U Svečanoj sali Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na Majni u subotu 17 marta 2018 godine upriličena je promocija knjige „Musina jama”, autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Moderador ovog kulturnog dogadjaja bio je gospodin Osman Destanović. O knjizi su govorili Fajiz Softić književnik iz Luxemburga, Dino Burdzević-književnik iz Frankfurta, Rifat Stanković – pisac poezije iz Frankfurta i Autor Knjige, gospodin Ćamil Ramdedović.
Promocija je izazvala veliko interesovanje, pa je svečana sala Generalnog konzulata CG bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Na početku promocije moderator programa gospodin Osman Destanović pozdravio je prisutne goste pridošle iz Podgorice, gospodina Predraga Mitrović, direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Genralnog konzula CG u Frankfurtu gospodina Branislava Karačića i osoblje konzulata, te mnogobrojne prisutne poklonike knjige i drobre pisane riječi.
Po prestavljanju promotera slovo o knjizi prvi je dao književnik Dino Burdzević.
Kazivanje o knjizi gospodin Burdzević započeo je čitanjem dijela knjige koji opisuje izvor rijeke na kome su žene prale vunu i rublje, te pronašle zlatni nakit koji je tu izronio iz zemnih dubina.
“Nema sigurno kraja na svijetu da nema svoje mitove i legende, od mjesta do mjesta, od grada do grada. Bilo bi dobro da svaki grad ili regija ima po jednog čovjeka kakav je Ćamil Ramdedović i da se napravi jedna mapa nih. Sigurno bi bilo interesantno i za historiografiju, ali i za očuvanje identiteta. Imam jednog prijatelja koji mi je na pitanje odakle je, odgovoro: “Iz Daščje rijeke! Na moje dodatno pitanje: A dje ti je to? Odmah izpod Musine jame, glasio je odgovor”, radi čega je nagradjen aplauzom.
Drugi po redu promoter književnik Rifat Stanković pročitao je tekst Faiza Softića kojim se opisuje dogadjaj i stradanje svatova. Prikazao je glavne likove koji se u knjizi pominju, kao i sporedne uloge počev od komandanta tvrdjave do surladzija i komordzija. Kao i članove pašine pratnje i druge likove.
“U ovoj legendi protkanoj prozom i epikom Ćami Ramdedović se pokazao kao talentovani epičar. Knjiga Musina jama je tako napisana da se po njoj može snimati film ili neko drugo dramsko djelo. Izuzetno kvalitetno štivo i najtoplije preporučujem za čitanje”- time je Stanković završio svoj nastup.
Književnik Faiz Softić, najprije je pozdravio prisutne rekavši da su mu mnoga lica poznata. Posebno se zahvalio gospodinu Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za dijasporu Crne Gore, koji stigne tamo gdje god treba. Nema nigdje značajnijeg dogadjaja u Evropo, a da on ne stigne. Kako?! I sam se začudio, te se još jednom zahvalio gospodinu Mitroviću, radi čega je pozdravljen aplauzom prisutnih.
“Iskreno rečeno ja sam do sada bio autor mnogih knjiga. Ćamil je bio zanimljiva ličnost i prije nego se pojavila ova knjiga. Zanimljiv po tome što ima devet sinova i tri ćerke. I od sve te djece devedeset posto su obrazovani, visoko obrazovani i dobro se uklopili i snašli u društvima gdje žive i rade. Prije pet godina boravio sam u kući Ćamila Ramdedovića gdje smo razgovarali o Musinoj jami i vidio materijal na kome on dobro radi. Kasnije se knjiga pojavila na promociji u Luxemburu. Knjiga je interesanta po više aspekata. U bezdan je otišlo sto svatova, nestali su. Ali poslije se pojavljuje zlatni nakit. Putuje od kuće do kuće, od porodice do porodice došavši kod Ćamila, pa je Ćamil potodio devet sinova i tri ćerke. Zatim je nakit otišao u drugu porodicu gdje su se takodje radjala djeca i to pretežno muška, što je važno i značajno za ovu sredinu. Sad o čemu se radi? Radi se o nekom Božijem balansu. Sa jedne strane proplo u bezdan sto svatova sa nevjeston, a sa druge strane prodica koja ima nakit u posjed radja joj se puno zdrave djece”. Gospodin Softić je ocijenio knjigu kao rijedak kulturni dar sa jako puno specifičnih metafora i najtoplije preporučio za čitanje.
Zapaženo je bilo izlaganje gospodina Dejana Vukovića, konzula u GK Crne Gore, promotera knjige, poklonika pisane riječi, velikog intelektualca, filantropa i reklo bi se najomiljenijeg Crnogorca u ovom dijelu Njemačke, radi njegove blage naravi i sposobnosti za jednostavnu ljudsku komunikaciju i blizinu sa svima. Gospodin Vuković je u svom kratkom i jezgrovitom izlaganju u slovu o knjizi iznio niz elemetana koji je čine vrijednom i kao takvom da zaslužuje pažnju čitalaca.
Svoje izlaganje počeo je adekvatnom komparacijom : ” Uvaženi prijatelji, najljepše stranice čojstva i junaštva u Crnoj Gori ispisao je umnim perom slavni vojvoda Marko Miljanov u zrelim godinama svog života. Isto tako u zrelim godinama Ćamil Ramdedović je napisao knjigu Musina Jama. Na stoga odiše prijatnom toplinom, posebnim senzibilitetom, a naročito zrači ljubavlju prema rodnom kraju Bihoru. Musina jama je jedna saga o vitalnim bihorcima, čestitim i žilavim gorštacima i njihovom bitisanju u jednim surovim vremenima. To je priča o jednom drevnom kraju Bihoru koji je godinama unazad bio stecište trgovačkih karavana koji su išli ka Podgorici, Skadru, Dubrovniku, Tirani. To je, možemo reći, dragocijen šareni ćilim koji je , možemo reći, protkan pričama iz prošlosti, običajima folklorom i tradicijo Bihora. U osnovi to je jedna ljubavna priča koja nije ni započeta već je u duhu antičkih vremena postala tragična i prerasla u legendu Koju je Ćami Ramdedović pretočio u knjigu. Ćamil Ramdedović je svoj radni vijek proveo u medicini. Uz to je i pisac. To ga stavlja u klasu znamenitih ljudi u crnogorskoj povijesti koji su istovremeno i ljekari i pisci. Tu izmedjuostalog moramo istaći dr. Anta Gvozdenovića koji je bio diplomata, ljekar, general i putopisac za vrijeme Kralja Nikole. Bogdana Šekela, koji je takodje bio ljekar, poznati književnik i novinar… . Našeg savremenika iz Plava Senadina Pupovića koji radi u Podgoricu i piše narodnu pojeziju. Tu j sad i Ćamil Ramdedović, a moemo dodati i Rifata Stankovića koji je već treće desetljeće u medicini, a takodje piše pojeziju. Ono što je važno istaći za knjigu Musina Jama to je da je ona nastala iz naše usmene književnosti. To uzdiže Crnu Goru na jedan poseban pijedestal. Znači ta usmena književnost i narodna pojezija na kojj se napajao Ćamil Ramdedović, prvo na rodnom ognjištu, a onda i kao medicinski radnik koji je obišao i najudaljenija domaćinstva od Bihora, pa do Vasojevića dje su, možemo redji, vrlo jak korijen istočeni plodovi usmene književnosti, time se napajao. A imao je uzore u velikanima narodne pojezije u Crnoj Gori koji izmedjuostalih personifikuju Starac Milija, slijepi Ćor Husović iz Kolašina, Murat Kurtagić iz Rožaja, Radovan Bećirović iz Trebještine i naravno nenadmašni Avdo Medjedović iz Bijelog Polja. Zato sa punim pravom možemo reći da ova knjiga Musina jama obogaćuje crnogorsku književnost i kulturu. Posebno našu multikulturu jer je sačuvala od zaborava i baštini kulturnohistorijsko naslijedje Bošnjaka – muslimana u Crnoj Gori. Na kraju ja bih pročitao misao velikana Jugoslovenske književnosti Ive Andrića koja se sa punim pravom može primijeniti i na ovu knjigu, citat I.A.: NAROD PAMTI I PREPRIČAVA ONO ŠTO MOŽE DA SHVATI I ŠTO USPIJE DA PRETVORI U LEGENDU. SVE OSTALO PROLAZI MIMO NJEGA BEZ DUBLJEG TRAGA SA NEMOM RAVNODUŠNOŠĆU BEZIMENIH PRIRODNIH POJAVA NEGIRA NJEGOVU MAŠTU I NE OSTAJE U NJEGOVOM SJEĆANJU- kraj citata, posle čega je ispraćen velikim aplauzom.
Autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović na početku izlaganja pozdravio je prisutne, izrazio čast što su došli u tako velikom broju i zadovoljstvo što se nalazi medju njima. Istakao je da osjeća posebnu privilegiju što se ova promocija održava u Generalnom Konzulatu Crne Gore. Posebno se zahvalio Generalnom konzulu gospodinu Branislavu Karadziću sa saradnicima, a naročito gospodinu Mitroviću koji je došao iz Podgorice ispred Vlade Crene Gore. Zahvalio se promoterima kao i moderatoru gospodinu Osmanu Destanoviću za angažovanje na organizaciji promocije u Frankfurtu. Dalje je istakao da je knjiga Musina jama plod istraživanja najčuvemije legende na prostoru Bihora i šire koja se decenijama prenosila sa koljena na koljeno kroz priče dugovječnih ljudi sa tog prostora koji su živjeli od 100 do 120 godina.
“Pričali su ljudi o toj tragičnoj i bolnoj legendi. O svadbi momka iz Bihora i djevojke sa Pešteri. Priča o tragediji proširila se široko sve do Stambola jer je i otuda bilo svatova. Vrijeme u koje se ovo desilo je vrijeme Osmanskog carstva 1849 godine. Na pronadjenom nakitu utisnuta je upravo datum sa ovom godinom. Postoje eksponati iz tog vremena koji s emogu vidjeti, a nalaze se kod autora knjige, odnosno kod mene. Moja je želja bila da se legenda spasi od zaborava, što sam to i uradio. ZAto koristim ovu priliku da vas pozovem da se što češće družite i medjusobno pomažete. Ne mogu a da ne kažem iako su promoteri o tome nešto rekli. Cijeli radni vijek sam pomagao ljudima i činio dobra djela, a i meni je Bog dobro dao. Formirao sam brojniu porodicu, tri ćerke i devet sinova, sve je to zdravo i veselo … “- poslije čega je uslijedio aplauz. Dalje je nastavio:” U mojoj porodici ima deset visokoškolskih diploma, dva su srednjoškolca, imam i pet magistarskih diploma. To je je snaga u proodici i u društvu, pi i šire, smatram u državi. Ova knjiga ne bi mogla da izadje da nisam imao snažnu podršku porodice i mojih prijatelja koji su pomagali”. Na kraju se još jednom zahvalio svima i iznio spremnost za odgovore po pitanju sadržaja knjige ukoliko ima nejasnih pitanja, poslije čega je uslijedio aplauz.
Knjiga je medju publikom izazvala veliko interesovanje pa je bilo veliki broj pitanja o raznim detaljima iz sadržaja knjige. Nakon promocije organizator je priredio malu zakusku u obližnjem restoranu gdje je druženje učesnika promocije trajalo do kasno u noć.
U Svečanoj sali Generalnog konzulata Crne Gore u Frankfurtu na Majni u subotu 17 marta 2018 godine upriličena je promocija knjige „Musina jama”, autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Moderador ovog kulturnog dogadjaja bio je gospodin Osman Destanović. O knjizi su govorili Fajiz Softić književnik iz Luxemburga, Dino Burdzević-književnik iz Frankfurta, Rifat Stanković – pisac poezije iz Frankfurta i Autor Knjige, gospodin Ćamil Ramdedović.
Promocija je izazvala veliko interesovanje, pa je svečana sala Generalnog konzulata CG bila ispunjena do posljednjeg mjesta.
Na početku promocije moderator programa gospodin Osman Destanović pozdravio je prisutne goste pridošle iz Podgorice, gospodina Predraga Mitrović, direktora Uprave za dijasporu Crne Gore, Genralnog konzula CG u Frankfurtu gospodina Branislava Karačića i osoblje konzulata, te mnogobrojne prisutne poklonike knjige i drobre pisane riječi.
Po prestavljanju promotera slovo o knjizi prvi je dao književnik Dino Burdzević.
Kazivanje o knjizi gospodin Burdzević započeo je čitanjem dijela knjige koji opisuje izvor rijeke na kome su žene prale vunu i rublje, te pronašle zlatni nakit koji je tu izronio iz zemnih dubina.
“Nema sigurno kraja na svijetu da nema svoje mitove i legende, od mjesta do mjesta, od grada do grada. Bilo bi dobro da svaki grad ili regija ima po jednog čovjeka kakav je Ćamil Ramdedović i da se napravi jedna mapa nih. Sigurno bi bilo interesantno i za historiografiju, ali i za očuvanje identiteta. Imam jednog prijatelja koji mi je na pitanje odakle je, odgovoro: “Iz Daščje rijeke! Na moje dodatno pitanje: A dje ti je to? Odmah izpod Musine jame, glasio je odgovor”, radi čega je nagradjen aplauzom.
Drugi po redu promoter književnik Rifat Stanković pročitao je tekst Faiza Softića kojim se opisuje dogadjaj i stradanje svatova. Prikazao je glavne likove koji se u knjizi pominju, kao i sporedne uloge počev od komandanta tvrdjave do surladzija i komordzija. Kao i članove pašine pratnje i druge likove.
“U ovoj legendi protkanoj prozom i epikom Ćami Ramdedović se pokazao kao talentovani epičar. Knjiga Musina jama je tako napisana da se po njoj može snimati film ili neko drugo dramsko djelo. Izuzetno kvalitetno štivo i najtoplije preporučujem za čitanje”- time je Stanković završio svoj nastup.
Književnik Faiz Softić, najprije je pozdravio prisutne rekavši da su mu mnoga lica poznata. Posebno se zahvalio gospodinu Predragu Mitroviću, direktoru Uprave za dijasporu Crne Gore, koji stigne tamo gdje god treba. Nema nigdje značajnijeg dogadjaja u Evropo, a da on ne stigne. Kako?! I sam se začudio, te se još jednom zahvalio gospodinu Mitroviću, radi čega je pozdravljen aplauzom prisutnih.
“Iskreno rečeno ja sam do sada bio autor mnogih knjiga. Ćamil je bio zanimljiva ličnost i prije nego se pojavila ova knjiga. Zanimljiv po tome što ima devet sinova i tri ćerke. I od sve te djece devedeset posto su obrazovani, visoko obrazovani i dobro se uklopili i snašli u društvima gdje žive i rade. Prije pet godina boravio sam u kući Ćamila Ramdedovića gdje smo razgovarali o Musinoj jami i vidio materijal na kome on dobro radi. Kasnije se knjiga pojavila na promociji u Luxemburu. Knjiga je interesanta po više aspekata. U bezdan je otišlo sto svatova, nestali su. Ali poslije se pojavljuje zlatni nakit. Putuje od kuće do kuće, od porodice do porodice došavši kod Ćamila, pa je Ćamil potodio devet sinova i tri ćerke. Zatim je nakit otišao u drugu porodicu gdje su se takodje radjala djeca i to pretežno muška, što je važno i značajno za ovu sredinu. Sad o čemu se radi? Radi se o nekom Božijem balansu. Sa jedne strane proplo u bezdan sto svatova sa nevjeston, a sa druge strane prodica koja ima nakit u posjed radja joj se puno zdrave djece”. Gospodin Softić je ocijenio knjigu kao rijedak kulturni dar sa jako puno specifičnih metafora i najtoplije preporučio za čitanje.
Zapaženo je bilo izlaganje gospodina Dejana Vukovića, konzula u GK Crne Gore, promotera knjige, poklonika pisane riječi, velikog intelektualca, filantropa i reklo bi se najomiljenijeg Crnogorca u ovom dijelu Njemačke, radi njegove blage naravi i sposobnosti za jednostavnu ljudsku komunikaciju i blizinu sa svima. Gospodin Vuković je u svom kratkom i jezgrovitom izlaganju u slovu o knjizi iznio niz elemetana koji je čine vrijednom i kao takvom da zaslužuje pažnju čitalaca.
Svoje izlaganje počeo je adekvatnom komparacijom : ” Uvaženi prijatelji, najljepše stranice čojstva i junaštva u Crnoj Gori ispisao je umnim perom slavni vojvoda Marko Miljanov u zrelim godinama svog života. Isto tako u zrelim godinama Ćamil Ramdedović je napisao knjigu Musina Jama. Na stoga odiše prijatnom toplinom, posebnim senzibilitetom, a naročito zrači ljubavlju prema rodnom kraju Bihoru. Musina jama je jedna saga o vitalnim bihorcima, čestitim i žilavim gorštacima i njihovom bitisanju u jednim surovim vremenima. To je priča o jednom drevnom kraju Bihoru koji je godinama unazad bio stecište trgovačkih karavana koji su išli ka Podgorici, Skadru, Dubrovniku, Tirani. To je, možemo reći, dragocijen šareni ćilim koji je , možemo reći, protkan pričama iz prošlosti, običajima folklorom i tradicijo Bihora. U osnovi to je jedna ljubavna priča koja nije ni započeta već je u duhu antičkih vremena postala tragična i prerasla u legendu Koju je Ćami Ramdedović pretočio u knjigu. Ćamil Ramdedović je svoj radni vijek proveo u medicini. Uz to je i pisac. To ga stavlja u klasu znamenitih ljudi u crnogorskoj povijesti koji su istovremeno i ljekari i pisci. Tu izmedjuostalog moramo istaći dr. Anta Gvozdenovića koji je bio diplomata, ljekar, general i putopisac za vrijeme Kralja Nikole. Bogdana Šekela, koji je takodje bio ljekar, poznati književnik i novinar… . Našeg savremenika iz Plava Senadina Pupovića koji radi u Podgoricu i piše narodnu pojeziju. Tu j sad i Ćamil Ramdedović, a moemo dodati i Rifata Stankovića koji je već treće desetljeće u medicini, a takodje piše pojeziju. Ono što je važno istaći za knjigu Musina Jama to je da je ona nastala iz naše usmene književnosti. To uzdiže Crnu Goru na jedan poseban pijedestal. Znači ta usmena književnost i narodna pojezija na kojj se napajao Ćamil Ramdedović, prvo na rodnom ognjištu, a onda i kao medicinski radnik koji je obišao i najudaljenija domaćinstva od Bihora, pa do Vasojevića dje su, možemo redji, vrlo jak korijen istočeni plodovi usmene književnosti, time se napajao. A imao je uzore u velikanima narodne pojezije u Crnoj Gori koji izmedjuostalih personifikuju Starac Milija, slijepi Ćor Husović iz Kolašina, Murat Kurtagić iz Rožaja, Radovan Bećirović iz Trebještine i naravno nenadmašni Avdo Medjedović iz Bijelog Polja. Zato sa punim pravom možemo reći da ova knjiga Musina jama obogaćuje crnogorsku književnost i kulturu. Posebno našu multikulturu jer je sačuvala od zaborava i baštini kulturnohistorijsko naslijedje Bošnjaka – muslimana u Crnoj Gori. Na kraju ja bih pročitao misao velikana Jugoslovenske književnosti Ive Andrića koja se sa punim pravom može primijeniti i na ovu knjigu, citat I.A.: NAROD PAMTI I PREPRIČAVA ONO ŠTO MOŽE DA SHVATI I ŠTO USPIJE DA PRETVORI U LEGENDU. SVE OSTALO PROLAZI MIMO NJEGA BEZ DUBLJEG TRAGA SA NEMOM RAVNODUŠNOŠĆU BEZIMENIH PRIRODNIH POJAVA NEGIRA NJEGOVU MAŠTU I NE OSTAJE U NJEGOVOM SJEĆANJU- kraj citata, posle čega je ispraćen velikim aplauzom.
Autor knjige, gospodin Ćamil Ramdedović na početku izlaganja pozdravio je prisutne, izrazio čast što su došli u tako velikom broju i zadovoljstvo što se nalazi medju njima. Istakao je da osjeća posebnu privilegiju što se ova promocija održava u Generalnom Konzulatu Crne Gore. Posebno se zahvalio Generalnom konzulu gospodinu Branislavu Karadziću sa saradnicima, a naročito gospodinu Mitroviću koji je došao iz Podgorice ispred Vlade Crene Gore. Zahvalio se promoterima kao i moderatoru gospodinu Osmanu Destanoviću za angažovanje na organizaciji promocije u Frankfurtu. Dalje je istakao da je knjiga Musina jama plod istraživanja najčuvemije legende na prostoru Bihora i šire koja se decenijama prenosila sa koljena na koljeno kroz priče dugovječnih ljudi sa tog prostora koji su živjeli od 100 do 120 godina.
“Pričali su ljudi o toj tragičnoj i bolnoj legendi. O svadbi momka iz Bihora i djevojke sa Pešteri. Priča o tragediji proširila se široko sve do Stambola jer je i otuda bilo svatova. Vrijeme u koje se ovo desilo je vrijeme Osmanskog carstva 1849 godine. Na pronadjenom nakitu utisnuta je upravo datum sa ovom godinom. Postoje eksponati iz tog vremena koji s emogu vidjeti, a nalaze se kod autora knjige, odnosno kod mene. Moja je želja bila da se legenda spasi od zaborava, što sam to i uradio. ZAto koristim ovu priliku da vas pozovem da se što češće družite i medjusobno pomažete. Ne mogu a da ne kažem iako su promoteri o tome nešto rekli. Cijeli radni vijek sam pomagao ljudima i činio dobra djela, a i meni je Bog dobro dao. Formirao sam brojniu porodicu, tri ćerke i devet sinova, sve je to zdravo i veselo … “- poslije čega je uslijedio aplauz. Dalje je nastavio:” U mojoj porodici ima deset visokoškolskih diploma, dva su srednjoškolca, imam i pet magistarskih diploma. To je je snaga u proodici i u društvu, pi i šire, smatram u državi. Ova knjiga ne bi mogla da izadje da nisam imao snažnu podršku porodice i mojih prijatelja koji su pomagali”. Na kraju se još jednom zahvalio svima i iznio spremnost za odgovore po pitanju sadržaja knjige ukoliko ima nejasnih pitanja, poslije čega je uslijedio aplauz.
Knjiga je medju publikom izazvala veliko interesovanje pa je bilo veliki broj pitanja o raznim detaljima iz sadržaja knjige. Nakon promocije organizator je priredio malu zakusku u obližnjem restoranu gdje je druženje učesnika promocije trajalo do kasno u noć.
OSMAN DESTANOVIĆ
