LEGENDA KOJA JE TRAGIČNO ZAVRŠILA SVOJ ŽIVOT – MEHMED BABO AGOVIĆ

0

Gornji Bihor je poznat odavno po ljudima koji su stavili vječni pečat na svoj život, uzorali duboke brazde u svom kraju iz kojih niče plodonosno sjeme. To sjeme će uvijek rađati plodove od kojih će koristi imati žitelji ovog kraja. Dovoljno je pomenuti dobrotvorca, humanistu rahmetli Mujka Šabotića iz Tucanja koji je renovirao petnjičku džamiju iz 17. vijeka od temelja do krova i učinio je vječnom. Ostavio je amanet džematu da je čuvaju dok je dunjaluka i izvršavaju vjerske obrede.

Sličan je bio i legenda petnjičkog kraja Mujo Rastoder, prosvjetni radnik, koji nije znao reći neću i ne mogu posebno kada su u pitanju bili đaci i studenti koji su od njega tražili znanje odnosno pomoć. Sa pravom su ga nazvali – Mujo legenda, čovjek živa enciklopedija“. Nažalost tragično je završio svoj život na svom ljubimcu, dvotočkašu „Nindži“ u 63-oj godini života.

Još jedna legenda iz gornjobihorskog kraja tragično je završila svoj život, 18.jula 2019.godine u sedamdesetosmoj godini života, poznati Agović Mehmed – Babo iz Kruščice. Čovjek koji je imao veliko srce, veliko poznanstvo i prijateljstvo od svih drugih u kraju i time je sebe smatrao da je najbogatiji čovjek u okruženju. Da je to tako potvrđeno je i na njegovoj dženazi koja je neuporedivo bila najmasovnija, a došli su bili prijatelji, rođaci i poznanici iz cijele Crne Gore i  drugih republika, da se od njega oproste.

Mehmed – Babo je uvijek bio spreman da pomogne u svemu što se od njega tražilo, a posebno one koji su bili slabijeg imetka. Pomagao je u izgradji džamije u Savinom Boru, u probijanju i trasiranju puteva, elektirifikaciji sela… Nema gdje nije stigao i kome nije pomogao i to sve sa osmjehom na licu, punim elanom i dragom voljom, zato je bio veoma omiljen u narodu.

No, posebno će se pamtiti Babo po izuzetnoj sposobnosti vođenja konjskih košija, gdje je u njegovo vrijeme bio nepobjedljv. Čuveni njegov  at Vranac dugo je stizao prvi na cilj na Lađevcu, Vlahovima, Leskovi i drugim mjestima gdje su se održavali veliki narodni sabori. Na ovim i drugim sličnim veseljima, svadbama, Babo je posebno prednjačio u vještini igranja narodnih kola. Niko nije znao tako umjetnički dotjerano, sa lakoćom uz muziku poigrati kao on, njegova braća i sinovi. Pratila ga je muzika koju su svirali na narodnim insturmentima brat Rahman i Bešir. Kada bi oni igrali i svirali, cijeli skup bi zanijemio i sa velikom pažnjom su ih  pratili. Teško bi se ko usudio da se uhvati u kolo jer bi im samo zasmetao i kvarili bi tu izuzetnu igru koja je jako složena, brza, uigrana, a kad posmatraš sa strane, čini ti se ništa lakše.

Ostaće Mehmed – Babo, pored svih ljudskih vrlina, upamćen po njegovoj harizmatičnosti, dobronamjernosti i svuda rado prihvaćen i poželjan.

Ostavio je vječnu uspomenu i amanet KUD “Bihor” iz Petnjice gdje im je obradio koreografiju, praktično je prikazao i adekvatnu muziku da je mladi folkloristi izvode u budućnosti koja se zove “Agovsko – Babovo kolo”. Smrću Baba u Gornjem Bihoru ostaje praznina za jednu ljudsku legendu koja je zračila i puno značila. No, nadajmo se u dubokoj brazdi, koju je Meša – Babo uzorao, da će iz nje sjeme uvijek klijati, donositi plodode od koje će koristi imati buduće generacije,7 a posebno njegovi najbliži koji su na njega veoma ponosni. Dovoljno je samo reći Babovi putevi, Babovo kolo, to je trajna uspomena na njega koja neće blijediti. Neka mu je rahmet duši.

Reho Ramčilović, Lagatori 

OO SPP PETNJICA POŽELIO DOBRODOŠLICU DIJASPORI

0

Opštinski odbor SPP Petnjica poželio je dobrodošlicu dijaspori koja se svake godine iznova vrati svome  Bihoru i svome vatanu.

“Svima je već poznato da je brojčano još tri Bihora van Bihora, svi su već pokazali i dokazali da su uspješni, ali ono što osim uspjeha na ličnom i poslovnom planu odlikuje čovjeka sa Bihiora jeste da i dalje nosi u srcu i glavi svoju djedovinu, koju mu preci ostaviše u emanet. Lokalna vlast, i svi ostali politički, društveni subjekti mora još jače učiniti sve da se dijaspora još jače veze za svoj zavičaj”, saopštili su iz OO SPP Petnjica.

LAMBORĐINI NA PETNJIČKOJ DŽADI

Dolazak bihorskih iseljenika u zavičaj na odmor iz evropskih centara, oživio je Petnjicu. Kafane, radnje i ulice su znatno punije ljudi, stovarišta rade prekovremeno, a izletišta su okupirana ljudima željnih prirode zavičaja.
Na malom broju parkinga, pa i ulica u Petnjici mogu se vidjeti skoro sve marke svjetkih proizvođača automobila, ali je jedan primjerak probudio veću pažnju.
Prvi put petnjičkom džadom “zagrmio” je  Lamborghini Huracana.
Ovim supersportskim automobilom sa više od 5000 kubika i 610 ks došao je Bihorac iz Švajcarske koji nije htio da otkriva ime.
DENIS BOŽOVIĆ

„OD BEŠIKE DO KABURA – ŽIVOT I OBIČAJI BOŠNJAKA“ – GUSLE (Odlomak)

1

„O narodnoj poeziji kod muslimana u Beranskoj okolini,” Mahmuda Hadrovića, medresanta u Skoplju, koji je napisao i objavio tridesetih godina, a Husein Bašić ga prenio u antologiji „San i pola života,” najbolja je potvrda kako su Bošnjaci gusle smatrali svojim – narodnim instrumentom.

Prije nego što je pobrojao guslare iz Gornjeg Bihora sa kojima je razgovarao (Hamdija Hadrović sa Selišta, Smail Tiganj iz Vrbice, Feho Hadrović iz Vrbice, Desto Prentić sa Savinbora, Šemo Ličina iz Radmanaca, Hazir Rastoder sa Savinbora, Hrusto Muratović iz Jasikovice kod Petnjice, Hrusto Muratović iz Laza, Hasan Hodžić iz Trpezi, Asim Rastoder iz Savinbora…), Mahmud Hadrović je u uvodnom dijelu teksta napisao; „Sada se mnogo izmijenilo, jer su mnoge muslimanske porodice iselile u Tursku, i mnoga sela su skoro pusta. Ovo iseljavanje puno je bolnih momenata, koji ranjavaju najtvrđa srca i nagoni suze na oči. Naročito je inetresantno, i to treba podvući, ponekad oni koji su se iselili mole ove koji su ostali, ako se najzad odluče na iseljenje, da im ponesu gusle. Valjda hoće i pomoću njih da izliju svoju tugu i težnju za rodnim krajem. Ti ljudi, koji u ovim tužnim trenucima, kada se rastavljaju od rodne grude, misle na gusle i pjesme, zbilja su dostojni da im se oda priznanje…”

Latif Adrović Starkin

PČELARI OPREZ: VEČERAS ZAPRAŠIVANJE PROTIV KOMARACA U PETNJICI

0

Opština Petnjica je obavjestila građane da će se 6. avgusta od 20 časova, u okviru sprovođenja preventivne dezinsekcije, zaprašivati centar Petnjice i naseljena mjesta protiv komaraca.

 Tretman će vršiti izabrani ponuđač ”Sanitacija“ d.o.o.

U slučaju lošeg vremana ( kiša ili jak vjetar) najavljena aktivnost će se odložiti za prve naredne dane.

“Ovim putem, pozivamo vlasnike pčelinjih društava da preduzmu mjere zaštite i obezbijede pčelinja društva, jer se tretman vrši duž lokalnih puteva kroz naseljena mjesta”, istakli su iz lokalne uprave.

Za dodatne informacije, građani mogu kontaktirati službu opštine Petnjica na telefon 069/483-109

DENIS BOŽOVIĆ

PRVI SAJAM MALINE U PETNJICI

0

U organizaciji Opštine Petnjica, u petak ( 26.jula ) na platou ispred zgrade opštine, održaće se prvi sajam maline. Kako su istakli za portal radija iz lokalne uprave ovo će biti prilika da se promoviše poljoprivreda kao i da se popravimo imidž malinarstva u regionu.

“Izlagači će biti, primarno proizvođači maline i oni će predstaviti svoje proizvode domaćim i inostranim posjetiocima. Korisnici našeg projekta “Mladi Crne Gore i Albanije u usjevima malina”  finansiranog od strane EU, u okviru prekograničnog programa Crne Gore i Albanije, će imati odličnu priliku da upoznaju iskusne aktere u ovoj grani poljoprivrede i da poboljšaju svoje praktično znanje kao i da započnu izgradnju sopstvene poslovne mreže”, istakli su iz lokalne uprave.

Programom je predviđeno otvaranje u 10 časova gdje je predviđen pozdravni govor predsjednika opštine Samira Agovića kao i nastup kulturno-umjetničkog društva iz “Bihor” iz Petnjice

Sajam će biti otvoren od 10 do 15 časova.

DENIS BOŽOVIĆ

DPS PETNJICA: MEHMED ADROVIĆ IZABRAN ZA PREDSJEDNIKA OPŠTINSKOG ODBORA

3

U Petnjici je održana sjednica Opštinskog odbora DPS Petnjica na kojoj je za predsjednika Opštinskog odbora izabran dosadašnji predsjednik Mehmed Adrović.

Sjednici su prisustvovali koordinatori ispred Predsjedništva DPS Crne Gore dr Suad Numanović i ispred Izvršnog odbora DPS Crne Gore Mersudin Dautović.

Predsjednik Adrović je u svom obraćanju iskazao zahvalnost Predsjedništvu partije i članovima Opštinskog odbora na podršci i ukazanom povjerenju i izrazio očekivanja da će kontinuiranom saradnjom sa Vladom Crne Gore, lokalnom samoupravom i partijskim jedinstvom naša partija nastaviti sa odličnim izbornim rezultatima na svim predstojećim izborima u interesu svih građana opštine Petnjica i u cilju razvoja naše opštine.

U ime Predsjedništva prisutne je pozdravio koordinator dr Suad Numanović koji je istakao da su kvalitetna partijska infrastruktura, odlična saradnja sa rukovodstvom DPS Crne Gore i Vladom Crne Gore, uspješna realizacija izbornog programa,  garant da će DPS u Petnjici i u narednom periodu bilježiti najbolje rezultate u našoj državi.

VIDEO: POGLEDAJTE SNIMAK REKONSTRUKCIJE PUTA PETNJICA – BERANE

1

PROMOCIJA STVARALAŠTVA HAZETE HAMZIĆ SALIHOVIĆ

0

Večeras u 20 časova u  Centru za kulturu Petnjica održaće se promocija stvaralaštva Hazete Hamzić Salihović.

Moderator promocije biće Dijana Tiganj, a promoteri će biti Fahrudin Sinanović, dr Isat Skenderović, Safet Hadrović Vrbički i autorka.

Realizaciju programa podržalo je Ministarstvo kulture Crne Gore.

LINON HODŽIĆ

UMJETNOST GRAĐENJA: KUĆE TREBA DA MIRIŠU NA MJESTO GDJE NASTAJU

U okrilju Festivala priče “Zavičajne staze“ u petnjičkom Centru za kulturu održana je edukativna tribina pod naslovom „Umjetnost građenja“, na kojoj je veoma interesantno izalaganje imao prof. dr Rifat Alihodžić, uz asistenciju i moderiranje, ing. arhitekture Irfana Ramčilovića i publiciste Mirsada Rastodera.

„Kuće treba da mirišu na mjesto gdje nastaju“, kazao je profesor Alihodžić na tribini u Petnjici, objašnjavajući važnost arhitekture kontinuiteta.

Rifat Alihodžić

„Gradovi i naselja bez starih objekata isto što i čovjek bez uspomena“, kazao je profesor Alihodžić, potvrđujući to uporednom prezentacijom fotografija starih naselja i objekata, koje su pod njegovim stručnim nadzorom rekonstrisani ili projektovani, od Bijelog Polja, preko Plava, do Podgorice, Rožaja, Tivta, Petnjice, Mojkovca, Bara i drugih gradova. On je edukativno podsjetio na važnost savremene izgradnje, srazmjerno prostoru, tradiciji i potrebama ljudi u konkretnoj sredini.

„Naše kuće na ovim prostorima građene su onolike kolike trebaju porodici, jer megalomanskom izgradnjom gubimo karakteristike naših naselja, naše originalnosti, autohtonosti i važnog dijela identiteta svakog prostora ponaosob“, kazao je Alihodžić

On je sa posebnim poštovanjem govorio o značaju rekonstrukcije stare džamije u Petnjici i razumijevanju dobrotvora, rahmetli Mujka Šabotića, da se umjesto sasvim nove, sačuva po mnogo čemu jedistven objekat islamske arhitekture u Petnjici.

„Čovjek se identifikuje kroz kuću i nedostatak samopoštovanja i rušenja starih objekata, istovremeno urušava i dio identiteta, a mi nemamo razloga da se stidimo onoga što je bilo, nego mnogo češće onoga što sada gradimo bez mjere i osjećanja za prostor i potrebe, bilo porodice, naselja ili grada. Petnjica ima veliku šansu da kao novi, urbani centar, novi grad da bude primjer gradnje na osnovu tradicije. Da se ozbiljnim urbanističkim projektima uradi plan, koji će, uvažavajući tradicionalne vrijednosti, protežirati gradnju na savremeni način i savremenim sredstvima uz upotrebu materijala, koji su sa ovog područja, kao što su kamen, drvo…“, istakao je prof. dr Alihodžić.

Komentarišući najavu izgradnje muzeja ćilima i moguće kombinacije etno muzeja, u kome bi se našla i gradska biblioteka, Alihodžić ističe da muzej u Petnjici mora biti živ, da ima niz sadržaja koji će ostvarivati kulturološku, ali i ekonomsku održivost, kroz radionicu tkanja i turističko-edukativne prezentacije svega što je karakteristično i značajno za petnjički kraj. „Prvenstveno treba raditi na promjeni svijesti, da ono što je naše treba što prije odbaciti, već naprotiv, mi imamo puno toga originalnog da pokažemo drugima i sebi. U tom kontekstu, ja vidim i buduću zgradu muzeja u Petnjici“, kazao je Alihodžić i dodao da mnogo toga imamo za pokazati u Petnjici i u Crnoj Gori, ali je ključno vratiti svijest da to vrijedi i da je svakom našem gostu zanimljivo upravo to, a ne objekti koje može da vidi u svakoj metropoli ili gradu u Evropi i svijetu.

„Crna Gora ima šansu da izgradi autohton stil gradnje, koji podrazumijeva izrazito uvažavanje ambijenta, materijala i prostora u kome nastaje“, kaže arhitektaprof. dr Rifat Alihodžić, dobitnikmeđunarodne Građevinske nagrade CEMEX 2018.

Vanredni profesor Arhitektonskog fakulteta u Podgorici ističe da je “Arhitektura kontinuiteta apsolutno imanentna​ ljudskoj svijesti, a da je odsustvo starih građevina u gradskom jezgru isto kao odsustvo uspomena kod čovjeka”.

​Rifat Alihodžić je rođen 1956. godine u Beranama. Diplomirao na arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 1978. godine. Zvanje magistra tehničkih nauka stekao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu a njegovmagistarski rad “Definisanje primarnih aspekata psihološkog doživljaja arhitektonskog prostora i forme” dobio je prestižnu nagradu “Milorad Macura” koju dodjeljuje Institut za arhitekturu i urbanizam Srbije. Zvanje doktora tehničkih nauka, iz oblasti arhitekture i urbanizma stekao je 2009. godine, na Fakultettu tehničkih nauka – Departman za arhitekturu i urbanizam u Novom Sadu. U zvanje docenta na Univerzitetu Crne Gore izabran je 2010. godine, u zvanje vanrednog profesora 2015. godine.​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​

​ ​ Realizovao je preko stotinu objekata u Crnoj Gori i regionu. Objekat kapele-gasalhane u Bijelom Polju, prestižni arhitektonski​ časopis WA br.08/2015. uvrstio je među 13 najpoznatijih objekata funeralne arhitekture u svijetu.​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​ ​

Dobitnik je prestižne nagrade „Borba“ za najbolje realizovano arhitektonsko djelo u Crnoj Gori 1990. godine, III nagrade na međunarodnom salonu urbanizma u Nišu 2011. godine, kao i nagrade „CEMEX“ 2014. godine. Predstavljao je Crnu Goru na svjetskoj smotri u Meksiku. na XII internacionalnom Bienalu arhitekture u Veneciji 2010. godine. Učesnik je trijenala arhitekture istočne i srednje Evrope, i brojnih naučnih skupova. Autor dvanest naučnih radova, jedne knjiige i jedne monografije izdate od strane CANU.

LION HODŽIĆ