Put vraćanja Bihoru

Životni put svakog čovjeka je priča koja je podijeljena sa drugima ili je zadržana za sebe.
Ljudi vrlo često vole da njihovi životni događaji ostave samo za sebe, dok životnu priču vraćanju Bihoru, Samir Ramdedović je ispričao ekipi Radija Petnjica.

Životne putešestvije po svijetu i povratak Bihoru je bio razlog naše priče.

„Moj životni put je imao za cilj odlazak iz mog rodnog mjesta. Okolnosti koje su me spriječile da ostanem u nekim od velikih gradova su razlog da sam se vratio i započeo život kojeg sam uvijeh htio dokle sam živio i radio izvan mog Bihora.
Odlazak u Rusiju od godinu i po dana rada, potom povratak 2005.godine, odlazak u Belgiju dvije godine pokušaja da obezbijedim egzistenciju, ali nije mi se svidio način njihovog rada. Naravno da sam imao koristi, ali meni nije odgovaralo. Potom pokušavam da nadjem svoju budućnost u Novom Pazaru, ali ni tu nisam uspio da nadjem samog sebe zbog raznih razloga“, priča Ramdedović.

Nastavlja da je u Budvi bio prevodilac ruskog jezika, jer je, dok je boravio u Rusiji naučio dobro taj jezik.

“Dok je bila ekspanzija Rusa, imalo je posla ali nije bilo sudjeno da započnem nešto ozbiljno što bi mi osiguralo život”, saopštio je Ramdedović.

Bilo kako bilo, sa odlaskom i pokušavanjem da se pronadje u svijetu, kaže naš sagovornik da je najbolje što je sada na svom Bihoru, svoj na svome.

Samir se 2009. godine vratio Bihor,  i započeo posao kod svog prijatelja.

„Čovjek ako radi za dnevnicu, zapostavlja svoje imanje za neku minimalnu paru. Razmišljajući na ovaj način, odlučio sam da krenem sa svog imanja, sa svojim radom, da budem svoj gazda i da obezbijedim egzistenciju za sebe.

Utjehu sam tražio širom svijeta, pokušao da pronađem samog sebe, ali nisam uspio, uvijek je neki razlog bio presudan da odustanem i vratim se svom rodnom kraju”, prisjeća se Ramdedović.

„Stremio sam da odem u bijeli svijet, ali novac koji se zaradi tamo ne može da obezbijedi ono što imam ovdje. Sunce tudjeg neba ne grije kao svoje. Svako ko je otišao, njih vuče želja nečemu, za bilo šta što podsjeća na djetinstvo, svoje parče zemlje, za kamen na putu, za stablo jabuke, šljive, kruške. Želja za roditeljima, komšijama, prijateljima, za muhabet, ne samo preko zime, nego i preko ljeta, to ne može niko nikad da nadoknadi, osim mjesto gdje si rodjen“, kaže naš sagovornik.

Samir se za svoju životnu borbu, za opstanak, opredijelio sa nekoliko djelatnosti sa kojima se bavi.

„Uspjeh u životu  se mjeri pravim vrijednostima. Moja najveća vrijednost i uspjeh su moja djeca, imam dva sina i kćerku.
Nisam uspio da nadjem ono što će da me čini srećnim tamo nedje, i da imam snagu za životnu borbu. Osjećao sam se u tim zemljama kao stari panj koji tinja, on gori, ne daje vatru, niti toplotu, osim dima koji smeta za oči.

Vraćanje Bihoru je bio tajna želja koja se Samiru ispunila zbog životnih poteškoća.

„Vraćanje svom Bihoru, vratio sam se svojim roditeljima, i nakon početnog osmjeha, javila se briga, kako ćeš ovdje, nema posla, nema uslova. Nisam obraćao pažnju.

Odlučio sam da ostanem, i prvi projekat sam sam počeo, drugi uz pomoć evropskog fonda, dobio sam 1400. sadnica malina. Već sam govorio za vaš portal o mom projektu sa zečevima.

Prvi uspješan korak su zasadi malina koji je realizovan na prostoru naše opštine. Naše je bilo samo da posadimo. Dobili smo oranje, frezanje, sistem za navodnjavanje, 80. metalnih stubova, 50.kg pocinkovane žice za redove.

Opština je dobila mnogo s tim, dobila je na obradivoj zemlji a i mi, nas dvadeset malinara, koji smo preuzimanjem zasada opredijelili se za opstanak u Bihoru.

Projekat sa kojim Petnjica može da se prepoznaje u Crnoj Gori. Druga godina je počela, sljedeće godine se očekuje rod.

„Što se tiče plasmana proizvoda, postoji inicijativa da malinari sa područja opštine se udruže i naprave klaster. Mi sami treba da se udružimo, da u saradnji sa lokalnom upravom budemo spremni za vrijeme kada maline budu sazrele, nadam se da neće biti problema oko plasmana. Ovom prilikom pozivam malinare da se organizujemo u našim inicijativama kako bi realizovali svoj plasman“, uputio je inicijativu Ramdedović.

On je apelovao na lokalnu upravu, da se realizuje inicijativa rahmetli Ćamil Ramdedović, o instaliranju hladnjače koja bi služila za smještaj maline u ljetnjem periodu.

„Što se više radi oko maline, naravno da će biti bolja, zavisi od godine za njen rod. Što se mene tiče, ja očekujem od malina više nego što je propisano zbog toga što sam uspio da visinu stabla izvučem preko 1.80 za šest mjeseci, i očekujem da imam najbolji rod malina u Bihoru“, priča Bihorac Samir Ramdedović.

Drugi projekat koji se realizuje kod Samira je Kurbani za Bihor.

„To je jedan od projekata koji me je obradovao. Projekat Kurbani za Bihor imaju dva stuba, koji pokazuje fantastične rezultate. Prvi je vjerski stub. Kao što znamo Arapi su bili trgovci, u našoj islamskoj literaturi nam se kazuje da je najbolja trgovina, uradiš jedno dobro djelo, nagradu kod Boga imaš do sedamsto dobrih djela i oni su uložili u jednu ovakvu trgovinu.
„Drugi stub je da su oni su uložili u ovu trgovinu, bez dokumenta, jer Bihorci su poznati po tome da su od riječi. Posljednje vrijeme se osjeća degradacija i ti ljudi su došli da poprave to sa ovim projektom. Daj Bože da ovakvih projekata bude još više da oživimo Bihor.
Imamo sve ono što nemaju druge zemlje osim želju da se borimo za sebe. Ljudi prepoznaju važnost, iskrenost i ozbiljnost ovog projekta”, jasan je Ramdedović.

On smatra da sa ovim projektom može da se smanji odliv stanovništva.

„Ubijedjen sam da će ovaj projekat da raste svake godine, čak sam stava da za par godina kada projekat primi snažnu dinamiku, da će farmeri ojačati i oni biti investitori budućim farmerima, kad to budemo uspjeli znajmo da smo svi uspjeli.

Za kraj, pozivam lokalnu upravu da se uključi intezivnije na zadržavanju stanovništva, i ovom prilikom obraćem se predsjednike opštine i svim ljudima koji rade u lokalnoj upravi, ako ostanete bez ljudi nećete ni vi postojat.

Poruka državi, ako mislite da budete država, učestvujte onoliko koliko mi, ni manje ni više.
Želim poručiti da se svi uključe u projekat, ne trebaju nam ugovori, politika, prijatelji, rodjaci, nikakave razlike, samo je princip čovjek ili nečovjek, i oni koji neće pošteno, biće na gubitku, ništa drugo, zaključuje Samir Ramdedović.

ENKO KORAĆ