MLADI UMJETNIK KENAN KIJAMET POKLONIO CIJELI PRIHOD SA PRODAJNE IZLOŽBE: NOVAC PREKO BD FONDA ZA DJECU U SANDŽAKU

Radio Petnjica
-
0
MLADI UMJETNIK KENAN KIJAMET POKLONIO CIJELI PRIHOD SA PRODAJNE IZLOŽBE: NOVAC PREKO BD FONDA ZA DJECU U SANDŽAKU

Kenan Kijamet, mladi umjetnik iz Luksemburga, porijeklom iz bjelopoljskoog sela Godijevo je cjelokupni iznos sa prodajne izložbe u Luksemburgu, održane u prostorijama neprofitne organizacije BD-Fond, poklonio u humanitarne svrhe.

Sve slike su te večeri uspjele pronaći kupca i tako je prikupljen iznos od 1120 eura, koji je Kijamet u cjelosti predao udruženju za pomoć djeci bez roditelja u Sandžaku.

Kijamet nije samo entuzijastični inženjer, već i umjetnik. Pod uticajem majke, koja je takođe umjetnica, od malih nogu se bavio crtanjem i slikanjem i uspio je da pobijedi na nekoliko slikarskih takmičenja u Nemačkoj i Luksemburgu. Pobijedio je na konkursu za slikarstvo u Nordrhein-Westfalenu (Njemačka) 2001. i dobio je nagradu za najboljeg studenta umjetnosti u Muzeju Mudam u Luksemburgu 2009. godine.

Kijamet je oduvijek bio zainteresovan za humanitarne projekte. Posljednjih nekoliko godina predaje u Caritasu Luksemburga i uči novopridošle izbjeglice jezicima koji se govore u Luksemburgu, što smatra svojim najvećim uspjehom, jer je i sam ranije bio azilant i razumije da je tim ljudima potrebna pomoć kako bi bili integrisani, pri čemu je jezik prvi i važan korak.

Kako bi proširio svoju pomoć, napravio je nekoliko slika na zahtjev u proteklih nekoliko godina i cijeli prihod donirao potrebama Caritasa Luksemburga. Prošle godine je došao na ideju da organizuje umjetničku izložbu na temu bošnjačke istorije i kulture i da sav prihod donira studentima u Sandžaku. S obzirom na to da organizacija BD-Fond već 15 godina uspješno podržava veliki broj studenata i djece bez roditelja u ovoj oblasti, donesena je odluka da cjelokupni prihod preda organizaciji BD-Fond.

ERIS BABAČIĆ

 

PROJEKAT FONDACIJE „ČOVJEK NE UMIRE-Ćamil Ramdedović“: 1000 EURA ZA NOVE BRAKOVE

Radio Petnjica
-
0
PROJEKAT FONDACIJE „ČOVJEK NE UMIRE-Ćamil Ramdedović“: 1000 EURA ZA NOVE BRAKOVE

Običaji se mijenjaju i svakodnevo se prilagođavaju novim naraštajima i novom načinu života ali u Bihoru će uvijek ostati tradicija darivanje mladenaca koji su tek sklopili brak.

Fondacija „ČOVJEK NE UMIRE-Ćamil Ramdedović“ pokrenula je projekat, koji će mladim Bihorcima i Bihorkama olakšati prve bračne korake u Petnjici.

Ova akcija započeta je 15. oktobra 2021. godine i od tog datuma svi bračni parovi koji sklope brak, pod određenim uslovima sa teritorije opština Petnjica i  kojima je u planu da svoj bračni život nastave u Bihoru, od fondacije će dobiti vjenčani dar u iznosu od 1000 eura.

Mladi bračni par Elmin i Elizabeta Šabotić, koji su nedavno sklopili brak, odlučili su da svoj zajedniči život otpočnu na porodičnom imanju u Tucanjama. Takođe Elmin i Elizabeta su prvi bračni par kojima je uručen već pomenuti dar.

Mijaz Ramdedović je istakao da svjesni aktuelne situacije u opštini Petnjica i odlaska mladih ljudi, pada nataliteta stanovništva, imamo moralnu obavezu i ljudsku odgovornost prema našim precima, da na ovaj način pokušamo očuvati dio njihovih dobrih djela.

„Brak kao kolijevka opstanka je temelj i osnova za budućnost, mislimo da ćemo na ovaj način podstaknuti mlade makar u podsvijesti da ozbiljnije razmišljaju o braku, porodici i suštini života.

Vođeni vaspitanjem naših starih dobrih bihorskih roditelja ukazivali su nam na to da je brak i porod bio osnov i cilj njihovog života Želimo na ovaj način da te njihove dobre osobine nastavimo, kako bi mi čiste savjesti mogli ta dobra djela i osobine očuvati i na neki način njima se odužiti.

Zahvalni Uzvišenom Stvoritelju, prvo što nam je podario razum pa onda imetak,  pozivamo braću i prijatelje koji dijele pomenute vrijednosti da zajednički podržimo opstanak Bihora“, zaključio je Mijaz Ramdedović, predstavnik fondacije „ČOVJEK NE UMIRE-Ćamil Ramdedović“.

Pored predstavnika fondacije Mijaza Ramdedovića mladi bračni par je posjetio predsjednik opštine Petnjica Samir Agović i tim putem izrazio iskrene i srdačne čestitke mladom bračnom paru.

Više informacija na kontakt [email protected]

ALMINA LIČINA

 

Faiz Softić dobitnik nagrade „Zaim Azemović“ za roman „Noćni čuvar pasa“

Radio Petnjica
-
0
Faiz Softić dobitnik nagrade „Zaim Azemović“ za roman „Noćni čuvar pasa“

Književnik Faiz Softić dobitnik je ovogodišnje nagrade „Zaim Azemović“ za roman „Noćni čuvar pasa“, koji je objavljen sredinom godine u izdanju sarajevske kuće Buybook. Konkurs za nagradu je raspisao Centar za kulturu iz Rožaja, a odluku o priznanju je na sjednici održanoj 11. decembra donio žiri u sastavu Enver Muratović, Mirsada Bibić-Šabotić i Enes Halilović, predjsednik žirija.Odluku su, kako navode u svom obrazloženju, donijeli jednoglasno.

U konkureciji veoma dobrih knjiga, Softićev roman se izdvojio smislom za skiciranje likova i uobličenjem fabule koja, kad se naizgled prekida, obećava ponovni susret dva kraja jedne te iste narativne niti. Sjedinjavanjem više kompleksnih životnih tokova, smislom za iščitavanje tragičkog kao i dominantnim osjećanjem da se pričom i pričanjem može ukrasiti životna svakodnevica, Softić daruje roman koji meandrira između humora i tuge – obrazložio je žiri.

Prema njihovom mišljenju, knjiga otkriva sav piščev pripovjedački kapacitet i potvrđuje već iskazani Softićev talenat. Riječ je o djelu kojim se dokazuje piščevo majstorstvo da prepozna motiv i uobliči priču o takozvanom malom čovjeku koja ima potencijal da teče na sve strane svijeta.

Iako godinama živi u egzilu, Softić je ovim djelom dokazao koliko je intenzivan u njemu doživljaj rodnog tla i cjelokupnog Balkana, a to se očituje jezikom, slikama i ritmovima rečenice – navodi se u obrazloženju.

Softić je izjavio da mu beskrajno puno znači svako priznanje koje dolazi iz zavičaja.

,, Imajući u vidu veličinu djela Zaima Azemovića i ime koje je figuriralo među kolegama piscima ne samo u Crnoj Gori, nego i u regionu, moja radost je tim veća. Danas kada znam da nosim nagradu sa tim imenom, to me čini sretnim i obavezuje me. Nagrada se primi, ali je valja i opravdati. Prije pet godina kada sam u Novom Pazaru primio nagradu „Pero Ćamila Sijarića“ rekao sam sebi: e, valja se sada pojaviti sa novim tekstom i opravdati ovu nagradu. Tako je, vjerujte, i sada – rekao je Softić.

Kada je u pitanju roman „Čuvar noćnih pasa“, Softić ga ne smatra najboljim svojim tekstom, ali je svakako, kako ističe, najoriginalniji.

Nagrada „Zaim Azemović“ podrazumijeva plaketu i novčani iznos.

 

(FOTO I VIDEO) ŽITNICA SALEMA SMAILOVIĆA PLODNIJA OD VOJVOĐANSKIH NJIVA

Radio Petnjica
-
0
(FOTO I VIDEO) ŽITNICA SALEMA SMAILOVIĆA PLODNIJA OD VOJVOĐANSKIH NJIVA

Ekipa Radija Petnjica posjetila je porodično imanje Salema Smailovića koji već drugu deceniju za redom privređuje i proizvodi domaće organske proizvode.

Naš sagovornik je prepoznatljiv po uspiješnom načinu života i boravka u Bihoru, tema našeg razgovora je tradicionalni način života na njihovom porodičnom gazdinstvu, kao i ostale aktuelne poljoprivredne teme u Bihoru.

Salem Smailović je krajem osamdesetih godina otišao u Sloveniju sa željom da pokuša naći posao. To mu je pošlo za rukom. Nakon skoro osam godina rada uvidjevši način rada poljoprivrednika, naučio je od njih neke tehnike koje je prenio na svoje gazdinstvo. U Sloveniji se snašao, ali da je ostao gore razbolio bi se, ističe Salem. Vukao ga je svoj rodni kraj i započeo je život na očevoj zemlji i vratio se tradicionalnom načinu života svojih predaka uzgojem žitarica. Smailović je podvukao da se zbog izričito jakih emocija i nostalgije vratio svom rodnom zavičaju.

„Područije Petnjice poznato je po uspiješnoj poljoprivredi.

Ranije sam se po tradiciji naših starih bavio nomadskim načinom života, ratarstvom, povrtarstvom, stočarstvom.

Moj dedo je uvijek držao buljuk ovaca, ja taj buljak nijesam zapamtio, ali moja starija braća i sestre jesu. Više sam bio usmjeren prema govedarstvu. Imao sam sedam krava, nije bilo jednostavno uzgojiti pa sam vremenom smanjio broj na četiri. Danas imam tri krave, od kojih dobijem šest hiljada litara varenike za godinu dana.

Vremenom sam se fokusirao na uzgoj pšenice, heljde, na proljeće planiram da posijem ječam.Nas desetoro djece, svi su sa ovog terena hranjena, podizana, školovana nikom nije ništa falilo i svi su bili srećni“, kazao je naš sagovornik.

Imali su svi dnevne zadatke, neko je držao prut za stokom, ali u sjećanju mi je najviše ostao ručni rad, žnjetva pšenice sa srpom gdje je i sam učestvovao i pomagao.

„Jača domaćinstva su koristili volove, to su ranije bila kola koja su se ručno pravila od drveta, kasnije se to usavremenilo pa smo imali špeditor, u jutarnjim časovima na označenom mjestu drvenim maljevima tukli smo zemlju da bi dobili ravnu površinu, da ne bi žito nestajalo u zemlju.

Imali smo jednog konja a da bi postigli brži efekat rada uvijek smo posuđivali u komšiluku još jednog i onda bi to bio dvojac tako bi radove brže priveli kraju.

U našem domaćinstvu obično je otac zasađivao pšenicu, ječam, kukuruz.

Godinama kasnije iz navike i ja sam nastavio tu tradicionalnu proizvodnju žitarica, evo i dan danas, nakon dvanaest godina, težim savremenom uzgoju žitarica.

Prava radost je bila kada se pojavio prvi konbajn u Lazima, od tog dana sve intezivnije se bavim uzgojem pšenice i heljde. U nijednom trenutku nijesam pokleknuo ili odustajao, više sam se fokusirao da proširim obim proizvodnje.

Cjelokupni iznos ovogodišnjeg zasada žitarica odosno pšenice iznosio je dvadeset tovara, dok sam imao oko pet stotina kilograma roda heljde.

Veoma sam zadovoljan, na proljeće zasadi će biti duplirani, zahvaljujući kombajnu jer nam je olakšao radove na našem gazdinstvu“, naveo je Salem.

„Zahvaljujući organizaciji Farmeri sa Bihora i donatorskoj fondaciji ČOVJEK NE UMIRE Ćamil Ramdedović koju predvodi Mijaz Ramdedović, koji je u projektu kupovine kombajna imao 50% udjela novčanih sredstava. Kombajn je prilagođen za naše krajeve to nas je  usrećilo i mnogo nam olakšalo proizvodnju žitarica.

Moja njiva se zove Ravna njiva jer je i  u literaturi poznata kao ,,plodonosna nijiva-žitnica“.

Posjedujem njivu koja se okom ne može pregledati, otac nam je svima, dok smo rasli, stvarao imovinu, kupovao pa smo svi posebno imali imanje.

Odgovornost smo u potpunosti preuzeli moj brat i ja, to je nekih osam hektara, ja sam kao mlađi brat  preuzeo veći dio imanja koji se bez problema može mašinski obraditi bez ikakvih poteškoća, ostalo što je pod nagibom ostavili smo za pašnjake.

Naša industrija je svedena najviše na saobraćaj, turizam, ugostiteljstvo, zato mladim ljudima bi poručio da se udružuju u nevladine organizacije i da ne dozvole da se vrši monopol nad poljoprivredom i poljoprivrednicima.
Ranije poljoprivreda je hranila gradove a evo danas čime se hranimo, nastupile su  tri bijele bolesti koje se zovu brašno, šećer i so, zato hoću i želim da proizvodim zdrave domaće proizvode“, istakao je Smailović.

Kao pojedinac teško je doći do izražaja ali udruživanjem i međusobnom saradnjom može se doći do razvijanja, čitav svijet tako funkcioniše pa se nadam da će i naša Petnjica“, zaključio je Salem Smailović.

ALMINA LIČINA

 

PETNJICA: OBEZBIJEĐEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE PUTEVA

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: OBEZBIJEĐEN MATERIJAL ZA ODRŽAVANJE PUTEVA

Komunalno preduzeće obezbijedilo 10 kubika rizle i 25 kubika mješavine nasipanje puteva za predstojeću zimu.

Kako su saopštili iz petnjičkog Komunalnog preduzeća, za održavanje putnih pravaca u Opštini opredijeljeno je 35 kubika rizle.

Iz Komunalnog su istakli da će nastojati sa svojom mehanizacijom da izađu u susret svim građanima kada je u pitanju olakšan prevoz do centra Petnjice.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: CENTAR ZA KULTURU RASPISAO KONKURS ZA LIKOVNI KONKURS “ZIMSKE ČAROLIJE”

Radio Petnjica
-
0
PETNJICA: CENTAR ZA KULTURU RASPISAO KONKURS ZA LIKOVNI KONKURS “ZIMSKE ČAROLIJE”

Centar za kulturu Petnjica raspisao je LIKOVNI KONKURS ZIMSKE ČAROLIJE

Za učenike osnovnih škola sa područja opštine Petnjica.

Propozicije:

– na konkursu mogu učestvovati pojedinci i osnovne škole

– izbor tehnike je sloboda

– format radova je A3(297x420mm)

– radovi moraju biti originalni i rađeni samostalno, nastali 2021. godine.

– stručni žiri će odabrati najbolje radove za izlaganje na izložbi (29. decembra 2021.) i dodijeliti nagrrade.

Rok za prispjeće radova je 24. decembar 2021 godine.

Radove možete slati na adresu JU Centar za kulturu Petnjica sa naznakom za likovni konkurs.

 

(VIDEO) Vožnja magistralnim putem Petnjica-Berane.

Radio Petnjica
-
0
(VIDEO) Vožnja magistralnim putem Petnjica-Berane.

Saobarćaj magistralnim putem Petnjica-Berane odvija se nesmetano kao što vidimo uz priloženi video.

Komunalno preduzeće Petnjica angažovalo je svu potrebnu mehanizaciju i cilj im je da svi putni pravci u opštini Petnjica budu očišćenji i prohodni kako bi se saobraćaj odvijao nesmetano.

ERIS BABAČIĆ

Bijela kuga u 20 opština – U PETNJICI NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ

Radio Petnjica
-
0
Bijela kuga u 20 opština – U PETNJICI NEGATIVAN PRIRODNI PRIRAŠTAJ

Samo četiri opštine u Crnoj Gori imale su pozitivan prirodni prirašataj za devet mjeseci ove godine, dok po negativnom prednjače Nikšić i Pljevlja, gdje je više od 300 ljudi umrlo nego što je rođeno.

Prema preliminarnim podacima Monstata koji su obrađeni u Mjesečnom statističkom peregledu za devet mjeseci ove godine, broj rođenih u odnosu na umrle veći je samo u Podgorici, Budvi, Rožajama i Tuzima, a obrnuto je u 20 opština.

Za prvih devet mjeseci na nivou države zabilježen je negativan prirodni priraštaj od minus 1.526.

Negativan prirodni priraštaj prvi put je nakon Drugog svjetskog rata zabilježen lani u Crnoj Gori. “Vijesti” su ranije objavile da su u godini pandemije kovida-19 rođene 7.082 bebe, a da je preminulo 7.278. ljudi. Pozitivan prirodni priraštaj u 2020. zabilježen je u sedam opština – Baru, Budvi, Plavu, Podgorici, Rožajama, Tivtu i Tuzima…

U Podgorici je za devet mjeseci 2021. rođeno 1.911 beba, a u istom period umrlo je 1.655 Podgoričana, pa je prirodni priraštaj u glavnom gradu Crne Gore iznosio plus 256. U Budvi je priodni priraštaj iznosio plus 76, Rožajama (+27) i Tuzima (+10).

U Budvi je u prvih devet mjeseci rođeno 289 djece, a umrlo je 213 stanovnika tog primorskog grada. U Rožajama rođeno je 196 beba, a umrlo 168 stanovnika grada pod Hajlom. U Tuzima je rođeno 119 novorođenčadi, a umrlo 109 ljudi.

Najveći negativni priraštaj – minus 316, zabilježen je u Nikšiću. U gradu pod Trebjesom za devet mjeseci rođene su 492 bebe, a umrlo je 808 stanovnika.

Rekordan negativan prirodni priraštaj – veći od 300, imaju i Pljevlja, gdje je za devet mjeseci 308 stanovnika više umrlo nego što ih se rodilo. Prema Monstatu, u izvještajom periodu u Pljevljima je rođeno 111 beba, a umrlo 419 stanovnika.

Od primorskih opština najveći negativni prirodni priraštaj imaju Bar (-143), Ulcinj (-142) i Herceg Novi (-111).

U Baru je rođeno 330 beba, a umrlo 463 građana, u Ulcinju je 161 novorođeno, a umrlo 303, a u Herceg Novom je umrlo 347 građana, a rođeno 236.

Negativan prirodni priraštaj zabilježen je u Bijelom Polju (-148), Beranama (-145), prijestonici Cetinje (-104), Andrijevici (-40), Mojkovcu (-82), Danilovgradu (-50), Gusinju (-26), Kolašinu (-50), Kotoru (-76), Petnjici (-20), Plavu (-20), Plužinama (-26), Šavniku (-22), Tivtu (-22) i Žabljaku (-44).

Najmanje djece rođeno je u Šavniku (13), Plužinama(16), Žabljaku (22), Andrijevici (24), Gusinju (25), Mojkovcu (35) i Petnjici (36).

Za prvih deset mjeseci, broj stanovnika Podgorice, samo po osnovu razlike između doseljenih i odseljenih, povećao se za 678, dok su u istom period po tom osnovu Pljevlja ostala bez 174 žitelja.

Samo po osnovu negativnog prirodnog priraštaja i razlike između doseljenih i odseljenih, Pljevlja su za devet mjeseci ove godine ostala bez 482 stanovnika.

Podaci Monstata pokazuju da se najviše ljudi iseljava iz Bijelog Polja – za deset mjeseci doselilo se 179, a odselila 523 građanina. Samo po ovom osnovu Bijelo Polje ostalo je bez 344 stanovnika.

U Baru je za 158 veći broj doseljenih od odseljenih, Budvi za 178, Danilovgradu za 42, Herceg Novom za 44, Tivtu za 45, Ulcinju za 42, Petnjici za 39, Kotoru za 29 i Gusinju za 24.

Šavnik bez ijednog braka, u Kotoru 42 razvoda

Za devet mjesec ove godine, u opštini Šavnik nije sklopljen nijedan brak. Mali broj vjenčanja zabilježen je i u Plužinama, gdje su sklopljena samo tri braka, u Andrijevici 8, Mojkovcu 7, Žabljaku i Kolašinu po 14, Gusinju 21, Petnjici 25, Plavu 36…

Najviše brakova sklopljeno je u Podgorici – 851, Nikšiću (237), Bijelom Polju (221), Baru (183), Beranama (108), Rožajama (137), Herceg Novom (99). U Pljevljima je za devet mjeseci sklopljeno 70 brakova.

Najviše razvedenih brakova je u Podgorici – 206, Nikšiću (48), Baru (51)…

Ni jedan brak za devet mjeseci nije razveden u Tuzima, Tivtu, Plavu, Petnjici, Mojkovcu, Gusinju, Šavniku i Budvi. U Kotoru je sklopljeno 65 brakova, a razvedena su 42, dok je u Budvi obavljeno 96 vjenčanja, a nije razveden nijedan brak.

Gotovo pola zaposlenih u Podgorici, Tivat i Pljevlja prednjače po platama

Skoro polovina od ukupnog broja zaposlenih na kraju oktobra radila je u Podgorici – 93.618, što je za oko 15.000 više nego u januaru ove godine. U ostatku Crne Gore zaposleno je 109.363 radnika.

U Nikšiću radi skoro 15.000 ljudi, a u Budvi više od 15.600. U te dvije opštine broj zaposlenih krajem oktobra bio je za više od 2.000 veći u odnosu na januar ove godine.

U Baru je uposleno skoro 13 hiljada, Herceg Novom 10.388, Bijelom Polju 8.800, Kotoru nešto više od 7.000 ljudi…

Najveću prosječnu zaradu u Crnoj Gori imaju zaposleni u Tivtu – 633 eura i u Pljevljima 566 eura. U Podgorici zaposleni prosječno zarađuju 562 eura.

Prosječnu zaradu manju od 500 eura ima osam opština – Andrijevica, Bijelo Polje, Danilovgrad, Herceg Novi, Petnjica, Rožaje, Šavnik i Ulcinj.

Najmanju prosječnu zaradu od 427 eura u Crnoj Gori imaju zaposleni u Ulcinju.

VIJESTI

TUCANJE POD SNIJEGOM, FALE SAMO DJECA SA SANKAMA

Radio Petnjica
-
0
TUCANJE POD SNIJEGOM, FALE SAMO DJECA SA SANKAMA

I Tucanje je kao i sva sela Bihoru ovog jutra su osvanula pod sniježnim pokrivačem.

Nekada je ovo selo brojalo preko hiljadu žitelja, danas tek stotinjak, kao i mnoga druga u našoj opštini i ovo je pogođeno talasom bijele kuge (negativan priraštaj).Sama činjenica da je samo prema ovom selu saobraćalo pet dnevnih linija autobusa govori da je onoo bilo puno života.

Danas rijetko gdje možemo čuti dečiju graju tek poneki šum rijeke Tucanjčice koja se spušta niz padinu.

ERIS BABAČIĆ

FOTO PRIČA IZ VRBICE

Radio Petnjica
-
0
FOTO PRIČA IZ VRBICE

U Vrbici prava zimska čarolija, ali tako bi je nazvali samo najmlađi, jer stariji nemaju baš senzibiliteta za probleme koje izaziva snijeg. Prve veće padavine uslovile su i nestanak električne enrgije a i putevi su za sada u najmanju ruku problematični.ž

 

1...260261262...951Stranica 261 of 951