PUTEVI I RASKRŠĆA (11)- GOSTI REMZIJA LATIĆ I MUNIR RAMDEDOVIĆ

0

U srijedu, 11.maja, premijerno u 16h, a potom i u 21h, budite uz naš i vaš zavičajni radio na 90,7 MHz i slušajte jedanaestu emisiju iz serijala “Putevi i Raskršća”.

Za sve Vas koji naš radijski program pratite putem interneta, emisiju možete slušati uživo na našem portalu, ili preko neke od online platformi ili aplikacija, na Vašem uređaju.

Ko želi da pogleda emisiju u video formatu, ona će biti dostupna na Youtube kanalu Radija Petnjica u petak, 13.maja.

Reprizno emitovanje na radiju će biti u nedjelju, 15.maja u podne i u 20h.

U jedanaestoj emisiji sagovornici su: Remzija Latić, nekadašnji predsjednik MZ Petnjica i Munir Ramdedović, predsjednik Nacionalnog vijeća za strance u Luksemburgu i sudski tumač.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

Najvažnije poruke iz ovih razgovora možete čitati na našem portalu, kao i na društvenim mrežama- Facebook stranici Radio Petnjica i Instagram stranici @petnjicaradio.

 

 

UKRAS I ZNAK LJUBAVI: BEBINE NARUKVICE “PUTUJU” DALJE OD PETNJICE

0

Mlada Bihorka iz Lagatora, Amira Ramdedović, se nakon kraće pauze vratila svom omiljenom hobiju, izradi narukvica od prirodnih materijala.

Beba, kako je svi u Bihoru znaju, svoje znanje i vještinu pretače u šarene nizove koje krase ruke djevojaka i iz susjednih opština.

“Već duže izrađujem nakit i u njega ugrađujem svu ljubav koju imam. Na početku je bilo teško doći do materijala, ali se trud vremenom isplatio. Mislim da sam jedina djevojka u Bihoru koja se bavi ovim specifičnim hobijem”, kaže Beba.

Ponosna je na početke, ali i na to što su za njene proizvode čuli i dalje od Petnjice.

„Narukvice su brzo prešle granice naše opštine, djevojkama se dopalo to što stvaram i to me je motivisalo da nastavim dalje. Kontaktiralo me desetak osoba iz Rožaje, Berana, Bijelog Polja”, priča Beba.

Ipak, nije zadovoljna prodajom koju je uveliko ugrozila i pandemija korona virusa, kada je I napravila pauzu.

Narukvice se mogu naručiti putem društevnih mreža, kao i telefonskim putem.

INSTAGRAM : @amira.ramdedovic_1993_bs,  @bsnjakinja

TELEFON      :  069/892-910

ALMINA LIČINA

KOMEDIJA “AUTOBIOGRAFIJE” U PETAK 13. MAJA U CENTRU ZA KULTURU PETNJICA

0

Komedija ,,Autobiografija“, adaptirano djelo Branslava Nušića,  održaće se u Centru za kulturu Petnjica, u petak 13.maja. 2022.godine sa početkom u 12 časova.

Cijena ulaznice je dva eura.

Za učenike osnovnih škola kao i učenike SMŠ Petnjica, cijena ulaznice je jedan euro.

A.L.

SREDNJOŠKOLKE U RADIJU PETNJICA U SKLOPU “AKCIONOG DANA”

0

U sklopu akcije ,,Akcioni dan“, tokom koje su učenici Srednje mješovite škole u Petnjici bili u mogućnosti da obiđu Javne ustanove i druge firme i preduzeća, dvije učenice SMŠ posjetile su i Radio Petnjicu.

Učenice Hana Muratović i Adelisa Zverotić bile su zadovoljne posjetom i onim što su vidjele u radiju. Osjetile su radnu atmosferu, a novinari su im objasnili proces rada u toku jednog dana.

ERIS BABAČIĆ

NVO “MREŽA” ZA PRIMJER U BIHORU: UREĐIVALI I ČISTILI IZLETIŠTA U PETNJICI

0

Članovi NVO organizacije ,,Mreža“ iz Petnjice i ove godine su radnim akcijama tokom prvomajskih praznika pokazali da misle na očuvanje životne sredine i na izgled Petnjice i na taj način žele da pošalju jasnu poruku i drugima da to rade i da zajedničkim snagama nastavimo da čuvamo sve naše prirodne ljepote.

Oni su radili na uređenju odmorišta na teritoriji opštine Petnjica, kao i na saniranju divljih deponija, kojih je sve više u proteklih nekoliko godina.

,,Ovo su naše tradicionalne aktivnosti. U prethodnom periodu svoje radne aktivnosti smo započinjali čišćenjem rijeka, a ove godine smo odlučili da svoje aktivnosti započnemo otklanjanjem divljih deponija na području opštine Petnjica. Svoje aktivnosti smo započeli na deponiji koja povezuje tri MZ, i to: Lagatore, Trpezi, divlja deponija se nalazi na ulazu u MZ Trpezi. Na tom lokalitetu smo očistili otpad – sekundarni, plastiku i drugi teško ragradivi materijal i započeli uređenje parka, odnosno odmorišta. Takođe imamo u planu da odradimo odmorišta na pet lokaliteta na području opštine Petnjica“, istakli su iz ove organizacije.

Oni su pozvali nadležne institucije, kao i lokalnu samoupravu da im se priključi i pomogne da zajedničkim snagama rade na uljepšavanju i uređenju Opštine Petnjica. Cilj ove organizacije, kako su nam saopštili, jeste da Petnjica postane prva ekološka Opština u Crnoj Gori.

„Ovom prilikom pozivamo sve relevantne institucije, kao i lokalnu samoupravu Petnjica da nam se pridruže i pomognu na uređenju ovih lokaliteta, kako bi naša opština dobila ljepši izgled, kako bi drugima bili za primjer. Cilj naših aktivnosti su da naša opština postane prva ekološka Opština. Takođe ovim našim aktivnostima ćemo ukazati nesavjesnim građanima da smeće odlažu tamo gdje su određene lokacije, da imamo zdravu okolinu i očuvamo prirodu. Isto tako želimo ovom prilikom da se zahvalimo i pojedinim građanima sto su nam pritekli u pomoć i pomogli na uređenju i da u narednom periodu očekujemo da nam se jos građana pridruži.

Ovih dana takođe ćemo raditi na pošumljavanju, goleti jer imamo obezbijeđenih 10.000 sadnog materijala četinara. Ove aktivnosti ćemo odraditi takođe na području opštine Petnjica“, saopštili su nam iz ove NVO organizacije.

ERIS BABAČIĆ

UDRUŽENJE BORACA I ANTIFAŠISTA PETNJICE OBILJEŽILO DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM

0

Udruženje boraca NOR-a  i antifašista Petnjice, danas je u Petnjici polažući vijenac ispred  Centra za kulturu kod memorijalne ploče palim borcima za slobodu, obolježilo Dan pobjede nad fašizmom.

Ovo udruženje je takođe čestitalo Dan pobjede nad fašizmom i Dan Evrope svim građanima.

,,Na današnji dan Evropa je oslobođena od najvećeg zla do tada, od fašizma. Zato danas na ovom mjestu odajemo počast palim borcima za slobodu“, kazao je predsjednik Udružena Faik Adrović.

„Fašizam je poražen, ali nije uništen i ideologioja njegova još uvijek živi u glavama ekstremista“, saopštio je sekretar Udruženja boraca i antifašista Safet Pljakić

Takođe na skupu su prisustvovali  predstavnicima lokalne uprave, na čelu sa potrpedsjednikom opštine Slevudinom Šabotićem, sekretarom lokalne uprave Zikom Alilovićem i savjetnikom za boračko-invalidsku zaštitu u lokalnoj upravu Amerom Agovićem polozili su cvijeće na spomen obilježju palim borcima.

Potpredsjednik opštine Sevludin Šabotić  istakao je značaj ovog datuma.

“Treba da se svi sjećamo antifasistickih vrijednosti i naših predaka koji su dali nemjerljiv doprinos u borbi protiv fašizma i nacizma. I ako slavimo 9. maj kao Dan slobode koja je plaćena krvlju i vjere da su fašistički pokreti prošlost, zabrinjavajuće je što čovječanstvo kao da još nije naučilo lekciju iz prethodnih krvavih ratova, te Evropa i svijet ne miruju pojavama dešavanja koja svojim djelovanjima odslikavaju fašističke obrise.
Kako se krvavi sukobi i zločini ne bi nikada više ponovili, Evropa i svijet moraju odlučno i istinski stati na stranu antifašističkih principa”, rekao je Šabotić..

Takođe 9. maj se još obilježava i kao Dan Evrope, jer je na taj dan 1950. god frnacuski ministar spoljnih poslova Robert Šuman postavio temelje za stvaranje ujedinjene Evrope. Šumanov plan se danas smatra kao začetak procesa evropskih integracija, a Šuman ocem Evropske unije.

ERIS BABAČIĆ

UTAKMICA PREOKRETA U GUSARAMA: PETNJIČANI BOLJI OD BJELOPOLJACA

0

Petnjičani su u utakmici punoj preokreta pobijedili OFK Borac iz Bijelog Polja rezultatom 4:3.

Kiša golova na stadionu u Gusarama, pedesetak gledalaca imalo je priliku da uživa u fudbalskoj predstavu i pretposlednjem 20. kolu Sjeverne Regije, između domaćina FK Petnjice i OFK Borca.

Fudbaleri Petnjice su krenuli od samog početka agresivno, što je na startu urodilo plodom i već u trećem minutu došli do prednosti sa bijele tačke, precizan je bio Mira Koraća. Nakon toga usledio je blagi pad u igri pa su gosti iz prekida iskoristili neopreznost domaćina, preko Aldena Ramovića u devetom minutu došli do 1:1. Do kraja poluvremena su viđena još dva gola na obje strane. U 17’ minutu precizan sa ivice šesnaesterca bio je Huzeir Skenderović za novo vođstvo Petnjičana rezultatom 2:1. Gosti su uzvratili pa se Ramović po drugi put upisao u strijelce  postavio konačan rezultat prvog poluvremena 2:2.

Na startu drugog poluvremena gosti su poveli preko Adnana Šemovića u 48’ minutu 2:3. Od tada su fudbaleri Petnjice krenuli ofanzivnije i krunisali terensku inicijativu preokretom, koji je nagovijestio Vladimir Boričić u 61’, a deset minuta kasnije, igrao se 71’ utakmice kada je Lazar Bojičić je postavio konačan rezultat 4:3 za domaćina.

Utakmica je protekla u fer i korektnoj igri sa malim brojem prekršaja, a mnogo više igre i dobrog fudbala, ljubitelji i gledaoci najvažnije sporedne stvari na svijetu su mogli da uživaju u fudbalskoj predstavi koja se odigrala u Gusarama.

Petnjičani su na začelju tabele Sjeverne regije sa 10 bodova i negativnom gol razlikom. U posljednjem kolu sastaju se sa liderom regije, ekipom Ibra.

S.R.

 

ZK BIHOR ORGANIZUJE 10. TRADICIONALNE SUSRETE DIJASPORE

Danas i sjutra se u Luksemburgu, u organizaciji ZK BIhor, održavaju TRADICIONALNI 10. SUSRETI DIJASPORE.

 Na susretima će danas nastupati “Endži in bend”, Saba Rastoder, Raki Memišahović. U ponedjeljak, goste će zabavljati Enes Begović,Meliha Imširović.

U okviru susreta sjutra će se održati i fudbalski turnir.

Susreti su počeli u 10 časova a ulaz za djecu do 12 godina je besplatan

Ulaz za dva dana je 10 eura.

 

(VIDEO) KLASTER “FARMERI SA BIHORA”: INICIJATIVE ZA OTVARANJE VETERINARSKE STANICE I STOČNE PIJACE

0

Juče je održana prva sjednica klastera Farmeri sa Bihora.

Sjednici je prisustvovalo 18. farmera sa teritorije opštine Petnjica, uprava Klastera koju čine Amar Muratović, Salem Smailović, Mijaz Ramdedović i Eldin Muratović.

Sjednicom je predsjedavao i otvorio Amar Muratović  sa predviđenim dnevnim redom.

Teme sastanka nakon pozdravne riječi predsjednika i Uprave klastera, predstavnici organizacije informisali su farmere o dosadašnjim aktivnostima.

Amar Muratović govorio je o aktuelnim projektima koji su započeti za veoma kratak vremenski period od osnivanja ove organizacije.

Koordinator nevladinog udruženja Eldin Muratović govorio je o planiranim projektima koji će pomoći kako Udruženju tako i farmerima.

„Želimo da kroz ovu organizaciju realizujemo što više projekata a sve u cilju olakšanja poljoprivrednim proizvođačima sa teritorije opštine Petnjica.

Pokušaćemo da dođemo do svakog domaćinstva u Bihoru da predstavimo naše ciljeve i inicijative“ , saopštio je Muratović.

Između ostalog Muratović je istakao da su sa lokalnom upravom pokrenuti pregovori i konačno rješavanje stočne pijace, takođe pokrenuće i pitanje formiranja veterinarske ambulante.

Predstavnik fondacije ČNU i jedan od osnivača nvo ,,Klaster“ Farmer sa Bihora Mijaz Ramdedović u svom obraćanju farmerima je izrazio zahvalnost na odvojenom vremenu i prisustvu na radnom sastanku.

Ramdedović je istakao da će dijaspora uvijek podržavati ovakve i slične projekte a da je za unapređenje projekata vrlo važna saradnja sa opštinskim i državnim institucijama.

Tom prilikom Mijaz se zahvalio predstavnicima opštine Petnjica koji su prisustvovali radnom sastanku i koji su pružili ruku podrške farmerima Petnjice.

Na radnom sastanku izabrani su sledeći koordinnatori, koji će u narednom periodu periodu izvršavati radne zadatke u pojedinačnim granama poljoprivrede:

Koordinator za ovčarstvo – Almir Muratović

Koordinator za govedarstvo – Mehmed Ajdarpašić

Koordinator za plasteničku proizvodnju – Samir Ramdedović

Koordinator za pčelarstvo – Sabro Ramčilović

Koordinator za povrtarstvo –Adnan Adrović

Dok će za eko – agro turizam koordinatori biti naknadno izabrani.

Na sjednici su se takođe predstavili i obratili svi prisutni farmeri koji su iskazali svoje impresije o radu organizcije, takođe su iskoristili priliku da predstave svoje poljoprivredno gazdinstvo.

ALMINA LIČINA

 

 

 

 

 

 

 

(VIDEO) PUTEVI I RASKRŠĆA 10, SAGOVORNICI SALKO RASTODER I REHO RAMČILOVIĆ

U desetoj emisiji serijala “Putevi i raskršća” naši sagovornici su Salko Rastoder, penzioner iz Njemačke i profesor u penziji, Reho Ramčilović.

Multimedijalni projekat „Putevi i raskršća“ realizujemo u saradnji sa Fondom za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

SALKO RASTODER: NA ZAPADU NE VISI NIŠTA NA GRANAMA

Radio Petnjica: Ko je Salko Rastoder?

Salko Rastoder: Većina sa našeg prostora me ne zna, ja sam sin Nazifa Rastodera, koji je dugo godina živio na ovom prostoru, baveći se pčelarstvom. Otišao sam putem, koji nije bio ni malo lak i bio je trnovit. U virjeme mog odrastanja, ekonosmki život je bio težak. Otac je radio, osmoro djece i kao najstari, shatio sam da imam obavezu prema svima i imao sam u svijesti da jednog dana treba biti bolje.

Od malih nogu volio sam knjigu i Osnovnu školu sam zavšio na Boru, u Petnjici i Beranama Tehničku školu. Potom sam otišao u vojsku a iz vojske tražio posao te 1975. godine i nakog godinu dana, našao sam posao u Beogradu. Radio sam određeni period u organima Federacije u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova. Nakon toga sam otišao za Njemačku, a sve dok nisam otišao, posao koji sam radio je bio veoma težak. Ostao sam u Njemačkoj zbog familije, bez obzira što sam imao mogućnost da se vratim u Beograd, jer sam vidio da budućnost za moju djecu nema perspektivu na ovim prostorima.

Dosta je sjećanja u meni ostalo sa ovog prostora kao dječaku, omladincu i zrelom čovjeku. Ovdje su se ljudi poštovali, pomagali i šesdesetih sjećam se kada smo doselili sa Ponora na Trnavice. Komšija je tada bio svetinja, ljudi su se grupisali ma ko da je pokrenuo akciju, bili su jedan uz drugoga kada je u pitanju posao, kosidba, vršidbai učestovao sam u svim akcijma koje su bile karaktera mobe.

U to vrijeme nije bilo zavidnosti, nego su ljudi kupovale dobre stvari i primjenjivali prema sebi. Srednju školu tada, kada bi završio omladinac imao je posao i mogao je sebi da priušti osovu za život, tih sedamdesetih.

Radio Petnjica: Kako je tada Bihor izgledao iz vaše perspektive?

Salko Rastoder: Bihor je izgledao kao jedna zapuštena kasaba, koja nije imala ni puta ni struje, a ostala infrastruktura bila u lošem stanju.
Pješke se išlo do Berana i šesdesetih, autobus je išao preko Trpezi a na našoj strani ga nije bilo, pa su ljudi išli pješke do Trpezi ako bi htjeli autobusom, ili su pješke do Berana.
Vremenom, dolaskom struje i probijanjem puteva, situacija se mijenjala na bolje.

Radio Petnjica: Osim porodice, koji su drugi razlozi vašeg odlaska za Njemačku?

Salko Rastoder: Boravak u vojsci, dao mi je snagu da razmišljam na šire i duže. Imao sam ponuda da ostanem i dobijem važnu poziciju kod Jesenica, jer sam tamo služio vojsku. Odbio sam jer me vukla nostalgija za zavičajem. Onda sam tražio posao u okruženju, kako bih bio bliže porodici. Imao sam mogućnost da odem za Beograd i radim u policiju. Došao sam kod kuće i kazao rahmetli babu, ja u ponedjeljak idem za Berane, da šaljem papire za posao u policiju u Beograd, a on kutiju izvadio iz džepa i kazao vala sine za volju ali to meni nije milo. On je to izgovorio i kroz glavu su proletele mnoge slike. Danas, sa jedne strane žalim što sam ištetio babov hatar i njegovi su pogledi bili da mu je familija na okupu i on je Njemačku napustio zbog porodice. Meni je porodica bila uprvom planu, šta ako ovdje ostanem, treba da se ženim, treba da osnujem porodicu, gdje da je osnujem, na ovom prostoru ne vidim mogućnost zbog nemaštine.

Uzajmio sam novac i poslao papire za Beograd. Otišao sam, tri dana boravio u Beograd i sa tri dana boravka, vratio se u Trnavice sa duplo više novca jer su mi platili dnevnice. U Beogradu sam radio četrnaest godina i sa beneficijama oko dvadesetčetiri godine. Porodicu sam osnovao nakon godinu dana zaposlenja u Beograd i porodica mi je bila u Trnavice sve dok sam radio u Beograd. Svakih deset dana sam dolazio u zavičaj. Danas živim u Njemačkoj u gradu Ninbergu.

Radio Petnjica: Da li ste dolazili u zavičaj iz Njemačke?

Salko Rastoder: Deset godina sam boravio u Ninbergu, čekajući da dođem i vidim brda da ne govorim za familiju. Nostalgija je bila prisutna kod mene i ne može se opisati riječima. Te 2001. godine kad sam dobio boravak, kad sam u Budimlju stigao uveče, izgubio sam se i sve dok nisam vidio rudnik uglja, onda sam prepoznao.
Ujutru sam ustao prvi i nijesam mogao da se suzdržim i  iz mene buknuo izvor suza.

Radio Petnjica: Kako doživite Bihor kada dođete iz Njemačke?

Salko Rastoder: Što dođem u Sloveniju, osjećam kao da sam u Beranama, da ne govorim kad dođem u Petnjicu. Bujice zadovoljstva u meni, samo da gledam brda i sanjam kako idem peške uz Trnavice.

Radio Petnjica: Vaša poruka za kraj?

Salko Rastoder: Najbitnije za omladinu je da sebe vidi u smejru za egzistencijom, svaka druga priča ne donosi dobru. Formiranje omladine u svom biznisu. Godinama smo navikli da ne radimo i ne možemo živjeti sa tuđih računa. Na Zapadu ne visi na granama ništa.
Stariji bi trebali da budu jaka podrška mladosti ali na ekonomski način.
U tom pravcu treba djelovati i osamostaliti se.

*************************************************

REHO RAMČILOVIĆ: IZ KNJIGA CRPJETI ZNANJE

Radio Petnjica: Ko je Reho Ramčilović?

Reho Ramčilović: Ja sam profesor maternjeg jezika i književnosti već pune 43 godine, takođe sam i diplomirani bibliotekar.

Radio Petnjica: Šta vas je motivisalo da upišete književnost?

Reho Ramčilović: Motivisala me ljubav prema knjizi, učenicima i prema školi. Oduvijek sam sanjao da budem profesor maternjeg jezika i književnosti i tako se moj san ostvario. Studirao sam tada u jedinstvenoj našoj Jugoslaviji u Prizrenu.

Radio Petnjica: Možete li našim gledaocima približiti Vaš odlazak kao i povratak u Bihor?

Reho Ramčilović: Sve je teklo spontano, ništa slučajno. Posle završene srednje škole otišao sam na studije ali veoma je teško bilo. Tada moji roditelji nijesu bili zaposleni ali su zadnju koru su odvajali od usta da bi meni dali za školovanje. Kada sam sve završio nijesam ih iznevjerio, njihov i svoj cilj ispunio, završio sve u roku i diplomirao.

Radio Petnjica: Da li ste sami otišli na fakultet?

Reho Ramčilović: Sam sam otišao, niko nije mogao da pođe sa mnom. Imao sam veliku sreću jer nisam puno čekao  odgovor od referenta, primili su me odma.

Radio Petnjica: Kada ste započeli Vaš studentski život, da li ste se u nekom trenutku pokajali i razmišljali da se opredijelite za neku drugu profesiju i posao?

Reho Ramčilović: Književnost je oduvijek bila moja jedina ljubav.

Radio Petnjica: Predavali ste u osnovnoj školi?

Reho Ramčilović: Moje prvo zaposlenje bilo je u osnovnoj školi Goduša koaj sada nosi naziv ,,15 maj“ . To su bili najljepši dani moje mladosti i života, bio sam u zanosu i poletu i ako sam od Lagatora do Goduše dva sata u jednom pravcu putovao pješke.

Sada u Goduši ima svega 2 odelenja, kada sam ja počeo 1998 godine tada je bilo četiri razreda po dva odelenja u kojem je bilo po 24-25 učenika. Bile su pune učionice, pune škole.

Poseban detalj ostao mi je u sjećanju kada se slavio Dan Republike i baš tog dana upalila sijalica koja je zamijenila lampe. Zamolili su me kao novog mladog profesora da pripremim neki kulturni program. Pripremio sam priredbu na kojoj su bile velike zvanice. Godinama se pričalo kako sam uspiješno priredio program i upriličio taj događaj.

Radio Petnjica: Prethodno ste spomenuli da Vas vežu mnoge uspomene od kada ste počeli da radite, da li postoji neka situacija koja ima posebno mjesto u Vašem srcu?

Reho Ramčilović: Zaista je teško izdvojiti ali mislim da su upravo takmičenja, isticanja i priznanja za rad ostavila duboko urezan trag u srcu.

Radio Petnjica: Koliko godina ste radili kao bibliotekar?

Reho Ramčilović: Kao biblitekar radim već od 1999. godine pa sve do danas. Veliki sam ljubitelj knjige pa sam upisao bibliotekarstvo jer me jako zanimala ta oblast.

Završio fakultet i diplomirao sam na Cetinju i odma sam dobio posao.

Radio Petnjica: Možete li nam nešto više reći o ovoj biblioteci?

Reho Ramčilović: Po meni ovo je najsavremenija biblioteka na sjeveru Crne Gore, obišao sam mnoge biblioteke ali ova je zaista najsavremenije obezbijeđena po kataloškom sistemu i sve je precizno evidentirano.

Moram reći da je plod začetka bibliotekarstva u Petnjici započeo moj dobri kolega koji više nije među nama Mujo Rastoder koji je postavio osnov i temelj ove biblioteke.

Radio Petnjica: Posle toliko godina iskustva, da li su djeca više tražila knjige u biblioteci nekada u odnosu na danas?

Reho Ramčilović: Nažalost moram priznati jesu,tada se više uzimalo nego danas. U to vrijeme jedino iz čega se moglo naučiti jeste upravo iz knjige. Lektire su bile obaveze i svi profesori su to zahtijevali od učenika. Sada se više obaziru na internet a knjiga je našalost kao što rekoh zapostavljena.

Radio Petnjica: Vaša poruka za kraj?

Reho Ramčilović: Moja poruka svim čitaocima jeste knjiga i samo knjizi. Treba iz knjige crpiti znanje samo tako će biti daleko obazovaniji  imaće veći fond riječi. Internet i sve ostalo je suhoparno i varljivo, nije za džabe rečeno ,,knjiga je najbolji drug“.