka je preinačena i nijesam dobio sudske troškove“, ističe Ramdedović. Iz Vrhovnog suda u dopisu koji je poslat iz kabineta Vesne Medenice stoji da su sporni sudski troškovi Sabriji nijesu isplaćeni jer je drugostepeni sud pogriješio kada je odlučivao o troškovima spora. Oni su naveli da je Vrhovni sud Crne Gore presudom od 26.03.2013.godine, djelimično usvojio reviziju tužioca i preinačio presudu Višeg suda u Bijelom Polju od 30.12.2012.godine, kojom je odlučeno o troškovima postupka, tako što se obavezuje tuženi da tužiocu naknadi troškove postupka u iznosu od 1.225,00 eura, u roku od 15 dana od dana prijema presude, dok je u preostalom dijelu revizija odbijena kao neosnovana.

Doktro pravnih nauka Aleksandar Kovačević, advokat i glavni i odgovorni urednik časopisa Advokatske komore Crne Gore „Advokat“, smatra da se Sabrijin problem mogao okončati na svega nekoliko ročišta. Kovačević tvrdi da se neefikasnost sudova ogleda u činjenici da se veliki broj ročišta odgodio bez relevantnih opravdanja, zbog čega je Sabrija, koji se uredno pojavljivao na sudu, pretrpio ogroman materijalni trošak, jer je na suđenja dolazio iz inostranstva. „U ovom slučaju imamo nekoliko apsurda, a to je da je Sabrija i za presude koje je dobio morao da plati protivnoj strani troškove postupka, to je jedinstven slučaj i ne čudi što postoji ogorčenost tog čovjeka. Drugo, sporovi koje je vodio Sabrija nijesu imali veliku vrijednost, a sud ih je vodio godinama i troškovi znatno prevazilaze vrijednost spora. Uzrok tome je neplanski rad sudija, jer se u praksi jedan ovakav spor završava na dva ili tri ročišta, a oni su u samo u jednom predmetu imali i 20 ročišta. Samo jedan Sabrijin dolazak iz Luksemburga je prevazilazio vrijednost spora. Osim neplanskog rada sudija, ovdje je riječ i o nepoštovanju procesnog prava“, kaže Kovačević.

Osvrćući se na efikasnot vođenja spora, iz Osnovnog suda u Beranama, naveli su da su sudski postupci u koima se Sabrija Ramdedović pojavljuje kao stranka vođeni efikasno, te da nije bilo odgađanja suđenja bez valjanih i opravdanih razloga.

Čelni ljudi crnogorskog pravosuđa nerijetko apeluju da bi trebalo smanjiti sudske troškove koji idu na teret države, to jest one koji nastaju kada država izgubi u određenom sporu, no Ramdedovićev slučaj, kaže Kovačević, pokazuje da se prilježno ne vodi računa i o sudskim troškovima stranaka u sporu, pa se nameće pitanje da li je onom koji nema novca pravda zapravo nedostižna.

„Pravna zaštita je postala izuzetno skupa i u tom smislu mora se sprovesti jedan postupak obuke sudija, kako bi u što kraćem vremenskom periodu bez nepotrebnog odugovlačenja završavali sudske sporove i tako omogućili strankama da ipak do svoje zaštite dođu brzo i uz što manje izdataka. Neki od Sabrijinih sporova trajali su i traju preko svake mjere, uz velike troškove. Ročišta vezana za službenost puta su čak 14 puta odgođena. Za svako od njih Ramdedović je morao da isplati polovinu naknade svom advokatu predviđenu advokatskom tarifom, a to nijesu zanemarljivi troškovi“, zaključuje Kovačević.

U Osnovnom sudu u Beranama smatraju da Sabrijino prisustvo na ročištima nije bilo neophodno, te da je za iste imao punomoćenike – advokate koje je ovlastio da preduzimaju radnje u postupcima u njegovo ime i na njegov račun, zbog čega njegovo prisustvo na ročištima, kako su naveli, predstavlja izraz njegove slobodne volje.

Suđenje u razumnom roku podrazumijeva poštovanje standarda Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i sloboda. Ako istjerivanje pravde u Crnoj Gori i ubudućnosti bude teklo tempom koji je na svojoj koži i po svom džepu osjetio Sabrija Ramdedović, na dobrom smo putu da i narednih godina budemo lideri među država Savjeta Evrope po broju podnijetih predstavki Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

DENIS BOŽOVIĆ

DEMOKRATSKA CG: ALBINU ĆEMANU SE NEMA ŠTA ZAMJERITI

Radio Petnjica
-
0
DEMOKRATSKA CG: ALBINU ĆEMANU SE NEMA ŠTA ZAMJERITI

Demokratska Crna Gora reagovala je na saopštenje OO DPS-a Petnjica o uzdržanosti poslanika Demokrata Albina Ćemana u vezi sa Rezolucijom o Srebrenici. Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Poraženi, od opljačkanog naroda razvlašćeni DPS je odavno ušao u zonu patološkog laganja i besramnih manipulacija i to je baš svakom jasno, pa i autorima njihovih nevjerovatnih saopštenja.

Poslednji primjer za to je imbecilni napad na dr Albina Ćemana, poznatog ljekara i humanistu, kojem – pazite sad – imputiraju partijsko poslušništvo, u šta ni sami ne vjeruju.

Svakom ko poznaje dr Ćemana, ili bilo koga iz Demokrata, ova priča bila bi presmiješna i bez toga da je plasira neko iz ove Partije.

Napad je inače došao od onih čije su „civilizacijske vrijednosti“ potvrđene kroz podršku vrhu kvazipartije koja je hapsila i maltretirala njihove sunarodnike devedesetih na beskrupulozan i nezakonit način.

Ali od grupe anonimusa kojima je dr Albin Ćeman „poslušnik“ i nije za očekivati da imaju dovoljno morala da se sjete ili prepoznaju istinu, pa ćemo ih mi vrlo ukratko podsjetiti na neke činjenice.

Kad smo već kod Srebrenice,  pitamo ih da li „borba za vrijednosti koje su nesporne i civilizacijske“ podrazumijeva i snadbijevanje gorivom tenkova koji su jurišali na tu Srebrenicu?

Da li pomislite na Srebrenicu kada vidite sami sebe, i zbog čega ne smijete to reći naglas?

Da li „borba za vrijednosti koje su nesporne i civilizacijske“ podrazumijeva pretvaranje Hadži Hasanove džamije u Pljevljima u naplatni punkt Elektroprivrede?

Gdje su u skupštinskoj raspravi vaši sunarodnici iz redova propalog DPS-a i zašto nigdje?

Nego, odlično građani znaju da se dr Albinu Ćemanu, časnom ljekaru, intelektualcu i humanisti, dobrom sugrađaninu i komšiji, nema šta zamjeriti, jer njegov potez znači isključivo odbijanje učešća u dogovorenim radikalizujućim sukobima.

O Srebrenici , toj strašnoj žrtvi bezumlja, imaju pravo da govore ljudi koji kažu ovako: Neka je vječni rahmet svim srebreničkim žrtvama, poštujemo odluke međunarodnih sudova i rezoluciju o Srebrenici iz 2009. godine, i hajde da zajedno pobijedimo korupciju i kriminal i ovu zemlju učinimo boljom za sve nas. To govori dr Ćeman.

I to je vaš problem. Što ljudi poput dr Ćemana postoje, i stoje ne putu zločinačkoj beskrupuloznosti koje je zbog prljavog i kravavog novca u stanju žrtvovati cio narod.

A o Srebrenici nemaju moralno pravo da govore oni koji ćute na nepočinstva i učešće svojih gospodara u svemu tome.

Kojima je Srebrenica, ta strašna rana na srcu i duši svakog poštenog i vjerujućeg čovjeka samo šansa za bezdušno politikantnsko profiterstvo, pri čemu se ne stide ni uspomene na srebreničke mučenike.

Koji ćute na tridesetogodišnju pljačku, devastacije, kriminal, korupciju, otimačinu i poharu svoga kraja, i svih drugih krajeva ove države.

Kririke od takvih ljudi su jednostavno gnusna laž i stravično licemjerje.

Doktor Albin Ćeman će rame uz rame sa svojim kolegama i u budućnosti nastaviti da se bori za bolje i pravednije društvo jednakih, a za vas samo jedno pitanje: gdje su vaši sunarodnici iz propalog DPS-a da u Skupštini kažu riječ-dvije o Srebrenici i zašto neće?

RASTODER povodom 3. juna, dana proglašenja nezavisnosti Crne Gore: Samo ako imate svoju kuću, možete je uređivati ili preuređivati

Radio Petnjica
-
0
RASTODER povodom 3. juna, dana proglašenja nezavisnosti Crne Gore: Samo ako imate svoju kuću, možete je uređivati ili preuređivati

Povodom 3. juna – dana proglašenja nezavisnosti Crne Gore oglasio se dugogodišnji potpredjednik SDP i Skupštine Rifat Rastoder.

Prijatelji dragi,

Evo nam, uz nezaboravni 21. maj, još jednog datuma za zajedničko uvažavanje. Trećega juna, kao što je – vjerujem – svima poznato i formalno je proglašena obnovljena nezavisnost Crne Gore.

Imajući u vidu pretpostavku da bi država za svaku društvenu zajednicu trebala biti isto što i kuća za svaku porodicu – bitna pretpostavka opstanka uopšte, ja držim da bi već sam čin obnove te kuće, odnosno države, svim akterima, jednako građanima, kao i političarima jedne i druge referendumske strane, mogao i trebao biti razlog, ne samo za ponos i zadovoljstvo, nego i za osnovanu pretpostavku odgovarajućeg mjesta u istoriji savremene Crne Gore.

Ovo tim prije što je, za razliku od svih ostalih država nastalih od bivših jugoslovenskih republika i pokrajina, jedino u Crnoj Gori državna nezavisnost obnovljena na miran i krajnje demokratski i civilizacijski način – referendumskom odlukom, po najstrožijim – do tada primijenjenim – standardima u Evropi.

Nadasve, za ponos i trajno pamćenje je i činjenica da je, za razliku od svih pomenutih država, u kojima su međunacionalni odnosi bili razlog mnogobrojnih tragičnih sukoba i stradanja, referendumska odluka u Crnoj Gori donesena upravo glasovima građana svih vjera i nacija koje čine njeno realno društveno, a kako će se potvrditi, i stvarno državotvorno biće.

Drugo je pitanje – koliko smo, zaista, i zadovoljni rezultatim 15 – godišnjeg ostvarivanja referendumskih ciljeva.

Veoma je bitno da se njenom ustavno – pravnom utemeljenju ništa bitnije ne može prigovoriti. Dovoljno su,vjerujem, u tom smislu ilustrativani: Preambila i Član 1 Ustava nezavisne Crne Gore, kojima se formalno pravno utemeljuje , upravo ta činjenica – kako je Crna Gora obnovljena, te kao takva i definisana kao država svih građana, što će reći i svih naroda koji čine njeno realno društveno i državotvorno biće.

Sa stanovišta nas – aktera i pripadnika izvornih proevropskih političkih opcija – veoma je značajan i zaokret u većinskom shvatanju da Crna Gora pripada, prije svega mediteranskom i evropskom civilizacijskom krugu i da je u tom pravcu i definitivno usmjerila svoj spoljnopolitički kurs.

Naravno, bilo je i dalje još ima premnogo i propusta, i promašaja, zasigurno i zloupotreba. No, o tome bih, kao i još goroj aktuelnoj političkoj konfuziji, prvom narednom prilikom.
Ovim povodom samo još podsjećanje da uvijek valja imati na umu da – tek ukoliko imate kuću (državu), možete je i uređivati, ili – preuređivati. U protivnom svi bi – kao pojedinci, isto kao i kolektiviteti – bili u situaciju da se borimo, čak i za puki biološki ili, bar, kulturološki opstanak.

Zbog toga bi država, pogotovo onima koji plediraju da na bilo koji način predvode, morala bit iznad svih drugih interesa.

REVIJA BIHOR: KOSOVSKO-BOŠNJAČKO UDRUŽENJE „VITOMIRICA“ IZ LUKSEMBURGA

Radio Petnjica
-
0
REVIJA BIHOR: KOSOVSKO-BOŠNJAČKO UDRUŽENJE „VITOMIRICA“ IZ LUKSEMBURGA

Ovo udruženje osnovano je 2001. i prvi predsjednik UO udruženja bio je Refik Cikotić. Jedna je od respektabilnih zajednica doseljenika u Luksemburgu, a ubjedljivo najrespektabilnije udruženje građana sa Kosova u Dijaspori.

Udruženje okuplja oko sto članova i tokom dosadašnjeg djelovanja uspjelo je da uspostavi izuzetno korektne odnose sa drugim udruženjinma u Luksemburgu, a posebno akcentira saradnju i pomoć svojima na Kosovu.

Aktuelni predsjednik  udruženja je Zijad Zijo Ćeman, omiljen i cijenjen među doseljenicima iz Crne Gore i Kosova u Luksemburgu. I, kako sam ističe, uspjeh udruženja zavisi od njegovog članstva; sloge u udruženju i međusobnog uvažavanja, a to je u našem udruženju prioritet bez presedana – ističe Ćeman.

Najnovija akcija ovoga udruženja je prikupljanje sredstava za kupovinu školske lektire za Osnovnu školu u Vitomirici.

Knjige u Sarajevu, spremljene za školu u Vitomirici

Iznos od 2 200,00€ sakupljen je među svojim članstvom u relativno kratkom periodu i tako je nedostatak školskih lektira u ovoj školi i te kako ublažen.
Ovo je najsvjetliji primjer kako se dijaspora treba odnositi prema svojima u domovini.

I, za kraj, ovo je samo jedna od akcija koje je ovo udruženja sprovelo tokom svog postojanja.

FAIZ SOFTIĆ

OO DPS PETNJICA O GLASANJU ZA REZULUCIJU O SREBRENICI : ALBIN ĆEMAN IZGUBIO I ONA ČETIRI GLASA KOJA JE IMAO U VRBICI

Radio Petnjica
-
0
OO DPS PETNJICA O GLASANJU ZA REZULUCIJU O SREBRENICI : ALBIN ĆEMAN IZGUBIO I ONA ČETIRI GLASA KOJA JE IMAO U VRBICI

“Opštinski odbor DPS Petnjica je, reagujući na stav Albina Ćemana na skupštinskom odboru za ljudska prava na temu Srebrenice, saopštio da je “uzdržani Ćeman izgubio i ona četiri glasa koja je imao u svom mjesnom odboru Vrbica”.

“Albin Ćeman je bez i najmanje merhameta kao član skupštinskog odbora za ljudska prava odbio da podrži rezoluciju o genocidu u Srebrenici.

Time je ovaj partijski poslušnik iskazao sebe u svjetlu beskičmenjaka kojem su lične privilegije i interesi prevagnuli u odnosu na našto što je civilizacijska vrijednost.

Ovim činom Albin Ćeman je ponizio sve Bošnjake i Muslimane, pokazao kakav je kalkulant i da za njega politika nije borba za vrijednosti koje su nesporne i civilizacijske.

Ovim Ćeman može vrlo vjerovatno prestati da računa i na ona puna četiri glasa koja je dobio u njegovom mjesnom odboru Vrbica na posljednim parlamentarnim izborima”, stoji u saopštenju OO DPS Petnjica.

ZK “BIHOR” DONIRAO 302 KOMPLETA ŠKOLSKOG NAMJEŠTAJA

Radio Petnjica
-
0
ZK “BIHOR” DONIRAO 302 KOMPLETA ŠKOLSKOG NAMJEŠTAJA

Juče je pod pokroviteljstvom Zavičajnog kluba “Bihor” u Medresu “Mehmed Fatih” stiglo 302 kompleta školskog namještaja – 302 klupe i 302 stolice.

Dio školskog namještaja usmjeren je za mekteb u Petnjici – 20 kompleta i za Islamski centar u Godočelju – 10 kompleta.

Ovu donaciju inicirao je Almir Ličina koji živi i radi u Luksemburgu.

Donacija je obezbijeđena zahvaljujući ZK “Bihor” i aktivistima udruženja koji su upakovali ovu vrijednu pošiljku.

Donacija je, zahvaljujući dobrim ljudima, stigla na pravo mjesto .
Carinu je lično pokrio (donirao) Harkan Avdić,
HAS – špedicija iz Rozaja

 

 

Donatori za transport:

Ero i Omar Muhović
MET s.ar. l 500€

Smajo Frljučkić
FIS s.ar. l 500€

Esko, Harun i Hajro
Halilović
EHH LUX s.ar.l 500€

Elvis Eko Duraković
Eko Construction 500€

Enis Ćoso Muratović
GTS peinture s.ar.l. 500€

Edin Latić i
Safet Spahić
GYS PROMO S.A. 1000€

Sefadin Osmanović
VoltaLux 200€

Samir Mucević i Jorg
Elecrtricite Samir&Jorge 500€

Sanel Skrijelj
Enstal 200€

Alaudin Aki Hodžić
Novotherme 200€

Jasmin Dervišević
400€

Ukupno 5 000€.

U Petnjici organizovan dječiji turnir u šahu pod sloganom „Naš potez“

Radio Petnjica
-
0
U Petnjici organizovan dječiji turnir u šahu pod sloganom „Naš potez“

Šahovski turnir za djecu održao se u OŠ „Mahmut Adrović“ pod pokroviteljstvom Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava i nevladine organizacije Sjeverna zemlja.

Prvo mjesto na dječijem šahovskom turniru „Naš potez“ osvojio je Adin Šabotićn, dok je drugo mjesto zauzeo Edi Rastoder  i treće mjesto Dino Rastoder.

ŠK klub „Bihor” iz Petnjice je suorganizator dječijeg šahovskog nadmetanja.

ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice započeo je ideju projekta šahovskih turnira za djecu u pet gradova, od kojih je jedan Petnjica.
Branka Milašinović, predsjednica ŠK „7. oktobar“ iz Podgorice zahvalila se svima na saradnji i kazala da iz ŠK „7. oktobar“ su srećni što su uspjeli da realizuju ideju šahovskog turnira „Naš potez“.

U sklopu projekta, ŠK „Bihor“ dobio je na poklon šahovsku tablu za OSI kao i softver za slijepe osobe.

ŠK „Bihor“ obratio se OŠ „Mahmut Adrović“ za prostoriju i Osnovna škola je ustupula hol u kojem se odigrao šahovski turnir.

Predsjednik ŠK „Bihor“ Denis Šabotić zahavlio se direkotru OŠ „Mahmut Adrović“ Almiru Pljakiću, BKCS-u, a najviše djeci koja su uzela učešće u ovom projektu kao i Branki Milašinović, koja je izabrala našu Opštinu za realizaciju projekta dječijeg šahovskog turnira „Naš potez“.

„Naš klub je i do sada pokazivao društvenu odgovrnost kroz aktivnosti u mnogim projektima. Nastojaćemo da u daljem radu doprinosimo zajednici i dajemo punu podršku ovakvim i sličnim projektima“, kazao je predsjednik ŠK „Bihor“ Denis Šabotić.

Denis Ramdedović u ime nevladine organizacije „Lice sa invaliditetom“ podržao šahovski turnir i bio prisutan na otvaranju i zatvaranju turnira, obratio se prisutnima i uputio zahvalnost što se ovakvim doprinosti da podigne svijest o potrebnoj ravnopravnosti osoba sa invaliditetom u našoj zajednici.

Pokrovitelj hrane i pića za sve učesnike na šahovskom turniru „Naš potez“  bio je BKC Sandžak iz Petnjice.

ENKO KORAĆ

Obilježen jubilej – 17 godina rada vrtića u Petnjici

Radio Petnjica
-
0
Obilježen jubilej – 17 godina rada vrtića u Petnjici

U prostorijama vrtića isturene jedinice „Radmila Nedić“ u Petnjici upriličena je svečanost povodom male mature.

Početak rada vrtića u Petnjici

1. juna 2004. godine otpočela ja sa radom isturena jedinica vrtića „Radmila Nedić“ u Petnjici, koja je smještena u OŠ „Mahmut Adrović“.

Danas u isturenoj jedinici vrtića rade dvije vaspitne mješovite grupe, ukupan broj djece u vrtiću iznosi 65, dok je svoje dane u vrtiću okončalo 31 dijete.

Vaspitačice  Senka Ćeman i Hajrija Muratović istakle su zahvalnost roditeljima za svakodnevnu saradnju.
Zbog novonastale situacije pandemije COVID 19, tradicionalna šetnja neće biti upriličena kao i prisustvo roditelja.

ENKO KORAĆ

PROBLEMI STOČARA IZ VRBICE I TRPEZI: MLJEKARA IZ ROŽAJA PRESTALA DA OTKUPLJUJE MLIJEKO

Radio Petnjica
-
0
PROBLEMI STOČARA IZ VRBICE I TRPEZI: MLJEKARA IZ ROŽAJA PRESTALA DA OTKUPLJUJE MLIJEKO

Za oko 30-tak proizvođača mlijeka sa područja Vrbice i Trpezi pojavio se problem sa prodajom sirovog mlijeka. Za njih je linijski otkup bio organizovan od strane mljekare Kamenuša iz Rožaja. Kako je saznao portal radija, mljekara je prestala da otkupljuje od stočara sa ovog područja mlijeko a kao razlog su naveli da je opao kvalitet mlijeka i da su zbog toga obustavili otkup.

Izet Cikotić, mjesečno je isporučio oko 1500 litara i već 15 godina prodaje mlijeko mljekara „Počeo sam da sirim. Pokušavam da premostim sa prodajom sira. Zvao sam Kamenušu i oni su mi rekli da se popravi malo kvalitet pa će opet počet opet od 1.jula. To nama nije ništa sigurno, ne znam šta će desit“, istakao je penzioner Izet Cikotić iz Gornje Vrbice.

Prema saznanjima portala radija, grupa poljoprivrednih proizvođača se obratila predsjedniku opštine, Samiru Agoviću i upoznala ga sa problemom. Kako smo saznali iz kabineta predsjednika opštine, on se uključio sa namjerom da pomogne da se ovaj problem riješi na relaciji kooperanti i mljekara Kamenuša a ukoliko ne postoje uslovi, predsjednik je obećao da će kontaktirati i druge otkupljivače sirovog mlijeka.

DENIS BOŽOVIĆ

UDRUŽENJE „DIVAN“ PRIPREMA NOVU KNJIGU „ANTOLOGIJA POEZIJE MOSTOVI PRIJATELJSTVA“

Radio Petnjica
-
0
UDRUŽENJE „DIVAN“ PRIPREMA NOVU KNJIGU „ANTOLOGIJA POEZIJE MOSTOVI PRIJATELJSTVA“

Uz podršku Agencije za ostvarivanje prava zajednica (AOPZ), Udruženje „Divan“ koje godinama radi na promociji i afirmaciji kulturnih vrijednosti građana, posebno pisaca manjebrojnijih zajednica je započelo realizaciju i pripremu nove knjige „Antologija poezije Mostovi prijateljstva“.

Iz „Divan-a“ ističu da: „Književnost je veoma značajna i najbolji je medij za prenošenje univerzalnih poruka ljubavi, mira, razumijevanja i poštovanja među ljudima. S obzirom na činjenicu da pisci pripadnici zajednica, posebno Bošnjaci, nailaze na poteškoće u objavljivanju knjiga na svom maternjem jeziku i često djeluju izolirano u svojoj zajednici, odlučili smo napraviti projekt kroz koji ćemo okupiti pisce iz različitih zajednica koji stvaraju na različitim jezicima. ”

U proteklom periodu Udruženje “Divan” objavilo je četiri zbirke poezije Mostovi prijateljstva (1, 2, 3 i 4) koje su imale značajne uspjehe i promocije, a one se godinama dijele u našim školama gdje je vrlo malo ili nema uopše knjiga na jezicke manjebrojnijih naroda u Sjevernoj Makedoniji. Projektom se planira darovanje knjiga školama i učenicima iz multietničkih sredina.

Na ovaj način u jednoj antologiji koja popularizira pisanu riječ će se slaviti poezija, ali će se i jačati inkluzivnost i povezanost ljudi, te njihovo bolje poznavanje i razumijevanje.

1...314315316...946Stranica 315 of 946