AGROBUDŽET 2018: KROZ PROJEKAT MIDAS II PODRŠKA ZA FORMIRANJE OTKUPNIH CENTARA

0

Danas je u zgradi Opštine Petnjica održana prezentacija Agrobužeta za 2018. godinu. Program agrobužeta su predstavili samostalni savjetnik za programiranje u Ministarstvu poljoprivrede Miloš Kusovac, samostalna savjetnica (za voćarstvo) Amra Šabanić, kao i službenici Ministarstva za razvoj poljoprivrede i ruralnog razvoja sa područja opštine Berane, Gojko Babović i Vukota Stanišić.

Babović je naglasio da je za direktnu podršku poljoprivrednicima opredijeljeno 6,6 miliona, od čega je za stočarsku proizvodnju pet miliona. Što se tiče direktnih plaćanja, Babović je naglasio da su premije ostale slične kao i prošle godine, osim u govedarstvu gdje je uslov za premije smanjen sa tri na dva grla, a u kozarstvu sa 30 na 20 grla.
“Povećane su premije za tov junadi za grla porijeklom iz Crne Gore na 140 € po grlu, čime se dodatno podstiče kupovina junadi iz domaće proizvodnje. Premije za mlijeko ostaju na prošlogodišnjem visokom nivou, uz unapređenje procedura i potrebu ispunjavanja higijenskih uslova na farmama, uz dodatne premije za kvalitetno sirovo mlijeko. Osnovna premija za preradu mlijeka ostaje 0,06€, a na ovu premiju se dodaje još 0,03€ za mlijeka koja imaju ispod 100.000 bakterija i manje somatskih ćelija”, dodaje Babović.

Zahtjevi za ostvarivanje premija predaju se najkasnije do aprila tekuće godine i isključivo na adresu Ministarstva za poljoprivredu i ruralni razvoj.

“Nastavljamo sa mjerama za koje vlada veliko interesovanje i gdje su ostvareni dobri rezultati u prošloj godini, kao što su nabavka stočnog fonda, nabavka poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme. Uz to bih htio da dodam da će sjutra biti raspisan javni poziv za nabavku poljoprivredne mehanizacije, priključaka i opreme i on će biti objavljen na sajtu Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja”, rekao je Babović.

Miloš Kusovac je rekao da će se u okviru programa, koji se realizuju preko Uprave za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove realizovati se četiri programa.

“Uz sprovođenje redovnog programa fitosanitarnih mjera unaprijedićemo kapacitete kroz izgradnju i opremanje fitosanitarnih laboratorija. Novina je da ćemo kroz projekat MIDAS II podržati formiranje otkupnih centara i obezbijediti podršku investicijama u ruralni turizam”, dodaje Kusovac.

Amra Šabanić, iz direktorata za razvoj poljoprivrede je istakla da je Agrobužetom za 2018. godinu smanjen uslov minimalne površine u biljnoj proizvodnji sa 0,5 na 0,3 ha. Takođe je dodala da je podrška sektoru pčelarstva uvećana za 58% u odnosu na prošlu godinu.

“Nastavljamo sa podrškom razvoja vinogradartsva, vinarstva, voćarstva, maslinarstva povrtarstva, ljekovitog i aromatičnog bilja, investicijama u preradu na gazdinstvima, uz maksimalno prihvatljive investicije do 10.000€ i bespovratnu podršku do 50% realizovane investicije”, dodaje Amra Šabanić.

Uskoro opširnije….

BOSANCI SNIMALI SERIJU U BIHORU

0

Juče je, na području Bihora, sniman projekat bosanske TV produkcije „BIR“, pod nazivom „Granice identiteta“ – Bošnjaci u regionu, koji će biti emitovan za vrijeme ramazanskog programa na svim bosansko-hercegovačkim televizijama.
Na realizaciji projekta, koji je u Crnoj Gori, pored Bihora, obuhvatio i Berane, Bijelo Polje, Podgoricu, Bar i Ulcinj, radili su, Amela Jordamović, urednica programa i emisije i Amir Muminović, snimatelj programa.
Snimana je Hajder-pašina džamija u Radulićima, džamija u Petnjici, bihorski ćilim, kao i biblioteka Ćamila Sijarića u Godijevu.

ALDIJANA NOVALIĆ

PREZENTACIJA AGROBUDŽETA ZA 2018. U PETNJICI U 14 ČASOVA, PRENOS NA RADIJU PETNJICA

0

Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja nastavlja sa prezentacijama Agrobudžeta za 2018. godinu po opštinama Crne Gore. U srijedu, 21. februara, poljoprivredni proizvođači sa područja opština Rožaje i Petnjica imaće priliku da se detaljnije upoznaju sa dostupnim mjerama podrške kroz ovogodišnji Agrobudžet.
Prezentacije će se održati:
• Opština Rožaje, u Centru za kulturu, sa početkom u 11:00h;
• Opština Petnjica, u skupštinskoj sali Opštine, sa početkom u 14:00h.
Predstavnici Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja i savjetodavnih službi proizvođače i zainteresovane strane upoznaće sa mjerama podrške iz Agrobudžeta za 2018. godinu, načinom i dinamikom njihove realizacije, a poseban akcenat biće na novim mjerama i procedurama koje je neophodno ispuniti u cilju ostvarivanja prava na podršku.
Prezentaciju u Petnjici Radio Petnjica će prenositi uživo.

IZAŠAO ROMAN “LJUDI BEZ ADRESE” AUTORA FAIZA SOFTIĆA

Danas je iz štampe, a u izdanju IK “Dobra knjiga” iz Sarajeva izašao roman “Ljudi bez adrese” autora Faiza Softića. Roman je koncepiran u tri dijela, a govori o postratnim traumama u Sarajevu. Zapravo, lajt motiv je porodica koja pošto-zašto prodaje svoju kucu u Sarajevu, odmah iza rata, i kreće u postanarstvo, nigdje ne plaćajući i nigdje se ne prijavljujući. Iz svake kuće u koju su dolazili nestajali su na misteriozan način, i odbijali saradnju sa komšilukom. Uz ovu priču naslanjaju se još tri glavne priče, a jedna od njih je vezana za opasnog bihorskog zulumćara koji je uživao mučeći prolaznike pored njegove kuće ako bi samo jednom pogledali u njegovu avliju. Jedan dio knjige govori o čudesnom spletu okolnosti, kada se sasvim slučajno sretaju dvojica rođaka: sin ubice i sin ubijenog. Prvo, kada su shvatili da su rod izgrle se i izljube, a onda doznaju i gorku istinu, ali hrabro prelaze preko tog saznanja i ponovo se zagrle. To su samo neke od priča iz romana koji je kod Ministarstva kulture BiH nagrađen visokom novčanom nagradom i obavezom da se knjiga izda o trošku pomenutog ministarstva.

PROJEKAT VRIJEDAN 250.000, A NE 50.000

0

U tekstu koji je portal Radija Petnjica prenio iz “Pobjede” pod naslovom “AGOVIĆ: POSTAJEMO PRIVLAČNO MJESTO ZA ŽIVOT I INVESTIRANJE”, potkrala se greška novinarima i urednicima dnevnog lista “Pobjeda”, te je ovom prilikom ispravljamo. Naime, u tekstu je pisalo da je “u toku izrada projekta za rekonstrukciju dionica regionalnog puta Trpezi – Kalače čija je vrijednost 50.000 eura”. Vrijednost projekta nije 50.000 već 250.000 eura

Takođe, u istom tekstu je pisalo da će “tokom ove godine biti nastavljeni radovi na četvrtoj fazi izgradnje vodovoda Murovsko vrelo za šest domaćinstava, čija je vrijednost u ovoj fazi oko 200.000 eura”.  Vodovod “Murovsko vrelo” se ne radi samo za šest domaćinstava.

Izvinjavamo se čitaocima portala radiopetnjica.me

SAMIR RASTODER

 

SAMIR AGOVIĆ, JEDINI NUMIZMATIČAR U BIHORU

1

Samir Agović, tridesetčetvorogodišnji numizmatičar iz Petnjice već godinu dana bavi se ovim hobijem o kojem se na području Bihora malo zna. Agović skuplja kovanice eura i ima resprektabilnu kolekciju od 110 novčanica.  Svaka kovanica ima različit simbol. Pored ovih u svojoj kolekciji posjeduje i više od 60 kovanica eura sa simbolom sove, jer kako kaže,  one „donose nafaku“.

„U početku sam počeo skupljati novčanice iz radoznalosti, a kasnije je to prešlo u hobi“,  kaže Agović i naglašava da je dobijao puno novca da proda svoju kolekciju, ali je odbijao iz razloga što se numizmatijom bavi iz ljubavi, a ne sa ciljem da će se jednog dana od toga obogatiti.

Novčanice je uglavnom prikupio prilikom boravka u inostranstvu. Tamo je i primijetio da zapravo sve kovanice sadrže različite simbole, što ga je dodatno privuklo.

Ovaj hobi zahtijeva stalnu pažnju, a Agović kaže da „koristi svaku priliku da upotpuni svoju kolekciju“. Samo jedan album košta 30 eura, ali posjeduje i duplu kolekciju jer je, kako kaže „spreman da ukoliko se pojavi neko sa istim hobijem da se razmjeni“.

ALDIJANA NOVALIĆ

PUT PETNJICA – BERANE: SAOBRAĆAJNA NEZGODA BEZ POVRIJEĐENIH

0

Prije dva dana na putu Petnjica-Berane, u mjestu “Stenice dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj niko nije povrijeđen.

Do nezgode je došlo kada je auto, nepoznatih tablica iz neutvrđenih razloga prešlo na suprotnu kolovoznu traku i naletjelo na auto marke “polo” za čijim je upravljačem bila Elma Ramčilović. Ona je pokušala da izbjegne sudar pa je “punto”, zbog snijega proklizalo. Nakon nekoliko metara auto je udarilo brdo i prevrnulo se na krov.

Vozač drugog vozila se nakon nezgode udaljilo sa mjesta udesa.

S.R.

PROMOCIJA KNJIGE “MUSINA JAMA” ĆAMILA RAMDEDOVIĆA

1

Luxemburg, 10.02.2018 godine, grad Tetange, bio je mjesto kultrnog dogadjaja gdje je održana promocija knjige MUSINA JAMA autora Ćamila Ramdedovića iz Petnjice. Organizatori promocije knjige, kao i domaćini Kulturnog centra gdje se održavala promocija, nesebično su se potrudili da ukupna atmosfera bude na najvišem nivou u čemu su potpuno uspjeli.

Pripremio: Osman Destanović

Promotivni skup je otvorio gospodin Fajiz Softić, književnik i publicista iz Luxemburga, kom prilikom je pozdravio prisutne i izrazio zadovoljstvo što je  u prilici biti jedan od promotera tako važne i sadržajne knjige kao što je Musina jama. Prije svog izlaganja najavio je promotere: književnicu Selvu Šabotić-Ramčilović, gospodju Almu Mucević Čivović, gospodina Remziju Hajderpašića, književnika iz Luxemburga i autora knjige Ćamila Ramdedovića.

U nastavku, gospodin Softić je izmedjuostalog napomenuo: ” Istina, mi smo ovu knjigu već promovisali ovdje u Luxemburgu, ali je važno da se opet promoviše, postavi jedna vrsta interakcije izmedju knjige, autora, promotera i publike. Iz tog razloga što su mnogi pročitali ovu knjigu i sada mogu progovoriti o tekstu. Knjiga Musina jama je vrlo interesantna knjiga. I sam sam htio pisati o tome, ali sam se obradovao kad sam saznao da je moj prijatelj Ćamil uradio mnogo toga.” U daljem nastupu gospodin Softić je iscrpno iznio glavne likove knjige o čemu je slikovito, znalački i kako to književnici rade svoje utiske prenio publici.
Po završetku izlaganja gospodina Softića riječ je dobila gospodja Selava Šabotić Ramčilović književnica iz Luxemburga. Gospodja Ramčilović je pozdravila prisutne i izrazila zadovoljstvo što ima priliku da iznese svoje impresije o knizi Musina jama, prvom književnom djelu gospodina Ćamila Ramdedovića. Na početku je čestitala gospodinu Ramdedoviću na priči koju je iz višedecenijske legende pretočio u autentično prozno-epsko djelo prezentovano autentičnim jezikom Bošnjaka i nastavila:
“Bošnjaci u Bihoru, tačnije u Sandzaku, imaju svoju historiju, svoju kulturu, svoju tradiciju koja je kroz vijekove i ratove bila degradirana egzodusom i ljudskim dramama. Na sreću, u našem bošnjačkom biću je utemeljena i kultura zajedništva i humanizma što se jasno vidi kroz priču Musina jama” – nadahnuto je naglasila  gopodja Ramčilović radi čega je nagradjena aplauzom prisutnih.
Remzija Hajderpašić, književnik iz Luxemburga, na početku svog izlaganja rekao da je priča o Musinoj jami istinit dogadjaj, bar su to njegovi lični utisci,  koji zahvaljujući pripovjedaču gospodinu Ćamilu Ramdedoviću ima konture epskog dogadjaja, i to snažno da se i sam autor morao podobro namučiti kako bi  čitaoce ubijedio da se ne radi o  mitu nego o stvarnom dogadjaju.  “Ne baš davno vrijeme od nas ljudi su nosili čalmu, kako su nestale čalme tako je nestala je i riječ  kod ljudi. To je ona riječ koja se ne gazi i koja ima snagu zakletve. To tvrde ljudi u Rožaje govoreći: ‘Od kako su nestali ljudi sa čalmama više čovjeku nemoš vjerovat ni na riječ, a bogomi nekima ni na zakletvu’.”
Gospodin Hajderpašić je poslije interesantnog izlaganja završio  porukom da se treba napisati posebna knjiga u kojoj bi bili opisani običaji  u Bihoru i Sandzaku jer se oni razlikuju od sela do sela, navodeći konkretne primjere kod uzimanja i prstenovanja nevjeste.

Po završetku gospodina Hajderpašića, moderator Faiz Softić je prije najave sledećeg promotera uzeo malo vremena i zadržao se na motivu zlatnog nakita koji se pominje u knjizi. Zlatni nakit su pronašle žene i kružio je od porodice do porodice. U kojoj porodici se našao tu bi se radjala djeca i to pretežno mušaka, što se može protumačiti i kao Božiji dar, istakao je gospodin Softić

Najavom promoterke Alma Mucević  Čivović koja je pročitala esej književnika Ferida Muhića ujedno recezenta knjige Musina Jama, napomenuo je da od profesora Muhića nije lako dobiti esej jer Muhićev književni opus ima veoma visoke standarde, što jasno govori o kvalitetu knjige koja se promoviše.

Gospodja Alma Mucević Čivović pročita je esej u kome se na samom početku piše: ” Prva knjiga Ćamila Ramdedovića Musina jama je najorginalnija knjiga koju sam imao prilike preporučiti pažnji čitalaca. Naime, ona je ne samo napisana nego, očito i ispjevana”. U dalje dijelu recenzije slikovito se opisuju književni motivi sadržani u tekstu knjige što je kulminiralo zaključkom da je pred čitaocima po mnogo čemu jedinstvena knjiga koja se izdavaču svesrdno preporučuje za štampanje, a najširoj publici za proširenje znanja, vidika i uživanje u čitanju.

Na kraju prvog dijela publici se obratio autor knjige Ćamil Ramdedović:” Poštovani  dame i gospodo, prijatelji i rodbino čast mi je i zadovljstvo što vas vidim u ovolikom broju i želim da vas sve pozdavim i poselamim. Posebno mi je drago što je promocija knjige po drugi put u Luxemburgu što me ispunjava velikim zadovoljstvom. Knjiga koja je pred vama je rezultat dugogodišnjeg istraživanja i zapisivanja. Musina jama je najčuvenija legenda na prostoru Bihora. Moja želja je bila da se ta čuvena legenda spasi od zaborava. Bio bih veoma srećan kad bi naša djeca imala u rukama knjigu o drugim brojnim legendama iz Bihora. Ovom prilikom želim da se srdačno zahvalim izdavačkoj kući “Almanah”, uredniku  knjige gospodinu Faizu Softiću, kao i ostalim sagovornicima koji promovišu ovu knjigu. Posebno želim da se zahvalim mojoj brojnoj porodici koja me je snažno podržala u radu na ovoj knjizi”, buile su završne riječi gospodina Ramdedovića.

U drugom dijelu kulturne večeri, gospodin Softić je podsjetio na običaj da se autor knjige ponešto pita vezano za sadržaji i postavio pitanje: “Je li se tvoj život promijenio od kako je izašla knjiga Musina jama”? Autor je potvrdio da se njegov život promijenio u pozitivnom smislu i da je radi toga veoma radostan i ponosan.

Poslije uvodnog pitanja gospodina Softića uspostavljena je komunikacija sa prisutnima i autor je odgovarao na brojna pitanja prisutnih tokom čega se razvila i interesantna diskusija.
Promociji knjige u Luxemburgu prisustvovao je veliki broj posjetilaca, među kojima su bili predstavnici bošnjačkih udruženja, kulturnog i javnog života Bošnjaka nastanjenih Luxemburgu, te prestavnici udruženja iz Njemačke. Promociji je bio prisutan i gospodin Edhem Djanović, pjesnik iz Pariza, po najavi pozdravljen velikim aplauzom prisutnih.
Knjiga je izašla iz štampe početkom 2015 godine u izdanju “Almanaha” iz Podgorice. Do sada je promovisana u Crnoj Gori, Sandzaku (Novi Pazar), i Luxsemburgu, a planirana je promocija i u Njemačkoj.
Sasvim na kraju organizator je pripremio prigodnu zakusku gdje je nastavljeno druženje sa aurtorom knjige, promoterima i književnicima do kasno u noć.

U SRIJEDU PREZENTACIJA AGROBUDŽETA ZA 2018.

0

Petnjička opštinska administracija pozvala je sve poljoprivredne proizvođače sa teritorije opštine Petnjica da u srjedu 21.02.2018 sa početkom u 14h dođu na prezentaciju Agrobudžeta za 2018. godinu

Predavanje će se održati u zgradi opštine u skupštinskoj sali.

A.N.

PETNJICA: SLABA NAPLATA KOMUNALNIH USLUGA

1

Komunalno preduzeće u Petnjici postoji od 2. februara 2016.godine, a trenutno je zapošljeno četrnaest radnika. Kako su portalu radija saopštili nadležni ove službe, odaziv građana Petnjice nije na zadovoljavajućem nivou, kada je u pitanju plaćanje komunalnih računa. Račune za smeće, građani Petnjice su počeli da dobijaju od februara 2016.godine, a ukupan iznos na godišnjem nivou koje komunalno fakturiše je 9 867 eur. Po osnovu istih faktura, naplata na godišnjem nivou iznosi 6 743 eura što čini 68.33% naplate.

Kada je naplata smeća u pitanju, ona bi bila rentabilna da opština Petnjica ima svoju deponiju. Međutim, ako se uzme u obzir da se izdvaja 323.65 eura po turi preduzeću iz Rožaja za odvoz komunalnog otpada, onda je poslovanje komunalnog preduzeća na ivici rentabilnosti.

Rožajsko komunalno preduzeće jednom sedmično dolazi i odvozi smeće a u ljetnjim danima, kada se znatno poveća broj stanovnika u Petnjici, onda dolazi i dva puta sedmično. Kada je voda u pitanju naplata računa je znatno lošija. Podsjećanja radi, račune za vodu građanima su počeli da se uručuju od januara, 2017.god.

Na godišnjem nivou, Petnjičanima se fakturiše 5 648 eur a naplata je 2 431 eur, što čini 43% naplate. Kako su kazali iz nadležne službe, samo za hlorisanje se na godišnjem nivou izdvoji 1 200 eura. Ako se tome doda da je održavanje vodosnabdijevanja znatno skuplje, onda se da zaključiti da je neophodno da građani ispunjaju svoje obaveze u cilju rentabilnosti komunalnog preduzeća Petnjica. Stoga su nadležni uputili apel svim građanima da redovno izmiruju svoje obaveze i na taj način pomognu boljem i efikasnijem radu komunalnog preduzeća.

DENIS BOŽOVIĆ