U organizaciji Lovačke organizacije Petnjica 05.oktobra 2025. godine, svečano je otvorena lovna 2025/26. Ovaj dan, koji s nestrpljenjem iščekuju svi ljubitelji prirode i lova, obilježen je okupljanjem članova, prijatelja i gostiju u duhu zajedništva i odgovornog odnosa prema prirodi.
Po prvi put, otvaranje lovne sezone održano je u zimskim uslovima, uz snijeg koji je prekrio više od polovine teritorije lovišta. Ovi vremenski uslovi donijeli su poseban ambijent, ali i dodatni izazov. Uprkos hladnoći i snijegu, lovci su pokazali izuzetnu spremnost i predanost, a rezultat uspješnog dana bio je odstrel 4 divlje svinje.
Lovci su, kao i svake godine, podsjetili na važnost održivog lova, zaštite divljači i očuvanja prirodnih resursa. Poseban akcenat stavljen je na bezbjednost u lovištu, poštovanje zakonskih propisa i etičkog kodeksa lovaca.
Nakon otvaranja sezone, uslijedilo je druženje u prijateljskoj atmosferi u lovačkom domu, uz zajednički ručak i razmjenu iskustava među članovima. Lovačka organizacija Petnjica nastavlja svoj rad s ciljem da i ove sezone doprinese unapređenju lovstva, očuvanju tradicije i jačanju zajedništva među lovcima.
Organizator: Udruženje građana porijeklom iz Sandžaka – UGPS, Podružnica Petnjica Promotori: Žumber Muratović i Faik Hadrović Moderator: Fehim Korać
Poštovani prijatelji, Okupili smo se da zajedno progovorimo o književnom opusu našeg sugrađanina, istaknutog pisca Mirsada Hadrovića. Ovo nije samo prilika da pomenemo njegova djela, već i dragocjen trenutak da se podsjetimo na snagu iskrene riječi koja, pretočena u književnost, oplemenjuje duh, obogaćuje svakodnevicu i ostavlja trag u zajednici kojoj pripadamo.
“Vakufi u Beranama” – hronika pamćenja i dobrotvorstva
U knjizi „Vakufi u Beranama“ autor Mirsad Hadrović temeljito, posvećeno i istraživački odgovorno obrađuje jednu od najplemenitijih institucija – vakuf, dobro koje pojedinac, vođen vjerom i plemenitom namjerom, ostavlja u amanet zajednici. Vakuf je simbol trajnog dobra: njegovi prihodi usmjeravani su na opštekorisne svrhe – izgradnju džamija, škola, mostova, hanova, česama – kao i na pomoć siromašnima, učenima i putnicima namjernicima.
Dokument koji pravno definiše vakuf – vakufnama – u Hadrovićevom rukopisu nije samo pravni akt, već i svjedočanstvo o duhovnosti, humanosti i viziji vakifa. Autor ne ostaje na pukom navođenju činjenica: njegov rad je višeslojan, zasnovan na terenskim zapisima i kazivanjima savremenika, ali i na dragocjenim arhivskim izvorima. Tako se pred čitaocem otvara široka, autentična slika ne samo o vakufima u Beranama, već i o duhovnom, kulturnom i društvenom razvoju kraja kroz vijekove.
Hadrović podsjeća da je Berane, od postanka pa do Balkanskih ratova (1912–1913), pripadalo pograničnoj teritoriji Osmanskog carstva; tek od tada Crna Gora prvi put preuzima vlast nad ovim gradom. U knjizi su opisane gradske i seoske džamije – uključujući i one na području Petnjice (koja je u vrijeme nastanka knjige administrativno pripadala Beranama) – kao i šadrvani, mesdžid u Beranama, mehćema, vakufsko zemljište, imamske kuće i muslimanska groblja. Posebno mjesto zauzimaju priče o kuli Rizvan-bega Jajčanina, hajrat vodi, te brojni arhivski dokumenti koji knjizi daju vrijednost svojevrsne hronike pamćenja.
Ove navode dopunjuju i svjedočanstva iz literature Dimića (Vasilije i Nikola) o bošnjačkim bratstvima koja su ostavila dubok trag u istoriji Berana: Jajčanin, Muratbegović, Crnovršanin, Ramusović, Garčević, Nikšić, Adrović, Softić, Šahman, Đečević, Raivanbegović, Arapović, Hadžiomerović, Masličić, Beganović, Pačariz, Đukić, Batuša, Paripovići, Medunjanin, Međedović, Mehović i mnogih drugih. Svako od njih predstavlja posebnu nit u šarenilu kulturnog i društvenog tkiva grada.
“Ključ” – novela koja otvara dublje slojeve smisla
Jedno od djela koje ostavlja snažan utisak je „Ključ“ – žanrovski između duže pripovijetke i novele – prožeto životnom dramom i univerzalnim pitanjima čovjekove sudbine. Kroz bogate dijaloge i introspektivne monologe, autor gradi most između ličnog iskustva i opšteg ljudskog puta.
Posebnu vrijednost djelu daje Hadrovićevo vjersko obrazovanje: nenametljivo i vješto uvođenje kur’anskih citata daje toplinu, ozbiljnost i moralnu dimenziju. Pred čitaocem se razvija slika vjerujuće porodice, njene sreće i iskušenja, kao i bolnog propadanja kada jedan član zapadne u porok alkoholizma. “Ključ” nije samo književni tekst, već putokaz i opomena: svako novo čitanje otvara dublje slojeve, a poruke ostaju dugo urezane u sjećanju.
“Islamska predavanja” – riječ kao svjetionik
U knjizi „Islamska predavanja“ Hadrović sabira poruke iz hutbi i govora nastalih tokom posljednje decenije – u džamijama širom Crne Gore i evropskih zemalja. Zbirka donosi jasne i pitke tekstove koji podsjećaju na temeljne vrijednosti života i smisao vjere: hidžra i jedinstvo, značaj namaza, odnos prema djeci i porodici, poštovanje komšije, opasnost ogovaranja, vrijednost ramazanskog posta, uloga religije u službi mira, borba protiv zla, lijepo ponašanje i pogubnost poroka poput kocke i alkohola.
Posebno poglavlje posvećeno je Srebrenici – genocidu u srcu Evrope 1995. godine – kao trajnoj rani i opomeni. Pisanje o Srebrenici za autora je moralna obaveza: svjedočanstvo za buduće generacije da se istina ne zataška i da se zlo ne ponovi.
“Hoću da živim” – svjedočanstvo o dobroti i nepravdi
Knjiga „Hoću da živim“ ne ostavlja ravnodušnim. Na njenim stranicama oživljava kratak, ali dostojanstven život Meha Agovića, čovjeka koji je sa skromnim osmijehom i tihom odanošću prihvatio posao poštara da bi pomogao drugima. Dobrovoljno je radio na terenu Vrbice i Trpezi, a 22. februara 2014. godine, u 37. godini života, tragično je stradao – ubijen i opljačkan zbog novca namijenjenog najranjivijima: djeci, siromašnima i penzionerima.
Knjiga donosi i detalje sudskog procesa, razotkrivajući složenost ljudske prirode i slabosti sistema koji treba da štiti život i dostojanstvo čovjeka. To je više od zapisa o jednoj sudbini: dokument vremena i ogledalo društva koje nas vodi od topline ljudske dobrote do hladnoće nepravde.
Autor teksta, koji se dugi niz godina bavi istraživanjem porodičnih loza u Bihoru (više od pet hiljada imena), svjedoči i ličnu povezanost sa Mehom Agovićem – dodatni razlog da ova knjiga bude preporučena s poštovanjem i tugom, kao trajno svjedočanstvo o čovjeku koji je znao voljeti, pomagati i živjeti časno.
Književno djelo Mirsada Hadrovića spaja dokumentarnu preciznost i toplinu poruke. Od vakufa kao trajnog dobra, preko intimne drame „Ključa“ i moralnih svjetionika „Islamskih predavanja“, do potresnog svjedočanstva „Hoću da živim“ – pred nama je opus koji oplemenjuje i obavezuje.
Nakon Mojkovca, Žabljaka i Berana, Aleksa Bečić i Demokratska Crna Gora nastavili su reevidenciju članstva povodom 10 godina postojanja Demokrata, ovoga puta u Petnjici.
Okupljenim Petnjičankama i Petnjičanima Bečić je svečano uručio nove članske karte i iskoristio priliku za zajedničke razgovore.
Bečić se zahvalio skupu na hrabrosti i istrajnosti sve ove godine: “Hvala vam na jednom ljudskom pristupu koj iste uvijek pokazali, hvala vam na hrabrosti i odlučnosti, koju ste pokazivali kad bilo vrlo teško baviti se politikom, a posebno biti opozicionar u Crnoj Gori, hvala vam što nikada nijeste poklekli, jer svi oni koraci koje smo zajedno pravili, a trebalo je napraviti hiljade i desetine hiljada hrabrih i slobodnih koraka koji su bili neophodni da dođemo i do istorijskih ciljeva.”
Bečić je komentarisao da nakon tri decenije sad upravo svjedočimo ozdravljenju institucija, odlučnoj borbi protiv kriminala, čišćenju sektora bezbjednosti od nedozvoljenih uticaja, kao i ekonomsko-socijalnom snaženju, a sve u cilju izgradnje jake i otporne države.
„Budućnosti Crne Gore nema bez jakih institucija, bez sistema koji je očišćen od kompromitovanih kadrova i svih onih uticaja kriminala i korupcije, bez čistih i profesionalnih pojedinaca i bez odlučne borbe protiv svih ovih pošasti koje su ugrožavale temelje i budućnost Crne Gore. Državu ne intersuje kako se zoveš i prezivaš i koje si pripadnosti, već da li služiš i radiš za državu ili za mafiju. Druga podjela ne postoji. Od države niko više ne može biti jači i tačka“, zaključuje Bečić u svome obraćanju okupljenima.
Prisutnima se obratio i dr Albin Ćeman i podsjetio na dio pozitivnih stvari koje su urađene za Petnjicu, od kada postoji Demokratska Crna Gora u toj opštini.
„Petnjičani su sanjali san protekle tri decenije, da imaju dvadesetčetvoročastovnu zdravstvenu zaštitu. Tek našom inicijatinovm 2021. godine otvorena je jedinica za hitnu medicinski pomoć. Takođe je našom inicijativom obezbjeđeno novo sanitetsko vozilo sa kompletnom opremom za transport pacijenata. Takoše, jedina srednja škola u našoj opštini Srednja mješovita škola, nije imala dovoljan broj kombi vozila za prevoz đaka, pa je takođe našom inicijativom obezbiješeno novo kombi vozilo, pa se i đacima ostvrio san da mogu bez problema da dođu do škole.
Veliki je broj projekata koje je ova partija odradila na državnom nivou, a naš poslanički klub je predložio veliki broj zakona koji donose benefite za sve građane: i diječije dodatke, besplatne udžbenike zve osnove, imamo staračke nadoknade, imamo nadoknade za majke sa troje i više djece, desetostruko uvećane naknade za novorođenčad, veće plate i penzije, obeštećene radnike metalske industrije, a uskoro će takođe našom inicijativom biti obeštećeni i radnici šumarske industije.“
“Na kraju, dragi moji Petnjičani, jedan od najvažnijih projekata za našu opštinu, vrijedan 11,5 miliona eura u bruto iznosu, a koji je krenuo sa realizacijom je putni pravac Petnjica-Bioča.
Zahvaljujući angažmanu gospodina Alekse Bečića, Kluba poslanika Demokrata i moje malenkosti, ovaj višedecenijski san mnogih generacija Bihoraca, postao je java.
Svjedoci ste, da se prethodnih dana mnogi pokušavaju hvaliti našim zaslugama, ali zapamtite istina je samo jedna, ne postoje dvije istine.”
Ćeman je istakao da oni koji govore da su uspjeli sa nivoa lokalne vlasti ubijediti ovu Vladu da gradi ovaj putni pravac ne govore istinu. ,, Prema toj logici ispada, da sve Vlade prije 30. avgusta 2020. godine, kojima su u političkom smislu pripadali i koje su podržavali nisu uspjeli ubijediti, ali da ovu jesu. Na to im samo mogu reći, svaka istina im je takva”.
“Ovom prilikom želim da vam čestitam veliki jubilej, deset godina naše Partije!
Pozivam vas da zajedno radimo i promijenimo lokalnu vlast, a sve u interesu našeg grada i naše zajednice”, zaključio je Ćeman.
Jučer smo od Petnjice do Kradenika prvi put prošli asfaltiranim putem duž cijele trase.
Usput, diveći se novoj asfaltnoj traci od Mirajbrda do Goduše i ljepoti prirode toga kraja, uslikali smo džamiju i gasulhanu u Goduši, nedaleko od škole u kojoj sam završio osmi razred.
Vrijeme je učinilo svoje:
stara škola je potpuno ruinirana, a nova prkosi godinama. Sa svih strana puta niču moderne kuće, ali, nažalost, bez mnogo života.
Što bi se reklo – nigdje žive duše. Istina, sreli smo jednog Fetića za ovcama Šela Durovića…
Ipak, kad se sve uzme u obzir, uvjereni smo da će se Bihoru vratiti život. Tome svjedoče novi asfaltirani putevi, nove kuće i povratnici koji se vraćaju iz Evrope da svoje penzionerske dane provedu u Bihoru. Za njima će, u to smo sigurni, sve češće dolaziti i njihova djeca i unučad. Jer, kako reče Ruždija Kočan, nigdje u Evropi ne mogu doživjeti onu vrstu slobode koju imaju u kućama i baštama svojih roditelja i svojih predaka…
Daj, Bože, da tako i bude.
Rani oktobarski snijeg donio je ozbiljne probleme farmerima u planinskom dijelu Bihora. Prema snimcima i svjedočenjima mještana, u Konjskoj Rijeci visina snježnog pokrivača već je dostigla oko pola metra, pa su stočari prinuđeni da koriste sopstvenu mehanizaciju kako bi se probili do udaljenih torova.
Jedan od njih je i Kenan Rastoder, čija se farma nalazi u Konjskoj Rijeci. On se, uz pomoć svoje mehanizacije, sam probio do stoke. „Bilo je kritično i nimalo lako. Jedva smo došli i spasili stoku“, rekao je Rastoder za naš portal. „Mašine komunalnog su prošle, ali su nedovoljne da završe sve. Nijesmo se nadali ovolikom snijegu u ovo vrijeme; nadam se da će se brzo otopiti kako bih makar još mjesec ostao sa stokom gore“, poručio je Rastoder.
Iz opštine navode da su putevi u nižim predjelima prohodni, dok mehanizacija komunalnog preduzeća radi punim kapacitetom na čišćenju planinskih dionica. Snijeg je, međutim, ponovo izazvao probleme u napajanju električnom energijom: centar Petnjice bio je bez struje dva dana.
Iz lokalne uprave kritikuju CEDIS zbog, kako navode, neblagovremene i spore reakcije na terenu. „Očekujemo bržu intervenciju i stabilnije snabdijevanje električnom energijom u ovakvim situacijama“, poručili su iz opštine.
Nadležne službe apeluju na mještane planinskih sela da, ukoliko moraju na put, koriste odgovarajuću zimsku opremu i prate uputstva službi na terenu.
Iz Lokalne uprave još jednom izražavaju veliko nezadovoljstvo radom na mreži iz CEDIS-a zbog činjenice da centar Petnjice nema struje od dva danauče.
I pored toga što nijesu prisutni ekstremni uslovi, makar na potezu od trafostanice na Jaštaku do centra Petnjice, građani su ostali bez električne energije.
Nedavno je održan sastanak sa ekipom iz CEDIS-a na kojem je ukazano na ovaj problem, ali se, uprkos tome, odnos nadležnih nije promijenio u smislu povećanja odgovornosti i ažurnosti.
Vrlo jasno smo istakli da, ukoliko postoji problem na elektromreži na većim kvotama, nijesu naša naselja ta koja treba da budu uskraćena za struju, već da se na takozvanom rastavljaču reaguje i da se ekipe usmjere kako bi centar Petnjice dobio električnu energiju.
Napominjemo da je juče u 17 časova održan Međunarodni festival izvornog folklornog stvaralaštva i da ćemo biti izuzetno nezadovoljni ukoliko električna energija ne bude obezbijeđena, jer bi se festival zbog ove nepredviđene situacije mogao odložiti.
Još jednom upućujemo zahtjev da se hitno reaguje i da se ovakvo stanje više nikada ne ponovi.
Jedan od potpredsjednika Vlade može posvjedočiti da je i on bio u „tami“ u jednom od petnjičkih lokala – saopštili su iz Lokalne uprave
U srcu Bihora, gdje je stočarstvo vijekovima bilo osnovni izvor prihoda, danas je najveći problem poljoprivrednika nedostatak veterinarske ambulante i lokalnog veterinara. Više od 450 gazdinstava, od kojih se većina bavi isključivo stočarstvom, svakodnevno se suočava sa gubicima zbog kašnjenja intervencija i otežanog liječenja životinja. Mnogi farmeri su primorani da za svaku sitnicu putuju i po 30 kilometara do susjednih opština, a oni iz planinskih sela najčešće ostaju bez pomoći na vrijeme.
Upravo ovaj problem prepoznala je organizacija You Social Economy Exploring for Rural Development, koja je podržala projekat NVO Farmeri sa Bihora. Projekat predviđa nabavku osnovne opreme i pružanje besplatnih veterinarskih intervencija tokom trajanja aktivnosti, ali i edukaciju farmera o ishrani i dobroj poljoprivrednoj praksi. Poseban akcenat stavljen je na poboljšanje zdravlja i produktivnosti stada kroz kontrolisano osemenjivanje, liječenje steriliteta i smanjenje upotrebe antibiotika.
Veliki značaj ovog projekta ogleda se i u činjenici da će on otvoriti vrata ka osnivanju prve veterinarske stanice u opštini, gdje će posao dobiti jedan doktor veterine i dva tehničara, svi mlađi od 35 godina. Farmeri već sada vide nadu u bolje sjutra – zdravije životinje, veće prihode i sigurniju egzistenciju na svom ognjištu.
„Ovo je korak ka tome da se naši ljudi zadrže na selu i da Bihor ponovo bude mjesto proizvodnje i života, a ne odlazaka“, poručuju iz NVO Farmeri sa Bihora.
Tek nešto više od deset dana od kalendarskog završetka ljeta, prvi oktobarski snjegovi nijesu rijetkost, ovog puta u Bihoru snježni pokrivač je stigao drugog oktobra.
Prve pahulje su počele u planinskim predjelima naše opštine, gdje je i veliki broj naših stočara koji izdižu svoja stada na katune i gdje je znatno veci snijeg. Snijeg, težak teren i otežan saobraćaj ne sprječavaju Merlina Muratovića, koji nam je poslao nekoliko fotografija iz Konjske rijeke da svakodnevno brine o svojoj stoci. Za njih je to ne samo obaveza, već način života i osnov egzistencije.
U nižim predjelima je znatno manje snijega, a temperatura se ove godine po prvi put spustila ispod nule. Takođe ovaj snijeg je napravio problem na elektro mreži, pa ke Petnjica od jutros bez struje.
JU Centar za kulturu Petnjica i KUD „Bihor” organizuju XI Međunarodnu smotru folklora, koja će biti održana u subotu, 4. oktobra 2025. godine od 17:00, u prostorijama JU Centra za kulturu Petnjica. Smotra se realizuje u okviru XII Bihorskog kulturnog ljeta i okupiće ansamble iz regiona i inostranstva.
Cilj manifestacije je njegovanje i promocija nematerijalne kulturne baštine kroz igru, pjesmu i nošnju, kao i povezivanje kulturnih stvaralaca i publike iz različitih sredina.
Publiku očekuje višesatni program autentičnih koreografija, vokalnih i instrumentalnih numera, uz predstavljanje tradicionalnih kostima i običaja zemalja učesnica.
Organizatori i podrška: Manifestaciju organizuju JU Centar za kulturu Petnjica i KUD „Bihor”. Projekat je podržan od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić i ove godine, u periodu od 1. oktobra do 31. decembra 2025. godine, potrošačima iz privrede nudi mogućnost otplate zaostalih dugovanja pod povlašćenim uslovima.
Kupcima iz privrede na raspolaganju je maksimalno 30 rata, uz minimalnu ratu od 50 eura, a ponuđene su opcije otplate četvrtine (25%), trećine (33%), polovine (50%) ili ukupnog iznosa (100%) duga.
Pravo priključenja akciji „Sporazum po povlašćenim uslovima – Za potrošače iz privrede“ imaju kupci koji su izmirili poslednju fakturu izdatu u mjesecu potpisivanja sporazuma, kao i oni koji poštuju već potpisane sporazume o izmirivanju obaveza.
Ovim aranžmanom EPCG potrošačima omogućava otplatu duga bez obračuna zatezne kamate, a kompanija povlači podnijete predloge za izvršenje i obustavlja mjere prinudne naplate, sve dok dužnici uredno ispunjavaju obaveze iz sporazuma.
Na ovaj način EPCG nastavlja sa proaktivnim pristupom u radu sa kupcima, pružajući privredi fleksibilne uslove i podstičući redovno izmirivanje obaveza.
Za više informacija, zainteresovani mogu kontaktirati sa kolegama iz FC Snabdijevanje, besplatnim pozivom na broj 19100 i/ili slanjem mejla na [email protected].
