O radiju - impresum - Radio Petnjica

MILATOVIĆ ZA RADIO PETNJICU: DOŠLO JE VRIJEME ZA POLITIKU BUDUĆNOSTI

Novosti

Radio Petnjica

-

6. mar, 2023

MILATOVIĆ ZA RADIO PETNJICU: DOŠLO JE VRIJEME ZA POLITIKU BUDUĆNOSTI

Predsjednički kandidat na Pokreta Evropa sad, Jakov MIlatović sa svojim saradnicima posjetio je Petnjici.

U razgovoru za portal Radija Petnjica Milatović je rekao da je žalosno da petnjički kraj uz sva bogastva nije dostigao svoj puni potencija.

,,Došlo je vrijeme da u Crnoj Gori ostavimo politike prošlosti, a da stavimo fokus na politike budućnosti, kao i na životni standard, zajedništvo i slogu. Žalosno je da ovako bogat kraj kakav je petnjički nije dostigao svoj potencijal. Naravno, u narednom periodu, na meni kao predsjedniku i na svima nama zajedno je cilj da iskoristimo sve potencijale ovog kraja i pošaljemo ruku saradnje dijaspori, bez koje sigurno nema ni razvoja ovog kraja, ali da ih ne zovemo samo onda kada trebaju da glasaju za nas nego da im napravimo programe, izdamo obveznice i da ih dodatno motivišemo da svoj kapital ulože u ovaj kraj”, rekao je Miltović.

On je rekao da će kao predsjednik Crne Gore biti predsjednik svih građana, uključujući predstavnike i građane svih manjinskih naroda u Crnoj Gori.

Milatović u Petnjici

1 of 9

FOTO I VIDEO: ERIS BABAČIĆ

Esko Muratović, Arhaika Bihora – Jezički ethos za čovjekov logos: KOLEKTIVNA BIBLIOTEKA ŽIVOTA

Novosti

-

5. mar, 2023

0

Esko Muratović, Arhaika Bihora – Jezički ethos za čovjekov logos: KOLEKTIVNA BIBLIOTEKA ŽIVOTA

U dobu svenadirućeg i sveprožimajućeg globalizma, u čijim procesima se temelji nekritički univerzalizam, unificiranost i stereotipiziranost – posebnost, autentičnost i kulturološko antropološki identiteti postaju problemski fenomeni koji zahtijevaju nužne odgovore u cilju postojanosti i opstojnosti identitetskog jastva kao rodno–ontološkog mjesta bivstva i bitka čovjeka, njegovog jezika, kulture i duha.

Mnoga današnja civilizacijska raskršća, konflikti, nerazumijevanja, problemi i dileme, proishode i generišu se na nivou konstrukta vještačke tipologizacije i pratećih idelogema i oblika popularne kulture kojima se dokida i poništava posebnost vrijednosnih istorijsko-antropoloških kategorija utemeljenih i ucijepljenih u autentičnom jeziku i kulturi naroda.

U tom duhu, podsjetimo, narodi i zajednice rađaju se, žive i umiru sa svojim jezikom. Jezik je ta kuća bitka iz koga izranja duhovna samo-svijest pripadajućeg mu etnosa i njegove istorijsko-moralno-etičke i kulturološko-antropološke dogadjajnosti kao simbiotičkog izraza bića zajednice sačuvane u licu jezika svog. Svog i posebnog, naravnog, proisteklog iz kolijevke samodefinišuće stvarnosti čiji parcijalni djelovi koegzistiraju u opštem rodnom mjestu svoje specifičnosti i riječi pro-istekle iz izvora bića jezika. Jezika kao materinstva prepoznajućijih i trajućih vjekova, i naroda i istorije, i jezika tog naroda, kroz istoriju i sa njom, u kojoj se taj jezik čuvao i sačuvao. Uprkos svemu što mu se protivilo. Primjeri očuvanja zorna su potvrda dinamizma i vitalizma jezičko-ethosne i duhovne autohtonosti.

Esko Muratović slobodni mislioc, filozof, pedagog, edukator i idejni motivator snaženja percepcije civilizacijskih prostora zaštite svekolike baštine zavičaja kom istinski pripada, prirodno je da je svoju misao, znanje, koncept i istraživački metod pozicionirao prema tom arhe Bihora, prema tom jeziku naslaga vjekova, čije škrinje se prepoznaju kao nepobitni dokazi trajanja i vječnog traganja za izvorima utemeljenosti identitetske spoznaje. A ko to bolje od jezika pamti? Zato nam Esko zbori, čuva i prenosi da je jezički ethos onaj koji traje, slobodu misli i duh slobodnima daje. Takav kakav već jeste, seriozan i minuciozan u obradi istraživačkog tematskog fundusa, autor u svojstvenoj mu maniri filozofsko-kulturološke opservacije, vrijeme i prostor, jezik, istoričnost, pripadnost i mišljenost disciplinarno sistematizuje u naučno koegzistirajuće dimenzije čiji su zajednički i topos i ethos i logos identitetskog bivstva. Bivstvo kao postojanost i vrijednosni refleks (samo)svijesti o istom. U Muratovićevoj analizi iz tog ugla sve je precizno postavljeno na svoje mjesto – jer je upravo tako prirodno proisteklo iz arhe-mjesta Bihora. Zašao je u dubine tog ontološkog mjesta autor, vadeći na površinu spoznaje ono što jeste, i što je iskustveno znano, da ovom knjigom bude sa filozofsko-etičkim riječima u riječima, na naučnu svjetlost dana izglancano, nalik svjetlosti koja ravnomjerno obasjava svako slovo, tačku i zarez, uz otvorenost da drugi tumači i čitači baštine ovu jezički očuvanu i u nasljeđe predajuću baštinu kolektivne biblioteke života nanovo oživotvoruju. Jer, izraziti se u jeziku danas, znači odraziti se u vremenu prošlog za vrijeme buduće kao nekog novog prošlog, za svako u jeziku buduće trajuće i živuće.

Autor ove, bez dileme, vrijedne i naučno fundirane monografije elaborira duboke slojeve arhaičkog jezičkog bića Bihora kroz etičko-antropološke refleksije odabranih pojmova i egzistencijala tog starog bihorskog jezika, prevodeći ih u svijet života – koliko onovremeno, toliko i ovovremeno. U tim punim filozofskim kazivanjima autor njihovim (prepo)znavanjem, novim otkrivanjem, gradi i logosnost čovjekovog svijeta samo-spoznaje same suštastvenosti etičko-antropološkog toposa kao dijalektičkog kulturno-istorijskog i kruga i traga trajanja. A biti na putu samospoznaje neraskidivo je od autentičnih slojeva kolektiva etnosnosti bića iz kojeg i pomoću kojeg jezik nepogrješivo raspoznaje, tumači i učvršćuje mape civilizacijskog trajanja.

Logosnost tog arhe jezika Bihora utemeljuje povjesnicu humanuma antropologije koja se etički, moralno i slobodarski ostvaruje kroz prepoznate autonomne slojeve bića jezika na kojima stasava konstruktivna sfera nesporne memorije civilizacijske događajnosti. Jezički specifikum kod Muratovića analitički do preciznih nijansi ovog temata razrađen i simetrijski povezan, temeljna je potka koja prevazilazi osnovni konvencionalni nivo jezičkog saobraćaja-naprotiv, fenomenološka generika refleksivni je (s)misaoni sadržinski konstrukt riječi u okviru koje se utemeljuje u sociološko-psihološko-filozofski predmetni sistem i antropološko-kultorološka značenjska mjesta, koja i pojedinačno i u mreži etabliraju čvrste i neoborive dokaze Muratovićeve teze o autonomnosti, autohtonosti i identitetu proisteklom iz temelja bića i biti jezika čiji je amalgam arhea, dubinski sloj i vremena i prostora Bihora.

U svijetu u kojem se sloboda uglavnom poistovjećuje ili sa slobodom medija ili slobodom tržišta, te u dobu globalizma u kojima se stari jezici brišu iz kolektivne čovječanstva škrinje sjećanja, te u vremenu u kome narasta meta-tehno hibridni jezik digitalne otuđenosti, ova knjiga s razlogom se prepoznaje i postaje biljegom duhovno-edukativno-emancipatorskog vodiča zaštite kulturološke baštine bošnjačkog civilizacijskog kruga, te kao takva snaži i utemeljuje ontološku izvornost slobode kao identitetskog jedinstva čovjeka i jezika i čovjeka u jeziku.

U dijalektičkoj povezanosti-kauzalnosti, nužnosti i proishodištu jedinstva, Muratović svoj jezički ethos za čovjekov logos, ontološki i misaono elaborira na način dimenzija (samo)razumijevanja koje u konačnici paradigmatično slovi specifikumima antropoloških i kultoroloških obzorja kulture nadahnutosti samodefinišuće spoznaje i čovjekovog (samo)potvrđivanja i pravila komunikacije s drugim ljudima.

Kada umre, ili iz sjećanja blijedi jedna riječ, umro je i jedan svijet. Nepovrativ i jedinstven. U toj kući riječi stali i stasali su generacijski vjekovni mikro svjetovi u kojima se je duša rađala, sanjala i živjela jedan svoj svijet za-mišljeni, sa tom riječju tragala za biserjem na njoj kazanom i u arhiv duše pothranjenom. (S)rodili su se tako čovjek, riječ i jezik, sve u krugu dijalektike, propitujući se šta iz čega proishodi, pa tako, kako samo filozofija pita, tumači, za-misli i odgovara, Esko Muratović nije u ovoj studiji ostavio ništa površnim i netaknutim. Sve je razložio i naučno posložio, gradeći impozantnu rukopisnu arhitekturu djelatnog čuvara tog jezičkog arhe-ethosa Bihora. Baština, ta blistava riječ kojoj se inače napredno čovječanstvo na bilo kom kraju svijeta posvećuje i ništa tragovima civilizacijskog postanka, opstanka i identiteta ne podređuje, kod Muratovića je ovom knjigom zasluženo dobila neupitni status svjedočanstva najšireg horizonta nacionalnog vjerskog i kulturnog identiteta bihorskog čovjeka i njemu imanentnih fenomena stasalih na životu i iskustvu spoznaje i doživljaja svijeta sa svim njegovim izazovima i protivrječnostima u kojima etički agon osvjetljava djelatne motive u sebi i etiku komunikacije obzirnosti i strpljivosti sa čovjekom i svijetom oko sebe.

Otuda je Muratovićev rukopis višeznačan, multidisciplinaran, naučno pluralan a opet sa izvora jezika monolitan, cjelovit i jasan. Jasan kao jasna riječ, naučno izglancana i predanju kulture, nauke, javnosti i baštine posvećena i prosvijećena. Sve skupa za naslon i naklon, u slavu i čast imena riječi i imena i identiteta čovjeka i njegovog jezika. Konačno i bitno, iz jezika, iz tog Bihorskog arhe, Muratović predočava – analizira pravila i etičke norme koje sumarno konkretizuju najviše vrijednosti dobrog, pravednog i ispravnog, određujući time i kodekse – obrasce tradicionalnog etičkog odnosa, ponašanja i principijelnosti kao najvećih ljudskih duhovnih vrijednosti.

Knjiga-monografija Eska Muratovića, značajna je kako iz ugla jezičke baštine Bihora tako i etnologije-antropologije-sociologije, filozofije, etike – sumarno disciplina koje, kako pojedinačno, tako i u jedinstvu osvjetljavaju i tumače vrijednosno naučne aspekte tretirane teme.Takođe, ovaj rukopis svojom sadržinom otvoreni je debatni forum i to u njegovom izvornom antičkom duhu i smislu otvorene knjige koja zahtijeva permanentni dijalog i javno kulturološko snaženje kapaciteta afirmacije kulture nasljeđa. Konačno, knjiga je vrlo značajna i ima široki javni interes za sve one koji se prirodom svog poziva i interesovanja bave kulturom arhaičnih jezika, njegovih toposa, izvorišta i održive progresivne svijesti o civilizacijskim aspektima i vrijednostima svekolike baštine.

ŽELJKO RUTOVIĆ

DELEGACIJA OPŠTINE PETNJICA POLOŽILA VIJENCE NA SPOMENIK OTETIM U ŠTRPCIMA

Novosti

Radio Petnjica

-

5. mar, 2023

0

Dvije delegacija Opštine Petnjica na čelu sa predsjednikom opštine Samirom Agovićem posjetila ,,Sat života“ u Bijelom Polju i Štrpce, na obilježavanju 30 godina od otmice u Štrpcima.

Polaganjem vijenca na spomen obilježje „Sat života“ žrtvama otetim u Štrpcima u Bijelom Polju obilježeno je 30 godina od tog zločina.

Predsjednik Foruma Bošnjaka Mirsad Rastoder kazao je da su nevine ljude nakon što su ih izveli iz voza, ubili i bacili u Drinu, a da se njihova tijela, vjerovatno, nalaze u jezeru Perućac.

,,To potvrđuje i činjenica da su posmrtni ostaci četiri putnika pronađena upravo u jezeru Perućac, 2009. i 2010. godine. Moramo uputiti poruku onima koji zagovaraju Otvoreni Balkan, neka prvo otvore jezero Perućac i pronađu posmrtne ostatke koje su zlikovci bacili u Drinu“ kazao je Rastoder.

Delegaciju Opštine Petnjica, koje je posjetila spomenik ,,Sat života“ u Bijelom Polju činili su: Sinan Tiganj, Nena Muratović, Irma Škrijelj, Šejla Šabotić, Senad Rastoder, Sevludin Šabotić I predstavnik žrtava Misin Rastoder, koji je izgubio oca u ovoj otmici.

Dok je predsjednik opštine Samir Agović sa svojim saradnicima i Mithadom Cikotićem posjetio Štrpce, Prijepolje i odao počast na spomeniku otetih i ubijenih bošnjaka sa voza u Štrpcima 27. februara 1993. godine.

1 of 18

PREDIZBORNI SKUP CSV U LUKSEMBURGU – STRANKA NA ČIJOJ LISTI JE I BIHORAC MITA LIČINA

Radio Petnjica

-

5. mar, 2023

0

PREDIZBORNI SKUP CSV U LUKSEMBURGU – STRANKA NA ČIJOJ LISTI JE I BIHORAC MITA LIČINA

U prostorijama FK „UNION 05“ u gradu Kaylu u Luksemburgu 4. marta, u večernjim satima organizovan je predizborni skup stranke CSV koja na sljedećim opštinskim izborima u Luksemburgu ima vrlo dobre šanse za pobjedu u opštini Kayl.

Ovaj skup organizovao je Mersudin Mita Ličina, predsjednik FK „Union 05“ i jedan od kandidata na listi ove stranke.

Skupu je, između ostalih, prisustvovao veliki broj doseljenika sa Balkana kojiu žive na teritoriji ove opštine. Na skupu je vrlo nadahnuto govorio Mersudin Ličina, naglašavajući značaj glasanja i aktivnog učešća u političkom životu države u kojoj živimo.

Ličina se osvrnuo na davne sedamdesete godine prošloga vijeka kada su doseljenici sa Balkana u velikom broju počeli pristizati u Luksemburg i naglasio da ih je tada nepoznavanje jezika i ne poznavanje zakona u državi koštala sporije integracije u Luksemburško društvo.

– Danas, naglasio je Ličina, djeca naših doseljenika zauzimaju mnoge važne funkcije u državnim institucijama, i važe za izuzetno marljive i korisne članove zajednice – rekao je Ličina.

Kako ja, tako i svi članovi naše stranke, nastavio je, obećavamo da ćemo sutra, ukoliko pobijedimo na ovom izborima, a što je vrlo izvjesno, pomagati svima kojima pomoć bude potrebna u bržem rješavanju određenih pitanja.

Pored Ličine, skupu se obratio i njegov prijatelj Hamdija Rastoder koji je pozvao doseljenike sa Balkana da obavezno izađu na izbore i glasaju za svoje favorite.
Ovaj predizborni skup završio se prijateljskim druženjem koje je iskorišteno za određena dodatna objašnjenja vezano za izbore.

F. S.

1 of 5

OBJAVLJEN ROMAN ESADA KOČANA: “NAŠA RIJEKA” PRIČA O ČOVJEKU I SNAZI LJUBAVI

Novosti

Radio Petnjica

-

2. mar, 2023

0

OBJAVLJEN ROMAN ESADA KOČANA: “NAŠA RIJEKA” PRIČA O ČOVJEKU I SNAZI LJUBAVI

Objavljena ja nova knjiga, roman Naša Rijeka, novinara, glavnog urednika Monitora, i pisca, Esada Kočana.

U predgovoru knjige akademik Ferid Muhić je, ocjenujući ovu knjigu kao remek djelo, napisao: „Odavno nije bilo romana koji bi se toliko izdvojio iz aktuelne književne produkcije. Odavno nije bilo romana koji bi bio toliko potreban i koji bi tu potrebu izložio tako suvereno, jezikom kojim razgovara prijatelj sa prijateljem i čovjek sam sa sobom u trenutcima najveće iskrenosti i lucidnosti.

Roman Naša Rijeka po svojim estetskim kvalitetima je autentično književno umjetničko remek djelo, koncepcijski originalno, tematski aktuelno, ispričano sugestivno i uvjerljivo jezikom rođenog pripovjedača. Naša Rijeka se, bez dvoumljenja, regionalno može uvrstiti u sam vrh moderne književnosti na Balkanu, a po svojim kvalitetima u vrh evropske književnosti.”

Dr Svetlana Broz je naglasila: “ Posle knjige Iza prašine potajno sam se nadala da će Esad Kočan jednom napisati baš Našu Rijeku. Nakon šest godina Kočanovog napornog rada pojavila se! Izvajana do savršenstva neodoljivo me podseća na Rodenovog Mislioca. Hadrijanovi memoari Margarit Jursenar, koje je klesala dvadeset četiri godine, bila je jedina knjiga u mom životu bez ijedne suvišne reči, sve dok „Naša Rijeka“ nije stala uz nju.

Možda će se u krugovima čitalaca ovo Kočanovo remek delo zvati i moja knjiga, jer svako ko je pročita čistog srca i duše prihvatiće je kao knjigu svog životnog vjeruju. Ja ću joj se vraćati do kraja života kao svojoj knjizi.“

U izjavi za naš portal, Esad Kočan je ovako sažeo sadržaj svog romana: „ Jedan dječak je napustio zavičaj. U svijet je odnio uspomene koje su ga čuvale od ucjena samoće. Poslije mnogo godina, vratio se kući da tu završi svoj put. Dočekala ga je ubijena, njegova nekad plavo – zelena rijeka i zavičaj koji nestaje. U suton njegovog života, počinje odsudna borba za opstanak zavičaja. Ovo je knjiga o susretu uspomena, o sudaru straha i nade, o životu i smrti. O čovjeku i snazi ljubavi. “

Izdavač romana Naša Rijeka je Almanah. Recenzenti: akademik Ferid Mhić i akademik Gradimir Gojer.

Emir Pašić

U Podgorici promovisana knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA“ – Život i običaji Bošnjaka

Novosti

Radio Petnjica

-

2. mar, 2023

0

U Podgorici promovisana knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA“ – Život i običaji Bošnjaka

U organizaciji JU Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina Crne Gore sinoc je u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović“ u Podgorici promovisana knjiga “OD BEŠIKE DO KABURA“ – Život i običaji Bošnjaka autora Latifa Adrovića. Govorili su: akademik Zuvdija Hodžić, prof. dr Rifat Alihožić, kulturolog i publicista mr Željko Rutović i autor.
Moderator programa bio je mr Amer Ramusović.

Kulturolog i publicista mr Željko Rutović je istakao da knjiga ima nesporni civilizacijski, kulturološki i identitetski značaj te je kao takva izuzetni istraživački rukopis vrijedan za etnološko, sociološko, istoriografsko i antropološko izučavanje predmetne teme.
“Konačno, ova knjiga u svom glavnom prosedeu dobija karakteristike pisanog muzeja sjećanja čiji tragovi, boje, mirisi i nostalgija jednog vremena i prostora nesporno svjedoče o autentičnostii identitetu sveukupne baštine života Bošnjaka.
Bihor nije dobio samo knjigu, već pisani spomenik koji se prepoznaje kulturološkim vodičem te kao takav ostaje u nasljeđe dolazećim generacijama pomoću kojeg će lakše tumačiti tragove prošlosti u kojima su vjekovne generacije ostavile svoje iskustvo i specifičnosti kao zbirnu autentiku svojih života i kulture, koju je veoma markantno i nijansirano, autor Adrović najširoj javnosti seriozno predstavio.”

Prof.dr Rifat Alihodžić je kazao da je ovo muzej-knjiga.
“Muzej-knjiga jer se radi o jednom konzerviranom trenutku zapečaćenom u sjećanjima autora u momentu kada napušta svoj zavičaj, čuvajući trajnu uspomenu na njega, ne dajući novom vremenu i pojavama da tu sliku oskrnave. Ovu knjigu nije mogao napisati neko ko stalno živi u svom zavičaju ili mu se često vraćao.” Alihodžić dalje ističe da se u konceptu same knjige prepoznaje logika fotografa a ne kamermana. Te da je opisan istorijski trenutak načina života jednog naroda na određenom prostoru. ” Neka mi autor ne zamjeri na utisku da se radi o životu i običajima Bošnjaka Bihora u jednom vremenu, što nikako ne utiče na vrijednost knjige koja ima veliki etnografski i antropološki značaj.

Akademik Zuvdija Hodžić je u obraćanju istakao da ova knjiga pokazuje bogatu kulturnu baštinu i tradiciju bihorskog kraja kojom je autor uspio da sačuva nešto što ni institucije ne mogu da sačuvaju. On je i fotograf koji je pored teksta ovjekovječio sve običaje bihorskog kraja, koje će dobro doći budućim generacijama koje su rasute po svijetu.

1 of 3

Svečano obilježen kraj sezone lova u Lovačkom domu Petnjica (FOTO I VIDEO)

Novosti

Radio Petnjica

-

2. mar, 2023

0

Svečano obilježen kraj sezone lova u Lovačkom domu Petnjica (FOTO I VIDEO)

U petak 24.februara u Lovačkom Domu u Petnjici, obilježeno je zatvaranje još jedne uspješne lovne sezone.

Zatvaranju, osim domaćih lovaca, članova Lovačke organizacije Petnjica, prisustvovali su i brojne zvanice i gosti iz susjednih opština, a za dobru atmosferu, gozbu i ambijent pobrinuo se Mehmed Mele Ajdarpašić, koji je za sve prisutne obezbijedio ugodan doček.

,,Hteli smo ovim slavljem da zaključimo još jednu uspješnu lovnu sezonu, koju smo odradili sa našim Udruženjem lovaca Petnjica. Danas su sa nama osim naših lovaca sa prostora Petnjice i lovačke organizacije koje dolaze iz drugih opština, a koji su nam pomogli umnogome tokom raznih hajki na divljač i predarote“, rekao je Ajdarpašić.

Takođe je kazao da su vukovi pričinili veliku štetu stočarima Petnjice, jer su po njegovoj evidenciji i statistici u prošloj godini zaklali preko 90 grla sitne stoke(jagnjadi I ovaca) I troje teladi.

,,To je jedan veliki gubitak, mi se trudimo da svim stočarima pokušamo da pomognemo, kao i to da im na neki način smanjimo gubitke, da otjeramo predatore dalje u šume, gdje im je i mjesto“ kazao je Mehmed Mele Ajdarpašić.

Slavlje je trajlo do kasno u noć, a dobrog druženja i muzike nije nedostajalo.

FOTO, VIDEO I TEKST – ERIS BABAČIĆ

1 of 5

Đukanović: Svoje poslove ne ostavljam nezavršene, Crna Gora će postati članica EU tokom mog sljedećeg mandata

Novosti

Radio Petnjica

-

1. mar, 2023

0

Đukanović: Svoje poslove ne ostavljam nezavršene, Crna Gora će postati članica EU tokom mog sljedećeg mandata

Predsjednik DPS-a i aktuelni predsjednik države Milo Đukanović danas je iz Petnjice započeo svoju kampanju za predstojeće predsjedničke izbore koji će biti održani 19. marta.

Ovu kampanju, počinjemo iz Petnice i to ne slučajno. Na ovim izborima se brani pravo Crne Gore da bude građanska država, da bude multietničko društvo i da bude društvo koje počiva na evropskom sistemu vrijednosti. Te vrijednosti su vrlo utemeljene u ovome kraju. Ne zaboravljam da smo tokom teških iskušenja krajem prošlog i početkom ovog vijeka upravo u ovom kraju imali nesebičnu podršku našoj politici multietničkog sklada i podršku za izgradnju Crne Gore kao građanske države – započeo je svoje izlaganje predsjednik Đukanović u punoj sali Centra za kulturu Petnjice.

Đukanović je istakao da je ponosan na činjenicu da je DPS građanska partija i poručio da je ubijeđen da Crna Gora može trajati samo kao građanska država.

– Ukolio bismo zalutali na nacionalni kolosjek to bi bio naš kraj, jer bismo bili progutani od velikodržavnih nacionalizama iz regiona koji čekaju svoju priliku. Zato je za Crnu Goru presudno važno da njena kičma ostane moćna građanska partija. Kičma svake ozbiljne kuće i države mora biti moćna. A da bi neko igrao ulogu kičme državne politike mora imati dovoljnu podršku građana, jer ne možete biti kičma sa 3 ili 4% podrške – rekao je Đukanović.

CRNA GORA JE PONOSNA SA SVOJU DIJASPORU

U nastavku svog obraćanja prisutnima predsjednik Đukanović, između ostalog, rekao je da je jedan broj ljudi iz ovog kraja najčešće iz egzistencijalnih razloga morao da traži bolje mjesto za život, te konstatovao da ta pojava i nije neuobičajna za države kao što je Crna Gora.

– Dok se ne dođe do većeg nivoa razvijenosti, logično je da oni koji vjeruju u sebe i žele dobro svom potomstvu, potraže svoju priliku za život na nekom prostoru izvan države, ostajući čvrsto vezani za svoje korijene i sa idejom da se prvom prilikom vrate svom domu i primijene svoje iskustvo i na svom ognjištu i doprinesu boljem i bržem razvoju svog grada i svoje države. Tako su i mnogi iz ovog kraja pošli iz svoje države, koja ima razloga da bude ponosna na njih. Vrlo često sam u kontaktu sa njima i kada sam u posjeti zemljama Beneluksa, i kada se sretnemo bilo đe u Evropi – to su ljudi koji služe na ponos Crnoj Gori. Ljudi koji su na odgovoran način uključeni u život u tom društvu i koji se ponašaju kao odgovorni građani tih država, koji su pravi reprezenti Crne Gore i njenih vrijednosti, i koji su kad god je bilo važno Crnoj Gori bili sa nama da podijele tegobu tog izbora. Tako je bilo na referendum i na mnogim izborima, i nemam sumnje da će tako biti i na ovim izborima – kazao je Đukanović.

On je takođe podsjetio da svi oni koju su otišli iz egzistencijalnih razloga, nijesu pošli negdje drugo, nego upravo u Evropu, tj. upravo tamo gdje je naše prirodno okruženje.

Đukanović je rekao da će, kada se svi oni iz dijaspore vrate u Petnjicu i u Crnu Goru, donijeti sa sobom dobra evropska iskustva i pomoći nam da dalje savladavamo i usvajamo evropski sistem vrijednsti.

IMAMO RAZLOGA ZA PONOS, NA REZULTATE NAŠE POLITIKE

– Neko je to već ovdje kazao da smo 1997. ili 1998. godine krenuli u novu etapu razvoja države. Prisjetio sam se da je naš slogan u toj kampanji bio – “Da živimo bolje”. Danas, 25 godina kasnije, mislim da imamo razloga da budemo ponosni kako smo radili i da se u Crnoj Gori živi bolje – rekao je Đukanović.

Rekao je da imaju razloga da budu ponosni jer su, kako je kazao, uspjeli da sačuvaju mir, uspostave ekonomsku samoodrživost, i pokazali da Crna Gora može da živi od svog rada.

– Imamo razloga da budemo ponosni što smo koju godinu kasnije uveli euro kao sredstvo plaćanja koji je garant monetarne stabilnosti, što je podstrek investitorima da realizujemo tako krupne projekte kao što je autoput, podmorski kabl, Porto Novi, Porto Montenegro. Kad pričamo o ovim projektima govorimo o vrijednim projektima i za razvijene evropske države a kamoli za Crnu Goru – istakao je Đukanović.

Dodao je da je i razlog za ponos zaštita Crne Gore od bombardovanja.

– I na to što smo poslije 2000. godine bili spremni da napravimo korak unatrag kako bismo iskoračili nekoliko koraka naprijed. Kad smo potpisali sporazum o državnoj zajednici, dali smo vremena Srbiji da shvati da smo nepokolebljivo na putu obnove države bez konflikata i u uslovima pune stabilnosti. Zatim smo putem referenduma došli do obnove nezavisnosti. Znali smo zašto smo obnavljali nezavisnost. To smo uradili da bi sudbina naše države bila u našim rukama i da bi naša država bila dio Evrope, što je i postala. Postali smo članica NATO, a danas smo u predvorju EU. Sve ovo su etapne realizacije tog našeg slogana – “Da živimo bolje”. Na dan referenduma prosječni životni standard građanina Crne Gore bio je 36% u odnosu na EU, dok je danas 51 odsto. Korak po korak išli smo ka evropskom sistemu vrijednosti – rekao je Đukanović.

PROLAZIMO AGONIJU, POSLJEDNJI JE TRENUTAK DA KAŽEMO – DOSTA JE BILO

On se osvrnuo na situaciju u kojoj se Crna Gora trenutno nalazi.

– Danas je sve dovedeno u pitanje. Institucije su paralizovane zahvaljujući neodgovornim vladama nakon 30. avgusta. Danas je Crna Gora prezadužena država potpuno razorenog sistema zdravstvenog osiguranja. Ljudi bolesni od malignih bolesti danas sami moraju kupovati ljekove. Imamo državu u kojoj je ozbiljno ugrožen kvalitet obrazovanja. Umjesto da upijaju nova znanja naša djeca danas su izložena presingu vjerskih fanatika bilo da su u pitanju direktori škola, ili profesori koji ih upućuju u fanatičnu zatucanost i posvećenost vjeri, karikaturalo iskazanu u zadnje dvije i po godine. Mi danas prolazimo takvu agoniju i zato je posljednji trenutak da kazemo – dosta je bilo – poručio je predsjednik DPS.

On je kazao da moramo prekinuti agoniju Crne Gore i učiniti sve ono što je u našoj moći da državu vratimo na ispravan kolosjek, a to je, prema njegovim riječima, kolosjek stabilnost i demokratskog i ekonomskog prosperiteta.

– Prva prilika za to su predsjednički izbori. Biraju se ličnosti koje su odlučile da se kandiduju za najviši nivo vlasti u Crnoj Gori. Prilika da ljudi odluče kome će dati povjerenje. Ne predstavljam se samo lijepim željama. U mom slučaju, važno je da se zapitamo šta sam do sad učinio za dobro Crne Gore. Vjerujem da imam čime da se predstavim ukupnoj crnogorskoj javnosti. Za razliku od mojih protiv kandidata koji su najčešće bili na suprotnoj strani u borbi za ta ostvarenja – podvukao je Đukanović.

CRNA GORA ČLANICA EU DO KRAJA SLJEDEĆEG MANDATA

Rekao je da nikad Želim da nikad svoje poslove nije ostavljao nezavršenim.

– Neću ostaviti ni taj. Ubijeđen sam da Crna Gora može da postane članica EU u sljedećem mandatu predsjednika Crne Gore. Ubijeđen sam da smo onim što smo do sad radili na tom putu daleko odmakli od svih drugih kandidata za članstvo – ocijenio je Đukanović.

Istakao je da nikad ni u jednu političku bitku nije ušao a da nije bio siguran da može do pobjede.

– Potrebno nam je da pobijedimo na predsjedničkim izborima jer će nam to na skorim parlamentarnim izborima, ako u njih uđemo iz pozicije pobjednika, garantovati da će DPS sačuvati status najjače partije. Mi smo bili i to smo i danas ali to moramo potvrditi i na parlamentarnim izborima kako bismo sačuvali poziciju kičme državne politike Crne Gore i kako bismo bili kičma buduće vlade – zaključio je Đukanović.