STAV: LAŽNI FB PROFILI I BOTOVI – KO NAM TO UZIMA MJERU HUMANOSTI

0

Priznajem, počinio sam zločin: bavim se novinarstvom. Više od pet godina se trudim da, putem portala Radija Petnjica, uspješno prenesem tačnu informaciju svim Petnjičanima od Australije do Amerike. I nije mi teško. Nije mi teško, ne zbog toga što se vodim osnovnim novinarskim načelima o tačnosti i pouzdanosti informacija, kao ni to što mi je mentor doajen novinarstva, već zbog toga što želim da Bihorcima širom svijeta plasiram istinu upakovanu u novinarski članak.

Moram priznati da sam se teško navikao na situacije kada mi se obrate prezimenom, jer, avaj Bože, mora biti naglašeno da pripadam drugoj vjerskoj konfesiji. To sam prihvatio kao tipični balkanski sindrom protiv kojeg se moje ime i prezime bori još od tinejdžerskih dana. Plasirajući činjenice putem portala, opravdavajući ulogu lokalnog javnog servisa, tekstovi portala bivaju podložni različitim komentarima, i to je razumljivo. Dvije pojave u proteklih desetak dana su posebno ostavile traga na sve moje zalaganje i dosadašnji rad, da dobro učinim još boljim, a loše označim i usmjerim ga ka dobru.

Svjestan sam činjenice da postoji, na sreću cjelokupnog društva, mala grupa ljudi, kod kojih je, kada je u pitanju njihovo razmišljanje i njihovo djelovanje, Bog digao ruke i otišao na godišnji odmor.

Nedavno sam napisao i iznio tačnu informaciju bez iznošenja razloga o određenoj pojavi. „Razlog” se sam prepoznao i oglasio se putem drušvenih mreža, vezujući moje ime za ustaljenu pojavu lažnih FB-profila, pokušavajući da degradira mene lično, a time i lokalnog emitera. Za trenutak sam pokazao svoju slabost, pa sam pripremao reakciju zajedno sa advokatima i tužiocem. A onda kao da mi je neko odozgo šapnuo da obratim pažnju na to kako se određeni soj ljudi ophodi prema petnjičkoj dijaspori.

Petnjičani okupljeni pod nazivom – Bihorska dijaspora, je poznata po svojoj humanosti. Za sve ovo vrijeme koliko radim kao novinar, ni na jednu tešku socio-ekonomsku situaciju nisu bili imuni, već su odmah reagovali i pružili pomoć, od Australije od Amerike, bez izizetka. Sa druge strane, najveći i najoštriji kritičari ove grupe ljudi je bila ona mala grupa zbog koje je i Bog pošao na godišnji odmor, pa im je svaki humani gest mali i nedovoljan.

Slika i prilika za ovo je ona krilatica “daš čovjeku šaku, on ti iščupa ruku iz ramena”. Ponajbolji primjer za to je humanitarna akcija koju je pokrenula redakcija portala radija – Pomozimo Hajru da prezimi.

Ideja portala Radija Petnjica je bila da Hajro dobije ono što mu zakonom pripada: topli obrok obezbijeđen od strane gerontodomaćica i novčano primanje u vidu socijalne naknade. Međutim, bihorska dijaspora odlično zna kakav je system kod nas, odmah je reagovala već kod prvog naslova i pokazala ono po čemu su poznati u regionu, pa i šire. Dobrim poznavaocima lika i djela tih ljudi to nije bilo iznenađenje. Pružiti ruku spasa i pomoći kada je najteže – to je bihorska dijaspora. Od dana osnivanja Talasa Bihora, taj posao im je umnogo olakšan, jer su dobijali informacije iz prve ruke.

Razgovarajući sa njima, osjetio sam njihovo razočarenje, isto ono koje sam i ja osjetio, time što ta šačica ljudi, zaboravljene od Boga, mjere humanost na osnovu novčanog iznosa. Dobročinstvo je čin humanosti koji nema cijenu! Dobročinstvo je humanost, dali vi euro, stotinu ili 10 000. A ova grupica pomenutih, našla je za shodno da kritikuje i prigovara, a lično nikada nisu ni u kom obliku učestvovali u bilo kakvoj humanitarnoj akciji.

Ogorčeni su humanisti naših ljudi iz dijaspore. Ogorčeni i razočarani komentarima pojedinih ljudi. Dijelimo isti osjećaj, istu gorčinu. Naš jedina zahvalnost prema tim ljudima jeste što objavimo. To što se njihov humani gest nađe na portalu radija je jedino iz razloga što zaslužuju, jer su otišli iz države čiji sistem im nije omogućio normalan život, ali nisu zaboravili svoj kraj i ljude koji su tu ostali.

U razgovoru sa petnjičkim humanitarcima iz dijaspore, dijeleći ista osjećanja, došli smo do zaključka da nije važno šta se komentariše, već ko komentariše. Oni će i dalje da nastave da rade ono u čemu su najblji, svjesni da humanost nema vrijednost i da se ne može izmjeriti niti jednom valutom. A ja, ja priznadoh da sam počinio zločin i obećavam da ću i dalje to raditi.

DENIS BOŽOVIĆ

BIHORCI IZ LUKSEMBURGA PRIKUPILI 660 EURA ZA AKCIJU “POMOZIMO HAJRU DA PREZIMI”

Dvanaest Bihoraca koji žive i rade u Luksemburgu, nakon pisanja portala Radija Petnjica o životmoj situaciji Hajra Šabotića, prikupili  su 660 eura.
“Na ovaj način podižemo svijest kod ljudi i širimo pozitivnu energiju. Zaista je neophodno da se svi uključimo u ovakve i slične akcije, da ne dozvolimo da u Bihoru ima pojedinaca ili porodica koji žive na ivici egzistencije.
Nadamo se da će nadolazeća zima Hajru biti olakšana akcijom koja je pokrenuta”, zaključili su donatori iz Luksemburga.
Novčana sredstva će biti utrošena na osnovne potrebe za Hajra Šabotića.
Učesnici akcije za pomoć Hajru Šabotiću
su:
Isad Adrović
Edin Škrijelj
Elvir Huremović
Isad Korać
Ernad Ćeman
Erik Korać
Almir Adrović
Denis Korać
Amel Skenderović
Elvis Korać
Elvir Muratović
Sead Korać
ENKO KORAĆ

NOVE MJERE: OD DANAS DŽUMA NAMAZ U DŽAMIJAMA

0

Odlukom Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori, imajući u vidu nove mjere koje je izdalo Ministarstvo zdravlja, o zaštiti zdravlja ljudi usled epidemije korona virusa, Mešihat IZ u Crnoj Gori, donio je odluku o ponovnom otvaranju džamija za obavljanje džuma-namaza.

“Ova odluka podrazumijeva da se ispune uslovi o broju vjernika shodno kvadraturi u džamijama kao i poštovanju svih epidemioloških mjera, držanje distance, nošenje maski, dezinfekcija pri ulasku i izlasku iz objekta.

Medžlisi su dužni da u svakoj džamiji zaduže odgovorno lice, mujezin ili mutevelija koji će se brinuti o poštovanju pravila.

Mešihat preporučuje da se u određenim mjestima gdje ima mogućnosti džuma namaz klanja u dva termina kako bi se izbjegle nepotrebne gužve.

Takođe se preporučuje da starije osobe i djeca  ne dolaze na džumu.

Apelujemo na sve džematlije da strogo poštuju predviđene mjere, te da nipošto ne ulaze u džamije bez maski i svojih sedžada”, stoji u saopštenju Mešihata Islamske zajednice u Crnoj Gori.

IZ ŠTAMPE IZAŠAO 34. BROJ REVIJE “BIHOR”

Ovih dana iz štampe je izašlo 34. izdanje prvog bošnjačkog glasila u Luksemburgu, revije “Bihor”.

Naslovnu stranu revije zauzima priča o pola vijeka rada KUD-a “Vrelo Ibra” iz Rožaja i prvog čovjeka tog ansabla Ibiša Kujevića.

U ovom broju pišu: urednik Faiz Softić, Ruždija Kočan, Munir Ramdedović, Esko Muratović, Adem Ado Softić, Remzija Hajdarpašić, Sait S. Šabotić, Ljubeta Labović, Zeno Rastoder, Kaćuša Krsmanović, Šefkija Borančić, Hamida Sijarić, Božidar Proročić, Enko Korać, Dragana Erjavšek, Džemal Dacić i Ferid Muratović.

U časopisu se nalaze tekstovi vrsnih pisaca, priče o umjetničkim djelima, intervjui….

Uvodna riječ urednika Faiza Softića i tekst sa naslovom “Kako je kazivao Ćamil Siajrić”.
Intervju sa Ibišom Kujevićem, pola vijeka od nastanka KUD-a „Vrelo Ibra“.
Bošnjaci i aktuelni trenutak u Crnoj Gori, piše književnik i publicista Božidar Proročić.

Iz Luksemburga stiže priča sa naslovom “Država mijenja zakon o integraciji stranaca”, autora Munira Ramdedovića.

Esko Muratović piše o muhadžirskoj etici sabura.
“Dobrodole, bihorsko selo za primjer”, je tekst koji su priredili Enver i Edin Šabotić.

Retrospektiva sa naslovom “Sve Ismetove bitke na Neretvi”, priredio je  Adem Ado Softić,
portret Fahrudina Fake Rastodera, piše Remzija Hajradpašić.

“Časni efendija u bir zemanu bjelopoljskom”, je tekst koji piše Sait S.Šabotić, i “Još po moru teče Lim”, autora Ljubeta Labovića.

U reviji je i intervju sa Remzijom Camićem, konzulom Crne Gore u Luksemburgu, kao i tekst  Šefkije Borančića “Dug prema ljudima i zavičaju”.

Svoje mjesto u 34. izdanju revije BIhor ima i tekst kaćuše Krsmanović sa naslovom “Progon koji traje”, kao i “Ispovijest jedne žene”, koji piše Hamida Sijarić.

Zeno Rastoder je pisao o džematu u Wattwilu.

Utiske sa promocije knjige priča i uručenju nagrada u Petnjici prenio je Enko Korać, a iz oblasti slikarstva svoj pečat dao je Aldemar Ibrahimović kroz tekst sa naslovom “Magični svijet”.

O tradiciji u savremenog književnog stvaralaštva ili afirmacije postupaka, a ne okolnosti, pisala je Dragana Erjavšek, a o duhovnost kroz tekst “Muhammed a.s brani se ljepotom”, Džemal Dacić.

O sportu kroz tekst “Naši talenti braća Skenderović Delvin i Demin”, pisao je Ferid Muratović.

ENKO KORAĆ

IBIŠ KUJEVIĆ, NASLOVNA LIČNOST REVIJE “BIHOR”

Gost u studiju Radija Petnjica bio je Ibiš Kujević, koreograf  KUD „Vrelo Ibra“ iz Rožaja.

Povod razgovora bila je promocija prvog bošnjačkog glasila u Luksemburgu „Revije Bihor“ i naslovna strana Ibiša Kujevića, pola vijeka KUD-a „Vrelo Ibra“ iz Rožaja.

Revija Bihor je glasilo koje izlazi tromjesešno i bila je prilika da se pratiocima Radija Petnjica predstavi retrospektiva 34. izdanja revije “Bihor” kao i kratka prezentacija narednog broja.

U toku emisije, urednik glasila revije “Bihor“ Faiz Softić, uključio se iz Luksemburga i govorio o doprinosu kulturnoj baštini Ibiša Kujevića kao i o časopisu 34 broja revije Bihor.

Ibiš Kujević je čovjek koji se potpuno posvetio zavičaju i kulturnoj baštini Bošnjaka i drugih naroda. Ličnost koja je pružila neizmjerni doprinos kako bi otgnuo od zaborava kulturu i tradiciju, sačuvao je i prezentuje diljem svijeta već pola vijeka.

Kujević kaže da je ideja o osnivanju KUD-a „Vrelo Ibra“ potekla iz O.Š. „Mustafa Pećanin“ u Rožajama.

„Radio sam kao nastavnik muzičkog vaspitanja, sa već značajnim folklornim iskustvom koje sam sticao školovanjem i radom u srednjoj školi u Novom Pazaru. Davne 1969. godine sa kolegom fizičkog vaspitanja Delijom Kurpejovićem, formirali smo folklornu sekciju pri osnovnoj školi. Poslije prvih priredbi iste godine za 29. novembar, publika je bila oduševjena i mi smo vidjeli da možemo da pretvorimo u gradski ansambl, što se desilo.

Sedamdesete godine 29. novembra, na Međurepubličkom festivalu narodne umjetnosti u Novoj Varoši, bili smo veoma zapaženi i dobili smo prvu nagradu na tom festivalu“, kazao je Ibiš Kujević.

Osvojena nagrada u Novoj Varoši bila je prekretnica za dalji rad i afirmaciju ovog društva.

Veliki doprinos Ibiš Kujević je dao KUD-u „Bihor“ iz Petnjice sa svojih šeset koreografija. Među njima je „Babovo kolo“.

Do kraja ove godine očekuje se izlazak iz štampe monografija KUD-a „Vrelo Ibra“ iz Rožaja koje je posvećena jubileju 50 godina postojanja i uspješnog rada.

Intervju Ibiša Kujevića možete pročitati u 34 izdaju „Revije Bihor“ kao i njegovo gostovanje u studiju Radija Petnjica na YouTube kanalu Radio Petnjica.

ENKO KORAĆ

 

FOTO PRIČA: SNIJEG NA BIHORSKIM PLANINAMA

0

Juče je u plamninskom dijelu Petnjice pao snijeg.

DODIJELJENE STIPENDIJE FONDACIJE BIHOR PETNJICA IZ NJUJORKA

0

Fondacija Bihor Petnjica iz Njujorka na posljednoj sjednici Odbora održanoj u Bruklinu donijela je odluku o dobitnicima stipendija za školsku 2020/21. godinu.
Na sjednici je odlučeno da se ove godine broj stipendista poveća sa tri na sedam, a takođe jednokratnu pomoć od $100 dobilo je deset studenata.

“Zaista je ove godine bilo teško donijeti odluku kome dodijeliti stipendiju, jer svi kandidati su podjednako kvalitetni i izuzetno motivisani u stručnom usavršavanju što smo mogli pročitati kroz motivaciona pisma koja su nam uputili. Odlučili smo se za sedam kandidata sa prostora cijelog Sandžaka. Pored toga donijeli smo odluku da dodijelimo jednokratnu pomoć od 100 dolara za deset kandidata koji nisu izabrani za stipendiste u ovoj godini. Tim simboličnim gestom željeli smo da im se zahvalimo na aplikaciji i damo im do znanja da je Fondacija uz njih u ovim teškim vremenima te da sljedeće godine očekujemo njihove desetke kao i to da postanu naši cjelogodišnji stipendisti”, kazao je predsjednik Fondacije Adem Rastoder.

Na adresu Fondacije ove godine pristiglo je tridesetak aplikacija, a i rok za podnošenje bio je do kraja novembra zbog aktuelne COVID – 19 krize i nemogućnosti studenata da pribave adekvatnu dokumentaciju.

“Vodili smo se prije svega materijalnim stanjem studenta i njegove porodice, a na odluku odbornika uticala je svakako i srednja prosječna ocjena, kompleksnost i specifičnost fakulteta kao i motivisanost studenta na životnom i obrazovnom putu. Finansijske prilike su odredile da se ove godine možemo odlučiti za ovaj broj studenata, a nadamo se da će mnogi donatori prepoznati značaj edukacije naših mladih te da će u narednom periodu na ovu akciju biti izdvojeno više novčanih sredstava. Ovo je jedna u nizu naših akcija. Naše mlade i edukovane narastaje planiramo da umrežimo i napravimo ozbiljne projekte koji će za cilj imati razvoj našeg zavičaja”, zaključio je Rastoder.

DINO RAČIĆ

VRIJEDNI BIHORCI: SELMIN MURATOVIĆ DOBIO KREDIT OD MINISTARSTVA, IZGRADIO ŠTALU I KUPIO JUNICE

0

Dvadesetdvogodišnji Petnjičanin, Selmin Muratović dobio je bespovratni kredit od Ministarstva poljoprivrede i sa 10 000 eura izgardio je štalu i kupio tri junice.  .

“Sa nule sam krenuo i ako Bog da nadam se da će mi ovaj projekat biti od koristi. Snadbio sam se za ovu zimu i nadam se da neće biti teška zima. Za sada imam te tri junice i jednu kozu. Nadam se krajem januara da će junice koje sam uvezao početi da daju prihod. One su prvoteoke i očekujem kvalitetnu telad. Junice sam uzeo u Austriji, to je rasa simentalki.
Završio sam sa izgradnjom štale i sada imam prostor da smjestim junice“, kaže Selmin Muratović.

„Uspio sam u vremenu korone da u saradnji sa prijateljima uvezem junice i pored određenih poteškoća.

Od svojih sredstava kupio sam motokultivator. Naredne godine planiram da kupim muzilicu i ako bude sve teklo po planu, na proljeće planiram da pišem projekat IFAD-u za jednu kosačicu, koja će mi olakšati poljoprivredne poslove”, kaže Selmin.

Muratović je zadovoljan bespovratnim kreditom i sa cjelokupnom izdradom štale i nabavkom junica.

„Želim ovom prilikom da se zahvalim Ministarstvu poljoprivrede zato što su mi odobrili i  zato što su prepoznali da mi je zaista potreban bespovratan kredit. Zahvalnost dugujem Blažu Rabrenoviću, bez koga ne bih uspio da uvezem junice iz Austrije, zatim mentoru Marku iz Berana. Takođe želim da se zahvalim mojim amidžama i svima ostalima koji su mi u toku ljeta umnogome pomogli u poljoprivrednim poslovima.

Planiram u narednom periodu da proširujem gazdinstvo. Zakupio sam poljoprivredne parcele na pet godina, imam i svojih livada i želim da ostanem na svom imanju i da od rada svojih ruku živim“, zaključio je Selmin Muratović.

ENKO KORAĆ

IRMA ŠKRIJELJ: BORBA ZA LJUDSKA PRAVA MORA BITI NEPRESTANA

0

Povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, za portal Radija Petnjica govorila je  Irma Škrijelj, savjetnica za ljudske resurse u lokalnoj upravi.

“Skupština UN-a proglasila je 10. decembar kao Međunarodni dan ljudskih prava, kako bi se usmjerila pažnja “naroda svijeta” na Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima kao zajedničko mjerilo postignuća za sve narode i sve države.

Ljudska prava su osnovna prava koja ima svaka osoba,  koja se stiču rođenjem, koja su neotuđiva i nedeljiva, svojstvena svim ljudima, bez obzira na  državljanstvo, prebivalište, pol, nacionalno ili etničko porijeklo, boju kože, vjeru, jezik, ili bilo koji drugi status.

U svijetu je proteklih 20 godina došlo do temeljnog napretka u unapređenju prava žena, razvoja međunarodnog prava za utvrđivanje odgovornosti za kršenje ljudskih prava, zaštiti i promociji prava marginalizovanih grupa i mnogo veće razumijevanje univerzalnosti i nedjeljivosti ljudskih prava.

Naša država ova prava garantuje i Ustavom Crne Gore, u dobroj mjeri se postiglo unapređenje istih kroz razvoj svijesti pojedinaca i cjelokupnog društva da su u pitanju osnovna ljudska prava koja se trebaju poštovati i bez prethodnog zakonskog obavezivanja na to.

Da bi se ostvarilo postignuće na poštovanju ljudskih prava na svjetskom nivou ova borba mora biti neprestana, energija nepresušna i nepokolebljiva želja svih nas da ostvarujemo u potpunosti svoja osnovna ljudska prava”, zaključila je Irma Škrijelj, savjetnica za ljudske resurse u lokalnoj upravi.

 

SPP POSLALA PREDLOG ZAKONA O ZABRANI NEGIRANJA GENOCIDA

0

Stranka pravde i pomirenja je poslaničkom klubu Crno na bijelo prije dva dana predala prijedlog Zakona o zabrani negiranja, minimiziranja, opravdavanja ili odobravanja holokausta, zločina genocida i zločina protiv čovječnosti.

“Očekujemo da prijedlogom ovog zakona, a nadamo i usvajanjem u skupštini Crne Gore u budućnosti eliminišeno svaki pokušaj negacije ali i manipulacije žrtvama holokausta ili genocida”, saopštili su iz SPP.