NEMA VIŠE PETNJIČKE PIJACE, RAFET ČOKOVIĆ POSLJEDNJI PRODAVAC

1

Rafet Čoković već deceniju jedini je prodavac voća i povrća petkom, inače pazarnim danom, na “petnjičkoj pijaci”
Još prije deset godina njih dvadesetak trgovaca zatvorili su svoje tezge i prošlo je 480 petaka otkako na petnjičkoj pijaci ne možete kupiti metlu misirku, oglave za stoku, odjeću za djecu…..
Nema više graje, cjenkanja, čudnog dijalekta prodavca kojim poziva ljude za njegovu tezgu, jer je kod njega “roba najjeftinija i najkvalitetnija”.
Zašto ih nema, objašnjenje je logično. Osim ponekog slučajnog prolaznika ili nekog koga je nužda dovela u Petnjicu kod doktora, u banku, poštu ili opštinu, rijetko ko svraća “ma’suz” u Petnjicu.
Kao i za bivšom Jugoslavijom, malo je nostalgičara za “petkom u Petnjici”. Možda ih ima, ali oni danas po staroj dobroj navici šetaju i piju kafu u imaginarnoj Petnjici 2000 km od ove ‘’prave’’. Ali tamo kafa isto ne miriše kao u ovdje, ljudi nemušto bujrum izgovaraju, a ni sevdalinke niko ne pjeva…
Kako nam je ispričao Rafet, pijaca je najprije bila na mjestu gdje se danas gradi nova zgrada a nakon toga preselila se na mjesto današnjeg stovarišta. Od tada se pijaca svela na pet kvadrata na platou ispred “Refijine prodavnice”.

Tu Rafeta gostoprimljivo sačekaju vjerni kupci i prijatelji koje je stekao za duge godine trgovačkog rada u Petnjici. Na njegovim policama, kako kažu kupci, uvijek su svježi i kvalitetni proizvodi.
Rafet je za portal Radija Petnjica kazao da vjerno se svakog petka vraća u Petnjicu.
“Od prodaje u Petnjici imam zaradu, koja je ljeti mnogo veća od one u ostatku godine, ali tradicionalno dolazim sam već deset godina. Ovdje imam svoje stalne mušterije i prijatelje”, kazao je Čoković.

DINO RAČIĆ

PRIJATELJSKI MEČ: FK RIBNICA IZ PODGORICE PROTIV FC UNIONA U LUKSEMBURGU

0

 

Sljedeće sedmice ili tačnije 26. oktobra sa početkom u 19h30, na stadionu “Victor Marchal” u Tetanže odigraće se prijateljska fudbalska utakmica izmedju Fubalskog kluba ‘Union 05 Kayl/Tetange i  Crnogorskog fudbalskog kluba  Ribnica (Konik) iz Podgorice

FK Ribnica iz podgoričkog naselja Konik, je osnovan 1974. godine i takmiči se u Srednjoj regiji Crne Gore. Trener ekipe je bihorac, Ero Škrijelj a većinu igrača sačinjavaju Bihorci koji žive u ovom podgorickom naselju.

Treba podsjetiti da je sadasnji predsjednik FC ‘Union 05’ Mersudin-Mita Ličina svoje prve fudbalske korake upravo započeo u FK Ribnica.

Pozivamo sve nase zemljake, sve prijatelje fudbala da dodju na stadion i uživaju u igri i druženju dvije ‘bihorske’fudbalske ekipe, rezultat utakmice je u drugom planu ali neka bolji pobijedi .

Uprava FC ‘Union 05’ je odlučila da cijena ulaznica bude simboličnih 2 eura i sve pare od ulaza biće donirane FK Ribnica.

 

POGLEDAJTE KAKO SU PETNJIČKI POLITIČARI PROGNOZIRALI REZULTATE PARTIJA NA IZBORIMA

1

Najbolji poznavalac političkih prilika ili samo prognozer rezultata parlamentarnih izbora u Crnoj Gori iz Petnjice je lider petnjičkog ogranka Bošnjačke stranke Adnan Muhović koji je, nakon emisije “Sučeljavanje” na Radiju Petnjica nedjelju dana prije izbora, na neformalnom druženju u anketi bio najpribližniji ostvarenim rezultatima partija. Međutim i ostali učesnici u anketi, Adrović, Rebronja, Korać i Muratović nijesu bili daleko sa prognozama.

Interesantno je da su svi akteri svojim partijama davali veći procenat od ostvarenog, što je vjerovatno plod želje da tako bude, a ne poznavanja prilika i odnosa političkih partija u Crnoj Gori.

Pogledajte u tabeli kako su petnjički političari prognozirali rezultate izbora.

 

            Adrović     Muhović    Rebronja     Korać    Muratović        REZULTATI          

DPS      46%          38%         37,4%       41%      39%                 41,4%

BS        4%             4%           3,7%       2,9%       3%                  3,2%

SDP     2,9%          5%           6,3%         3%         4%                  5,2%

SD      3,5%           3,3%         2,1%       3,7%       3%                  3,2%

BDZ    0,9%           0,7%         0,9%        1%       0,9%                0,3%

DF      13%            18%          17,5%      20%       18%               20,3%

Ključ  14%           16%          18,5%      15%     18,5%               11%

DCG     6%             6%           7,5%         3%       7,5%                 10%

PCG     2%            1,3%           1%        2%         1%                   1,3%

SAMIR RASTODER

SEAD ŠABOTIĆ – LJUDSKA PRIČA SA RUŠEVINA DOMA REVOLUCIJE

2
Na ovogodišnjem Omladinskom film festivalu u Sarajevu, mladom crnogorskom reditelju Seadu Šabotiću pripalo je priznanje za najbolji dokumentarni film za ostvarenje “Revolucionarni dom“. U razgovoru za DN Šabotić govori o filmu, utiscima, narednim projektima, ali i o položaju mladih stvaralaca u Crnoj Gori.
U filmu se reditelj u neobičnim audio-vizuelnim detaljima poigrava sa sudbinom i odnosom društva prema Domu revolucije, pokušavajući da nizom slika ukaže na nužno traženje rješenja za ovo zdanje.
“Nijesam se nadao nagradi, iskren da budem. U trenutku kada se film prikazivao ja sam bio na snimanju drugog filma. Tako da i nijesam imao nekih pretjeranih očekivanja, osim da projekcija tehnički bude u redu. Festival sam propustio, međutim u Hrvatskoj i ovdje kod nas u Herceg Novom su reakcije bile zanimljive. Odgovarao sam na pitanja kako publike tako i drugih kolega autora. Primio sam i riječi hvale i kritike”, sumira utiske Šabotić.
Kako smatra, festivali su sjajna platforma za razmjenu informacija i sticanje novih poznanstava među mladim neafirmisanim filmskim radnicima.
IZBJEGAVANJE USTALJENIH FORMI
Film „Revolucionarni dom“ koncipiran je kao eksperiment. U osnovi se nalazi bazična dokumentaristika koja je nadgrađena fragmentarno – eksperimentalnom formom, objašnjava autor.
“Nastojao sam da izbjegnem ustaljene forme dokumentarnog filma, a da se opet u svemu tome ponajviše osjeća dokumentaristika. Možda dokumentaristika i fragmentarno – eksperimentalna forma zvuče divergentno ali se, svakako, u ovom slučaju dobro usaglašavaju. Ekipu filma čine četiri čovjeka – direktor fotografije Ivan Čojbašić, dizajner tona i kompozitor Jovan Vučur, Nemanja Dabanović, koji je radio snimke iz vazduha i na kraju moja malenkost koja potpisuje scenario, režiju i produkciju filma”, precizira Šabotić dodajući da je naziv filma “Revolucionarni dom“, sarkastična inverzija originalnog naziva Doma revolucije.
Kako ističe, nije imao namjeru da gledaocima prenese neku određenu poruku. Takođe, ne dijeli mišljenje da film uvijek mora da ima takav cilj.
“Dokumentarni film ne treba da objašnjava već poznate činjenice, što je obično slučaj kada se govori o Domu revolucije… Niti je neophodno da bude paraboličnog oblika da sad poručuje kako je prevelika ambicioznost arhitekte Marka Mušiča bila loš izbor, ili nešto loše. Jer odlučiti se na gradnju objekta od 22.000 metra kvadratnih nije nimalo uobičajen poduhvat. Moj film je, sa slobodom mogu reći, sušta suprotnost od toga. Niti se bavi kontroverzom Doma revolucije niti Mušičevim pozamašnim ‘zalogajem’. Moj film se bavi Domom revolucije kao razorenom zgradom koja je nešto više od ruiniranog objekta za koji se isključivo vezuju kontroverze. Zanimale su me dublje istine ne površinske stvari tipa – zašto nije nastavljena gradnja i da li će biti nastavljena i šta će biti sa Domom. Dom revolucije je trebao biti dom kulture sa višestrukom namjenom i spomenik borbi protiv fašizma. Mislim da to mnogo govori i objašnjava zašto to ‘provocira’. Mene su upravo takve stvari zanimale. Zašto baš u Nikšiću i tome slično”, kaže Šabotić.
OTKRIVANJE DUBLJIH ISTINA
Kako smatra, dokumentaristi ne teže da otkrivaju stvari ili rješavanju nerješiva pitanja već se bave istinom koja gledaocu treba da otkrije neke dublje istine koje postoje isključivo u filmu.
“To je nešto što je misteriozno i neuhvatljivo i moguće je samo kada vam je plasira, u ovom slučaju, reditelj kroz maštu i stilizaciju. Da ne bih rasplinjavao priču ostavio bih svakom da nakon gledanja filma donese zaključak i stav u odnosu na temu i ideju“, kaže autor.
“Revolucionarni dom“ do sada je prikazan i u Hrvatskoj na DokuMA film festivalu, gdje je nagrađen specijalnim priznanjem žirija, u Herceg Novom na 30. jubilarnom FFHN Montenegro, u Ulcinju u sklopu Seanema Film Festivala, u Urugvaju u okviru programa “Sa Balkana s ljubavlju“ i na nekoliko mjesta u Crnoj Gori – Kolašin, Nikšić, Podgorica…
SONJA IČEVIĆ – DNEVNE NOVINE

ATLAS BANKA ZATVARA FILIJALU U PETNJICI

8

Filijala Atlas banke u Petnjici će raditi do 1. novembra ove godine, odlučila je uprave te banke čije je sjednište u Podgorici. Na ulaznim vratima filijale u Petnjici istaknuto je obavještenje na kojem piše da će filijala raditi do 31.oktobra. To znači da će Petnjičani, nakon ovog datuma, svoje potrebe uplata kao i ostale novčane transkacije morati da obavljaju u Beranama gdje se nalazi najbliža filijala ove banke.

Očigledno da rukovodsvo Atlas banke nije našlo ekonomsku opravdanost postojanja filijale u Petnjici pa su se na ovaj dugo najavljivani potez odlučili sada.

Atlas banka je svoju filijalu otvorila prije nepune dvije godine, tačnije 27.11.2014.godine i bila je prva i jedina finansijska institucija koja je pružala usluge stanovnicima Petnjice.

D.B i S.R.

 

BD FOND OBJAVIO KONKURS ZA STUDENTSKE STIPENDIJE

1

Nevladino udruženje Bošnjačko – donatorski fond iz Luksemburga objavilo je konkurs za dodjelu studentskih stipendija i dugoročne finansijske podrške siročadima našeg naroda.
Studentske stipendije ovo udruženje isplaćivaće u devet mjesečnih rata dok će se dugoročna finansijska podrška jetimima našeg naroda uplaćivati mjesečno.
Kako su kazali iz BD fonda oni tradicionalno sprovode ovu više nego uspješnu akciju, koja je prepoznata kao jedna od najučinkovitijih iz dijaspore prema zavičaju.
‘’Pomagati studente i ulagati u znanje naše djece je najveća investicija. Takođe odnedavno krenuli smo u akciju sakupljanja novca za siročad našeg naroda. Broj studentskih stipendija utvrđuje se prema raspoloživim sredstvima u budžetu našeg udruženja za tekuću godinu. Pravo na kandidaturu za studentsku stipendiju imaju, u skladu sa statutom, studenti visokoškolskih ustanova, iz osjetljivih društvenih grupa, materijalno ugrožene porodice, deca bez roditeljskog staranja ili porodice sa jednim roditeljom ili starateljem koji su upisani prvi put u tekuću školsku godinu na studije, koji nisu gubili nijednu godinu tokom studija, uz maksimalnu efikasnost tokom studiranja.
Kada je riječ od siročadima iz udruženja apeluju da im se dostave informacije o takvoj djeci. Pravo na to imaju djeca bez jednog ili oba roditelja, sa vidno otežanim materijalnim stanjem.
Djeca koja su zbog eventualnih saobraćajnih i drugih nesreća ili teških bolesti i drugih sličnih uzroka ostala bez staratelja, bez jednog ili oba roditelja i uglavnom bez ikakvih finansijskih primanja.
Njihovo odrastanje bez roditelja nastojimo olakšati na način da im omogućimo mjesečni finansijski prihod na duži period (do punoljetnosti ili završetka školovanja).
Naš moto je ‘’vratimo osmijeh na lice siročeta’’, kažu iz BD Fonda.
Rok za prijavljivanje na konkurs je do 15-og novembra 2016. godine.
Nepravovremena, nepotpuna konkursna dokumentacija neće biti razmatrana.
Postupak dobijanja studentske stipendije ;
Kandidat za dobijanje studentske stipendije podnosi prijavu sa potrebnom konkursnom dokumentacijom u formi uredno skenirane dokumentacije, proslijeđene ne e-mail
[email protected]
Konkursna dokumentacija kandidata treba da sadrži:
-Pisanu molbu (zahtjev).
-Uvjerenje o imovinskom stanju u porodici.
-Uvjerenje o upisanoj tekućoj godini.
-Svjedočanstvo o uspjehu iz prethodne školske godine.
-Identifikaciona dokumentacija.

DNEVNE NOVINE: PRESRETNUTI RAZGOVORI UHAPŠENIH I OSUMNJIČENIH ZA POKUŠAJ TERORIZMA U CRNOJ GORI

0

Nakon što su Dnevne novine objavile traskript razgovora lica uključenih u organizaciju terorističkih akcija  i izazivanja nereda planiranih da se izvedu u Podgorici tokom proglašenja rezultata izbora, kojom prilikom su trebali naoružani da zauzmu institucije, u srpskim medijima se oglasio Aleksandar Sinđelić, zvani Sinđa,  negirajući da ima bilo kakve veze sa dešavanjima u našoj zemlji tokom izbornog dana.

Sinđelića tužilaštvo sumnjiči da je vođa kriminalne grupe i da je zajedno sa Bratislavom Batom Dikićem organizovao terorističke napade. U izjavi za srpske medije, Sinđelić, kaže da nije prijatelj sa Dikićem, iako ga poznaje, te da ne zna ljude koji su uhapšeni. Jedino mu je poznato da su otišli da podrže “našu braću”, a ne da prave problem.

Dnevne novine posjeduju tonski zapis razgovora između Sinđelića – Sinđe i izvjesnog Velimirovića  takođe člana grupe.  te tonske zapise.

 

 

IZBORI POD VELOM JESENJE MAGLE

2

Sa odlaskom naše braće u daljinu, njihovom novom domu, ode i zadnji avgustovski zračak sunca koji mi utisnu u dušu osjećaj topline i zadovoljstva. Odoše braća, ode i ljeto… ostadoh, čini se sam u nadanju da ću ih opet vidjeti-dogodine. Ali znam, što ih duže ne vidim to će ljubav i želja biti veća, i hrabrim sebe- brzo će proći, doći će opet.
Ostadoh da sa merakom gledam praznog pašu kako čeka kakvog prolaznika da svrati i popije kafu različitih dužina. Sjedim s’ pašom i od meraka gledam kako gora promijeni na stotine boja, dadoh joj profil ljudskog karaktera; juče bješe rumenog obraza, danas je omalokrvila te izblijeđela a sjutra će se stopiti sa sivilom budućnosti.
Svratiše paši prvi prolaznici, sa merakom se pojede nešto ukusno a sve to najavi kampanju sudbine što nas uvede u kolo sreće. Sreća… bješe li to ono kad vidiš nekog sa velikim osmjehom, razvučenim kao žice elektroprenosa što drže dotrajale stubove po Bihoru. Jeste, već se primjećuje sreća. Primjećujem život što nam kuću napuni, te od sobe do sobe- od paše do meraka, idem vidjeti je li roda donijela kakvo novo čeljade. Kažem roda… pa jeste, jedino osta da u našoj kući rode donose djecu, jer nam odive potražiše drugu kuću da bi je ispunile radošću. Al’ ne može odiva bez rodnoga kraja, učini vakat da se u rodu desi kakvo veselje. Tako jedan mudri gazda najavi veselje, pozva prijatelje i rodbinu da mu 16-og uljepšaju skup i, svaka mu čas’, organizova ga tako dobro da skoro svi bijahu zadovoljni.
Znade gazda da bez odiva nema veselja, pozva ih a ne bi lijen no im i šofere posla da ih dovedu, zna gazda što merak je. No, nije lako biti gazda, stotinu sila nasrne ne bi li mu titulu uzeli.
Uoči veselja mu pokušaše na kuću nasrnuti i bruku nabiti, no ne znadoše da čuvari ne daju ni ‘tici da uleti na imanje, pofataše ih i ka džukele povedoše- svezane. Al’ ko to bijaše… ko bi drugi no ljubomorna familija što mu zlo požele umjesto srećnog veselja.
Dođe 16-ti, proveseliše se svi- do zadnjega, počasti gazda goste ka’ pravi domaćin , ponudi im sve što poželeše i dade im da što na muziku bace. I vatromet im zapali. Ali ne znadoše da im maher, stari lisac, odmah poče naplaćivati merak koji im priredi. Odmah im podijeli koverte  za darove, kome 5, kome 6 po čašici da se popijeno naplati… al tako to ide utorkom.
Ne treba biti cicija, mada, neki vele “nikad beg nije bio cicija” a od drugih čujem da “nema cicije bez bega”, a što činiti… različita su mišljenja. U suštini, bitno je da je gazda sačuvao mir, da su odive srećno stigle doma, a oni što ostaše da čuvaju kuću, oni su samo zrna prašine koja će biti gažena po drumovima posutim tamponom ispod Ostre stijene i koja će ostati pod jesenjom maglom, stuštenom i gustom, koja ostaje simbol 16-og oktobra.

SEMIN ŠABOTIĆ

ANALIZA: DPS I BS U PETNJICI PODIJELILI “PLIJEN” OD RASCJEPA SDP-A

1

Na parlamentarnim izborima, održanim prije dva dana, DPS je osvojio 36 mandata (izvor CEMI) i sa manjinama i SD će vjerovatno činiti većinu i formirati vladu.

U Petnjici je Demokratska partija socijalista, prema još nezvaničnim informacijama dobila 1.992 glasa što je nevjerovatan rezultat s obzirom na to se posljednjih predizbornih dana pričalo samo o tome kako ta partija plaća glasove, dijeli stubove za rasvjetu, krpi rupe po putevima… Ne ulazeći u istinitost ovih navoda može se samo zaključiti da je ta partija u odnosu na lokalne izbore 2013. kada je osvojila 1.457 glasova, popravila svoj imidž za cijelih 535 glasa. Izlaznost i te 2013 kao i sada je bila oko 50 odsto.

Za Bošnjačku stranku je na ovim izborima glasalo 597, a na prošlim, ali lokalnim, 430 glasača. Dakle 167 više, što je, prema izjavi predsjednika lokalnog odbora te stranke Adnana Muhovića značajno uvećanje.

Najinteresantnije političko pomjeranje desilo se u biračkom tijelu SDP. Na izborima 2013. ova partija je osvojila 1.102 glasa, a na ovim dva konstituenta nekadašnje jedinstvene partije osvojila su zajedno 488 glasova. To znači da je više od 50 odsto socijaldemokrata (i SDP i SD) glasalo za nekog drugog ili je ušlo u apstinentsku krizu.

Čini se da su DPS i BS najviše profitirali podjelom u Socijaldemokratskoj partiji jer ostali politički činioci u Opštini Petnjica su na niskom nivou podrške i bez značajnije promjene.

Iznenađenje na lokalnom, petnjičkom nivou, je svakako slaba podrška Bošnjačkoj demokratskoj zajednici, za koju se očekivalo i predviđalo da će oduzeti BS dosta glasova. Za njih je glasalo 45 Bihoraca što ne bi bilo dovoljno ni za ulazak u petnjički parlament da su se kojim slučajem održali i lokalni izbori. Interesantno je da je čak i “Ključ” dobio više glasova od ove partije koja se najavljivala kao veliko iznenađenje.

SNP je prošle godine u Petnjici osvojio 97 glasova i na taj način zaslužio mandat za odbornika. Ove godine nekadašnji SNP je nastupio u dvije kolone i to kroz koaliciju “Ključ” koja je osvojila 68 i “Demokratska Crna Gora” 14 glasova. Svi zajedno sada imaju 15 glasova manje u odnosu na prošle izbore

Pozitivna Crna Gora je ostala dosljedna pa je imala skoro jednak učinak na ovim i na lokalnim izborima. Isti slučaj je i sa DF-om.

Smajio Šabotić je sa svojim penzionerima zaslužio samo 3 glasa.

Podsjećamo da su podaci koji su korišteni za ovu analizu nezvanični.

SAMIR RASTODER

 

 

 

REVOLUCIJA POČINJE

Prošlo je 24 sata od metaforičkog „D-Day“-a: građani Crne Gore su glasali. Sa malim rastojanjem se slobodno može konstatovati, da politička bomba nije detonirala i da se zemaljska kugla i dalje vrti istom brzinom. „Sigurnim korakom“ se naša mala zemlja kreće po svemiru, „pozitivna“ je na prvom „frontu“, boreći se za „državu“ koja pripada „svima“. Samo taj neki „ključ“ za bolje sutra još niko nije našao. Ja mislim, da taj „ključ“ pogotovo poslije ovih izbora postoji, iako to na prvi pogled nije očigledno. Tačno je, nade za fundamentalnim promjenama se nisu ostvarile u tom intenzitetu, u kojem su to mnogi priželjkivali. Isto tako moramo priznati, da je došlo vrijeme da „standardu“ kažemo jedno toplo „sa srećom“.

Ariana Kočan
Ariana Kočan

Činjenica je, da su 41,1 % glasača glasali za DPS – jednu partiju, koja je do sada bila najdominantniji politički akter u Crnoj Gori i u većem dijelu opština. Na drugoj strani postoje 58,7 % koji su sa svojim glasom rekli jedno glasno „ne“: „Ne“ članstvu u NATOu, „ne“ za prodaju naše države stranim investitorima, „ne“ korupciji i sigurno jedno jasno „ne“ pojedinim političkim likovima te partije. 60 % glasača su svojim glasom izjavili svoj politički stav i s’obzirom da se „šuškalo“ da je bilo plaćenih glasova, to je jedan veliki znak uzvika. Ove glasače hoće prave promjene, a ne trgovinu po principu „moj glas za bolji internet, bolji put“ ili šta već treće. Shvatili su, da u takvoj konstalacije trgovine dugoročno oni gube, a političari pobjeđuju. Naši najdraži i dalje umiru radi katastrofalnih zdravstvenih uslova, ljeti jedva vode da se okupamo, struja nestaje, a o putevima i da ne govorimo. Baš zbog toga su načinom glasanja indirektno dali mandat opoziciji. Na njima je sad da nam pokažu, da li im reforme i inovacije znače više nego prestiž i individualna moć svoje partije. Moral ili lični interes? To je jedan veliki konflikt, koji je u crnogorskom narodu genetski implementiran 😉 Vrijeme će pokazati, kojim putem idemo. Posmatrajući rezultate u Petnjici, onda stvari stoje suprotno. Većina građana se izglasila za partiju, koja na državnom nivou nije uspjela da osvoji apsolutnu većinu. I to je jedna izjava. Da li su naivni ili jednostavno „dobro plaćeni“, kao što to izvjesne medije tvrde, ja nemogu da procijenim, jer nisam bila prisutna tokom izbora. Ali kako se ono kaže: „U svakoj šali ima malo istine“, pa možda i tu? Činjenica je: Politički požar u Petnjici nije planuo, ali ipak vam ovo treba da bude jedno veliko upozorenje: ni „donacije“ koje su se navodno plaćale za glasove nisu sredstvo za dugoročno zasiguranje moći, jer to ipak „puno košta“, niti je naivnost petnjičkih građana bezkrajna da bi se moglo predpostavljati da će se takvi rezultati svake četiri godine ponoviti. Kao svakom dobrom filmu, i ovom petnjičkom će doći kraj. U Crnoj Gori je urnebes već počeo. A u Petnjici? Ovdje bomba još nije detonirala… Ali granate se na daleko kroz maglu mogu čuti… Tik… Tik… Tik. Vrijeme je, da konačno radite i stvarite, jer jedno je jasno: REVOLUCIJA POČINJE.