DIJALOG – BALOTA: Negativni kontekst ”mješovitih” brakova je za vjernike direktno nevjerstvo, MUHOVIĆ: U Petnjici su se oduvijek osuđivali mješoviti brakovi

0

Govor mržnje predstavlja ozbiljnu opasnost za koheziju demokratskog društva, zaštitu ljudskih prava i vladavinu prava. Djelovanje protiv korišćenja govora mržnje trebalo bi da bude usmjereno na zaštitu pojedinaca i grupa, a ne određenih uvjerenja, ideologija ili vjeroispovesti.
Ograničenje vezano za govor mržnje ne smije se zloupotrebljavati da bi se ućutkale manjine i suzbila kritika zvanične politike, politička opozicija ili vjerska uverenja.
Specifikum Petnjice je to što je ona skoro jednonacionalna sredina, te stoga na mikro planu lišena javne verbalizacije stigmatizacije, mržnje, nerazumijevanja… Međutim, privredna i svaka druga nerazvijenost, uz siromaštvo, te pomanjkanje medijskog pluralizma u samoj opštini, uslovila je i manjak znanja i razumijevanja za druge etničke grupe sa kojima se, naravno, susrijeću.

Ideja je da osmišljavamo, kreiramo teme, tražimo sagovornike i pišemo tekstove koji bi skrenuli pažnju na navedene teme. Tekstovi sadrže razgovore sa dva sagovornika koji odgovoraju na pet pitanja. Ukrštanje  odgovora osvijetliće različite uglove, stavove i teme o kojima se razgovara.

 

Projekat “DIJALOG” podržalo je MINISTARSTVO KULTURE I MEDIJA CRNE GORE

 

 

Pred vama su Adis Balota, potpredsjednik SDP-a i Adnan Muhović, bivši predsjednik SO Petnjica, član predsjedništva BS i potpredsjednik SPP-a.

Kultura, običaji i tradicija su veoma važni za očuvanje posebnosti zajednice, naroda, nacije. Kako cijenite odnos prema tim kategorijama vrijednosti u zajednici kojoj pripadate?

ADIS BALOTA: Kulturna baština danas je pojam širokog spektra definicija. Predstavlja se kao nositelj identiteta ljudske zajednice, ali i kao važna karakteristika u prezentaciji nekoga kraja. U sredini u kojoj se ja nalazim, žive građani koji pripadaju različitim nacionalnim identititetima. Upravo, takvo bogatsvo različitih kultura, običaja i tradicija predstavljaja jedno neraskidivo jedinstvo, koje pruža veliko bogatsvo u načinu i obliku življenja u takvoj sredini. Iskustvo iz takve sredine, najbolje pokazuje da kultura ne može biti zatvorena u jednom nacionalnom ili državnom okviru, već se ista prožima kako među različitim nacionalnim identitetima, tako i između država regiona. Jasno je, da je upravo takvo širenje i prožimanje osnova za punu ljepotu zajedničkog življenja na jednom prostoru. Međutim, postoji i dalje veliki prostor za unapređenje, što je direktno uslovljeno kako obrazovnim sistemom, tako i izmjenama određenih zakonskih rješenja od države.

ADNAN MUHOVIĆ: Očuvanje vlastite kulture i tradicije je jedna od prvih barikada slobode. Očuvanje kulture sjećanja je vrlo važno za bošnjački narod koji je imao tešku i burnu istoriju. Uvijek govorim da Bošnjaci trebaju gledati na svijet ocima svoje kulture, da se njome ponose. Kada govorimo o odnosu zajednice prema ovim vrijednostima, reći ću da se ovdje u Bihoru dugo radilo i radi na asimilaciji i crnogorizaciji Bošnjaka, što je pogubno i za samu drzavu koja nikako da shvati da se ona najbolje čuva kroz njegovanje autentičnih kultura i interkulturalizam.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema principima islama koji propagiraju djelimično ili potpuno pokrivanje žena?

ADIS BALOTA: Lično, podržavam slobodu iskazivanja vjerskih, nacionalnih i ličnih uvjerenja svakog građanina koja su u okviru Zakona države. Iskazivanje takvih sloboda jeste ograničeno slobodama drugih sa kojima dijelimo isti egzistencijalni prostor. Zato, upoznavanje drugih i drugačijh jeste najbolji način za razumjevanje, kako vjerskih i nacionalnih tako i ličnih potreba.
Za mnoge u muslimanskom svetu pa i izvan njega hidžab već odavno nije samo odevni predmet, vće je u zadnje vrijepe postao i modni detalj (pr. Manekenka Halima Aden, koja na velika vrata otvara modne manifestacije i uvodi sasvim drugačiji pogled na modnu industriju). Jedni vide u njemu simbol podčinjenosti i bespravnosti, a drugi mogućnost da se izbegne nepotrebna pažnja i znak unutrašnje slobode. Podržavam nošenje Hidžaba kao lični izbor svake žene. U sredini u kojoj živim, postoji jedan značajan broj građana koji pripadaju drugim naconalnim i vjerskim grupama koji na neki način iskazuju, blago rečeno, nerazumjevanje za žene koje nose Hidžab. Međutim, u zadnje vrijeme, da li zbog većeg broja slučajeva takvih osoba koje se pojavljuju u javnosti i njihovom slobodnom kretanju, da li zbog veće informisanosti lokalne zajednice (preko društvenih mreža i portala), imam osjećaj da su takve osobe sve više i prihvaćene od sredine. Jasno je, da pokrivenost žena nije obelježje samo u islamu, već je to obelježje i kod hrišćana (pr. Časne sestre, monahinje itd…). Znači, opet je razlog ne znanje ili nepoznavanje različitosti i kulture drugih.

ADNAN MUHOVIĆ: Kao musliman, nikada ne preispitujem odredbe islama. Allah nam je naredio izvršavanje svega što je dobro za nas i zabranio nam izvršavanje svega što je loše za nas. Kod nas Bošnjaka se na ovim prostorima ukorijenilo ono što je dato u Kur'anu časnom i u običajima našeg časnog Poslanika a.s. I u Petnjici kao i u drugim Bošnjačkim i muslimanskim sredinama ima ljudi koji pod različitim uticajima različito i nažalost često pogrešno vide neke stvari. Meni lično, veoma je drago da vidim islamski propisno i lijepo odjevenu ženu. Islamski odjevena žena može biti veoma lijepo, s ukusom i moderno obučena. Allah kroz pokrivanje uljepšava vanjski i unutarnji izgled žene. S vana hidžab reflektira nevinost, čistoću, skromnost, stidljivost, mir, zadovoljstvo i pokornost našem Gospodaru.
Hidžab daje definiciju ženstvenosti. Muslimanka treba da bude aktivna, društveno angažovana, obrazovana, da radi na sebi i da unapređuje zajednicu u kojoj živi a ne zatvorena, zarobljena i obespravljena. Hidžab je kruna na glavi muslimanke. Njen ponos i dio njenog identiteta. Naravno, ženi se nikako ne smije ovo nametati ako sama ne želi. Ipak je ovo sredina u kojoj hidžab nije mnogo zastupljen.

Kakav je Vaš odnos i odnos sredine u kojoj živite prema mješovitim brakovima? (pod pojmom mješoviti se misli na različitu vjeru i/ili naciju) prije svega.

ADIS BALOTA: Ljepota ljubavi i pronalaženje srodne duše i svog životnog partnera je jedan od uzvišenih ciljeva koji daje ukupni smiso postojanja na ”ovom” svijetu. Zato, duboko vjerujem, da svako komentarisanje u negativnom kontekstu ”mješovitih” brakova predstavlja, za vjernike direktno nevjerstvo, a za ateiste, glupost i neobrazovanost.
Poslije svih nemilih događaja u bliskoj prošlosti na našim prostorima, kao i u našem okruženju, došlo je do poremećaja i ovih vrijednosti. Neprihvaćanje sredine za ovakve brakove je bila i reakcija na pomenuta dešavanja. I danas, kod jednog broja stanovnika, postoje takvi narativi i shvatanja. Međutim, mlade generacije koje su odrasle u drugačijem vremenu, sve su više okrenuta zapadnim vrijednostima. Sve više putuju i vide način života kod njihove generacije u inostranstvu, kao i pozitivne vrijednosne koje praktikuju i koje uživaju . Kulturu i shvatanja mladi u dobroj mjeri nasljeđuju od svojih roditelja, tako da je ”vaspitanje” od kuće i dalje ima dominantni uticaj.

ADNAN MUHOVIĆ: Kada je riječ o mješovitim brakovima, ponovo ću reći da ne preispitujem jasnu odredbu islama i u tom smislu. U jednom  vjerodostojnom hadisu stoji: “Ženu udaju četiri stvari: njen imetak, njeno porijeklo, njena ljepota i njena vjera”. Iz ovoga možemo zaključiti da je muslimanu naređeno da se oženi muslimankom. Mještoviti brakovi na relaciji muškarac musliman a žena nemuslimanka su mogući samo u slučaju kada žena nije neznaboškinja i kada je spremna da postane vjernica. Brak na relaciji žena muslimanka a muškarac nemusliman je najstožije zabranjen. To je ono što svaki musliman zna ili barem što bi trebao da zna. Kod nas u Petnjici su se oduvijek osuđivali mješoviti brakovi jer se to kosi i sa vjerom ali i sa tradicijom i običajima Bošnjaka. Danas, kao i u svakom drugom segmentu života ljudi, i ova stvar je postala relativna pa imamo dosta mješovitih brakova a to se umnogome odrazilo i na udaljavanje od vjere, običaja i tradicije ali na usvajanje i praktikovanje nekih stvari koji nisu niti u našoj vjeri niti u običajima bošnjačkog naroda. Idealan brak je brak između muslimana i muslimanke i sa tim će se složiti svaki pravi musliman. Kada je riječ o brakovima među ljudima različite nacije, u tom dijelu sa aspekta islama nema odrednica koje bi osporavale takav brak. E, sada tu postoje kulturoloske razlike unutar iste vjere, pa se tako musliman Bošnjak cesto puta ne uklapa sa muskimankom Arapkinjom i obratno. I o tome se može govoriti u smislu asimilacije koja stvara prirodno stvorene razlike izmedju različitih nacija unutar iste vjere.

Koliko je u Vašem okruženju zastupljena tema odnosa prema LGBT osobama i njihovim pravima?

ADIS BALOTA: I dalje u značajnoj mjeri ne postoji razumjevanje prema pripadnicima LGBT. I u ovom slučaju se radi o osnovnim ljudskim pravima na izbor i slobodi korišćenja tih prava. Naš obrazovni sistem nije prilagođen navedenom korpusu ljudskih prava koji tretira i pripadnike LGBT. I dalje veliki broj mojih sugrađana ne gleda pozitivno na njihovo postojanje. Pozitivno je, što u zadnjih nekoliko godina, pripadnici lokalne zajednice nemaju izražen veliki stepen agresivnosti prema LGBT populaciji, kao u bliskoj prošlosti , ali i dalje nemaju ni dovoljan stepe razumjevanja. Za ovaj korpus ljudskih prava, pored zakonskog okvira i obrazovnog sistema i dalje postoji problem kod nekih vjerskih organizacija koje na najprimitivniji i agresivan način gledaju na pripadnike LGBT. Upravo, vjerske organizacije plasiraju jedan dobar dio narativa koje usvaja veliki broj stanovnika.

ADNAN MUHOVIĆ: U savremenom drustvu koje je dio novog svjetskog poretka, često se utemeljene u vjeri i tradiciji stvari snažno izvrću i forsiraju se vrijednosti koje su u osnovi devijantne. Odnos nase vjere je vrlo jasan prema homoseksualizmu i u tom dijelu je i moje tumacenje i odnos identican mojoj vjeri. Naravno, ovo podneblje nije plodno za LGBT ni kod drugih naroda, ne samo Bošnjaka. Isti slucaj je i kod Srba i Turaka, pa i kod Crnogoraca itd.

Odnos prema funkcionisanju lokalnog administrativnog aparata. Kakav je odnos lokalne vlasti prema građanima I obrnuto u mjestu gdje vi živite? Da li je i u kojoj mjeri lokalna vlast I njene službe servis građana? (može da se navede I primjer, pozitivan I negativan, ili lično iskustvo)

ADIS BALOTA: Transparentnos lokalne administracije, kao servisu građana, ogleda se i u stepenu njene digitalizacije servisa kao osnovnom preduslovu za informisanje . Lokalni portali su glavna veza između administarcije i građana. Takvi portali nijesu samo ”oglasne tabe”, sa skupom obavještenja i raznih viejsti, već mjesto spajanja i razumjevanja. Danas je Internet mjesto edukacije, vaspitanja, informisanja, biznisa i čuvanja zdravlja. U mojoj sredini postoji zvanični sajt Opštine koji je u znatnoj mjeri pruža osnovne informacije, ali, što je još važnije, omogućuje i pristup svakom građaninu svojim komunalnim računima i poreskim evidencijama. Na portalu, možete izvršiti razna plaćanja, što znatno pojednostavljuje postupke i olakšava procedure građanima (Lokalni porezi, računi za vodu, smeće..). Nedostatak jeste, korišćenje digitalnih certifikata kako bi građani mogli da predaju razne zahtjeve i dobiju razne odluke ili rješenja od nadležnih sekretarijata Opštine. Cilj treba da bude digitalna Opština, koja će imati znatno manji broj službenika a puno veću trasparentnost, što se ogleda u značajnijem stepenu digitaliazcije svojih servisa

ADNAN MUHOVIĆ: Lokalni administrativni aparat funkcionise solidno. Ljudi su ljubazni i bore se da izadju u susret gradjanima. Medjutim, kada je odnos vlasti prema gradjanima u pitanju, tu ima selektivnog pristupa prema onoj polovini građana koja ne glasa DPS. To je dobro poznato i replika je onoga sto se desava i u drugim opstinama.

SAMIR RASTODER

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: PREDSTAVA “KAKO JE PRINCEZA EDINA POSTALA FINA” 5. DECEMBRA

0

U Centru za kulturu Petnjica 5. decembra održaće se pozorišna predstava autora Tode Nikoletića. Gostovanje predstave je rezultat saradnje sa centrom za kulturu ,, Husein Bašić” iz Plava.

Pozorišnu predstavu ,,Kako je princeza Edina postala fina” igraće 12 članova pozorišnog društva. Režiju ove predstave odradio je Alija Redžematović.

Ulaz za učenike plaća se 1€, dok za odrasle je ulaz 2€, sa početkom u 12:30h.

Direktor centra za kulturu Petnjica, Sinan Tiganj, poziva sve sugradjane Petnjice da dodju i odgledaju predstavu. 

AMRA ĆEMAN

Nastavljeni radovi na uklanjanju betonskog stuba u centru Petnjice

0

Nakon postavljanja podzemnog kabla, koje je Opština Petnjica finasirala da bi se ubrzala izgradnja dječijeg igrališta, danas su započeti radovi na premještanju betonskog stuba, koji je ujedno i glavni razlog zbog kojeg se kasnilo sa izgradnjom dječijeg igrališta.

Ukoliko vremenske prilike dozvole, očekuje se da će betonski stub u što kraćem roku biti izmješten na drugu lokaciju, a samim tim i da će se konačno nastaviti sa izgradnjom dječijeg igrališta.

Takođe, centar Petnjice će ostati bez napajanja električnom energijom, prema nekim informacijama do 15.00h.

ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: OPŠTINARI I ĐACI ČISTILI PUT DO STENICA

0

Opština Petnjica u saradnji sa ekološkom sekcijom Srednje mješovite škole Petnjica, organizovala akciju čišćenja putnog pravca od Petnjice do Stenica.

Članovi Ekološke sekcije SMŠ Petnjica sa profesorima priključili su se akciji čišćenja dijela puta od Opštine Petnjica do Stenica na inicijativu lokalne samouprave i na taj način rado prihvatili poziv smatrajući da na taj način doprinose opštini, a samim tim žele da ukažu na važnost očuvanja životne okoline i podignu svijest građana na veći nivo, naročito kod mladih ljudi.

Osim zaposlenih lokalne samouprave akciju je podržala i Turistička organizacija.

„Dugujemo zahvalnost svim učesnicima i nadamo se da ce se i u budućem periodu nastaviti ovakve akcije“ saopštili su iz Odjeljenja za uređenje prostora, stambeno-komunalne djelatnosti, zaštitu životne sredine i saobraćaj.

ERIS BABAČIĆ

UČENIČKI PARLAMENT SMŠ PETNJICA OBILJEŽIO DAN BORBE PROTIV NASILJA NAD ŽENAMA

0

Učenički parlament Srednje mješovite škole Petnjica u saradnji sa gimnazijskim odjeljenjima u okviru obaveznih izbornih sadržaja obilježio je Dan borbe protiv nasilja nad ženama i djevojčicama.

 U kabinetu informatike održana je radionica na temu nasilja nad ženama i djevojčicama gdje su prisutni prepoznavali šta je nasilje, upoznali se sa povodom za obilježavanje ovog datuma, sa pojmovima “rodno zasnovano nasilje”, “femicid”, vrstama nasilja,  kao i o načinima njihove prevencije.  Radionicu je vodila profesorica Dijana Tiganj.

Učenici su se upoznali sa aktivnostima ogranizacije Centar za devojke/Center for Girls  iz Niša i kako se one bore protiv nasilja kao primjerom šta sve mogu da urade po ovom pitanju  i diskriminacije, a i podijeljen im je inforamtivni materijal u vidu letaka koji je ustupljen od strane NVO Iskra Berane  .

Na kraju radionice nakon diskusije, učenici su napisali poruke podrške za sve žrtve nasilja i time pokazali koliko je važna solidarnost u takvim slučajevima. 

,,Zahvaljujemo se navedenim organizacijama na saradnji i zajedničkom djelovanju da osvijestimo i osnažimo mlade da prepoznaju, prijave i suzbiju svaki vid nasilja i diskriminacije” kažu učenici Učeničkog parlamenta SMŠ Petnjica.

AMRA ĆEMAN

ZAPIS SA PUTOVANJA: ZIMNICA I KNJIGE

Kako sam doživio jedno putovanje, autobusom GAGI-TURSA od zavičaja do Luksemburga.

Rano, još prije zore, krenusmo, sa svega četiri putnika, na dugi put iz Petnjice put Evrope. Oko pola pet, vozač autobusa Sule, glasno i začuđeno uzdiše, jer su više od polovine škafova puni, a treba ubaciti još desetak torbi putnika koji su, rukovodeći se onom narodnom „neće on nas čekat“, poranili da ne zakasne.

Uz kratko preslaganje već sinoć ubačenih torbi, majstor nalazi mjesta i za nove. A torbe teške, neke od njih od milošti zovu “krmače”, jer aludiraju na glomaznost i težinu, teške  taman toliko da onome ko ih podiže bolje je da potraži pomoć.

Pretpostavka je da je u svakoj torbi spremna zimnica koja se šalje sinovima, ćerkama i snahama po Evropi, kako se tamo, ni u kom slučaju, ne bi mučili ili trošili da kupe istu, jer time čuvamo tradiciju, šta li?

I ja pored ranca sa hranom i pićem imam dvije torbe. Dovoljno pune da jedna osoba bez muke može da ih podigne. U jednoj je svakako zimnica, koju brat i snaha šalju sinu i ćerki, a u drugoj, koja je malo teža, sadržaj nesvakidašnji.

Muči se vozač Elvis da je smesti.

“Koliko si ti ovo napunio tegli, pita on.

“Tri puta imaš da pogadjaš šta je u torbi”, kratko odgovorih.

Nije htio da nagađa i ja mu je otvorih. Ostao je bez riječi jer je torba do vrha bila puna sa tridesetak knjiga koje klubu BIHOR šalje Centar za seoski razvoj i Mirsad Rastoder kako bi se promovisale na festivalu DANI BOŠNJAČKE KULTURE početkom decembra. Naslov knjiga je BIHORSKI DUNJA.

Iz Petnjice, po redu vožnje, krećemo u pet sati, a prva stanica je Rudeš kod Berana kako bi se napunilo goriva.Izgubismo cijeli sat kako bi se ubacile nove “krmače” koje kreću u osvajanje Evrope.

Uz dva stajanja i primanja putnika, stižemo na granicu Crne Gore i Srbije. I jednu i drugu granicu prolazimo rutinski.

Nezaobilazan stop je u Novom Pazaru i uzimanje mantija i ćevapa. Uzeh po dvije porcije, kako bi preživio do kraja putovanja.

Kroz Srbiju je, takođe, bilo dva tri stajanja za putnike, te pred akšam, eto nas izađosmo iz Srbije i zastadosmo u međuzonu, kako bi vozača pošao do mađarske carine i pogledao ko je od carinika na dužnosti.

Donio nam je loše vijesti.

“Piiii, onaj kreten je…”, misleći na istog carinika od prošlog vikenda, koji im je vratio preko pedeset torbi sa turšijom i paprikama. Srećna i ljudska okolnost je da je prevoznik sve te torbe i “krmače” ipak vratio vlasnicima, a nije ih bacio u kontejner, što se mnogima dešava. Ne znam ko bi više kukao za njima  – primaoci ili oni što su poslali.

Par sati čekanja na ulaz u Mađarsku, dolazimo na red oko dvadeset i jedan sat, te posle pola sata konrole putnika i stvari, vozači zadovoljno uzdahnuše i sa osmjehom nastavismo dalje.

Nije ni kiša kroz Mađarsku i Austriju pokvarila raspoloženje. Mijenjaju se vozači Sule i Elvis  pa se zadovoljno grabe kilometri, putnici spavaju opruženi na tri – četiri sjedišta, jer nam je svima po jedan red sjedišta dovoljan za spavanje i sjedenje.

Prošli smo Njemačku i na vrijeme, po redu vožnje, stižemo u Esch Alzette oko dva sata popodne. Umor se osjeća, ali sam putovanje lako podnio, jer sam se, tako reći, naštelovao za tridesetak sati putovanja – za čekanje na granicama, za plač djece ako ih bude. Ovoga puta bio je samo jedan dječak, uzrasta 5-6 godina, koji je bio tako nestašan i komunikativan da nam je svima bio razonoda i neprestano mamio šalu i osmjehe.

Zahvalnost svakako vozačima autobusa koji su tako bili korektni te u nijednoj situaciji nijesu pokazali nervozu, već bili od pomoći svim putnicima. Vjerujem da je slična situacija kod svih prevoznika i samo mogu da im poželim svaku sreću i putovanje bez brige ka Luksemburgu ili zavičaju.

HAMDIJA RASTODER

 

CENTAR ZA KULTURU PETNJICA: RASPISAN KONKURS POD SLOGANOM “MOJA DOMOVINA”

0

Centar za kulturu Petnjica raspisuje likovni i literarni konkurs, pod sloganom ,,MOJA DOMOVINA“ za učenike osnovnih i Srednje mješovite škole sa područja Opštine Petnjica.

Na konkursu mogu učestvovati:

  • Pojedinci i škole
  • Format za likovne radove je A3(297x420mm); blok broj 5
  • Za literarni konkurs dostaviti rad u štampanoj formi maksimalno 3 strane, font 12
  • Na poleđini rada čitko ispisati ime i prezime, razred, naziv škole, mentora i ostaviti kontakt telefon
  • Radovi moraju odgovarati na zadatu temu, biti originalni I rađeni samostalno, nastali u 2022. godini

Stručni žiri će odabrati najbolje radove za izlaganje na izložbi, koja će se održati 27.12.2022. i dodijeliti nagrade.

Krajni rok za prispjeće radova je 16. decembar 2022 godine.

Radove možete poslati na sledeću adresu:

JU Centar za kulturu Petnjica( sa naznakom za likovni/literarni konkurs)

 

 

PETNJICA: ZAČEPLJENA KANALIZACIJA IZBACILA FEKALIJE U DVORIŠTE HASANA ADROVIĆA

0

Kanalizacija, koja je sprovedena od zgrade Zdravstvene stanice Petnjica, je začepljena i fekalije izlivaju na površinu.

Petnjičanin Hasan Adrović kaže da je nakon adaptacije, sprovedena uska kanalizaciona cijev te da je to razlog začepljavanja.

“Imali smo dosta problema kako bi uklonili nastalu štetu i to tri puta”, kaže Adrović. 

 Podsjeća da se zbog ovog problema obraćao institucijama, ali da do sada nije bilo odgovora. 

,,Oni su iskopali šahtu koja je na glavnoj ulici i punili je purpjenom da se ne bi osjećao neprijatan miris”, kaže Adrović.

AMRA ĆEMAN 

 

UČENICI SMŠ PETNJICA NA SAJMU ZA ZAPOŠLJAVANJE

0

Učenici Srednje mješovite škole Petnjica danas su predstavili  školu na Sajmu za zapošljavanje mladih  u organizaciji Caritasa Crne Gore i Opštine Berane, a koji se održao u konferencijskoj sali hotela Berane.

Sajam se organizuje u okviru projekta “Praxis” Kosovo – Crna Gora, podržanog od strane Evropske unije IPA fondova, Ministarstva finansija u Crnoj Gori i Ministarstva lokalne samouprave na Kosovu.

Sajam  su otvorili predstavnici Ministarstva evropskih poslova i predstavnici Opštine Berane. Petnjički učenici su predstavili obrazovne programe koje nude, aktivnosti gimnazijalaca i Učeničkog parlamenta, kao i rad učeničke kompanije i učenika na školskoj ekonomiji.

,,Današnji sajam je bilo divno iskustvo za mene budući da nijesam imala priliku do sada da učestvujem u ovakvim aktivnostima. Vidjela sam šta treba da popravimo i već imam nove ideje za neki sljedeći sajam. Uključena sam u brojne školske aktivnosti i mislim da će mi ta iskustva pomoći da napredujem, a ovakvi događaji su prilika za to. Sigurna sam da smo privukli pažnju ljudi na sajmu i da smo predstavili školu kako treba” kazala je za naš portal učenica SMŠ Petnjica, Dalila Agović. 

,,Danas smo na Sajmu zapošljavanja mladih u Beranama predstavili rad naše škole,  obrazovne programe koje  škola nudi i mogućnosti zapošljavanja koji se nude  učenicima nakon završetka pohađanja nastave u  školi. Srednja mješovita škola je inače dio projekta  Praxis-a, projekta prekogranične saradnje Karitasa Kosovo i Crna Gora već nekoliko godina i rado se odazivamo svim aktivnostima koje se realizuju. Zahvaljujemo se Lidiji Vulević na pozivu da učestvujemo, sigurna sam da smo našu školu predstavili na pravi način” kaže Dijana Tiganj, profesorica književnosti.

AMRA ĆEMAN

POSAO PUN OPASNOSTI: KAMION ZAVRŠIO U LIVADI, VOZAČ KOMUNALNOG LAKŠE POVRIJEĐEN

0

Juče oko 10 časova u Trpezima lakše je povrijeđen vozač kamiona Komunalnog preduzeća.  Kamion se prevrnuo i završio u livadi pored puta, a prema nepotvrđenim informacijama, do nezgode je došlo kada je Komunalno pokušavalo da da sanira klizište na putu, te je tokom utovara kamiona tlo pod točkovima popustilo, nakon čega je došlo do odrona.

 

 

Zemlja puna vode, nakon obilnih kiša u Bihoru, je prilično meka i sklona osipanju, te su tako i zadaci radnika Komunalnog preduzeća veoma opasni.

Ipak, to ih nije spriječilo i ne sprečava da stignu do svih mjesta u opštini kako bi sanirali, makar i privremeno, puteve i prolaze i učinili bezbjednim mjesta kojima se kreću građani Petnjice.

S.R.