Predsjednik SO Petnjice, Mehmed Meša Adrović, zakazao je za srijedu 4.avgusta 19. redovnu sjednicu SO.
Sjednica će se održati u zgradi Opštine Petnjica (sala Skupštine opštine), sa početkom u 10:00h.
Za sjednicu predlažen je sljedeći Dnevni red:
Slušaoci sjednicu lokalnog petnjičkog parlamenta mogu pratiti na talasu zavičajnog radija u direktnom prenosu.
ENKO KORAĆ
Kao što je najavljeno na portalu Radio Petnjica, sinoć je oko 19:30h u okviru sprovođenja preventivne dezinsekcije, vršeno uništavanje odraslih formi komaraca metodom zamagljivanja iz dimnog generatora.
Tretman je vršio izabrani ponuđač ”Sanitacija“ d.o.o.
Za dodatne informacije, građani mogu kontaktirati službu Opštine Petnjica na telefon 069/483-109.
Povodom Dana opštine Petnjica 4. avgusta, opština Petnjica i Turistička organizacija Petnjica, organizuju koncert na kojem će nastupiti Jadranka Bajraktarović.
Koncert će biti održana na platou ispred Centra za kulturu sa početkom u 21h.
E.K.
KUD “Bihor” je na poziv KUD-a “Bijelo Polje” iz Mostara i njihovog predsjednika Miralema Gluhovića učestvovao na VII Internacionalnom festivalu foklora, koji je održan u Bijelom Polju kod Mostara (BiH) 1.08.2021.
Pored domaćina i našeg KUD-a, na ovom festivalu učestvovali su i folklorni ansambli: KUD “Podveležje” iz Podveležja, KUD “Plamen” iz Zenice, KUD Halisije iz Kalesije, Hrvtarsko kulturno umjetničko društvo “sv. Ante-Cim” iz Mostara.
Svi učesnici programa su u svojim narodnim nošnjama prodefilovali kroz stari grad i prešli preko čuvenog Starog mosta u Mostaru.
Članovi KUD-a “Bihor” su prvi put nastupili u Mostaru.
Predsjednik KUD-a Sinan Tiganj, zahvalio se domaćinima a posobno Miralemu Gluhoviću.
Tiganje za naš portal kazao da su se svi učesnici na festivalu uspješno predstavili. On je Gluhoviću uručio monografiju KUD-a “Bihor” i suverenir Razboj Bihorskog ćilima.
Manifestaciju je otvorio dr Rašid Adžović, ministar prosvjete, nauke, kulture i sporta HNK, dok je priznanja u ime domaćina i organizatora uručio predsjednik Gradskog vijeća Salem Marić.
Pored zahvalnice KUD-u “Bihor” za učešće na Internacionalnom festivalu, priznanje od organizatora povodom 73 godine rada KUD-a “Bijelo Polje” dobio je Sinan Tiganj, koje nosi naziv “Kulturni radnik decenije”.
Na manifestaciji su takođe birane misice iz svakog društva, članica KUD-a “Bihor “Ajla Rastoder ponijela je nagradu misice.
Manifestacija je održana na školskom stadionu uz prisustvo velikog broja građana koji su imali priliku da uživaju u izvedbama svih folklornih ansambala kao i domaćih vokalnih solista.
Moderator VII Internacionalnog festivala bio je poznati Bosanski novinar Enver Šadinlija.
ENKO KORAĆ
U organizaciji Matice bošnjačke i Almanaha u Centru za kulturu u Petnjici upriličena je promocija knjiga “Parole ili činjenice, za pravo, čast i slobodu Crne Gore”, autora akademika Šerba Rastodera, te djela “Bijele knjige žrtava Sandžaka”, autora Fehima Džogovića i Šerba Rastodera.
Muftija sandžački i predsjednik Bošnjačke nacionalne fondacije hfz. Abdurrahman ef. Kujević ističe da je snaga jednog naroda kada se naučna elita uveže i kao tim da svoje plodove.
“Ako hoćemo ocijeniti vrijednost jedne zajednice, naroda, nacije, onda ćemo gledati koliko ta nacija ili zajednica ima kvalitetnih pojedinaca koji su u morlanom i svom naučnom, kulturološkom smislu sposobni i kompetentni, ali bez obzira koliko god da jedno društvo ima sposobnih pojedinaca, tu se snaga društva ne završava, već idemo korak dalje i gledamo koliko su ti pojedinci uvezani kroz institucije i zajednički rad. Tek tada kada imamo sposobne pojedince koji djeluju međusobno na značajnim projektima, onda društvo ima konkretne i kvalitetne rezultate”, poručio je muftija hfz Abdurrahman ef. Kujević.
Ono što je ovim djelo napravio akademik Rastoder, navodi mr. Novak Adžić, još jedan je dokaz kolika je naučna i moralna gromada.
“Ovom knjigom u naučnom i historiografskom smislu shvatićemo da je akademik Rastoder napravio nešto što je još jedan naučni podvig koji je za divljenje. Ja zaista mislim da je on ovim djelom još jednom potvrdio svoju naučnu veličinu, afirmisao da je moralna gromada i još jednom potvrdio svoje rodoljublje i poštovanje prema svim ljudima koji žive u Crnoj Gori”, kazao je mr. Novak Adžić.
U kontinuitetu, dodaje promoter mr. Sait Šabotić, autori Rastoder i Džogović ukazali su da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, te da se skrivene strane istorije moraju osloboditi.
“Kroz historijsku vertikalu dugu stotinu godina, u ovoj je knjizi posmatran proces od nestanka do obnove crnogorske države. Kroz više tekstova ove knjige akademik Rastoder ukazuje da borba za pravo, čast i slobodu Crne Gore nikada ne smije prestati, jer će se izgubiti veza prošlosti sa sadašnjošću i budućnošću. Kada je u pitanju druga knjiga “Bijela knjiga žrtava Sandžaka”, od strane autora akademika Rastodera i Fehima Džogovića oslobodila se još jedna strana historije Crne Gore i petnjičkog kraja”, istakao je promoter mr. Sait Šabotić.
U ovim djelima važno je kako za bihorsku prošlost, navodi on, tako i za budućnost onih koji dolaze nakon nas.
“Historičar je kao deminer. Kada jednom pogriješi, zauvijek je pogriješio. Zato je jako odgovorno ovo istraživanje i ovo pisanje. Ovo su najosjetljivije teme, 76 godina je od Drugog svjetskog rata, a o tome se još piše, pa to ukazuje koliko je važan zadatak bio pred ovim ljudima, uvaženim autorima. Autori su se zaista potruili da donesu nešto novo, da osvježe poprilično historiografiju ne samo na ovom prostoru, nego i ukupnu historiografiju. Mučan je to bio i težak put. Fehim je radio na ovim knjigama više od 10 godina, istraživao i sakupljao, pa nam je donio mnogo višu i jasniju sliku. To viđenje je posebno važno za nas Bihorce, jer su ovi dokumenti sudbinski vezani ne samo za našu prošlost, nego za ono što danas živimo i što će živjeti naša unučad. Ove knjige ne postoje da izazovu mržnju kod nas, već da izazovu trajnije pamćenje, kako bismo gradili bolju sadašnjost i bolju budućnost”, poručio je dr. Izet Šabotić.
Jedan od autora Fehim Džogović ističe da se bez istine ne može dalje. Bez istine se, dodaje, ne možemo nadati napretku.
“Ja sam imao želju i volju da ovo uradim, ali ne bih uspio da ovo ugleda svjetlost dana da nisam imao pomoć i podršku akademika Šerba Rastodera. Ovo je projekat i posao dug deset godina, nema gdje nismo bili da bismo prikupili što više podataka. Pročitao sam na stotine knjiga, preko 50.000 dokumenata, samo da bi se saznala istina. Bez istine nema napretka, bez istine se ne može naprijed. Za zločin u bjelopoljskom srezu nikad niko, recimo, nije odgovarao niti dana. Sve sam podatke uzeo, bez razlike na vjersku i nacionalnu pripadnost, jer zasužuju vi potomci da znaju šta im se desilo sa precima”, podvlači autor Fehim Džogović.
Autor akademik Šerbo Rastoder istakao je u svom govoru da je kultura pamćenja nešto što moramo sačuvati. Pozvao je prisutne da što više čitaju i izučavaju.
“Ono što jedan narod treba imati na umu jeste da se njegovo pamćenje ne može izmjeriti, njegovo pamćenje se mora pohraniti i na njemu raditi”, istakao je akademik Rastoder.
ENKO KORAĆ
Seid Hadžić, direktor Uprave za dijasporu je na otvaranju Dana dijaspore u Petnjici još jednom istakao da je čast i ponos imati dijasporu kakva je petnjička.
“Poznavajući vas Bihorce, ma koliko daleko otišli od rodnog praga ta vaša bihorska toplina ostaje u vama. Ne dozvoljavate da vas breme tuđine i breme daljine pokvari i učini hladnim. I upravo sa tog aspekta želim da se obratim ljudima koji borave ili žive daleko od Petnjice. Mimo uobičajene prakse i mimo protokola.
Oni koji su juče bili u Bijelom Polju dostojanstveno su zastupali Petnjicu među velikim brojem privrednika iz dijaspore ali i prijatelja Crne Gore poput prvog čovjeka jedne od vodećih turskih kompanija. Našu politiku otvorenih vrata državnih institucija gospodin Nijaz Ramdedović vaš sugrađanin shvatio je i iskoristio na pravi način, tako što je u direktnom kontaktu sa izvršnim direktorom EPCG dobio obećanje da će problem neadekvatnog snadbjevanha električnom energijom tj. nepostojanje trafostanice koji sprečava formiranje biznis zone ali i pokretanje iole ozbiljnijeg proizvodnog pogona ovde u Petnjici biti riješen u najkraćem roku.
Nisam slučajno pomenuo gospodina Ramdedovića i njegovo zalaganje za unapređenje poslovnog ambijenta u Petnjici tj stvaranje osnovnih preduslova za biznis.
Naš brat Nijaz je možda samo intuitivno iskoristio priliku i prisustvo izvršnog direktora EPCG ali prilika koja mu se ukazala tj prisustvo izvršnog direktora i mogućnost direktne komunikacije sa njim nije nimalo slučajna.
Naprotiv, to je strogo definisana platforma nove Uprave za saradnju sa dijasporom na čijem sam čelu. Dostupnost državnih institucija, funkcionera javnih preduzeća i fondova naša je politika i naša obaveza koju smo sami sebi nametnuli i drago mi je da su upravo Petnjica tj ljudi iz Petnjice među prvima iskoristili benifite naše platforme koja garantuje dostupnost svim institucijama ili u konačnici našem zastupništvu poput onog u Gusinju kojeg smo imali nedavno kada smo pomogli investitoru iz Amerike gusinjskog porijekla kada smo za 5 dana riješili sličan problem koji nije mogao ili bolje rečeno nisu htjeli da mu riješe protekle tri godine.
Ne kažemo da smo svemoćni ali naša opredjeljenost je da učinimo sve što je u našoj moći da pomognemo našim privrednicima iz dijaspore.
U narednom periodu ćemo pokrenuti nove sadržaje kroz platformu globalne razvojne mreže dijaspore i formiranjem biznis kluba dijaspore i ovim putem vas pozivam da aktivno uzmete učešće u tim aktivnodtima koji će biti sveobuhvatna podrška kako investitorima iz dijaspore tako i izvozno orjentisanim firmama iz Crne Gore, ali lokalnim samoupravama, samim tim i opštini Petnjica.
Ali želim istaći jednu jako bitnu stvar. Gospodo privrednici, i oni koji imate namjeru to postati, Uprava za sardnju sa dijasporom će vam pružiti podršku ali inicijativa mora biti vaša. Vi morate pokrenuti proces. Osmisliti biznis i uložiti novac.
Ja vam garantujem da vas niko ne može reketirati, da vam ne mogu opstruisati projekte, da ćete imati ravnopravan status kao i svi investitori u Crnoj Gori ali vi morate napraviti taj prvi korak.
Vaša, ako hoćete i moralna obaveza je da pomognete svoj Bihor. A najbolje i najefikasnije možete pomoći tako što ćete pokretati biznise, samim tim otvarati radna mjesta ovim mladim ljudima koji žive ovde.
Nemojte da se oslanjate na to da će neko iz Turske ili Njemačke otvarati pogone u Petnjici. Ne kažem da je to nemoguće ali ako vi vašim primjerom pokažete da se može onda će i Turčin ili Njemac tražiti da dođu ovde.
Ovaj kraj je poznat po dobrim domaćinima, dobrim, vrijednim i odgovornim ljudima što je dokazano uspjesima u ekonomijama razvijenih država poput Luksemburga ili Njemačke.
Vrijeme je da te uspjehe počnemo ostvarivati ovdje, na kućnom pragu. U svojoj Petnjici, svojoj Crnoj Gori.
Ja vjerujem u to i vjerujem da angažmanom Petnjičana koji žive u dijaspori ovaj kraj možemo preporoditi za kratko vrijeme.
Osim privrednog, u narednom periodu kroz projekte Uprave za saradnju sa dijasporom omogućićemo angažman dijaspori i u drugim oblastima kako bi mogli uticati na sveobuhvatan razvoj Petnjice ali o tome više u narednom periodu.
Na žalost malo nas je ostalo u Petnjici ali dajte bar da ovo malo sačuvamo za budućnost i da im omogućimo ugodan život u ovom prelijepom kraju.
Moju i našu bezrezervnu podršku imate.
Završiću sa porukom koju je juče na biznis forumu izgovorio gospodin Ramdedović Zalažemo se da više Evrope bude u Petnjici, a manje Petnjice u Evropi”, rekao je direktor Uprave za saradnju sa dijasporom Seid Hadžić.
U okviru VIII Bihorskog kulturnog ljeta juče je održana predstava “Nepopravljivi papučar”.
Predstava je urađena po tekstu i u režiji Saše Pantića, a igrali su Saša Pantić i Andrija Kovač.
Pokrovitelj manifestacija Dani dijaspore je opština Petnjica.
Na otvaranju XIX Dani dijaspore, Emilije i Tonija Tocinovskog iz Sjeverne Makedonije petnjičkoj publici predstavili su se izložbom slika Čudna šuma III.
Takođe, publici je predstavljena etno izložba Bihorska sehara.
Direktor JU Centar za kulturu obratio se prisutnima i istakao da manifestacija ima međunarodni karakter, jer gosti dolaze iz Sjeverne Makedonije.
On se zahvalio gostima što su i pored mjera uspjeli da dodju u Petnjicu i predstave se na jedan neobičan način da imamo izložbu u Centru za kulturu prvi put apstraktnu umjetnost.
Prisutima se obratio Toni Tocinovski i zahvali se organizatoru na pozivu i mogućnosti da se i u Petnjic Emilija i Toni predstave izložbom slika.
Predsjednik Skupštine opštine Petnjica Mehmed Adrović otvorio je manifestaciju XIX Dani dijaspore u Petnjici
Voditeljica programa bila je Šejla Huremović.
ENKO KORAĆ
Na zadovoljstvo mješatna Ponora, juče ie zaršeno asfaltiranje puta u dužini od jednog kilometra .
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović kazao je da su mještani Ponora pokazali koliko im je stalo do svog kraja i u saradnji sa lokalnom upravom rješavaju probleme svog kraja.
„Želim da istaknem da je uspješna sradnja na polju izrade putne infrastrukture najbolji pokazatelj zajedništva.
Građani ovog dijela Ponora uložili su velika sredstva i pokazali kolliko su spremni da pomognu lokalnom stanovništvu a i svakako sebi da olakšaju dolazak do lijepih i modernih kuća“, kazao je predsjednik.
Predsjednik je na kraju kazao da će i dalje nastaviti da lokalna uprava podržava dobru volju dijaspore i da konkretno rade na zajedničkim projektima.
ENKO KORAĆ
U mjesnoj zajednici Tucanje na Orahovu u zaseok Potok mještani uz pomoć lokalne uprave betonirali putni pravac.
Zbog velike pedencije u tom zaseoku u dućini od 272 metra, mještani Orahova su se organizovali i alternativnom metodom olakšali saobraćanje na toj putnom pravcu.
U ime mještana Halil Agović kazao je da su mještani zaseoka Potok imali velike probleme prilikom saobraćanaj zbog velike pedencije.
„Betonirali smo put od Potoka do Malog Brda, stim da smo preskočili na mjestu pored groblja koje nema pedenciju.
Izabrali smo beton zbog terena. 100 metara smo betonirali i vidjeli smo da je beton isplatlviji. Organizovali smo se u Sloveniji i učestvovale su Agovići i drugi, takođe dobili smo pomoć od Slovenaca i ukupno više od pedeset ljudi je doniralo novac za izgradnju betona u vrijednosti od 7.500 eura.
Želim ovom priliko svima da se zahvalim svima zato što su nam pomogli i zato što su odvojili sredstva za betoniranje ovog puta“, kazao je Halil Agović.
Halil ističe da je opština Petnjica pomogla sa cijevima i armaturom kao i ustupanjem mašine i kamiona.
Najveći dio pomogla nam je opština Petnjica i koristim priliku da se zahvalim Samiru Agoviću za vrijednoj pomoći kao i da istaknem zahvalnost na moralnoj podršci koju nam je dala Opština a to je najbitnije“, kazao je Halil Agović.
ENKO KORAĆ
