Reagovanje nezavisnog odbornika Aldina Muratovića na tekst o vraćanju odborničkog mandata Adnana Muhovića prenosimo u cjelosti.
ALDIN MURATOVIĆ: NEKA JE HAIRLI TRGOVINA, SPP-U NIJE SMETALO KADA SAM DOŠAO SA MANDATOM
PETNJICA: MUHOVIĆ VRATIO ODBORNIČKI MANDAT SPP-U
Nezavisni odbornik u lokalnom parlamentu u Petnjici Adnan Muhović vratio je mandat SPP -u, partiji sa čije je liste i kandidovan za odbornika.
Kako je portalu Radija Petnjica rekao Muhović, razlog vraćanja mandata i odlazak iz lokalnog parlamenta je privatne prirode.
“U dužem narednom periodu neću biti u Crnoj Gori, te stoga smatram da nije svrsishodno držati mandat, a ne biti u državi”, rekao je kratko Muhović.
Prema infomacijama našeg portala njega će zamijeniti Binela Hodžić. Osim predsjednika OO SPP Petnjica Almira Muratovića, u parlamentu je i Aldin Muratović koji je napustio SPP i djeluje kao nezavisni odbornik.
Iz SPP Petnjica očekuju da i Aldin Muratović vrati mandat, s obzirom da partija sa kojom trenutno tijesno sarađuje “Pokret Evropa sad” insistira na pravednosti u tom pogledu, tražeći od poslanica Ćinćur i Pejović da vrate poslaničke mandate, jer djeluju mimo partijskih direktiva.
Uz to i bivši predsjednik SPP-a Seid Hadžić je poslanik sa liste PES-a, iako je taj mandat, prema ranijem dogovoru, pripadao SPP-u.
Iz petnjičkog SPP-a pozdravljaju moralni čin Muhovića i nadaju se istom scenariju kad je riječ o mandatu Aldina Muratovića.
OSVRT NA KNJIGU ”VAKUFI U BERANAMA I PETNJICI”-MIRSADA HADROVIĆA
Piše: Božidar Proročić, književnik i publicista
Vakufi su vjerske zadužbine. Počeli su se osnivati na prostorima Zapadnog Balkana od početka XV veka pa do danas. Osnivali su se u različite svrhe, a najviše za vjerske potrebe: podizanje džamija i vjerskih škola. Bili su česti slučajevi da se vakufi ustanovljuju i za socijalne svrhe: osnivanje konačišta i kuhinja za putnike, siromašne i učenike, građenje javnih kupatila, mostova, sahat–kula, vodovoda i česama. Bilo je slučajeva da se vakufi osnivaju i u privredne svrhe: građenje hanova, tržnica, trgovačkih i zanatskih radionica i stambenih zgrada. Vakufi su još od prvih vjekova islama bili ne samo još jedan način na koji su muslimani iskazivali svoju odanost Allahu nego i način na koji su svjedočili svoju predanost idejama zajedničkog dobra i društvene odgovornosti. Ali vakufi su više nego i jedna druga islamska institucija u muslimanskoj civilizaciji doprinijeli afirmaciji ideala slobode kako među pojedincima tako i kolektivu. Istaknuti bošnjački autor i poslenik kulture, Mirsad Hadrović, priredio je drugo dopunjeno vrijedno izdanje monografije: “Vakufi u Beranama i Petnjici“. Sama monografija je vrijedno i brižljivo pripremljena i sadrži mnogo dragocjenih, istorijskih i arhivskih podataka, u kojima je na ozbiljan i studiozan način predstavljena uloga vakufa u Beranama i Petnjici. Autor nam na samom početku predstavlja ulogu, značaj i porijeklo vakufa. Pored toga, hronološkim redom, mogu slobodno reći, oblikuje jednu svojevrsnu studiju u kojoj se trudio da pored geografskih i istorijskih aspekata dvije opštine objasni ulogu i značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta. Sveta knjiga Kuran nas uči: “One koji budu vjerovali i činili dobra djela, smjestićemo u džennetske odaje, ispred kojih će rijeke teći, u kojima će vječno boraviti. Kako će divna biti nagrada onima koji su se trudili. “ Upravo ovim riječima bih opisao dosadašnji doprinos efendije Mirsada Hadrovića kulturi, književnosti, naciji, vjeri i identitetu. Poseban doprinos ovoj itekako značajnoj knjizi i tematici, za koju je veoma važno da bude predstavljena široj javnosti. U poređenju s autorskim knjigama slične tematike, ova knjiga sadrži nekoliko karakteristika koje je svrstavaju među izuzetno dobra ostvarenja iz islamske kulturne baštine u Crnoj Gori. Prepoznatljiva posebnost ove monografije ogleda se u tome što na realan način prikazuje pravo stanje vakufa na području dvije opštine od vremena njihovog osnivanja, pa sve do danas.
Ova vrijedna monografija je svjedočanstvo da su vakufi uklopljeni u bošnjačko-islamske temelje i da su kao takvi doprinijeli razvoju društvenog i kulturnog života u krajevima đe se nalaze. Duševnost, ili ti merhamet, ukazuje na to da su pojedinci dobrotom stvarali vakufe ne samo na području Berana i Petnjice, već i u Crnoj Gori, te da su kao takvi imali plodno tlo za svoj razvoj. U mnogim opštinama gdje su živjeli pripadnici islama postojao je hajrat i mnogi vakufi. Ne smijemo zanemariti činjenicu da je Hadrović na poseban način predstavio stanje vakufa, koje je složenije od uobičajenog pojednostavljenog opažanja o vakufima. Govoriti o vakufima podrazumijeva poznavanje političke, pravne, kulturne i vjerske stvarnosti Bošnjaka na ovim prostorima. Sam autor se potrudio da gotovo sve vakufe predstavi i publikuje koristeći relevantne i pouzdane istorijske izvore i podatke. Bošnjaci su, bez obzira na različite političke i društvene sisteme i okolnosti, nikada nisu prestali sa uvakufljavanjem. Njih, kao i njihove prethodnike, kao i današnje vakife, odlikuje dobročinstvo i dalekovidost. Sama monografija sadrži vrijednu foto-dokumentaciju u boji, koju prate odgovarajući natpisi. Takođe, autor ukazuje i na zapuštenost vakufa i vjerskih objekata od strane opštine Berane, koja se kroz svoju istoriju nije mnogo trudila da barem neke od navedenih vakufa i vjerskih objekata trajno zaštiti od propadnja, nestajanja i nažalost ne tako rijetkog uništenja.
Mirsad Hadrović se potrudio da precizno i studiozno prezentuje veliki broj podataka i istorijskih činjenica, koristeći dostupne vjerodostojne izvore, kako bi adekvatno obradio ovu tematiku. Drugo dopunjeno izdanje nastalo je iz potrebe da se upotpune pojedini podaci i činjenice kako bi se stvorila kompletnija slika o svemu. Nažalost, sudbina vakufa često prati i sudbinu muslimana. Hadrović u drugom dopunjenom izdanju koje je nastalo deset godina nakon prvog obrađuje sljhedeće teme: Pojam i porijelo vakufa; Vakufska uprava; Svrha vakufa; Vrste vakufa; Srf-vakufi; Evladijet vakufi; Geografsko-istorijski prikaz opštine Berane; Gradske džamije u Beranama; Čarši džamija; Harem džamija; Gradska džamija; Svršenici vjerskih škola u Beranama; Ostala vakufska imovina u Beranama; Vkufska imovina u gradu; Mesdžid u Beranama; Mehćema u centru Berana; Vakufsko zemljište u gradu; Imamske kuće; Muslimanska groblja u Beranama; Groblje Garčevića na Polici; Geografsko-istorijski prikaz opštine Petnjica; Džamije u opštini Petnjica; Džamija u Petnjici; Džamija u Vrbici; Džamija u Trpezima; Džamija u selu Bor; Džamija u Dobrodolima; Džamija na Savinom boru-Sandžak džamija; Džamija na Murovcu; Džamija u Šabotića-Tucanje; Džamija u Skenderskoj Kalici: Džamija u Ramdedovića-Lagatore; Svršenici vjerskih škola iz Petnjice; Ostala vakufska imovina u Petnjici; Imamske kuće; Gasulhana u Vrševu; Faktori koji su uticali na loše stanje vakufa u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama i Petnjici; Hajrat vode u Beranama; Hajrat vode u Petnjici; Hajrat mostovi; Gasulhane u opštini Petnjica; Značaj vakufa u očuvanju vjerskog i nacionalnog identiteta; Uloga vakufa u očuvanju nacionalnog identiteta.
Mirsad Hadrović je ovom vrijednom monografijom “Vakufi u Beranama i Petnjici“ koja je doživjela svoje drugo dopunjeno izdanje umnogome upotpunio razvoj, značaj i ulogu vakufa i u savremenim društvenim i istorijskim oklonostima i na to mu treba odati zasluženo priznanje i poštovanje. Pored toga Hadrović kao intelektualac ovaj plemeniti i složeni zadatak, pisanja i priređivanja ove vrijedne monografije ustvari, predstavlja sa maksimalnom tolerancijom, ali i ozbiljnošću argumenata djelujući u skladu sa pozitivnim normama savremenog društva. Na kraju završiću svoj prikaz monografije “Vakufi u Beranama i Petnjici“ riječima Džima Roma američkog pisca čija misao glasi: ,, Razlika između onoga što ste danas i onoga što ćete biti za pet godina zavisiće od kvaliteta knjiga koje budete pročitali.“
ESAD KOČAN – NOVINARSTVO, BORBA ZA MEDIJE I IDENTITET U SAVREMENOM DRUŠTVU
Piše Božidar Proročić, književnik i publicista
Čudan je taj Bihor je zaista jedan čudesan prostor koji je dao mnoge izuzetne ličnosti, a među njima i jednog Eșad Kočana, čiji je doprinos medijima, novinarstvu, književnosti i kulturi značajan i neosporno važan. Inspirisan Bihorom, Eșad Kočan je postao simbolom intelektualnog i umjetničkog izraza koji je obogatio književno-kulturnu scenu u Crnoj Gori Njegovo djelo i angažman u medijima i novinarstvu ostavljaju snažan utisak na crnogorsko društvo. Njegov novinarski angažman i komentari su poznati po dubokoj analizi i kritičkom pristupu, što je doprinijelo razumijevanju važnih društvenih i političkih pitanja i prilika u Crnoj Gori. Imao sam privilegiju da sretnem i upoznam Esada Kočana na promociji njegovih knjiga u Podgorici i provedem vrijeme u jednom kratkom razgovoru sa njim ali sasvim dovoljnim da ga lično doživim. Tokom tog susreta, bio sam duboko impresioniran njegovom strašću i posvećenošću novinarstvu, borbom za slobodu medija i istraživanjem identiteta u savremenom društvu u Crnoj Gori. Njegova duboka promišljanja prema ovim temama prožimala su svaki njegov korak i javni angažman. Pored ličnog iskustva, pažljivo sam pratio njegov rad tokom godina i bio impresioniran njegovom angažovanošću i profesionalizmu tokom duge i uspješne karijere. Ta karijera se razvijala u mnogim teškim i prelomnim vremenima, a Esad je ostao nepokolebljiv u svojoj posvećenosti principima slobode medija i razumijevanja identiteta. Njegov doprinos savremenom društvu inspiracija je mnogima, a njegova posvećenost ostavlja trajni trag u novinarstvu i proučavanju identiteta. O svom prijatelju Atvija Kerović je zapisao: ,,Posjetivši zgodnom prilikom Bihor i prelijepo Godočelje, veliki crnogorski pjesnik Mladen Lompar egzaltirano je uskliknuo: Jednom se ovdje morao roditi jedan Esad Kočan. Godočelje nam je dalo Esada Kočana, a Esad nam je i ovom knjigom (Naša Rijeka (Almanah, Podgorica 2023). darovao (otkrio) magiju svog zavičaja, koju je samo on mogao odnijeti u svijet i neokrznutu sačuvati u svakoj svojoj pori.“
Svojim istraživanjima i novinarskim radom, Esad Kočan otvara mnoga važna pitanja o ulozi medija u oblikovanju društvenih percepcija i obaračunava se s izazovima koji su povezani s medijskim slobodama. Njegova predanost borbi za slobodu medija naišla je na odobravanje i podršku mnogih kolega novinara i aktivista širom regiona svih ovih decenija. No, Kočanova djela i razmišljanja također sežu dalje od novinarstva i medijskih pitanja. Njegovo istraživanje identiteta, posebno u kontekstu manjebrojnih naroda, otvara važne razgovore o kulturnoj različitosti i suživotu u savremenom društvu. Esad Kočan je primjer kako pojedinac može ostaviti značajan trag u raznim sferama djelovanja, od novinarstva do borbe za slobodu medija i promocije razumijevanja i poštovanja različitih identiteta. Njegova predanost i posvećenost svjetlim stazama vode nas prema pravednijem i boljem društvu. Veliki pisac, pjesnik i novinar Džordž Orvel (1903-1950) lijepo je zapisao: ,,Novinari su čuvari svjetla. U svijetu tame i nepravde, oni donose istinu i objašnjenje.“ Ovim riječima bih najbolje opisao Esada Kočana. Kroz svoje novinarske članke i aktivizam, Esad Kočan je aktivno istupao protiv nacionalističke retorike, velikosrspkih nacionalista podstitičući otvorenu i inkluzivnu društvenu atmosferu. To je, u ondašnjim dešavanjima s kraja osamdesetih, i tokom devedesetih ali i kasnije imalo itekako visoku cijenu. Esad Kočan, istaknuti intelektualac, novinar i borac za ljudska prava, dao je značajan doprinos u suočavanju s ratom i ratnom retorikom. Početkom devedesetih, u tim lomnim godinama, prihvatio se uloge osnivača i jednog od dugogodišnjih urednika nedeljnika “Monitor“, koji je bio prepoznat kao antiratni nedjeljnik na prostorima Zapadnog Balkana. U tom okrutnom okruženju obilježenom etničkim čišćenjem, progonima, ratovima i stradanjima Muslimana-Bošnjaka, ali i drugih naroda, on nikada se s tim nije mirio. Njegova posvećenost politici mira i razumijevanja tokom turbulentnih vremena, posebno na Balkanu, čini ga izuzetnom osobom u podršci veličanstvenim idejama kakve su humanizam i suživot.
Esad Kočan se istaknuo ne samo kao novinar koji je izvještavao o događajima, već je postavljao visoke etičke standarde u novinarstvu. Njegova etička načela i profesionalizam čine ga istinskim etičarem u svijetu novinarstva. Jedno od njegovih temeljnih etičkih načela bilo je unapređenje istine i odgovornosti u novinarstvu. Bez obzira na izazove s kojima se suočavao, Esad j uvijek teži tačnom prezentovanju činjenica. Njegova posvećenost istini dovela je do toga da bude prepoznat kao novinar od povjerenja, a njegovi autorski tekstovi su često služili kao primjer kako novinarstvo treba izgledati. Zahvaljujući svom izvanrednom profesionalnom pristupu, Esad Kočan je zaslužio mnoge nagrade i priznanja. No, on nije ostao zatvoren za poglede drugih i drugačijih. Umjesto toga, odlučio je podijeliti svoja bogata iskustva i znanje s budućim generacijama. Njegova posvećenost prema novinarstvu i borba za etičke principe nisu samo rezultirali sopstvenim uspjehom, već su također poslužili kao izvor inspiracije za mlade novinare i studente. Kroz svoja predavanje i mentorski rad, Esad je prenosio svoj lični pogled prema istini i odgovornosti u novinarstvu, postavljajući temelje za buduće generacije novinara. Njegova predanost promociji profesionalnih i etičkih standarda ostavlja dubok i trajan uticaj na novinarsku zajednicu Još jedno bitno etičko načelo koje je Esad Kočan posebno isticao bilo je poštovanje ljudskog dostojanstva. Njegovi autorski tekstovi o ljudskim pravima i nepravdama često su dali glas onima koji su bili marginalizovani, poraženi i zanemareni. Njegov aktivni društveni rad posebno ističe važnost empatije i razumijevanja prema onima koji pate. Njegova hrabrost u suočavanju s prijetnjama i pritiscima kako bi sačuvao nezavisnost novinarstva je primjer za mnoge druge novinare. Njegova predanost slobodi medija je duboko ukorijenjena u njegovoj etici. I kada je bio napadnut branio je dignitet svoje profesije. Kroz svoje etičke i etničke principe, Esad Kočan je postavio visoke standarde za novinarstvo. Njegov rad podsjeća nas da novinari nisu samo puki posmatrači u društvu već i čuvari istine i ljudskog dostojanstva. Esad Kočan je svojim radom dokazao da pojedinac može imati snažan uticaj na očuvanje nacionalnog identiteta i unaprijeđenje razumijevanja među različitim narodima. Njegova posvećenost ostaje inspiracija onima koji teže očuvanju kulture i identiteta, uprkos izazovima i sukobima koji su, nažalost, sve češći u surovoj crnogorskoj stvarnosti i zbilji. Sve što ostane zapisano u riječima često je ograničeno, ali to nas samo više podsjeća na neograničenost i obavezu onoga što nisam uspio do kraja reći. Ono što ostaje neizrečeno često je šire i dublje od onoga što sam mogao zapisati i reći, kao da postoji beskrajna dubina onoga što nije rečeno! Esej o Esadu Kočanu završiću riječima Barbare Buš koja je to lijepo zapisala: ,,Veliki ljudi su oni koji su spremni da podijele svoju snagu s drugima.”
Iz bogate biografije Esada Kočana izdvajam:
Rođen je 1956. Gimnaziju je završio u Beranama. Filozofski fakultet, odsjek filozofija u Skoplju. Kao novinar počeo je raditi 1980. godine u listu Pobjeda, gdje je bio saradnik u unutrašnjo-
političkoj redakciji i slobodni reporter. Bio je zamjenik odgovornog urednika Informativno-političkog programa Televizije Crne Gore. Zbog suprostavljanja nacionalizmu i Miloševićevim mitingaškim pohodima po Crnoj Gori, s kolegama iz rukovodećeg tima televizije, nakon oktobarskog „događanja naroda“ 1988. godine u Podgorici, smijenjen je s mjesta urednika. Jedan je od osnivača crnogorskog nezavisnog nedjeljnika Monitor 1990. Član je njegove redakcije od prvog broja do danas. Nakon suspenzije na televiziji, zbog pisanja za taj antirežimski i antiratni nedjeljnik, napustio je TVCG i potpuno se posvetio Monitoru. Bio je odgovorni urednik Monitora tokom ratnih godina do sredine 1994. Od 2003. godine ponovo je glavni i odgovorni urednik ovog nedjeljnika.
Bio je prvi predsjednik Upravnog odbora Instituta za medije Crne Gore i član Savjeta Javnog servisa RTCG. Tekstovi su mu objavljivani i prenošeni u vodećim listovima u zemljama bivše Jugoslavije, kao i u stranim analitičkim revijama posvećenim zbivanjima na Balkanu. Kao gost, držao je predavanja o etici u novinarstvu i savremenim profesionalnim standardima na univerzitetima u zemlji i inostranstvu. Predavao je u školama novinarstva, koje je u Crnoj Gori organizovala Alternativna informativna mreža (AIM). Bio je član stalnog kora predavača Instituta za medije Crne Gore. U okviru programa koji organizuje Internacionalni centar za novinarstvo u Vašingtonu završio je 2002. godine u Vašingtonu i Njujorku specijallizaciju koja obuhvata izučavanje profesionalnih normi u savremenom novinarstvu i metodologuiu obuke novinara. Završio je i obuku za predavača Danske škole novinarstva. Dobitnik je međunarodne Nagrade Duško Kondor za afirmaciju građanske hrabrosti koju dodjeljuje NVO GARIWO iz Sarajeva. Član je redakcije Almanaha od 2000. godine. Učestvovao je na mnogim njihovim promocijama, naročito u vrijeme akcije za povratak narodnog imena Bošnjak. Objavio je knjige: Obale nema (Vijesti, Podgorica 2012), Znali ste (Almanah, Podgorica 2012), Iza prašine (Almanah, Podgorica 2016) i Naša Rijeka (Almanah, Podgorica 2023).
MEĐUNARODNA SMOTRA FOLKLORA U PETNJICI
JU Centar za kulturu Petnjica i KUD ,,Bihor” u subotu 14.10. 2023. sa početkom od 17:00h organizuju ,,IX Međunarodnu smotru folklora, Petnjica 2023”
U BKC “SANDŽAK” PROMOCIJA MONOGRAFIJE “OD BEŠIKE DO KABURA – ŽIVOT I OBIČAJI BOŠNJAKA”
U sali Bošnjačkog kulturnog centra Sandžak u Petnjici, 16. 10. ove godine održaće se promocija monografije “Od bešike do kabura – život i običaju Bošnjaka” autora Latifa Adrovića.
O knjizi će govoriti književnici Braho Adrović i Adem Ado Softić kao i autor Latif Adrović Starkin.
Pokrovitelj promocije je Uprava za saradnju sa dijsporom – iseljenicima Crne Gore, a početak je zakazan za 18 časova.
Promocija knjjige u Bijelom Polju zakazana je za dan ranije, u sali Centra za kulturu sa početkom u 18 časova.
JOŠ JEDAN USPJEH RAMDEDOVIĆA NA SPECIJALNOJ OLIMPIJADI
Na 16. nacionalnim igrama Specijalne olimpijade Crne Gore, koje su od 2. do 4. oktobra, održane u Nikšiću, članovi Specijalne olimpijade iz Berana osvojili su osam medalja.
Po četiri medalje osvojili su Miloš Đurišić i Denis Ramdedović, članovi Specijalne Olimpijade iz Berana.
Denis je nastavio da niže uspjehe na takmičenjima širom Crne Gore. On je jedini predstavnik Petnjice na ovim takmičenjima. Kazao je za naš portal da je zadovoljan samom organizacijom i da je na sportskom takmičenju učestvovalo preko 150 takmičara.
Denis Ramdedović je došao do zlata u bacanju kugle u drugoj diviziji. U istoj diviziji, u boćanju i inkluzivnom fudbalu je bio srebrni, dok je bronzanu medalju osvojio u skoku u dalj (1. divizija).
ERIS BABAČIĆ
PORODIČNI KARAVAN U SUBOTU U PETNJICI I ROŽAJAMA
U subotu, 14. oktobra, domaćini Porodičnog karavana, koji već mjesec dana obilazi crnogorske opštine, biće opštine Petnjica i Gusinje.
Roditelji iz ova dva grada imaće priliku da se tokom dvosatnog porodičnog događaja informišu o stavovima struke koji se tiču najvažnijih tema iz oblasti zdravlja djece, dok će za mališane biti organizovani veoma zanimljivi kreativno-edukativni i zabavni sadržaji.
Djeca jaslenog, preškolskog i školskog uzrasta uživaće u sadržajima koji su osmišljeni sa posebnom pažnjom, pa će imati priliku da, kroz igru i intraktivne aktivnosti, nauče nešto novo i zabave se sa vršnjacima i dječijim animatorima.
U Petnjici će događaj biti organizovan u Divan bašti, u terminu od 11 do 13 sati, nakon čega će se karavanski tim preseliti u Rožaje, gdje će se sa roditeljima i mališanima družiti na Gradskom trgu, u terminu od 16 do 18 sati.
U slučaju loših vremenskih prilika događaj će biti održan u prostorijama centara za kulturu Petnjica i Rožaje.
„Porodični karavan je divna prilika da se upoznamo i razmjenimo iskustva sa roditeljima iz svih gradova Crne Gore, nudeći im pregršt korisnih, provjerenih informacija, ali i zabave koja se pamti. Upravo zato pozivamo roditelje iz Petnjice i Rožaja da nam se pridruže u subotu. Obećavamo dva kvalitetno provedena sata, uz uživanje u kvalitetnim i korisnim sadržajima“ poručuju iz Udruženja.
Porodični karavan dio je projekta koji udruženje Roditelji realizuje u saradnji sa UNICEF-om, a uz finansijsku podršku Delegacije Evropske unije u Crnoj Gori.
Cilj aktivnosti koje se sprovode tokom Porodičnog karavana je uključivanje i osnaživanje lokalnih zajednica da obezbijede uslove neophodne za optimalan rast i razvoj djece. U toku obilazaka gradova realizuje se nekoliko različitih tematskih aktivnosti koje doprinose boljem informisanju roditelja o važnim temama koje se odnose na rast i razvoj djece kao što su dojenje, ishrana, vakcinacija, fizička aktivnost, značaj kontakta, igre i ograničavanja upotrebe tehnoloških sredstava koja nijesu namjenjena djeci.
U toku dvosatne posjete Karavana roditeljima su na raspolaganju ljekari Instituta za javno zdravlje i lokalnih Domova zdravlja za sva pitanja i nedoumice na gore navedene teme.
Za djecu i roditelje se organizuju i radionice i animatorske tačke, pa mališani imaju priliku da uposle prstiće kroz kreativno izražavanje, koristeći papir u boji, flomastere, makazice… Eduko školica je zadužena za učenje kroz igru sa ciljem da se prikaže kako metodom fine motorike djeca razvijaju pažnju, koncentraciju, logiku, pri tom se kroz plasirani materijal upoznaju sa bojama, oblicima, životinjama, slovima, brojevima. Dio karavanskog tima čine i animatori Rent a party. Poseban kutak je opremljen didaktičkim kockama i Sova igračkama koje su posebno dizajnirane za mlađu djecu, u cilju razvoja spretnosti, logike, krupne i fine motorike.
Karavan je do sada posjetio roditelje i djecu u Šavniku, Žabljaku, Nikšiću, Plužinama, Kolašinu, Mojkovcu, Pljevljima, Bijelom Polju, Andrijevici i Beranama, Plavu i Gusinju, a do 25. novembra će obići sve gradove u Crnoj Gori.
ERIS BABAČIĆ
ĆERIM MUHOVIĆ BEZ VODE OD DEVEDESETIH ZBOG GREŠKE ODBORA, PRAVDU ĆE TRAŽITI NA SUDU
SAJAM POLJOPRIVREDE OBORIO SVE REKORDE I OŽIVIO PETNJICU (VIDEO I FOTO)
U Petnjici je održan četvrti međunarodni, a 23. regionalni sajam poljoprivrede i domaće radinosti u saradnji sa Opštinom Petnjica, Turističkom organizacijom Petnjica, Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva i Mreže nevladinih organizacija iz Petnjice.
O značaju sajma i uspjehu u organizacionom smislu, govori i posjećenost ovom sajmu, kao i to da je ove godine oboren rekord po broju izlagača, čak njih 110. To samo po sebi govori da je značaj ove manifestacije veoma važan, kako za Opštinu Petnjica, tako i za sve poljoprivredne proizvođače, govorio je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.
Jedna od organizatora Sabaheta Novalić je kazala da čine sve na očuvanju poljoprivrednih potencijala i promociji zdrave ekološke hrane, kao i proizvodnji i promociji domaće radinosti.
Tradicionalni 23. regionalni sajam je četvrtu godinu međunarodnog karaktera i okuplja učesnike iz opština sa sjevera Crne Gore, ali i centralnog i južnog dijela, kao i brojne učesnike iz zemalja regiona.
Organizatori su za izlagače sa najbolje ocijenjenim proizvodima stručnog žirija pripremili i vrijedne nagrade.
Za najbolji štand nagrađene su Esada i Drita Begović iz Tuzi
Prvu nagradu za proizvodnju sira dobila je Novka Vuković.
Sonja Veljić je odnijela prvu nagradu za jardum, a Andrijana Lekić za kajmak.
Po ocjeni žirija najbolje povrće izložila je Jovanka Babović, a voće Tufo Ajdarpašić.
Titula najboljeg u proizvodnji rakije pripala je Vujici Vukoviću.
Najbolje ocijenjeni med Raduna Došljaka.
Epitet najuspješnijeg iz oblasti ljekobilja pripao je Apoteci ljekovitog bilja iz Plava.
Nagrade su dodijeljene i izlagačima domaće radinosti, gdje je prvo mjesto u oblasti tkanja pripalo Ifeti Muratović.
Najbolje pletene radove izložila je Raza Bučan.
Ifeta Rašić primila je prvu nagradu za heklane radove.
Najbolji ocijenjeni učesnik iz oblasti drvoprerade je Milun Tomović.
Žiri je dodijelio i nagradu za najboljeg proizvođača cvijeća i to Behriji Agović.
Nagradu za inovativnu djelatnost dobio je Tale Kožar iz Petnjice.
Opširnije možete pogledati na našem YT kanalu.