Opština Petnjica nastavlja sa unapređenjem putne infrastrukture. radovi na asfaltiranju putnog pravca u MZ Kruščica u dužini od 1km završeni su juče, pa je samim tim i najudaljenije selo u našoj opštini dobilo prijeko potrebni asfalt. Vrijednost ovih radova je 80.000 eura. Sredstva za asfaltiranja obezbijeđena su od strane Ministarstva poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede u iznosu od 40.000 eura. Isti novčani iznos iz svoje kase izdvojila je i Opština Petnjica.
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović je kazao, da na ovaj način Ministarstvo i Opština mogu mnogo toga da urade kako bi unaprijedili i poboljšali život mnogim mještanima.
,,Mislim da je ovo jako dobar modul saradnje između Ministarstva šumarstva I vodoprivrede i da ćemo rješavati ovakva ili slična pitanja i u ostalim našim mjesnim zajednicama. Ono što sam danas vidio jeste zadovoljstvo ljudi, zbog ovog učinjenog posla prema njima. Takođe želim da kažem da je dobro što je Ministarstvo poljoprivrede prepoznalo da možemo ovu našu inicijativu realizovati na ovaj način i da udruženim sredstvima realizujemo ovaj projekat. Opština Petnjica je izdvojila 40.000 eura, isto toliko izdvojilo je i Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj model saradnje sam odavno zagovarao da pomognemo zajedno našim ljudima i nadam se da će ovakva saradnja ubudućnosti da se nastavi.
Ono što bih želio da naglasim to je da će sledeće godine izaći projekat pod nazivom ,,Gora“ kako je najavljeno od strane Ministarstva, a da će vrlo vjerovatno tim projektom moći da se poveže naša opština sa opštinom Rožaje i opštinom Bijelo Polje, to će značiti da se povezuju rubni djelovi jedne, druge i treće opštine, a što će sve biti u korist poljoprivrede, turizma i svega onog što su razvojne šanse naše opštine“, rekao je Agović.
Mještanin MZ Kruščica Zaim Ličina izrazio je zahvalnost Ministru poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Vladimiru Jokoviću kao i predsjedniku opštine Petnjica Samiru Agoviću I kazao da unapređenje putne infrastrukture u ovom dijelu MZ Kruščica predstavlja veliko olakšanje za sve mještane, koji su ranije imali znatno otežan prilaz svojim kućama pogotovo u zimskom periodu. Takođe je kazao da je ovo i razvojna šansa kad je riječ o poljoprivredi, jer postoje mnogi mještani koji se bave stočarstvom u ovom kraju.
Član Specijalne olimpijade Berane, Denis Ramdedović ostvario je zapažene rezultate na takmičenju u boćanju i košarci u Tivtu.
On je na takmičenju koje je održano prošle nedelje u tandemu sa Marijom Radenović osvojio bronzu u boćanju, dok je Denis samostalno nastupio u bacanju košarkaške medicinske lopte i takođe osvojio bronzu.
Dvoransko takmičenje u boćanju i atletici organizovali su Sportski klub Specijalna olimpijada Tivat i Dnevni centar za djecu i mlade sa smetnjama u razvoju iz istog grada.
Komunalno preduzeće Petnjica obavještava građane da voda sa izvorišta “Popča” zbog mikrobiološke neispravnosti nije za piće.
,,Obavještavamo Vas da je voda sa vodovoda ,,Popča“, mikrobiološki neispravna, te sada nije za piće. Zbog mikrobiloške neispravnosti i nedostatka rezidualnog hlora, analize Instituta za javno zdravlje, na osnovu labaratorijskih ispitivanja, pokazuju da analizirani uzorak vode za piće je ZDRASTVENO NEISPRAVAA. DOO Komunala djelatnost“ Petnjica će odmah preduzeti korektivne mjere, preispitati stanje vodovodne mreže i nastaviti sa kontinuiranom dezinfekciom vode, uraditi sve da vodu dovede u ispravno stanje, o čemu cemo odmah obavijestiti građane.“ Saopštili su iz Komunalnog preduzeća.
Juče je u Petnjici obilježen 8. novembar, dan kada je na kućnom pragu ubijeno devet nedužnih civila 1941. godine.
U noći 8.11.1941. godine, četnici su napali i opkolili Petnjicu i tom prilikom zapaljene su brojne kuće, uništena imovina i ubijeni nedužni civili.
Ovaj zločinački poduhvat četnika, koji su tada djelovali zajedno sa okupacionim italijanskim snagama, prošao je nekažnjeno, ali rodbina, potomci i prijatelji nevinih žrtava, žele da ovaj dan sačuvaju od zaborava i da se više nikad nikom ne ponovi tako nešto, jer se radi o jednom od težih zločina koji su potresli Petnjicu za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Uz prisustvo brojnih mještana, i delegacije opštine Petnjica, na čelu sa predsjednikom Opštine Samirom Agovićem, zajedno sa rodbinom i potomcima nedužno stradalih civila, proučena je dova i održana komemoracija i dan sjećanja.
U uvodnom obraćanju, Elmir Muratović je kazao da su se okupili kako bi proučili dovu, odali počast i prisjetili se naših šehidia. Nakon njegovih riječi prisutnima se obratio predsjednik opštine Samir Agović, zatim Zumber Muratović i Husein ef. Ramčilović.
“Želim svima da se zahvalim što ste izdvojili vrijeme i došli danas ovdje kako bi se zajedno prisjetili, proučili dovu i odali počast šehidima Petnjice”, saopštio je Muratović.
Predsjednik opštine Petnjica, Samir Agović je istakao da kultura sjećanja na ovom prostoru nije baš na zavidnom nivou.
“Uvaženi sugrađani, kultura sjećanja ljudi sa ovog područja nije baš na zavidnom nivou. Ali na ovaj način pomažemo da kultura sjećanja bude mnogo bolja i češća. Način kako obilježavamo ovaj dan gdje su nevini ljudi stradali pokazuje da smo se, kako kaže književnik Zumber Muratović, rashavizali i da želimo da ukažemo na zlo koje se desilo prije 80 godina. Nažalost, zlo nije ni danas umrlo jer fašizam ne miruje”, saopštio je Agović.
Književnik Zumber Muratović kazao je da je ovo šansa da nova generacija napravi krupan korak, iskoči ljudski i patriotski, tako što će pominjati šehide i nadograditi ovo spomen obilježje.
“Ovo centralno spomen obilježje je šansa ove generacije da iskooči i ljudski i patriotski, pomene šehide i nadogradi ovo spomen obilježje. Opština Petnjica ovaj datum treba zvanično da proglasi kao Dan šehida Petnjice na kojem ćemo se okupljati, govoriti, evocirati uspomene na ovaj teški dan, kao nauk mlađim generacijama. Dan šehida Petnjice je važan datum Petnjice, i znak da petnjički šehidi nisu zaboravjeni jer su antifašizmom svoja tijela ugradili u Titovu Jugoslaviju. Potrebno je stalno sjećanje na nevine civilne žrtve kako bi pomogli da se ovakav zločin više nikada nikom ne ponovi. Ujedno izražavamo pijetet prema nevinim žrtvama Petnjice. Neka je šehidima Petnjice vječiti rahmet i Allahova dž.š. milost”.
Takođe je kazao da će uskoro izaći i njegovo novo izdanje knjige, nakon dvadeset godina, o žrtvama Petnjice i kroz kratku retrospektivu, predstavio je prisutnima šta se desilo tog kobnog 08. novembra 1941.
“U čudan vakat, u noći 08.11.1941. godine četnici su napali Petnjicu, kuće predsjednika opštine Šefkije Kršića, komandira Milicije Osmana Rastodera, zapalili Stanicu Milicije Petnjica. Da bi lakše ostvarili svoj, napadači su obukli tradicionalnu nošnju Bošnjaka Sandžaka, kako ne bi bili prepoznatļjivi. Na glavama su imali čalme bijele boje, slične onima kakve nose Bošnjaci. Takva maskiranost im je pomogla da bez problema uđu doboko u Petnijicu. Napadače je prvi primijetio Smail Skenderović, vidno uzbuđen, povikao: “Stoj”! Na početku je mislio da su Bošnjaci, ali kad je vidio da se ne obaziru na njegova upozorenja, zapucao je. Zapucali su i napadači i to žestoko. Od tog trenutka sve je bilo jasno. Smail Skenderović je zalegao i pucao u pravcu napadača. Za to vrijeme u Stanici milicije i oko nje, dvadesetak Milicionera Muslimanske milicije hrabrom borbom su pokušali da odvrate mnogobrojne bolje naoružane napadače. Druga grupa napadača dejstvovala je sa sjeverne strane Petnjice, sa uzvišenja (više kuće Jusufa Muratovića) u pravcu kuće Mula Osmana Rastodera.
Dejstvujući sa te lokacije, zasipali su kuršumima okolne kuće. Upućeno je nekoliko projektila iz ručnog bacača. Neki od tih projektila zbog mekoće terena nisu eksplodirati, pa je sutradan bilo lako pročitati da su italijanske proizvodnje. Ovaj pravac djelovanja napadača imao je za cilj da presiječe komunikaciju od Stanice Milicije do kuće komandanta Osmana Rastodera, svega 500 metara od Stanice u istom trenutku, samo 800 metara od Mula Osmanove kuće, četnici su napalii kulu predsjednika Opštine Petnjica Šefkije Kršića. Napad su izvršili iz pravca Gajeva i Ledina, sa zapadne strane. Napadači su pokušali da zauzmu uzvišenje sa istočne strane ali im to nije pošlo za rukom. Branioci su ih potisnuli, njihove namjere osujetili. Vidjevši da ne mogu uspješno voditi borbu u više pravaca, napadači svoje snage usmjeravaju na kuću Mula Osmana Rastodera. Branioci napustaju Stanicu Milicije, uzvodno rijekom Popčom zauzimaju nove položaje. Napadači su ušli u prazne prostorije Stanice milicije i zapalili. Stanica je bila sva u plamenu, a cijela petnjička dolina odjekivala od jakih detonacija bombi i rafala. Lokalno stanovništo se našlo u čudu. Izašli su iz svojih kuća, pokušali da nađu sigurnije sklonište. U pokušaju da odbrane Petnjicu i svoje porodice, na pragovima svojih kuća ubili su 9 civila”, saopštio je Zumber Muratović.
Prisutnima se obratio i glavni imam u Petnjici Husein ef. Ramčilović koji je kazao da na ovaj način evociramo uspomene na ono što se događalo i na ono što se nažalost još uvijek događa muslimanima širom svijeta.
Na kraju je učenica OŠ “Mahmut Adrović” Melila Tiganj izrecitovala autorsku pjesmu Zumbera Muratovića o šehidima Petnjice.
Opširniji snimak sa Dana sjećanja na šehide Petnjice možete pogledati na našem YouTube kanalu Radio Petnjica.
Elvisa Latić i Ajša Latić su 06.11 u okviru finalne večeri književnog takmičenja “Afirmišimo mlade crnogorske pjesnkike do 18 godina”, koje organizuje Internacionalna Kulturna Asocijacija, nastupale u prijestonici.
Naime, rijec je o finalnoj večeri za kategoriju od 10-13 godina.
Ajša je otvorila književno veče na Cetinju i predstavila se publici svojim autorskim pjesmama “Iftar kod kralja lava” i “Nestašni dječak iz mog kraja”. Nakon Ajše publici su se predstavili i pobjednici iz ostala 24 grada sa teritorije Crne Gore.
Žiri je donio odluku kojom je Ajša Latić osvojila drugo mjesto, te se u Petnjicu vratila sa još jednim peharom.
Njena mentorka, Elvisa Latić ističe da su ona i Ajša imale težak zadatak, jer su se u finalu predstavljali najbolji od najboljih. One su 13. aprila pobijedile u Petnjici, a sada i na Cetinju.
“Bilo je zaista tesko izabrati najbolju pjesmu za predstaviti se na državnom takmičenju. Radile smo baš dugo na pripremi Ajšinog nastupa. Zadatak mene kao mentora bio je zahtjevan ali isto tako i predivan. Divno je raditi sa talentovanom djecom a Ajša je još jednom pokazala da to jeste”, saopštila je Elvisa Latić.
Podsjećamo da će se 25.12. 2023. godine održati takmičenje u kategoriji najboljih proznih pisaca iz svih 25 crnogorskih opština u Zeti, a Petnjicu ce predstavljati Minela Latić.
I ove godine, kao i protekle dvije, fudbalski klub Petnjica će nastaviti sa razvojem stadionske infrastrukture i stvaranjem što boljih uslova za rad i odigravanje utakmica.
Protekle sedmice je završeno prikupljanje ponuda i odabran je najpovoljniji izvođač radova za izgradnju osvetljenja (reflektora) na terenu u Gusarama.
Inače, ovaj projekat sa 70% sredstava finansira Fudbalski savez Crne Gore, a 30% fudbalski klub Petnjica sa svojim partnerima.
Ukupna vrijednost projekta je 61.475,21 eura, od cega je 43.065,65 eura učešće Fudbalskog saveza Crne Gore, 16.000,00 eura je obezbijedio Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga a 2.409,56 eura Opština Petnjica.
Za izvođača radova je izabrana firma D.O.O Građevinsko preduzeće “Bihor” iz Petnjice, a rok za završetak radova je 150 dana, obzirom da ide zima pa nije moguće predvidjeti vremenske prilike.
Početak radova je planiran za kraj novembra, odmah po završetku jesenjeg dijela takmičarske sezone.
Ovo je samo još jedan u nizu projekata koje je Fudbalski klub Petnjica realizovao u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore, Zavičajnim klubom Bihor iz Luksemburga i Opštinom Petnjica, pa su uslovi za rad i odigravanje utakmica u Gusarama na veoma visokom nivou, a po završetku projekta rasvjete, omogućiće se održavanje treninga i odigravanje utakmica u večernjem terminu.
“Ovom prilikom želimo da se zahvalimo Opštini Petnjica i Fudbalskom Savezu Crne Gore na nesebičnoj pomoći za realizaciju ovog projekta, kao i nekoliko predhodnih, a posebna zahvalnost Udruženju Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga, koje zajedno sa svojim članovima, uvijek kada je to potrebno, nesebično, pomaže naš fudbalski klub.
Još jednom, velika zahvalnost svima koji na bilo koji način pomažu funkcionisanje našeg Fudbalskog kluba, a mi kao klub ćemo se truditi da ih u narednom periodu obradujemo dobrim rezultatima. Vidimo se na proljeću pod reflektorima u Gusarama.
Sportski pozdrav”, saopštili su iz Uprave Fudbalskog kluba Petnjica.
Kvartet kontrabasa “BASSONEGRO” koji čine Veljko Belević, Aleksandra Trifunović, Slaven Turusković i Predrag Vujović, uz klavirsku saradnju Vide Belević če nastupiti
u gradovima na sjeveru Crne Gore i to u Kolašinu ( JU škola za muzičko obrazovanjer
ponedeljak 06.11.početak u 12h), Berane ( JU Centar za kulturu ponedeljak 06.11.
početak u 19h) i Petnjici ( JU Centar za kulturu utorak 07.11. početak u 13h) u okviru projekta ““PJESME I IGRE NARODA CRNE GORE U IZVOĐENJU ANSAMBLA
KONTRABASA” podržanog od strane Ministarstva kulture i medija Crne Gore.
Projekat podrazumijeva izvođenje izbora izvornih narodnih pjesama i igara priređenih
za ansambl kontrabasa. Izabrane pjesme i igre u trajanju jednog standardnog
cjelovečernjeg koncerta su aranžmanski priređene za ansambl kontrabasa. Pjesme i
igre predstavljaju najvažnije oblike tradicionalnog izraza i kulturne baštine svakog
naroda. U Crnoj Gori je prožimanje tradicionalne muzičke kulture različitih naroda
jedan od najtemeljnijih obrazaca na kojima počiva crnogorski multikulturalizam.
Najljepše pjesme i igre svih naroda i regija u Crnoj Gori obrađene na predložen način
privući će značajan broj novih slušalaca, pogotovo onih koji su skloniji drugim
,modernijim muzičkim žanrovima.
Ovo se posebno odnosi na mlađu populaciju. Koncertnim izvođenjima i prikazivanjem na radio, televizijskim i kanalima društvenih mreža, izuzetno će se doprinijeti zaštiti ovoga vida kulturne baštine kao i multikulturalizma u Crnoj Gori.
Ovakav vid multikulturnih prožimanja znatno doprinosi boljem međusobnom upoznavanju a kao rezultat i smanjenje etničke i kulturološke distance.Osnovni cilj projekta je očuvanje izvorne pjesme i igre kao tradicionalnog muzičkog izraza naroda Crne Gore, u okviru koga je postavljen još jedan važan cilj – putem izvođenja obrađene tradicionalne muzike različitih naroda koji žive u Crnoj Gori, uspostavlja se inerkulturalni dijalog tradicionalnih kultura ovih naroda i na taj način se pokazuje da svaki od njih daje veliki doprinos opštem
kulturnom miljeu kod nas. Dodatno, ovakav način zajedničke prezentacije stilizovanog
muzičkog nasljeđa za cilj ima i bolje međusobno upoznavanje i bolju kulturološku, a
samim tim socijalnu i svaku drugu međusobnu komunikaciju. Prezentacija muzičke
baštine naroda u Crnoj Gori u nestandardnom aranžmanskom miljeu ispunjava i cilj da
se narodna pjesma i igra približi slušaocima koji su ljubitelji i poznavaoci
savremenijeg muzičkog žanrovskog izraza, na koji način se dopire i do mlađe
populacije, koja će po prirodi stvari u budućnosti biti nosilac očuvanja i prezentacije
kulturne baštine. Jedan od važnih ciljeva je i nastanak novih muzičkih djela
inspirisanih izvornim stvaralaštvom na način na koji su velike kulture davale svjetskoj
muzičkoj literaturi značajna djela, od kojih neka danas predstavljaju sam vrh muzičke
literature uopšte.
Na repertoaru koncerta će se naći kompozicije Dimitrija Golemovića, Špira
Ognjenovića i Senada Gaćevića koje su aranžmanski prilagodjene ansamblu
kontrabasa ( Sitna knjiga na žalosti, Hannane, Kad ja podjoh na Bembašu, U
Stambolu na Bosforu, Il je vedro, Mlada Jelka, S one strane Plive, Kolo okolo, Te
dua mori te dua, A kada mi draga dušo, Razbolje se lijepa Hajrija, Alka cuka,
Alla Turca i Polka Crnogorka)
Kvartet kontrabasa “BASSONEGRO” je formirao mr Veljko Belević 2007.godine. od
studenata iz klase sa Muzičke akademije – Cetinje, a danas su to već afirmisani
umjetnici. Kvartet čine članovi; Veljko Belević, Aleksandra Trifunović, Slaven
Turusković i Predrag Vujović. Kvartet je imao koncerte po gradovima Crne Gore
(Podgorica, Nikšić, Kotor, Bar, Herceg Novi, Ulcinj, Bijelo Polje, Plav, Gusinje), zatim
nastupe u Novom Sadu, Beogradu,Staroj Pazovi, Njemačkoj i Belgiji.
Gost desete emisije Bihorske biografije koja se realizuje uz podršku Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava bio je Rahim ef. Muratović koji već tri decenije nosi titulu imama Beranske džamije,
,,U kratkim crtama da kažem da sam rođen šezdesetih godina u Petnjici, od oca Fera majke Hanife. U Petnjici sam završio osnovnu školu, djetinjstvo sam provodio čuvajući stoku po Stenicama i Gusarama i svaki sam posao znao da radim još kao dječak i tako je prošlo prvih 15 godina. Onda sam nakon završene osnovne škole, upisao ono što je bilo aktuelno tada – srednje usmjereno obrazovanje, tadašnja gimnazija.
Tokom školovanja, izgubio sam jednu godinu i mogu reći da me je upravo ta izgubljena godina, uz Allahovu odredbu, usmjerila da upišem Medresu.
Godinu školovanja sam izgubio zbog problema sa nekoliko profesora, i to sa nacionalne strane….”
Cjelokupnu emisiju i razgovor sa Rahimom ef. Muratovićem možete pogledati na našem YouTube kanalu.