Denis Ramdedović jedini je predstavnik Petnjice koji je nastupao na Nacionalnim igrama, a član je sportskog kluba “Specijalne Olimpijade” iz Berana.
On je na takmičenju Nacionalne igre Crne Gore u Ulcinju osvojio srebrnu medalju u stonom tenisu, a u atletskoj disciplini bacanje kugle zauzeo je četvrto mjesto.
U revijalnom dijelu takmičenja predstavili su se najmlađi učesnici programa “Mladi sportisti“ uzrasta od dvije do sedam godina.
ERIS BABAČIĆ
Po izuzetno lijepom vremenu i pred stotinak gledalaca jučer je FK „Union 05 Kayl/Tetange“ na stadionu Viktor Maršal u gradu Tetanžu pokazao kako se, uz organizovanu igru, dolazi do visoke pobjede.
Za sportske sladokusce Union 05 je priredio istinsku sportsku priredbu sa 4 postignuta gola i sa bar još toliko šansi.
Pao je FK Sanwelier! Iako važe za respektabilan fudbalski kolektiv potučeni do nogu i dugo će pamtiti jučerašnje gostovanje u Tetanžu. Bukavalno, nadigrani su na svakoj stopi terena.
Krenimo redom:
Meč se nije najsrećnije otvorio za Union, jer već u 25. minuti su ostali sa igračem manje; Miguel Semedo isključen je iz igre jer je, kao zadnji igrač u odbrani, napravio prekršaj i sudiji nije preostalo ništa drugo već da mu dodijeli crveni karton; rezultat je 0:0.
Ali umjesto da tada Union poklekne on je silovito krenuo atakovati na protivnički gol, pa se doimalo da je sa igračem više.
Samo dva minuta poslije crvenog kartona, danas najbolji igrač na terenu Ilhan Skenderović dovodi Union u vođstvo. Vidjevši da je golman gostiju izašao sa gola udarcem sa polovine terena Skenderović postiže evrogol koji se rijetko viđa na fudbalskim terenima u Luksemburgu, te tako dovodi Union u vođstvo od 1:0. Union nastavlja sa organizovanom igrom i tako jedna brza akcija koja je išla po lijevoj strani na dodavanje Jonni Correia Unionova sedmica Pedro Duarte u 45. minuti povećava prednost na 2:0 što je bio i rezultat prvog poluvremena.
U drugom poluvremenu Union nastavlja sa dobrom igrom, stvara prilike za gol i tako u 73. minuti na dodavanje Ilhana Skenderovića po drugi put na ovom meču Pedro Duarte trese mrežu gostiju.
U 93. minuti iz jedne munjevite kontre Mehdi Taourghist postiže i četvrti gol. Bio je to konačni rezultat na stadion Viktor Maršal u gradu Tetanžu na jugu Luksemburga..
Mita Ličina, predsjednik FK „Union 05“
Najbolja naša utakmica ove sezone, pokazali smo karakter i pokazali da možemo da pobeđujemo respektabilne protivnike i sa jednim igračem manje na terenu, što našu pobjedu čini uvjerljivijom.
Bio je ovo meč gdje su momci uigranom taktikom postigli ono što žele i oni, i uprava kluba, i navijači koji nas iz utakmice u utakmicu vjerno bodre.
Momci su, bukvalno, ostavili srce na terenu i rezultat je morao biti ovakav kakav jeste. Hvala našim vjernim navijačima. Oni su na najbolji način nadoknadili igrača manje na terenu i bili vjetar pod krilima našem timu.
Idemo dalje!
Video:
djelić pobjedničkog slavlja
U organizaciji i pod pokroviteljstvom Evropske komisije, Nacionalnog vijeća za strance u Luksemburgu čiji je predsjednik Bihorac mr Munir Ramdedović, (CNE) i Centra za jednakost (CET), dana 22.09.2022. godine, u “Grande salle” de la Chambre de métiers, održana je konferencija na temu „Diskriminacija na radnom mjestu“.
U pitanju je vrlo aktuelna tema jer se zaposlenici, vrlo često, susreću sa različitim oblicima diskriminacije na radnom mjestu. Primarni cilj konferencije bila je namjera da se predmetna problematika detaljno razradi, kako bi se učesnici što bolje upoznali, prevashodno sa samim terminom diskriminacije odnosno šta ista podrazumijeva, kako je prepoznati i kako reagovati u službi zaštite svojih prava u slučaju njene praktične pojave.
Uvodnu riječ na konferenciji, u svojstvu jednog od domaćina, imala je zvanična predstavnica Evropske komisije u Luksemburgu, gđa Anne Calteux, koja je pozdravila prisutne i tom prilikom istakla određene opšte napomene koje se tiču predmetne tematike. Takođe upoznala je prisutne sa motivima koji su bili odlučujući da se konferencija ovakvog tipa sprovede, kao i razloge koji su uticali da upravo tema diskriminacije odnosno nejednakog postupanja na poslu, bude predmet ove organizacije.
Nakon uvodnih riječi, publici se obratio Predsjednik CSY (Konferencija Saint-Yves), William Lindsay Simpson, koji je upoznao prisutne i učesnike sa programom konferencije i rasporedom govornika. Njegovo obraćanje je uključivalo određene smjernice tehničkog karaktera odnosno ukazivanje kojim tokom bi trebalo da se odvija diskusija. Istovremeno, predstavio je sve govornike pojedinačno, kako bi prisutni bili detaljno informisani o njihovim biografijama odnosno preporukama koje ih kvalifikuju za raspravu na teme dnevnog reda.
Sljedeći govornik, bio je uvaženi profesor evropskog radnog prava Luca Ratti, koji se predstavio sa temom “Izazovi u evropskom pravu”. Ovo obraćanje je, kao što i sam naziv govori, sadržavalo analitički osvrt na brojne izazove sa kojima se suočava pravo Evropske unije u opštem smislu i posljedice koje ovi izazovi proizvode. U svom obraćanju, dao je kratku analizu izvora evropskog prava u oblasti borbe protiv diskriminacije, s posebnim akcentom na Direktivi 2000/78 (jednakost na radu); Direktivi 2000/43 (rasa i etničko porijeklo) i na Direktivi 2006/54 (princip jednakosti).
Zatim, sudija Evropskog suda pravde, Francois Biltgen, kao sljedeći u nizu govornika, održao je predavanje na temu “Konkretni primjeri prava Evropskog suda Pravde”. U ovom izlaganju preovladavali su primjeri sudske prakse Evropskog suda pravde, gdje su prisutni imali mogućnost da se upoznaju sa detaljnim prikazima i procedurama rješavanja konkretnih pravnih situacija u Belgiji, Italiji, Rumuniji i Bugarskoj. Kroz konkretne primjere, gospodin Biltgen je analizirao pravna rješenja u slučaju odsustva akcije žrtve diskriminacije naglašavajući pristup Suda pravde u pogledu diskriminacije na radnom mjestu.
Nakon toga, riječ je imao Sebastien Tosi, predstavnik Advokatske komore u Luksemburgu. Gospodin Tosi se, u svom obraćanju, osvrnuo na glavne izvore prava u oblasti antidiskrimacije u Luksemburgu. Osim toga, prisutni su mogli čuti zakonsku definiciju diskriminacije na radu, onako kako to predviđa Zakon o radu u Luksemburgu. Isto tako, kroz svoje izlaganje, Tosi je predstavio institucije koje su zadužene za zaštitu žrtava diskriminacije u Luksemburgu I način kako se do njih dolazi.
Završna riječ na konferenciji pripala je predsjedniku Nacionalnog vijeća za strance Muniru Ramdedoviću, koji je govorio o ulozi Nacionalnog vijeća u odnosu na pitanja od značaja za strance, sa naglaskom na temi diskriminacije na random mjestu. Predsjednik Vijeća se osvrnuo i na ostale uglavnom statusne situacije sa kojima se susreću stranci tokom njihovog boravka u Luksemburgu. On je naglasio kontinuiranu podršku koju Vijeće pruža strancima i iseljenicima olakšavajući im prilagođavanje i integraciju u moderno luksemburško društvo. Isto tako, naglasio da je diskriminacija itekako pristuna, čak i u modernom društvu kakvo je Luksemburg. Nacionalno vijeće, sastavljeno od predstavnika svih stranaca, daće svoje mišljenje u narednom periodu po ovom pitanju.
Ramdedović je naglasio da će se Nacionalno vijeće u budućnosti zalagati za prava stranaca, a posebno prava naših građana sa Balkana. Na tom polju, Vijeće je već napravilo ozbiljan napredak. Naime, u toku ove godine, Vijeće je izdalo više mišljenja i preporuka o promjeni zakonske legislative u pogledu poboljšanja statusa stranaca (porijeklom van EU) u Luksemburgu. Jedan od tih predloga tiče se ukidanje uslova boravka od 5 godina u Luksemburgu za sticanje mogućnosti glasanja na opštinskim izborima, koji je i usvojen. Drugi predlog sastoji se u ukidanju potrebe dobijanja radne dozvole za one koji su boravak u Luksemburgu dobili putem procedure spajanja porodice, koji je u razmatranju. Osim toga, Vijeće radi na sastavljanju predloga za olakšavanje pristupa školovanju za novopridošle učenike.
Osim toga, konferenciji su prisustvovala dva bivša predsjednika Nacionalnog vijeća za strance koje je aktuelni predsjednik srdačno pozdravio. Među prisutnima bio je prvi predsjednik Vijeća, Francis Delaporte, koji trenutno obnaša funkciju predsjednika Administrativnog suda u Luksemburgu. Osim njega, na konferenciji je bio i direktni prethodnik gospodina Munira Ramdedovića, gospodin Franco Avena, penzionisani italijanski izaslanik pri Evropskoj komisiji.
Na kraju, predsjednik Ramdedović je naglasio da će Vijeće nastaviti da se bori na polju smanjenja diskriminacija i poboljšanja statusa stranaca u Luksemburgu.
Ove edukativne i korisne teme koje su obrađene na konferenciji naišle su na interesovanje prisutnih kojima je, na kraju omogućeno da učestvuju u diskusiji postavljajući pitanja nekom od prisutnih učesnika kako bi dobili potrebne informacije.
Ekipa Radija Petnjica posjetila je najpoznatiju građevinu, a možda i najstariju u Bihoru- to je Kula Kršića, koja se nalazi u Radmancima.
Kula Kršića je nekada bilo mjesto odakle se upravljalo opštinom Petnjica, mjesto okupljanja, mjesto donošenja značajnih odluka za ovaj kraj, a sada je pretvorena u ruinu i prepuštena zubu vremena, iako je možda to najmanje zaslužila.
Iako se grade da nadžive svoje graditelje, ako ljudska ruka ne pomogne, vrijeme učini svoje i kuće brzo nestaju.
Kula Kršića je primjer kako se neodgovorno postupa prema kulturnim spomenicima i građevinama, koje su u našoj istoriji bile od velikog značaja za ovaj kraj. Građena je davne 1924. godine, jedinstvena je na ovim prostorima, predstavlja arhitektonsko čudo, pa je kao takva zaslužila da se bolje odnosimo prema njoj i poklonimo joj makar renoviranje i tako sačuvamo od zaborava.
Porodica Kršić, u čijem je vlasništvu bila Kula, prije nekoliko godina prepustila je Opštini Petnjica da vodi brigu i renovira Kulu Kršića, kako bi zadržala svoj jedinstveni izgled. No, iako najavljena prije dvije godine, restauracija nije realizovana, a Kula svakim danom sve više i više propada.
Odoljela je velikim napadima, kojima je bila izložena za vrijeme II svjetskog rata. Međutim, sada je došla u situaciju da zubu vremena ne može da odoli. Izgleda da više nema snage da stoji čvrsto na svojim temeljima.
Na ovu temu smo razgovarali sa prof. Nihadom Kršićem i građanskim aktivistom ef Mirsadom Hadrovićem, koji su saglasni da renoviranje ovog objekta mora otpočeti što prije, jer ukoliko nešto ne preduzmemo, epilog će biti katastrofalan-izgubiće se jedini istorijski spomenik ovakvog tipa u Petnjici.
Hadrović je za naš portal kazao da ova Kula predstavlja suvenir Bihora, kao i to da postoji interesovanje od dijaspore da se kula rekonstruiše, ali da je potreban neko ko će voditi cijeli projekat.
“Zato smo tu da predstavimo široj javnosti u kakvom stanju se danas nalazi kula i da preduzmemo nešto da je sačuvamo. Hvala Radiju Petnjica što uvijek prepozna definitivno sve ono što je korisno za Bihor, a mi smo tu da podržimo. Nadam se da ćemo i u široj javnosti pronaći podršku. Poenta je da se odmah preduzmu konkretni koraci. Porodica Kršić je ustupila Kulu na određeni vremenski period Opštini Petnjica da je sačuva od propadanja. Od tada, porodica ne ulaže, jer je dala drugom obavezu i odgovornost, a opština opet ništa ne radi. E, sada smo mi tu, građanski aktivisti. Kao Bihorca, mene interesuje u kakvom je stanju i hoće li se nešto raditi? E zato smo tu da znamo i ako se bude nesto dešavalo, pomoći ćemo. U kontaktu smo sa dijasporom i iskazali su jaku želju i volju da ulože i rekonstruišu Kulu, samo je potreban neko ko će da vodi projekat. Nadam se da će ovo zainteresovati javnost. Hajde da krenemo u rekonstrukciju. Ako ne stignemo ove jeseni, neka to bude na proljeće naredne godine. Mi bihorci ne bismo smjeli da čekamo da se pred našim očima Kula Kršića uruši”, jasan je Hadrović.
Nihad Kršić je saopštio da je Kula od velikog značaja za ovaj kraj i podsjetio da je građena od 1924. do 1927. godine, kada je i useljena.
“To je bila porodična kuća u kojoj su živjeli tadašnji predsjednik opštine Galjan Kršić, a kasnije Šefkija Kršić, dakle objekat koji je iznjedrio prvake i voditelje. U Kuli su se donosile važne odluke, klanjali su se Ramazani, mevludi, tako da je to bilo mjesto koje je okupljalo širu Bihorsku javnost, ljude koji su išli u mirovne misije. Tu su donešene i ključne odluke oko odbrane. Kula je bila izložena velikim napadima za vrijeme II svjetskog rata i sve je to odoljela. Međutim, sada smo došli u situaciju da zubu vremena ne može da odoli. Interesovanje od porodice u jednom trenutku je posustalo, ali je porodica odlučila da pokloni taj objekat opštini s ciljem da se od nje napravi spomenik, muzej ili neka vrstu kulturno-istorijskog spomenika. To je bilo prije dvije godine, ali evo da sada nista nije preduzeto. Ja sam i tada, kao član porodice bio protiv toga, jer sam i tada znao i nijesam imao povjerenja u opštinske vlasti, vjerovao sam da neće ništa preduzeti i evo, nakon toliko vremena se potvrđuje da sam u tom dijelu bio u pravu. Ako se nešto preduzme i uradi, onda će i ovaj dio porodice biti vjerovatno u pravu, ako doživi taj epilog priče da bude pretvorena u kulturno-istorijski spomenik”, zaključio je Kršić.
E. B.
Predlogom zaključka poslanika dr Albina Ćemana u budžetu Crne Gore, obezbijeđena sredstva za nabavku terenskog vozila za potrebe jedinice za Hitnu medicinsku pomoć u Petnjici.
Skupština Crne Gore, je na sjednici Desetog vanrednog zasijedanja, održanoj 29.septembra 2022.godine, izglasala Predlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o budžetu Crne Gore za 2022.godine.
Potpredsjednik i poslanik Demokratske Crne Gore, dr Albin Ćeman, podnio je Predlog zaključka kojim je tražio da se u Predlogu zakona o izmjenama i dopuni Zakona o budžetu za ovu godinu obezbijede sredstva za nabavku terenskog vozila za potrebe jedinice za Hitnu medicinsku pomoć u Petnjici.
Dr Albin Ćeman je je iskazao zadovoljstvo što je njegov Predlog zaključka usvojen i čestitao sugrađankama i sugrađanima.
Poslije otvaranja Jedinice za HMP Petnjica prošle godine, ovo je još jedan korak u poboljšanju zdravstvene zaštite u našoj opštini.
Sajam poljoprivrede i domaće radinosti u Petnjici okupio je učesnike iz 9 opština sa sjevera Crne Gore, kao i centralnog i južnog dijela zemlje, kao i brojne učesnike iz zemalja regiona.
Sajam je zabilježio veliku posjećenost, uz rekordnan broj izlagača.
Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević je uručio nagrade najboljim poljoprivrednim proizvođačima. Novčane nagrade je obezbijedila Fondacija “Čovjek ne umire“ Ćamil Ramdedović.
Proizvodnja sira:
Zlatna plaketa – Stanković Milonja
Srebrna plaketa – Seosko domaćinstvo Đuđ
Bronzana plaketa – Vuković Dragana
Proizvodnja kajmaka:
Zlatna plaketa – Seosko domaćinstvo Đuđ
Srebrna plaketa – Veljić Sonja
Zlatna plaketa za proizvodnju Jarduma je takođe pripala Veljić Sonji.
Zlatna plaketa – Amar Muratović
Srebrna plaketa – Ajdarpašić Tufo
Bronzanu plaketu – Učenici SMŠ Petnjica
Proizvodnja povrća:
Zlatna plaketa – Muratović Mersada
Srebrna plaketa – Hdzibegović Refik
Bronzana plaketa – Simonović Sanja
Proizvodnja rakije:
Zlatna plaketa – Milačić Milovan
Srebrna plaketa – Đurković Dragan
Bronzana plaketa – Gurešić Krsto
Najbolji nagrađeni za proizvodnju meda:
Zlatna plaketa – Elić Radovan
Srebrna plaketa – Milija Madžgalj
Bronzana plaketa – Ćeman Avdurahman
Ručni radovi tkanje:
Zlatna plaketa – Udruženje vrijedne ruke Petnjica
Srebrna plaketa – Rašić Ifeta
Bronzana plaketa – Vuković Mira
Ručni radovi heklanje:
Zlatna plaketa – Aridi Erzana
Srebrna plaketa – RPU ,,Radmila Nedić“ PO Petnjica
Bronzana plaketa – Šukurica Samija
Ručnu radovi pletenje:
Zlatna plaketa – Dubak Dragana
Srebrna plaketa – Drndar Indira
Bronzana plaketa – Udruženje roditelja ,,OAZA“ BP
Oblast drvoprerade:
Zlatna plaketa – Raković Radosav
Srebrna plaketa – Islamović Sabit
Oblast ljekobilja:
Zlatna plaketa – Jasavić Almir
Srebrna plaketa – Erović Mersid
Za najbolji štand, zlatnu plaketu dobio je Kožar Tale.
U oblasti proizvodnje cvijeća:
Zlatna plaketa – Novović Cica
Srebrna plaketa – Agović Behrija
Za proizvodnju vina:
Zlatna plaketa – Tošić Vlado
U Petnjici je održan treći međunarodni, a 22. regionalni sajam poljoprivrede i domaće radinosti u saradnji sa Opštinom Petnjica, Turističkom organizacijom Petnjica, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva. Generalni pokrovitelji sajma su Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma i Fondacija ,,Čovjek ne umire“ Ćamil Ramdedović, koja je obezbijedila i novčane nagrade za najbolje proizvođače.
Tradicionalni 22. regionalni sajam je treću godinu međunarodnog karaktera i okuplja učesnike iz 9 opština sa sjevera Crne Gore, ali i centralnog i južnog dijela, kao i brojne učesnike iz zemalja regiona.
Ono po čemu će se ovaj sajam pamtiti jeste posjećenost, kao i rekordan broj učesnika koji premašuje brojku od 107 izlagača. Opština Petnjica juče je bila Centar kvalitetnih poljoprivrednih proizvoda, domaće hrane i domaće radinosti. Što je još jedan dokaz da ovaj sajam raste iz godine u godinu, što po kvalitetu proizvoda, što po broju učesnika.
Generalni direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević, u ime Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede se obratio prisutnima i proglasio sajam otvorenim.
,,Velika je radost, čast i zadovoljstvo što jedno ovakvo mjesto može da okupi veliki broj ljudi, koji su posvećeni kada je oblast poljoprivrede u pitanju. Teritorijalno, opština Petnjica predstavlja mjesto koje je bogom dano za bavljenje poljoprivredom, kako stočarstvom, tako i biljnom proizvodnjom i ti resursi su na široko poznati. To svjedoči i prisustvo ovolikog broja proizvođača i ovoliki asortiman zdravih proizvoda. Ono što bih istakao da treba da imamo na umu i da u budućnosti, kako lokalna samouprava, tako i Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede i država Crna Gora iskoristi ove resurse za proizvodnju hrane. Takođe bih istakao da usvajanjem IPARD tri programa poseban fokus treba da bude razvoj putne infrastrukture na ovom prostoru i da svaka kuća i svaki poljoprivredni proizvođač ima dostojne uslove za bavljenje poljoprivredom, a sve sa ciljem da razvijemo ovaj kraj onako kako mu dolikuje. Želim na kraju sve da vas pozdravim i proglasim ovaj sajam otvorenim i da on traje, ne samo dvije decenije, nego da to bude mnogo više”, saopštio je Cimbaljević.
U ime organizatora prisutnima se obratila Sabaheta Novalić, zahvalila se u ime organizatora i kazala da bi sve ove aktivnosti bilo nemoguće organizovati bez pomoći državnih institucija i prijatelja sajma.
,,Mi kao organizatori ovog regionalnog tradicionalnog i međunarodnog sajma, radimo sve na očuvanju svih poljoprivrednih potencijala i promociji zdrave ekološke hrane, kao i domaće radinosti, a sve u cilju da unaprijedimo poljoprivredu u ruralnim sredinama, iskoristimo sve potencijale, ne samo u Petnjici, već na čitavom sjeveru, odnosno čitavom području Crne Gore, a sve pod sloganom “Zdravo sa sjevera, a dobro iz Crne Gore“. Ovo je 22. regionalni, a treći međunarodni sajam koji se održava na sjeveru Crne Gore i jedini ovakvog karaktera, što daje dodatan doprinos u podizanju kvaliteta poljoprivrednih proizvoda i standarda. Ovi naši proizvodi su prepoznatljivi širom Crne Gore i državama okruženja, jer imaju svoj brend, gdje se mogu plasirati i na evropskom tržištu. Na ovoj sajmu učestvuje veliki broj učesnika iz 10 opština sa sjevera, centralnog i južnog dijela, kao i zemalja okruženja”.
Predsjednik opštine Samir Agović je kazao da mu predstavlja čast i zadovoljstvo što je u prilici da pozdravi prisutne u ime lokalne samouprave i u svoje lično ime i čestita im na ovoj predivnoj manifestaciji.
“Drago mi je što već duže od dvije decenije ovaj sajam okuplja veliki broj izlagača i što iz godine u godinu raste broj prisutnih izlagača i broj posjetioca. Čini mi posebno zadovoljstvo što smo kao domaćini prepoznali da ovu manifestaciju treba da podržimo i održavamo od našeg osnivanja. Danas svjedočimo da je jesen bogata, da su vrijedne ruke radile odgovorno i vrijedno i da smo upravo zahvaljujući tome i našim domaćinima danas ovde sa velikim brojem poljoprivrednih proizvoda, koji su zdravi, koji su ekološki. Moramo sve više shvatati da je poljoprivreda jedini način da se održimo na ovim prostorima i da je jedini način da se uveća ekonomski kapacitet naših domaćina. Mi sa nivoa lokalne samouprave činimo sve da stvorimo najprije dobre uslove i to činimo u kontinuitetu, brojni kilometri asfalta su iza nas, brojni vodovodi smo riješili i time želimo da pomognemo našim ljudima da imaju najbolje uslove na svojim gazdinstvima. To je ono što pružamo sa nivao lokalne samouprave, i ne samo to, već pomažemo našim ljudima kroz razne podsticajne mjere. Ova manifestacija nas obavezuje da budemo još odgovorniji, još bliži sa vama i neka ovaj dan i naredni bude berićeta i sreće. Jedino sa zdravom hranom i kvalitetnim proizvodima možemo da budemo konkuretni. Zajedno možemo mnogo toga više i mnogo toga odgovornije i u to ime svaka čast svima i gledamo se naredne godine“, zaključio je Agović.
Na kraju manifestacije, Cimbaljević je uručio nagrade najboljim poljoprivrednim proizvođačima, koje je obezbijedila Fondacija ,,Čovjek ne umire“ Ćamil Ramdedović.
Moderator sajma u Petnjici bila je Gorica Ćulafić. U zabavnom dijelu programa nastupili su najmlađi članovi KUD-a “Duga“ iz Berana.
E. B.
U Petnjici su jutros počeli Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2022”, koji će trajati dva dana.
Organizatori su Mreža nevladinih organizacija u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, opštinom Petnjica i TO Petnjica.
ERIS BABAČIĆ
Uskoro opširnije….
Policija je kaznila D. M. (21) iz Petnjice novčanom kaznom u iznosu od 950 eura zbog prekoračenja brzine i preticanja na punoj liniji na magistralnom putu Podgorica – Bar.
“D.M. (2001) iz Petnjice, po zakonskoj kategoriji ‘mladi vozač’ vozio je brzinom od 177 km/ h na magistralnom putu Podgorica – Bar, u mjestu Sozina, a na dijelu puta gdje je ograničenje brzine 80 km/h”, saopštio je predsjednik Suda za prekršaje u Budvi Marko Đukanović.
D.M je zatečen kako pretiče preko pune linije.
“Nakon sprovođenja u sud, dežurni sudija odjeljenja u Baru Alija Musličić mu je u hitnom postupku izrekao novčanu kaznu u iznosu od 950 eura. Izrečena mu je i zabrana upravljanja vozilima B kategorije u trajanju od osam mjeseci, kao i maksimalan broj kaznenih bodova”, zaključili su iz budvanskog suda.
Sjutra u Petnjici počinje jesenji poljoprivredni sajam.
Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2022” održaće se 7. i 8. oktobra 2022. godine u Petnjici sa početkom u 09.00h.
U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, opštinom Petnjica i TO Petnjica, organizatori Mreže nevladinih organizacija iz Petnjice pozivaju učesnike da svoje proizvode i radinosti prijave na brojeve telefona:
