Zbog snijega nekoliko mjesnih zajednica u Petnjici je već treći dan bez urednog napajanja eletrične energije.
U MZ Centar, zaseoci Jasikovica, Prisoje, Muratovići kao i zaseok Luka imaju najviše problema.
Dio MZ Johovice takođe je već treći dan bez struje, jer je dio niskonaponskog kabla iz MBTS u potpunosti izgorio u dužini od 100 metara.
Dio naponske mreže u MZ Godočelje iz stubne trafostanice je ostao je bez struje zbog havarija na tom terenu, zbog iskidane elktro mreže i stubova koji su pali.
Nadležni su nekoliko puta kontaktirani od strane pojedinaca i predsjednika mjesnih zajednica ali za sada ekipe nijesu bile na terenu.
Poljoprivredi proizvođači se suočavaju sa velikom problemom kada je u pitanju hladni smještaj mlječhih i drugih proizvoda kao i nemogućnost normalnog funkcionisanja.
Na osnovu posljednjih informacija, dio Vrševa u Gornjoj Mahali, prekinuto je niskonaponsko snadbijevanje stujom na više mjesta“, saopštio je za portal Radija Petnjica, pogonski električar Samir Muratović iz Info punkta Petnjica, Elektorpivrede Crne Gore.
Mještani zaseoka Radmdedovići su nekoliko godina isčekivali asfalitanje puta na dionici od Crvišta do škole u dužini od 1000 metara.
Uvidjevši mogućnost posljedica lomljenja asfaltne pogloge, mještani su na vrijeme preuzeli mjere zaštite puta i samostalno uradili takozvane rigole u dužini od 660 metara.
U prethodnim danima, mještani zaseoka Ramdedovići postavili su plastične drenaže i betonske cijevi pored puta zbog odvoda atmosferskih padavina, ističu da će tim radovima spriječiti lomljene ivica na asfaltnom putu, koji je ljetos asfaltiran.
Ukopavanje u zemlju nekih 20cm, postavljene su armature, kanal je izliven betonom sa dodatkom aditiva, koji podnosi so i hladnoću.
Kod mosta, ukopane su dvije cijevi u dužini od 15. metara, na taj način, mještani su stvorili mogućnost nesmetanog okretanja vozila. Ukupa vrijednost projekta izgradnje rigola u zaseoku Ramdedovići iznosi 7000. eura.
Povodom Dana studenata, predsjednik opštine Samir Agović, primio je Dijanu Tiganj i uručio nagradu povodom Dana studenata, koji se obilježava 04. aprila.
Tiganj je dobila nagradu za doprinos zavičajnoj književnosti i njenoj promociji kroz svoj magistarski rad “Interkulturani prostori u romanu Bihorci” iz opusa djela Ćamila Sijarića.
Predsjednik je čestitao prof. Tiganj na njenom uspjehu i doprinosu svom zavičaju i istakao da će Dijana Tiganj ostati u istoriji zapisana kao prva osoba, posebno kao dama, koja je uspjela da magistrira na djelu Ćamila Sijarića.
U ime lokalne uprave i u svoje ime, predsjednik Agović čestitao je Dan studenata svim studentima, koji se obilježava 4. aprila.
Tom prilikom, predsjednik je poželio da svi student sa područja opštine Petnjica budu uspješni i da savladaju sve izazove u toku studiranja na najbolji mogući način.
Predsjednik je kazao da je pandemija učinila svoje i onemogućila mnogim studentima da svoje kreativno znanje i vještine, kao i svoju energiju koriste na pravi način.
“Studenski dani sve nas oblikuju i daju nam naše prave ličnosti kao i svoj karakter, koji će u budućem životu značiti ponaosob svima, a naravnom kroz svoj životni rad, stvaranju, ophođenju prem zajednici.
Važno je istaći da je sve veći broj studenata sa prostora naše Opštine, koji se odlučuju da studiraju na prestižnim univerzitetima, što je jako važno i želim da su studenti budućnost, ne samo naše zajednice, nego Crne Gore i šire”, istakao je predsjednik Agović.
“Poznato je da opština Petnjica, cijenjeći mladost i znanje, želju i energiju za napredak otvorila svoja vrata i dala veliki prostor mladima ljudima. Od ukupnog broja zaposlenih, to su uglavnom studenti koji su završili studije prije dvije ili tri godine, dobili su mogućnost, kroz organizacione i funkcionalne potrebe Opštine da budu radno angažovani i time daju nesebičan doprinos razvoju naše sredine”, kazao je predsjdenik Opštine Petnjica.
“Želim i dalje da takav trend bude i želim da poručim studentima da je znanje najvažnije, da je znanje jedino ono čemu su student doživotni vlasnici,
pored zdravlja, znanje je najvažnije za našu mladu populaciju i još jednom upućujem isrekene čestitke povodom Dana studenata”, zaključio je predsjednik u svojoj čestitki studentima.
Prof. Dijana Tiganja zahvalila se predsjedniku Agoviću na pozivu i prijemu povodom obilježavanja Dan studenata.
Prof. Tiganj je kazala da Dan studenata predstavlja važan datum koji upućuje na činjenicu da su studenti društvena grupa koja je temelj i osnov budućnosti i promjena. Ona ističe da su to budući akademski građani koji će nastavljati put svojih prethodnika i koji će mijenjati i usavršavati našu sredinu, regiju i državu.
„Ponosna sam što sam, kao uspješan student, na pozitivan način predstavljala našu opštinu i što sam se, po završetku studija, vratila u svoj kraj i počela da radim na obrazovanju naših učenika, kao i da svojim magistarskim radom dala prilog zavičajnoj književnosti i njenoj promociji. Mislim da je to najbolji način na koji se mogu zahvaliti i Opštini i rukovodećim u njoj, jer su mi tokom studija pružali pomoć, kao što pružaju i sadašnjim studentima, kroz studentske nagrade, jednokratne pomoći ili studentske stipendije“, kazala je prof. Tiganj.
Na kraju, prof. Dijana Tiganj završila je iznošenjem činjenice da je potrebno što više ulagati u studente jer je to ulaganje u budućnost.
Zahvalila se upravi Opštine, predsjedniku lično i čestitala svim studentima Dan studenata.
Danas je u lokalnoj upravi obilježen Dan studenata zbog toga što juče lokalna uprava nije radila i zato što je bilo nevrijeme.
Vlada Crne Gore nedavno je najavila izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Iako se izmjene Zakona najavljuju kao način da se isprave neregularnosti biračkog spiska, više je nego jasna namjera nove parlamentarne većine da birački spisak prilagodi svojim interesima kroz ispisivanje dijaspore, koju nova Vlada zbog činjenice da se dominantno radi o crnogorskim patriotama i suverenistima, očigledno doživljava kao nelojalnu kategoriju ljudi – između ostalog kažu iz Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj čija je predjednica Emira M Ličina.
Emira M Ličina
“Jednim istim udarcem namjerila je Vlada naše matične države da pod parolom „pomirenja“, trajno eliminiše dijasporu i državljane Crne Gore na privremenom radu u inostranstvu, a istovremeno izvrši upisivanje raseljenih lica, ignoriše i nagrađuje duplo upisane birače u biračke spiskove susjednih zemalja.
Mi nijesmo zaboravili, a neki očigledno jesu, da je dijaspora Crne Gore većinom satkana od onih koji su pobjegli od zločina i nesigurnosti, od ratova koje su izazvali upravo oni koje ova vlast pokušava da rehabilituje i relativizuje njihove zločine, oni koji su atakovali na pripadnike manjinskih naroda, prognali nas, a sada bi da dovrše započeto, da nas u korijenu odstrane, oduzimajući nam prava koja nam kao crnogorskim državljanima pripadaju. Po drugi put dijaspora je na meti sulude politike od koje je većina nas i pobjegla devedesetih godina prošlog vijeka, jer nema drugog objašnjenja za brisanje „dijaspore iz Luksemburga“ osim kao brisanje lica iz biračkog spiska po etničkom ključu.
Da li u novoj Vladi Crne Gore postoji neko dovoljno svjestan i savjestan da razmisli o nama i našim sudbinama, da li se pitaju je li ovo naš izbor, želja, zar nije očigledno da smo mi ovdje došli silom prilika, a da smo i srcem i dušom u domovini. Mi smo organizovani po crnogorskim udruženjima, savezima, mi svaki svoj slobodan trenutak posvećujemo Crnoj Gori. Kako se ne zapitaju zašto ulažemo u Crnu Goru, zašto pomažemo i pokrećemo akcije za svoj zavičaj i svoje ljude i iz kog razloga smo i pored drugih mogućnosti, zadržali crnogorsko državljanstvo?
Crnoj Gori se vraćamo kada god nam se ukaže prilika, izmirujemo sve dažbine vezano za našu imovinu, gradimo i održavamo istu. Pomažemo Crnoj Gori kad god treba, zapošljavamo svoju rodbinu koja iz Crne Gore odlazi iz ekonomskih razloga, onima koji ostaju šaljemo novac. Dijaspora svake godine putem doznaka u Crnu Goru pošalje skoro pola milijarde eura zabilježenog novca. Isto toliko u Crnu Goru udje preko drugih kanala, prijatelja, porodice, komšija, kroz ulaganja u nekretnine, biznis, plaćanje poreza i dr.
Po ovom pitanju ćemo takođe preduzeti odgovarajuće korake, odnosno prekinuti određene donacije, projekte i sl, a u skladu sa budućim odlukama ove vlasti. Dijaspora već intenzivno razgovara o mogućnosti organizovanja protesta ispred naših DKP-a u svijetu, kao i mogućnosti podnošenja kolektivne tužbe protiv države Crne Gore.
Normalna država i normalna vlast omogući dijaspori pravo glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a ne da isto ukida onima koji svoje biračko pravo ostvaruju isključivo u Crnoj Gori. Jasna je nama u dijaspori misija nove vlasti u Crnoj Gori, kao i da za njih cilj opravdava sredstva, no gospodo eksperti morate se naučiti da se do cilja u civilizovanom svijetu dolazi na zakonit način i ne ugrožavajući ničija prava.
U tom smislu onima koji su namjerili da mijenjaju Zakon o registrima prebivališta i boravišta želimo da ukažemo na ono što piše u Ustavu Crne Gore.
Član 2 Ustava CG kaže da je nosilac suverenosti građanin koji ima crnogorsko drzavljanstvo, dok se članom 6 Ustava garantuju prava i slobode, a članom 8 zabranjuje diskriminaciju po bilo kom osnovu. Tumačenjem člana 45 Ustava koji kaže da “Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”, krše se navedeni članovi Ustava, čime se iz političkog života Crne Gore žele isključiti njeni državljani na privremenom radu u zemljama Zapada, iako gotovo svi imaju samo crnogorsko državljanstvo i imaju pravo glasa samo u Crnoj Gori.
Pod prebivalištem se podrazumijeva mjesto stalne adrese crnogorskog državljanina u Crnoj Gori. Dok građanin ima crnogorsko državljanstvo, koje je ekskluzvno, gdje god da trenutno boravi Crna Gora mu je baza, stalna adaresa, prebivalište. Član 45 Ustava navodi da crnogorski državljanin mora da “ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”. Ustavopisac je tu bio neprecizan, jer nije navedeno da je taj uslov uveden da bi se spriječile manipulacije da se ad hoc, samo za izbore uzme crnogorsko državljanstvo. Dakle ovaj uslov se odnosi na period od sticanja crnogorskog državljanstva. Ako predlagač zakona smatra da je ovo preslobodno tumačenje slova Ustava, onda se može reći i da član 45 ne precizira u kom periodu državljanin mora imat dvije godine prebivalište u CG.
Iz gore navedenog jasno je da ni formalno pravno, ni s aspekta ljudskih prava država nema pravo oduzimati pravo glasa svojim državljanima koji nemaju drugo državljanstvo sem crnogorskog, gdje god da se trenutno nalaze.
Nadamo se da će Vlada kao predlagač izmjena i dopuna imati u vidu ovu našu argumentaciju pri donošenju Zakona, a mi ćemo budno pratiti svaki pokušaj kršenja kako Ustava Crne Gore, tako i međunarodnih standarda po ovom pitanju. Na nove pokušaje i najave protjerivanja, mi nećemo mirno sjedjeti i čekati da nas lovci u mutnom, ponovo, etnički čiste, već ćemo se i po ovom pitanju obratiti nadležnim organima u zemlji prijema, kao i međunarodnoj zajednici. Neće nam biti prvi put, a i računamo na njihovu podršku, jer destruktivne pokušaje i oživljavanje politike devedesetih niko više neće tolerisati, pogotovo ne međunarodna zajednica”, stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednica Emira M Ličina.
Redakcija časopisa „Glasnik Bihora“ objavljuje Javni poziv autorima za dostavljanje članaka za šesti broj časopisa u 2021. godini.
„S izuzetnim zadovoljstvom vas obavještavamo da je Centar za kulturu opštine Petnjica, započeo pripremu šestog broja naučno-stručnog časopisa „Glasnik Bihora“. Njegovim pokretanjem željeli smo otvoriti prostor za stručnu i kritičku raspravu o Bihoru u najširem smislu riječi. Publikovanjem rezultata istraživanja iz oblasti društvenih, humanističkih i prirodnih nauka, te književnosti i baštine, zajednički ćemo doprinijeti boljem i sveobuhvatnijem poznavanju ovog regiona i njegovom predstavljanju drugima. Uređivačka politika časopisa zasnovana je na visokim akademskim i stručnim standardima, jer smatramo da samo na taj način naši stručno-naučni radovi, koji se objavljuju u ovoj publikaciji, mogu doprinijeti stvaranju realne slike o ovom regionu u prošlosti i sadašnjosti. Svjesni činjenice da su za uspjeh posla koji je u toku, prije svega ključni ljudi, njihovo znanje i entuzijazam koji su uvijek i svugdje pokretači društvenog napretka, pozivamo vas da nam se pridružite u realizaciji ovog obimnog projekta. Pozivamo vas da u domenu vašeg interesovanja promišljate, istražujete i pišete o Bihoru i svoje radove nam dostavite kako bismo ih objavili u novom broju časopisa“, stoji u saopštenju Centra za kulturu i redakcije Glasnik Bihor.
Snijeg koji je proteklog vikenda padao na području Bihora, donio je probleme sa napajanjem električnom energijom.
Oko 20-tak mještana MZ Tucanje, samoinicijativno su se organizovali kako bi dotrajalu niskonaponusku mrežu, tačnije stubove, čija starost doseže i do 60 godina, sanirali i tako sebi obezbijedili struju.
„U decembru nijesmo imali sedam dana električne energije kada je pričinjena velika materijalna šteta građanima jer su stradali električni uređaji a da ne pričam o zimnici. Za vikendom smo, da se ne bi ponovilo iskustvo iz decembra, okupili se i izašli na teren da podignemo stubove od leketrične energije, ispale izolatore kao i pokidana žica/provodnici koja je promjera 16 milimetara.
Presjek žice govori koliko je stara elektromreža jer se danas stavlja znatno deblji provodnik. Od jutra do mraka smo bili na terenu i uspjeli smo. Naravno, prethodno smo napravili dogovor sa grupom elektromontera na čelu sa Tomašem Mitrovićem od kojeg smo dobili saglasnost da izvodimo radove. Lično sam koordinirao i po obavljenom poslu, odnosno sanaciji, selo Tucanje je dobio električnu energiju. Mještani ovog sela, godinama izvode ovakvke i slične aktivnosti kada je u pitanju saniranje električne mreže jer je česta pojava da, bilo li vjetar ili snijeg, dođe do obaranja stubova kao i kidanje provodnika i ispadanja izolatora.
Napominjem da ovo mještani godinam rade a uzevši u obzir da je dotrajala niskonaponska mreža kao i dalekovodna mreža, apelujem na nadležnu službu elektrodistribuce, da izađu na teren i izvrše uvid kako bi se uradila rekonstrukcija mreže i mještanima obezbijedilo stabilno napajanje električnom energijom. ukoliko ne nađu razumijevanja, mještani će biti prinuđeni da preuzmu neke mjere kao što je neplaćanje električne energije kao svojevrsni bunt na njihovu neodognorst i nebrigu prema mještanima ove MZ“, istakao je Bećo Šabotić, predsjednik MZ Tucanje.
Usled sniježnih padavina, koje su prouzrokovale kidanje elektro mreže u toj mjesnoj zajednici i lomljenje betonskog stuba, mještani nemaju uredno napajanje električnom energijom.
Mještani su kazali da stubovi nijesu izdražali i došlo je do kidanja žica, koje se nalaze po objektima i putu i kao takve predstavljaju opasnost.
Mještani su od ranih jutarnjih časova na dionici elektro mreže, kako bi uklonili nastalu štetu.
Mještani apeluju na nadležne da što prije saniraju štetu, kako ne bi došlo do većih oštećenja stubova, jer ukoliko se ne brzo ne reaguje, to bi značilo da električna energija ne bi snadbijevanja ovaj zaseok nekoliko dana.
U toku je imunizacija vakcinama Astra Zeneka u Zdravstvenoj stanici Petnjica
Pozivaju se svi građani, bez obzira na starosnu dob, da se vakcinišu u Zdravstvenoj stanici u Petnjici večeras do 20h kao i sjutra (nedjelja) od 08 do 20h.
Svi koji žele da se informišu, danas će na raspolaganju građanima biti dr Jasmina Garčević, dok će sjutra biti dr Srđan Škrkić.
Odbornici SO Petnjica još jednom su pokazali jedinstvo i slogu u teškim trenucima odazvavši se molbi porodice Kardović iz Rožaja, koja je uputila je molibu za pomoć u liječenju njihovih unuka Abaza (8) i Rifata (6) oboljelih od rijetke i teške bolesti.
Svi odbornici u SO Petnjica odrekli su se martovske naknade za rad i u ukupnom iznosu od 3100 e pomogli liječenje mališana iz Rožaja. Sredstva će biti uplaćena na žiro račun oca mališana, Fatmira Kardovića.
Ovim gestom odbornici SO-e Petnjica su pokazali tradicionalnu bihorsku humanost i zajedništvo u teškim trenucima i pozivaju sve ljude i organizacije da u granicama svojih mogućnosti izdvoje sredstva i pomognu u ovoje zaista velikoj akciji.
