Ministar finansija u Vladi Crne Gore Novica Vuković je tokom premijerskog sata u Skupštini Crne Gore kazao da iz Petnjice nema projekata koje bi Vlada mogla podržati kapitalnim budžetom.
Ministar apelovao na čelne ljude u opštini da urade nešto po tom pitanju.
,,Imao sam sa predstavnicima opštine sastanak i ono što zaista, prosto moram da vas uvjerim da Ministarstvo finansija ne pravi nikakvu selekciju kada su u pitanje opštine. Dio od 20 miliona je bio predviđen za manje razvijene opštine, upravo za kapitalne projekte. Što se tiče konkretno Opštine Petnjica, mi smo želeli da nađemo mjeru, ono što jeste problem ne postoje projekti. Zato ja apelujem na sve predstavnike opština da sve projekte kandiduju sa svim uslovima koji su njima poznati, kako bi smo sve to uključili za narednu fiskalnu godinu”, saopštio je Ministar finansija Novica Vuković.
Značajan dio rožajske kulturne baštine čini bogato etnološko nasljeđe. Primjenjući znanja, iskustva i muzeološki predviđene istraživačke metode, uspjelo se u misiji očuvanja etnografskog fonda sa ove teritorije. Ovim tekstom želim da doprinesem svečanosti Muzeja, koji slavi dan 26. april, kada je 1991. godine osnovan Zavičajni muzej ,,Ganića kula“ Rožaje i trideset tri godine postojanja jedne od najvažnih ustanova kulture u Rožajama, a mogu reći i šire. Ovaj datum je značajan za istoriju Muzeja i Opštinu Rožaje.
Povodom Dana Zavičajnog muzeja,,Ganića kula „ Rožaje, Omer Kalač ,savjetnik dokumentarista predstaviće tekst i ostvrt na etnologiju, etnografsku zbirku i predmete, sa posebnim akcentom na očuvanju i afirmaciji etnološkog materijala u Rožajama.
Mangal
Cilj ovog stučnog teksta je da se mlađoj populaciji ukaže na značaj etnografske zbirke Zavičajog muzeja, odnosno etnlološko i nematrijalno nasljeđe ovog kraja, kako bi učenici stekli znanja o svojoj kulturnoj baštini. Druga ciljna grupa je stručna i šira javnost o značaju pomenutih vrijednosti, kao i populizaciji kultoroloških, etnoloških i kulturno istorijska vrijednost zavičaja.
Jagluk
U Zavičajnom muzeju,,Ganića kula“ Rožaje, čuva se vrijedna etnografska građa iz 19. i 20. vijeka, koja opisuje i proučava narodni život, običaje i kulturu stanovanja i odijevanja ovog područja u prošlosti. Zbirka je nastajala i obogaćivala se na različite načine: putem otkupa, poklona, kao i realizacijom Programom sakupljana muzejske građe, koji se sačinjava na pet godina. Etnografska zbirka u našem Muzeju je najbrojnija i sadrži 437 muzejska predmeta. Prema funkciji i vrsti materijala, predemeti su razvrstani u kolekcije za proizvodnju tekstila, privredu, pokućstvo i posuđe, pribor za uživanje duvana, upotrebni tekstil, tekstilno pokućstvo, gradske i seoske nošnje, ženski nakit i zanatske rukotvorine. Utemeljena na terenskom radu i straživanju u loklanoj zajednici. Etnografska zbirka muzeja u Rožajama prikazuje materijalnu, duhovnu i kultorološku osobenost rožajskog stanovništva.
Predmeti ove zbirke koji se nalaze u Stalnoj postavci muzeja prezentuju materijalnu i nematerijalnu baštinu ovog područja.
Sahan sa poklopcem
U ovom tekstu ću opisat jedan dio predmeta iz ove zbirke: tkanje ćilima, jedan od najstarijih ženskih zanata u rožajskom kraju. Ćilim je tepih, izatkana prostirka od vune. Tkalo se na vertikalnom razboju. Upotrebna vrijednost ćilima bila je višenamjenska, jer je služio za prekrivanje unutrašnjih prostorija, podova i mindera. Ćilim, takozvani vijenac, najviše je zastupljen u Rožajama. Prilikom njegove izrade, upotrebljava se više od deset boja. Centralni dio ćilima je odrađen u obliku vijenca, a rubni dio ćilima je izrađen u obliku lista. Ćilimarstvo u ovim krajevima ima dugu tradiciju i prenosi se na mlađu žensku populaciju i, kao takvo, ima istorijsku vrijednost i zazlužuje da dobije status nematerijalnog kulturnog dobra. Uložiću napor da, formiram zbirku rožajskog ćilima, i uz pomoć loklane samouprave, Ministarstva kulture i medija Crne Gore i EU fondova, u Muzeju organizujem školu tkanja ćilima i veza, kako bi se ovaj zanat prenosio i revitalizovao u Rožajama.
U rožajskom muzeju nalaze se vrijedni predmeti iz etnografske zbirke, a kojim želim dati posebnu pažnju i o koji su veoma oskudno publikovani. Riječ je o predmetima namijenjeni za darivanje: bošča, vezena krpa ili marama u kojoj devojka stavlja boščaluk, dar za budućeg muža, svekra i đevera i jagluk, marama izvezena zlatnom žicom, izrađena od finog beža. U Rožajama je ranije vez bio dosta zastupljen. Vez je bio svojevrstan izraz umijeće vezilje, a ujedno je bio i statusni symbol, jer je kvalitet potke i konca za vez bio uslovljen imovnim stanjem vezilje ili djevojke koja bi bila naručilac vezenog predmeta. Ukrašavali su se stoljnaci, ukrasni peškiri, jastuci i drugi tekstili pokućstva.
U kolekciji namještaja, izdvajaju se sehare, jedan od najstarih predmeta u ovoj zbirci. Arapskog porijekla, služila je za donošenje nevjestine ruha u kuću mladoženje. Za izradu sehare najviše je korišćeno čamovo, bukovo, borovo, orahovo i jasenovo drvo.
U izložbenom prostoru muzeja izloženo je pokućstvo i posuđe iz ruralnog i urbanog enterijera. Metalno pokućstvo gradskog stanovništva je mangal, metalna posuda sa postoljem kružnog oblika, sastoji se iz dva djela, izrađen od mesinga i gvoždja, a predmet je služio za kuvanje kahve. U kolekciji posuđa, ističe se sahan, posuda od metala i bakra, u obliku tanjira, za serviranje hrane, najčešće sarme i dr. Zatvara se poklopcem koji je bio u ulozi čuvara toplote..
Rožajski kraj je bogat narodnom nošnjom, a Muzej, u svojim fondovima, pohranjuje vrijedne primjerke od kojih izdvajam: žensku gradsku nošnju koja se sastoj od : šamije, jeleka, košulja- svilenica, dimije i pačaluci ( donji, ukrasni, dio nogavica na dimijama, trouglastog oblika, rađeni posebno od gajtana ljubičaste i zelene boje). Seoska ženska nošnja sadrži: fistan, zaprega i šorta je šivena košulja o kojoj se malo zna. Ima duge rukave i dužine je do kukova. Oko otvora, na prednjicama i po dnu rukava, košulja je ukrašena rešmom, heklanom čipkom od lanenog ili pamučnog konca.
Odjevni predmet muške gradske nošnje su: čakšire, donji dio muške odjeće, izrađene od crne čohe, prepoznatljive su po širokom struku, koji se naniže postepono sužava u uske nogavice.
Oslikana sehara
Etnologija se dijeli na: tradicionalnu gradnju, način stanovanja i tradicionalno pokućstvo. Jedan važan segment etnologije su stare rožajske kuće, koje predstavljaju značajnu muzeološku baštinu, koju treba urediti i pretvoriti u etnografski muzej.
Enterijer gradske sobe u Muzeju i starih gradskih kuća, kao i drugi artefakti koji, svjedoče o impoznatnoj etnološkoj baštini Rožaja.
KUD „Vrelo Ibra“Rožaje i Foklorni ansambal „Rožaje“ , izvođenjem tradicionalnih igara i predstavljanjem tradicionalne nošnje su čuvari etnološke tradicije i nematerijalnog nasljeđa.
U okviru istraživanja, planiram da obiđem jedan dio seoskih domaćinstava, sa ciljem dokumentovanja i fotografisanja etnografske građe.
Za Dan muzeja od 26. 04. do 30. 04.2024. godine organizovaću anketu i prezentaciju etnografskih predmeta za učenike Osnovnih škola na ruralnom području. Školski čas na temu: “Etnografska zbirka Zavičajnog muzeja ,,Ganića kula“.
Ovom prilikom pozivam građane da posjete Muzej, da zajedno pođemo u susret tradicionalnom Danu muzeja.
Autor : savjetnik dokumentarista u Zavičajnom muzeju „Ganića kula‘‘ Rožaje.
Eko-fond i Opština Petnjica danas su svečano potpisali Memorandum o saradnji, čime su ozvaničili svoju posvećenost unapređenju životne sredine i održivog razvoja na teritoriji te Opštine. Osim Memoranduma, potpisani su i ugovori koji preciziraju konkretne projekte i aktivnosti koje će biti sprovedene u oblastima zaštite životne sredine i energetske efikasnosti.
Ugovorom o dodjeli subvencije za nabavku komunalne opreme za upravljanje otpadom d.o.o. “Komunalne djelatnosti” Petnjica je od Eko-fonda dobilo 30.048,00 €.
Na osnovu Ugovora o zamjeni konvencionalnih svjetiljki ulične rasvjete novim led svjetiljkama Opština Petnjica je dobila 3.848,00 €, koje će iskoristi u cilju modernizacije javne rasvjete, a u krajnjem to će doprinijeti uštedi sa jedne, i smanjenju emisije Co2 sa druge strane.
Potpredsjednik Opštine Petnjica, Selvudin Šabotić je izrazio zahvalnost zbog današnjeg potpisivanja Memoranduma o saradnji, iskazavši uvjerenje da će ovim dokumentom biti trasiran put buduće saradnje, naročito u kontekstu javnih konkursa koji su predviđeni Planom rada za 2024. godinu, a na koje će Opština Petnjica sa zadovoljstvom aplicirati.
Direktor “Komunalnih djelatnosti”, Mithad Cikotić, je konstatovao da će oprema koju će kupiti zahvaljujući subvbenciji Eko-fonda doprinijeti zaštiti životne sredine u ovom kraju, ali i olakšati u konkretnom radne zadatke angažovanih u ovoj oblasti, čime će i produktivnost postati veća.
Izvršni direktor Eko-fonda, Draško Boljević naglasio je važnost saradnje opština sa Eko-fondom, i benefite koji iz iste proističu, pozvavši i druge da slijede primjere dobre saradnje.
“Ovaj značajan korak predstavlja čvrstu posvećenost obije strane ka zaštiti životne sredine i unapređenju kvaliteta života građana Petnjice. Memorandum predviđa zajedničko delovanje u oblastima kao što su upravljanje otpadom, očuvanje prirodnih resursa i promocija ekološke svijesti.
Kroz ove ugovore, Eko-fond i Opština Petnjica uspostavljaju temelje za dugoročnu saradnju i realizaciju konkretnih projekata koji će imati pozitivan uticaj na životnu sredinu i lokalnu zajednicu. Očekuje se da će ova partnerstva doprinijeti stvaranju održivog modela razvoja koji će služiti kao primer drugim opštinama i organizacijama, ali i donijeti merljive rezultate i unaprediti kvalitet života u lokalnoj zajednici”, zaključio je Boljević.
U holu JUOŠ ,,Mahmut Adrović” Petnjica, održana svečana dodjela zahvalnica i priznanja učenicima koji su učestvovali na smotri recitatora, održanoj 15.04.2024. godine.
Takmičenje je bilo organizovano u skladu sa uobičajenim pravilima, sa učesnicima podeljenim u dvije kategorije: I kategorija obuhvatala je učenike od I do V razreda, dok su se u II kategoriji takmičili učenici od VI do IX razreda.
Prva tri mesta u I kategoriji su osvojile:
1. Ema Licina – IV razred – mentorka Sanela Latić, prof.razredne nastave
2. Azra Latić – III razred – mentorka Mirsada Cikotic, prof.razredne nastave
3. Melina Muratovic – III razred – mentorka Sanela Latić, prof.razredne nastave
II kategorija (predmetna nastava)
1. Ema Krsic – VIII razred – mentorka Sanja Bulić, prof. CSBH jezika i knjizevnosti
2. Ajsa Latić – VII razred – mentorka Sanja Bulić, prof.CSBH jezika i knjizevnosti
3. Emina Ramcilovic – VI razred – mentorka Sanja Bulić, prof.CSBH jezika i knjizevnosti.
,,Ovim putem, u ime komisije i Uprave škole, želim da čestitam svim učesnicima i njihovim mentorima na izvanrednom uspehu, i želim im mnogo sreće u narednoj fazi takmičenja na opštinskom nivou”, saopštio je direktor škole Almir Pljakić.
Ministarka evropskih poslova, Maida Gorčević sa saradnicama je, u okviru evropskog dana boravila u Petnjici i imala radni sastanak sa predsjednikom opštine, Samirom Agovićem i njegovim saradnicima.
Predsjednik Opštine nakon prijema, upoznao je ministarku sa postojećim stanjem u Opštini, takođe je kazao da je Petnjica u prethodnom periodu imala više uspješnih EU projekata i da se pripremaju da apliciraju za nova sredstva.
„Hoćemo da budemo evropsko mjesto za život i da naši građani ne napuštaju ove krajeve u potrazi za boljim životom. Imamo zrele razvojne projekte i nadamo se novim pozivima za apliciranje za EU sredstva“, kazao je Agović. On je posebno ukazao na važnost projekata u oblasti putne infrastrukture i regulacije otpadnih voda, koji su od naročitog značaja, ne samo za petnjički kraj nego za cijeli sjever Crne Gore.
Takođe je ukazao i na važnost valorizacije kulturnih dobara i u tom dijelu posebno istakao potrebu bolje promocije bihorskog ćilima kao posebno vrijednog nematerijalnog kulturnog dobra Crne Gore.
Ministarka je kazala da joj je drago što se uvjerila da administracija vrijedno radi na dostizanju evropskih standarda u pružanju usluga svojim građanima. Pohvalila je projekte koji su realizovani u prethodnom periodu i ukazala na važnost jačanja kapaciteta za privlačenje sredstava iz nove finansijske perspektive 2021- 2027.
U tom kontekstu je ukazala na brojne mogućnosti i značajna sredstva koja su opštinama na raspolaganju, kako iz prekograničnih programa sa Srbijom, Albanijom, Kosovom i Bosnom i Hercegovinom, tako i u okviru Trilateralnog programa Italija –Crna Gora- Albanija, Dunavskog transnacionalnog programa, Jadransko–jonskog programa, Mediteranskog programa i Programa URBACT.
Ona je poručila da Ministarstvo evropskih poslova stoji na raspolaganju svim opštinama u dijelu prenosa znanja i iskustva potrebnih za pripremu dobrih predloga projekata koji će se finanirati iz EU fondova.
Nakon radnog sastanka održanog u sali Opštine, ministarka je posjetila i muzejsku jedinicu i biblioteku u okviru JU Centra za kulturu Petnjica, kao i džamiju u Petnjici, gdje je dočekao efendija Ramčilović.
Nakon toga, obišli su i malinjak koji je prije nekoliko godina preko projekta finansiran od strane Evropske Unije.
Ako si mlada osoba od 15-30 godina i živiš u Pljevljima, Mojkovcu, Plavu ili Petnjici- ovaj poziv je za tebe!
Raspisujemo poziv za lokalne mlade heroje i heroine koji će ovog ljeta zajedno sa svojim mentorima/mentorkama raditi na razvoju i sprovođenju akcija u zajednici na temu prevencije i suzbijanja vršnkačkog nasilja.
Akcije će se planirati uz pomoć metodologije servisnog učenja o kojoj ćeš više saznati od svojih mentora/mentorki, kao i o tehnikama istraživanja, vršnjačkom nasilju, pisanju projekata i još mnogo toga!
Nakon zatvaranja poziva, administratori/ke omladinskih klubova će uz podršku predstavnika/ca srednjih škola i lokalne samouprave izvršiti selekciju prijavljenih učesnika/ca.
Među glavnim kriterijumima za odabir nalaze se motivacija za učešće u projektu i spremnost za doprinos pozitivnim promjenama u svojoj lokalnoj zajednici.
Prednost će imati mladi ljudi koji nemaju prethodno iskustvo u aktivnostima neformalnog obrazovanja.
Odabrani učesnici/e će od maja do septembra 2024. godine raditi na pripremi i sprovođenju lokalnih akcija servisnog učenja a onda i na organizaciji festivala kako bi proslavili rezultate.
*Poziv je objavljen u okviru projekta Uspostavljanje održivih mehanizama za osnaživanje mladih na lokalnom nivou kroz programe servisnog učenja i podršku omladinskim servisima, koji sprovodi Forum MNE u partnerstvu sa Centrom za seoski razvoj, a u okviru projekta ,,Socio-ekonomsko osnaživanje mladih kroz efikasne omladinske servise” koji finansiraju Ministarstvo sporta i mladih i UNDP, a sprovodi UNDP.
Proteklog vikenda je u Gusarama je realizovan XXIII tradicionalni proljećni kros škola sa teritorije opštine Petnjica.
Ove godine domaćin je bila OŠ “25. maj” Vrbica.
Direktor škole, Šabo Ćeman, izjavio je da se na ovaj način među učenicima i nastavnicima škola iz naše opštine stvaraju neraskidive veze kojima se jača zajedništvo i saradnja, kao i takmičarski duh među učenicima.
Direktor škole, zahvalio se direktorici i direktorima svih škola, a posebno profesorima fizičkog vaspitanja na pružanju velike podrške u organizaciji krosa.
Posebnu zahvalnost uputio je organizatoru ove inicijative koja je postala tradicija.
Zahvalnost, kaže Ćeman, duguju opštini Petnjica na čelu sa predsjednikom Samirom Agovićem za veliki doprinos u organizaciji tradicionalnog proljećnog krosa.
“Zahvaljujemo se FK Petnjica na ustupanju stadiona i svim ostalim službama Stanice policije i Zdravstvene stanice Petnjica”, rekao je Ćeman.
U četvrtak 25. aprila u klinici Tesla medical oridinira dr Branka Gogić, ORL
U subotu 27. aprila ordiniraju: dr Dragana Pravilović Lutovac, reumatolog i dr Rade Šćekić, neurohirurg.
U ponedjeljak 29. aprila ordiniraće: dr Damir Muhović, gastroenterolog i dr Ivana Vučeljić, dermatolog.
U utorak 30. aprila ordiniraće: dr Ivana Vučeljić, dermatolog.
Svakog dana ordiniraju sljedeći ljekari:
Kardiolog dr Slavka Kljajić,
Ljekar opšte prakse dr Saša Stefanovski,
Neurolozi dr Aldin Ajdarpašić i dr Milan Madžgalj
Fizijatar dr Vanja Vukićević
Hirurg dr Borislav Lutovac
Radiolozi dr Bedrija Lucević i dr Denis Kalač.
Organizujemo kućne posjete ljekara.
Zakazite svoj pregled na vrijeme jer zdravlje ne smije da čeka
U Crnoj Gori danas će biti pretežno oblačno sa kišom, ponegdje i pljuskovi sa grmljavinom. U Petnjici je temperatura blizu nule, a u planinskim selima pada i snijeg.
Vidio snimak nam jutros stiže iz Dobrodola gdje je snijeg već prekrio poraslu travu.
Kako je saopšteno iz Zavoda hidrometeorologiju i seizmologiju, na sjeveru, u planinama snijeg, koji tokom jutra može padati i u nižim predjelima.
Poslijepodne, u većem dijelu zemlje, postepen prestanak padavina i djelimično razvedravanje.
Mjestimično će duvati umjeren do pojačan, sjeverni i sjeveroistočni vjetar.
Potpredjednica Socijaldemokratske partije Amina Cikotić je u razgovoru za portal Standard otkrila da balansiranje između tradicije i savremenih životnih trendova za nju nije bio komplikovan proces, jer, kako je naglasila, kad se u porodici naprave dobri temelji i osnova sve ostaje nastaje kao prirodni životni put.
“Kada se rodite na sjeveru, a posebno u maloj sredini, to u velikoj mjeri utiče i na vašu budućnost. Smatram da su tu i moji roditelji odradili jako dobar posao, u odgoju i vaspitanju. Uspjeli su da prenesu svjesnost o tome ko sam, naučili me pravim životnim vrijednostima i poštovanju svih ljudi i na taj način stvorili osnovu na koju se sve ostalo nadograđivalo. Smatram da je u životu jako važno da se osnova postavi onako kako treba i smatram da kasnije ne može da dođe ni do kakve greške. Nije biilo nekakve posebne želje za uspostavljanjem balansa, već je to bio proces koji je tekao sasvim prirodno”, rekla je Cikotić u razgovoru koji se realizuje u okviru projekta “Žene iz zajednica manje brojnih naroda – od margine do uspjeha”, koji je podražo Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
STANDARD: Ipak u Petnjici, gdje ste rođeni postoje određeni stereotipi. Kako ste nosili s tim?
CIKOTIĆ: Nijesam osoba koju pretjerano stereotipi i predrasude zamaraju. Ne zamaraju me zbog toga što vrlo dobro znam ko sam, šta mogu da uradim i iz tog razloga ne smtram sebe manjinom, niti se osjećam kao manjina u svom okruženju, niti se osjećam ugroženo. Iz tog razloga ne dozvoljam da me bilo ko svrstava ni u kakve kvote, niti bilo kakve ugrožene grupe. Naprotiv osjećam se potpuno ravnopravno u svakom segmentu, bio to nacionalni ili rodni. Stereotipi za mene ne znače mnogo i za mene najveću motivaciju predstavlja da onda kada mi kažu da nešto ne mog, pokažem da to zapravo itekako mogu. Nijesam se osvrtala na komentare sredine i očekivanja ljudi i vjerovatno zbog toga nijesam odustala i zbog toga se danas nalazim ovdje gdje jesam. Svi moji bliski ljudi zanju da je svaka odluka samo moja i da se u to ne može niko miješati, posebno ne neki komentari sredine. Raščistila sam sa sobom još na početlku i nijesam se osvrtala, naravno, uz podršku porodice, davala sam svoj maksimum u krčenju puta.
STANDARD: Kako se odnosite prema ljudima koji Vam zamjeraju i kako im odogovarate, je li bilo takvih primjera?
CIKOTIĆ: Jeste. Bilo je, i to čak u mojoj porodici. Pomenuli ste mog oca, a njemu jako teško pada moj javni angažman, zato što čuje i čita razne komentare i onda ga te stvari pogađaju. U stalnoj je brizi da će nešto loše da mi se dogodi. Zato me i ponekad pita – zašto to moraš i zašto moraš ti. Kažem mu – ko će, ako neći ja. Ako budemo svi redom zastajali i govorili evo neću ja ili neće on, ništa nećemo uspjeti da uradimo. Tokom cijelog usavršavanja, profesionalnog i životnog, pratila me ta mantra komentara i moram priznati da na početku to nije bilo jednostavno. Takvi komentari proizvedu neku sumnju i zapitate se zašto ja ovo radim i šta je suština svega ovoga. Ponavljam, čvrsta sam u stavovima i istrajna da ostvarim svoje ciljeve. Trudila sam se da se izvježbam da me ti komentari ne pogađaju. Loši komentari su mi na neki način i bili motivacija i moj odgovor je uvijek bio rezultat. Danas imate potpuno promijenjenu priču, pa kad dođem u Petnjicu ima više pozitivnih nego negativnih opaski. Već sam svojim djelima uspjela da promijenim perspektivu iz koje me ljudi iz te male sredine posmatraju. Znate i sami da je najteže djelati u svojoj pa još maloj sredini, a posebno na sjeveru Crne Gore.
STANDARD: Da li bilo razlike da nosite drugačije ime?
CIKOTIĆ: Ne bi. Ja sam Amina Cikotić, ona koja se uvjek bori za ono u šta vjeruje i ajde da me posmatramo kroz prizmu kvaliteta koje imam ili nemam. Nije mi dargo da idemo dalje od toga, jer smatram da je za ovo društvo i kompleksnu situaciju u kojoj se nalazimo kao država, izuzetno važno da vrednujemo kvalitet, a da se manje bavimo stvarima kao što su jesmo li pripadnici zajednice mnanje brojnih naroda ili smo ženskog pola ili slično.
STANDARD: Da li ste u partiji ili profesiji nekada osjetili stigmatizaciju po bilo kojem osnovu?
CIKOTIĆ: Ne nikada. U partiji, a mi smo socijaldemokrate, te stvari ne posmatramo na taj način. U našoj partiji se vrednuje kvalitet i ono što kao individue možemo da doprinesemo društvu. U poslovnom angažmanu, takođe, nikada se nijesam našla u situaciji da me neko mjeri kroz ime koje nosim već isključivo od rezultata koje sam postizala. Imajući u vidu da sam profesionalno najduže bila u privatnom sektoru, tamo posebno to nije bilo važno već samo rezultat. Osjećam se u potpunosti ravnopravno u svakom smislu i nijesam imala prilike da se susretnem ili osjetim bilo kakvu stigmatizaciju.
STANDARD: Dakle, ne osjećatze se ugroženom zato žto ste žena i pripadnica zajednice manje brojnih naroda?
CIKOTIĆ: Ne osjećam se tako već ravnopravno u svakom smislu. Mada moguće je da je to negdje moja karakterna crta, jer svakako ne volim da me neko posmatra kao slabiju bilo zbog čega.
STANDARD: Da li ste svjesni da ovakvim stavom možete biti primjer ženama iz tih malih sredina na sjeveru Crne Gore?
CIKOTIĆ: Nadam se da mogu. Bilo je nekoliko slučajeva gdje sam uspjela svojim primjerom da jedan broj mlađih žena pokrenem na akciju.
STANDARD: Da li Vas to motiviše dodatno i posebno?
CIKOTIĆ: Pa naravno. Mislilim da nema ljepše stvari. Evo u politici, koja se smatra izuzetno prljavom djelatnošću u našoj državi, baš imate priliku da na taj način motivišete sugrađanke, posebno ove o kojima danas govorimo. Bilo je izuzetno zadovoljstvo, kroz nekoliko prilika, kada su određene žene došle i rekle mi – šta nas koči i zapitale se zašto i mi ne bismo mrdnule iz svoje mrtve tačke. To je jedan od mojih najvećih uspjeha, jer smatram da ako ste uspjeli samo jednu osobu da pokrenete uradili ste veliku stvar za društvo.
STANDARD: Da li osjećate sve ovo kao zadatak, da u ovom društvu koje klizi ka klerikalizaciji, i stigamtizaciji različitog pokažete drugi pravac?
CIKOTIĆ: Apsolutno. Mislim da je to zadatak svakog političara i političarke. Posebno žena koje treba da jednu drugu ohrabre i postaknu na dodatnu akciju, jer ženama nije mjesto pored stola, već za stolom. Smatram da svaka žena može svojim trudom i zalaganjem da dođe do tog stola i do pozicije učesnice i donosioca odluka. Za mene ovo jeste zadatak i trudim se da energiju prebacim na što veći broj žena kako bi izašle iz svoje zone konfora.
STANDARD: Imate li neku poruku za žene iz zajednica manje brojnih naroda?
CIKOTIĆ: Moja poruka je ono što sam rekla, da ženama nije mjesto pored stola, već za stolom i moja glavna motivacija je trud, rad i znanje koje svakodnevno stičem na raznim poljima. Apel svim ženama da rade na sebi i da budu istrajne na svojim putevima.
