NE MOGU DA ŠUTIM; SLUŠAM, GLEDAM I IBRETIM SE…
POGLEDAJTE KAO TEKU RADOVI NA REKONSTRUKCIJI PUTA PETNJICA – BIOČA (VIDEO)
U toku je rekonstrukcija puta Petnjica–Bioča (oko 9 km), investicija vrijedna oko 11,5 miliona eura.
Radove izvodi Bemax, rok je oko 18 mjeseci (završetak projektovan u 2027), a saobraćaj se povremeno odvija naizmjenično uz kratke obustave van termina 07–09 i 12–14h.
FOTO I VIDEO: MARIJA SIMIĆ
OBAVJEŠTENJE: KORISNICI VOVOVODA “POPČA” BEZ VODE OD 10 DO 15 ČASOVA
Komunalno preduzeće Petnjica obavijestilo je građane o radovima na vodovodu Popča zbog kojih u većem dijelu dana neće biti vode.
“Obavještavamo korisnike koji se vodom snabdijevaju sa vodovda Popča, a priključeni su na stari cjevovod, da ce zbog radova na mreži dio korisnika ostati bez vode danas u periodu od 10-15h.”, saopšteno je iz lokalnog preduzeća.
NAKON NOĆI TENZIJA U PODGORICI: Realan strah građana ne smije postati gorivo za nacionalizam
Podgoričko Zabjelo je sinoć bilo na ivici. Prvo nož u prsa mladića, onda urlici sa ulice. Incident je za svaku osudu i tu dileme nema. Ali ono što je uslijedilo, skandiranje za linč i ekspresno samoorganizovanje, govori o jezivoj brzini kojom društvo klizi iz pravne države u rulju.
U jednom dahu preskočili smo sve što nas razlikuje od devedesetih. Ko je napadač, postalo je sporedno. Važnije je ko je Turčin, Rus, Ukrajinac… Policija je uhapsila osumnjičene, privela još desetine stranaca i obezbijedila kvart.
„Građani da ne podliježu emocijama niti pozivima na linč“, saopštila je Uprava policije. To je jedna od rijetkih rečenica večeri koja je pogodila suštinu, jer kad rulja preuzme ulicu, institucije gube monopol.
IZMEĐU STRAHA I KSENOFOBIJE
Naravno, postoji i realan strah. Građani svjedoče o beskrupuloznosti dijela određenih stranaca — bahata vožnja, tuče, noževi, iznuđivanja. To nije izmišljeno. Ali taj stvarni strah, ako ga ne obuzdaju institucije, savršeno se uklapa u matricu ksenofobije. Nevoljno postaje gorivo za nacionaliste koji od pojedinačnog zločina prave priču o “njihovoj” naravi. Strah je razumljiv, ali generalizacija nije. Na državi je da pretvori strah u pravnu sigurnost, a ne u plemensku mobilizaciju.
Država je, dakle, reagovala. Ali ulica je za to vrijeme proglasila presudu, sa parolom koja je već jednom u regionu prerastala u politiku i zločin. U Beogradu su „narodne patrole“ godinama lovile migrante pod izgovorom zaštite komšiluka. Danas jure njih, sjutra nekog drugog? Svako ko nije „naš“ lako postane meta.
POLITIKA NA IVICI ODGOVORNOSTI
U tom haosu, ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović izašao je pred građane.
„Znamo svi šta se desilo“, kaže on i dodaje da je „pripremljen novi Zakon o strancima“ i da „naredne sedmice zakon ulazi u Skupštinu“. Problem bezbjednosti skreće na vizne i boravišne restrikcije, umjesto na suzbijanje linča i odgovornost pojedinaca.
S druge strane, predsjednik Jakov Milatović artikuliše minimum političke pristojnosti.
„Oštro osuđujem napad… Pozivam na smirenost i uzdržanost. Ne smije biti mjesta kolektivnoj krivici.“
To je crta koju treba držati ako zaista hoćemo da institucije, a ne ulica, odlučuju ko je kriv.
NACIONALISTIČKA PROPAGANDA
Nacionalistička propaganda živi od kolektivne krivice, a kolektivna krivica hrani se strahom. I zato ovih dana gledamo stari recept. Prvo incident, zatim medijski bubnjevi, potom „patrole“ i pozivi da se narod naoruža i uzme pravdu u svoje ruke. Na nekim portalima koji žive od mobilizacije bijesa već se crtaju konture narodne samozaštite. Umjesto da gase požar, politički megafoni ga raspiruju. Potpredsjednik Vlade Ervin Ibrahimović jasno imenuje stvar:
„Krivica je individualna… u evropskoj Crnoj Gori nema mjesta samovlašću ni pokličima – Ubij Turčina.“
U Crnoj Gori živi oko 13–14 hiljada turskih državljana, dok Srba i Rusa zajedno ima višestruko više. Ukupno stranaca je oko 100 hiljada. Dakle, problem nije preplavljenost Turcima, već naš kapacitet da primijenimo zakon prema svakome pojedinačno. „Od ukupno oko 100.000 stranaca… 13.400 je turskih državljana“, navodi se u izvještajima. Kad pojedinci počine krivično djelo, država hapsi njih, ne naciju. To je razlika između pravnog poretka i plemenske osvete.
U međuvremenu, premijer izlazi s najavom da Vlada sjutra po hitnoj proceduri donese odluku o privremenom ukidanju bezviznog režima za državljane Turske. Država ima pravo na viznu politiku. Ali takva mjera, donesena u praskozorje linča, lako postaje signal da je lov kolektivno otvoren — politički efikasno, društveno rizično.
Reis Rifat Fejzić podsjeća na širu sliku.
„Nakon manje od 20 dana. Da li Beograd kažnjava Tursku preko CG?“, napisao je Fejzić.
Aludira na regionalnu tenziju i lakoću kojom lokalna histerija postaje igra velikih. Još jedan razlog da se gasi vatra, umjesto da se u nju sipa benzin.
Postoji još jedna linija odgovornosti. Oni koji su danima i mjesecima pripremali teren za „narodne patrole“, „samozaštitu“ i „samoorganizovanje“. Neki mediji i njihovi dežurni komentatori već imaju gotova rješenja za ovakve scene. Kad se pročitaju naslovi i tekstovi koji normalizuju ideju „straža“ i „patrola“, dobijete prepoznatljiv narativ — ulica, ne institucije; pripadnost, ne pravo.
NE TRABAJU NAM HEROJI SA MEGAFONIMA
Reis Fejzić i dio institucija pozvali su na uzdržanost i odbacivanje logike kolektivne krivice. Crna Gora je opstajala kad je bila veća od svojih strahova, a propadala kad je nacionalizam zamijenio Ustav. Sjetimo se i druge lažne dileme koja se godinama zloupotrebljava — osuda genocida u Srebrenici nije etiketa nad čitavim narodom. To tvrde samo nacionalisti, kako bi neutralisali krivicu i pretvorili je u politički kapital. Isti mehanizam danas pokušavaju primijeniti na „Turke“, sjutra na koga god se uklopi u priču.
Ako hoćemo sigurnost, tražimo da policija i tužilaštvo rade brzo, profesionalno i bez razlike. Ako hoćemo red u kvartu, insistirajmo na zakonitim kontrolama boravka, na kažnjavanju nasilja i na deportaciji onih koji krše propise — ali bez urlika za linč. Jer kad „narodne patrole“ zamijene institucije, uvijek se završi isto: neko nevin postane neprijatelj, a nasilje postane navika.
SAMIR RASTODER/STANDARD
U SUSRET FESTIVALU “15. Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu”
Pod motom “kultura spaja ljude i krajeve”, u Luksemburgu će ZK “Bihor”udruženje građana mahom porijeklom iz Crne Gore i ove godine, od 14. do 16. novembra, 15. put organizovati festival “Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu”.
Trudili smo se da i ove godine ugostimo istaknute stvaraoce iz kulturnog i javnog života Balkana i Luksemburga, kao i kulturne djelatnike koji potiču s ovih prostora, a žive u zemljama Zapadne Evrope.
Svi ste najsrdačnije pozvani da svojim prisustvom uveličate ovaj prestižni festival koji od samog početka nosi prefiks multinacionalni i multikulturalni.
Učestvuju:
1. Dragana Tripković, Crna Gora.
2. Chris Lauer, Luksemburg
3. Erol Avdović, ambasador Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg
4. Elma Kajević, Luksemburg/Crna Gora
5. Hako Duljević, autor knjige Međugorac sa Peštera / Sarajevo
6. Isat Skenderović, prof. dr – Tuzla, BiH/CG
7. Dr. Sait Šabotić, profesor, Crne Gora.
8. Izet Šabotić, prof. dr – Tuzla, BiH/CG
9. Dino Burdžović , Njemačka/CG
10. Serge Basso, Luksemburg
11. Goran Sarić, Holandija/BiH
12. Mr. Admir Adrović, Crna Gora
13. Folklor – ZK BIHOR
14. Predstavnik Ministarstva za dijasporu Crne Gore
15. Renata Karadžić – Belgija/BiH
16. Sead Muslić, Luksemburg/Crne Gora, gitara.
Početak programa: 15. 11. u 19h00.
Centre Culturel « André Zirves » 99 Grand-Rue L-3730 Rumelange.
PROGRAM – DANI BOŠNJAČKE KUTURE U LUKSEMBURGU 2025.
Organizator: ZK „Bihor“
Mjesto i datum održavanja:
Rumelange, Centar za kulturu,
14, 15 i 16. novembar
Moto festivala:
Kultura spaja ljude i krajeve
Učestvuju:
- Dragana Tripković, Crna Gora.
- Chris Lauer, Luksemburg
- Erol Avdović, ambasador Bosne i Hercegovine za Belgiju i Luksemburg
- Elma Kajević, Luksemburg
- Hako Duljević, autor knjige Međugorac sa Peštera / Sarajevo
- Isat Skenderović, prof. dr – Tuzla, BiH/CG
- Sait Šabotić, profesor, Crne Gora.
- Izet Šabotić, prof. dr – Tuzla, BiH/CG
- Dino Burdžović , Njemačka/CG
- Serge Basso, Luksemburg
- Goran Sarić, pjesnik, Holandija/BiH
- Admir Adrović, mr. Istorije, Crna Gora
- Folklor – ZK BIHOR
- Predstavnik Ministarstva za dijasporu Crne Gore
- Renata Karadžić – Belgija/BiH – pjesnikinja
- Sead Muslić, gitara
Petak, 14. 11. 2025.
19h00
Večera u Šengenu, upoznavanje gostiju.
Subota, 15. 11. 2025.:
15h00
Bihorska sofra
19h00
– Zvanično otvorenje:
– Esko Halilović
– Predstavnik Ministarstva za dijasporu CG
19h30
FOLKLOR ZK BIHOR
20h00.
Promocija knjige „Monografija velike medrese u Skoplju (1925 – 1941)“
Autor: Prof.dr Izet Šabotić
Promoteri: dr Sait Šabotić, Erol Avdović i autor.
Uvodničar: Faiz Softić
20.45
– Folklor
Nedjelja, 16. 11. 2025.
18h00
Folklor
18h30
Promocija knjige dr Saita Šabotića: „Bihor na prelomu vjekova (1878 -1914)“.
Promoteri: prof. dr Izet Šabotić, Remzija Hajdarpašić, Mr. Admir Adrović i autor.
Uvoddničar: Ruždija Kočan
19h30.
Pjesnički maraton
Učestvuju:
- Chris Lauer, Luksemburg
2. Dragana Tripković, Crna Gora
3. Faiz Softić, Luksemburg/Crna Gora/BiH
4. Goran Sarić, Holandija/BiH
5. Serge Basso, Luksemburg
6. Dino Burdžović, Njemačka/Crna Gora
7. Renata Karadžić – BiH/Belgija
8. Elma Kajević, Luksembur/Crna Gora
Moderator: Remzija Hajdarpašić
20h30.
Hako Duljević – Autor dokumentarno-memoarsko proze: Međugorac sa Peštera
Govore: Remzija Hajdarpašić, prof. dr Isat Skenderović.
21h30
– Izet Šabotić – osvrt na festival
– Esko Halilović proglašava festival zatvorenim
– Sead Muslić – gitara
22h00
Večera u klubu za učesnike festivala.
Voditelji programa: Amela Skenderović, Hamdija Rastoder, Aida Redžić-Latić
Novi projekat NVO Lica sa invaliditetom
Početkom oktobra tekuće godine započela je realizacija projekta „Mi smo tu – kampanja za vidljivost i razumijevanje“, koji sprovodi NVO Lica sa invaliditetom u partnerstvu sa NVO Centar za seoski razvoj i uz podršku NVO Vis Legis. Projekat finansira Evropska unija kroz grant šemu CORDIAL, a čiji je nosilac Caritas Srbije. Riječ je o prvoj sistematskoj lokalnoj inicijativi koja istovremeno povezuje rad na terenu, digitalne kanale i saradnju s institucijama, s jasnim ciljem da se smanji diskriminacija i predrasude prema osobama sa invaliditetom i da se njihov glas bolje čuje u opštini Petnjica, saopštio je Denis Ramdedović, predsjednik NVO Lica sa invaliditetom.
Planirano je da se kroz medijsku kampanju, radionice, javne događaje i digitalne sadržaje povećava vidljivost OSI u lokalnoj zajednici, dok će institucije, škole i lokalne organizacije civilnog društva biti ohrabrene i osposobljene da OSI uključuju sistematičnije i održivo. Informisanje građana o pravima, mogućnostima i potencijalu OSI biće praćeno konkretnim pričama iz zajednice, uz saradnju s medijima i aktivniju upotrebu društvenih mreža, kako bi se poruka inkluzije širila brzo i vjerodostojno.
Očekuje se da projekat dovede do veće prisutnosti OSI u javnom prostoru, bolje medijske zastupljenosti, kao i osnaženih kapaciteta lokalnih NVO za zagovaranje i digitalnu promociju. Posebna pažnja biće posvećena senzibilisanju javnosti za potrebe OSI i jačanju saradnje između porodica, škola, socijalnih i zdravstvenih službi, kao i lokalne samouprave. Kroz partnerski pristup i umrežavanje, inicijativa teži da uspostavi praksu koja će trajati i nakon završetka projekta.
Iz NVO Lica sa invaliditetom poručuju da je poruka projekta jednostavna i univerzalna: „Mi smo tu“. To znači da osobe sa invaliditetom nijesu nevidljive, da su dio zajednice i da je zajednica jača kada prepozna i cijeni njihove talente i doprinose.
RULJA ILI MRŽNJA?
Piše: Božidar PROROČIĆ, književnik i publicista
Sinoćnji incident na Zabjelu, kada su turski i azerbejdžanski državljani povrijedili jednog Podgoričanina, prerasta u nešto mnogo opasnije. Povici „Ubi Turčina“ koji su uslijedili, nisu izraz pravednog gnjeva već znak da se probudilo ono najniže u čovjeku. Rulja, kada krene “sa svojim parolama” ne traži istinu. Ona traži žrtvu. Vjerujem da nijedan građanski orijentisan Crnogorac nije uzviknuo te riječi. Crna Gora koju poznajem ne mjeri ljude po vjeri ni naciji, već po djelima. To nisu povici naroda koji zna da razlikuje pravdu od osvete to su povici neznanja, straha i manipulacije.
Incident ne smije postati povod za kolektivizaciju krivice i širenje netrpeljivosti prema čitavim narodima. Krivi su pojedinci, ne nacije. Ipak, zabrinjava lakoća s kojom se među nama budi stara mržnja kao da nikada nijesmo naučili lekciju. Kakvu poruku šaljemo regionu, Evropi i svijetu? Kakvu sliku o sebi gradimo dok želimo da budemo dio Evropske unije, a u isto vrijeme sa naših ulica odjekuju povici koji negiraju samu ideju Evrope? Kako bismo se ośećali da neđe u nekom evropskom gradu neko viče: „Ubi Crnogorca“? I kako li će se ośećati građani Turske kada čuju da se u zemlji koja se ponosi svojom tolerancijom, uzvikuju takve parole? Šta će pomisliti naši prijatelji iz država sa kojima dijelimo hiljadugodišnje trgovačke, kulturne i ljudske veze? Takve riječi ne vrijeđaju samo onoga kome su upućene one sramote zemlju iz koje se čuju.
Država, naravno, mora imati odgovornost za politiku provjere stranih državljana, bilo da su Turci, Azerbejdžanci, Rusi ili Ukrajinci. Ali, mnogo veća odgovornost je ona moralna odgovornost svakog od nas da ne dozvolimo da se pojedinačni zločin pretvori u kolektivnu mržnju. U tim “parolama” čujem odjeke devedesetih, istu retoriku koja je tada raspirivala ratove i razarala društva. Danas, trideset godina kasnije, ponovo čujemo iste riječi, samo sa drugim imenima. To nije slučajnost. To je upozorenje.
U svojoj potresnoj knjizi Noć, nobelovac Elie Wiesel opisao je kako mržnja ne počinje ubistvom, nego riječju uvredom, ćutanjem, pokličem. Kada društvo prestane razlikovati pojedinca od naroda, počinje pad. Počinje noć. „Nikada neću zaboraviti tu noć, prvu noć u logoru, koja je pretvorila moj život u jednu dugu noć, sedam puta zaključanu“, piše Wiesel. „Noć koja je progutala Boga, nevinu đecu i moj san o čovjeku.“
Wiesel je preživio nacističke logore i svojom riječju svjedočio je da mržnja nikada ne ostaje ograničena. Ona se uvijek širi, preliva, ulazi u jezike, domove i institucije. Kad se jednom probudi, više se ne vraća cijela. „Mržnja ne može isćerati mržnju samo ljubav to može,“ govorio je Martin Luter King. Zato Crna Gora mora ostati prostor razuma, a ne mržnje. Nema opravdanja za nasilje, ali još manje za mržnju koja iz njega raste.
Mržnja je kratkotrajno olakšanje za nemoćne, a dugoročna sramota za društvo. Crna Gora mora ostati zemlja koja uči iz (ratnih rana), a ne iz ličnih osveta. Jer kada se ponovo začuje povik neko mora da odgovori razumom, a ne mržnjom. Samo tada ćemo moći reći da smo zaista građani Evrope, ne samo njenim propisima, nego duhom. U protivnom, postaće nam svejedno koga śutra traži rulja dok jednog dana ne zatraži nas same.
SAVJET MUSLIMANA CG O DOGAĐAJIMA U PODGORICI: Crna Gora mora ostati država mira, tolerancije i međuvjerskog sklada
Nacionalni Savjet Muslimana Crne Gore najoštrije osuđuje svaki vid nasilja, bez obzira na počinioca, i izražava nadu u brz oporavak povrijeđenog sugrađanina.
Krivica je uvijek individualna, i nijedan nasilni čin ne može biti pripisan cjelokupnoj zajednici ili narodu.
Podjednako snažno osuđujemo pozive na nasilje i govor mržnje, uključujući pokliče „Ubij Turčina!“ koji su se čuli u javnom prostoru. Takve poruke su protivzakonite, opasne i duboko suprotne građanskoj i multietničkoj Crnoj Gori. Institucije su jedine nadležne za sprovođenje zakona. Niko nema pravo da uzima pravdu u svoje ruke, da presuđuje na ulici niti da podstiče netrpeljivost među ljudima.
Pozivamo sve političke aktere i medije da obustave manipulativnu retoriku kojom se širi strah među građanima, posebno lažnim narativima o masovnim i organizovanim dolascima stranaca, što predstavlja opasan oblik podsticanja mržnje i ksenofobije. Crna Gora i Republika Turska imaju izuzetno dobre i strateški važne bilateralne odnose. Izolovani incidenti ne smiju i neće narušiti prijateljstvo naših naroda.
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore vjeruje da: Crna Gora mora ostati država mira, tolerancije i međuvjerskog sklada; svako ko poštuje zakone Crne Gore ima pravo da se osjeća bezbjedno; riječi izgovorene u javnosti nose odgovornost i posljedice; institucije moraju reagovati brzo, profesionalno i nepristrasno.
Apelujemo na građane da ostanu dostojanstveni, smireni i solidarni. Ono što nas je vijekovima čuvalo i razlikovalo od mnogih — međusobno poštovanje i suživot — ne smije biti izgubljeno zbog bilo čije neodgovorne politike.
Savjet Muslimanskog naroda Crne Gore će pažljivo pratiti dalji tok događaja i rad nadležnih institucija, te ostaje otvoren za dijalog koji jača multietnički i što je najvažnije, građanski karakter Crne Gore.
Promocija potresne knjige Alena Muhića “Ja sam Alen”
U utorak i srijedu biće održana promocija knjige “Ja sam Alen”, potresne ispovijesti autora Alena Muhića.
U organizaciji Nacionalnog savjeta Muslimana Crne Gore promocije će biti održane u utorak 28.10. u Podgorici u prostoru Savjeta Muslimana na Starom aerodromu , te u srijedu 29.10. u Starom Baru u Kući maslina. Oba događaja počinju u 19 sati.
Upoznajte priču o identitetu, hrabrosti i potrazi za istinom – iz prve ruke.
Promocija će se održati u prisustvu autora, koji će podijeliti lične uvide i odgovarati na pitanja publike.
Očekuje vas emotivno veče ispunjeno razgovorom, refleksijom i inspiracijom.
Ne propustite priliku da budete dio događaja koji mijenja pogled na život i snagu pojedinca.
“Stop veličanju zločinaca” – SPP CG poziva institucije na odlučnu reakciju
Stranka pravde i pomirenja u Crnoj Gori najoštrije osudjuje sve učestalije veličanje osudjenih ratnih zločinaca kao i nacionalističke i šovinističke poruke koje dolaze od pojedinih političara iz vlasti kao i nekih medija u Crnoj Gori i time ozbiljno narušavaju međunacionalne odnose u državi.
“Ovakvi događaji duboko vrijeđaju osjećanja svih građana Crne Gore koji žele mir, stabilnost i suživot. Još više zabrinjava činjenica da prema nekim akterima izostaje zakonska sankcija kao u slučaju veličanja osudjenog ratnog zločinca generala Pavkovića, dok se u nekim slučajevima pokušava predstaviti snaga države i brzo se reaguje. Takva neujednačena praksa narušava povjerenje građana u institucije i šalje poruku da zakon nije jednak za sve.
Stranka pravde i pomirenja poziva nadležne institucije da dosljedno i odlučno reaguju u svim slučajevima širenja nacionalne mržnje, bez obzira na nacionalnu ili političku pripadnost počinilaca. Država mora pokazati da je spremna da štiti vrijednosti mira, jednakosti i pravde , na kojima se temelji savremena Crna Gora.
Pozivamo sve građane da zajednički radimo na očuvanju međusobnog poštovanja i razumijevanja.”, saopštili su iz Stranke pravde i pomirenja CG.

