REVIJA BIHOR: BIHORSKI UDARNIK HAĆIM DURAKOVIĆ

Skoro jedan cijeli vijek hrabro i odvažno svojim životnim putem gazi Haćim Duraković iz petnjičkog sela Trpezi. Sedmostruki udarnik sa jugoslovenskih radnih akcija, poznat kaocrnogorski Alija Sirotanović“, građanski aktivista, entuzijasta, borac za ljudska prava, humanista, osnivač ekološkog društvaPopča“…


Piše: Violeta Jašović

Čovjek po čijem životu bi se mogao napisati roman kaže da njegov životni put nije bio posut cvijecem, vec mučan i trnovit, „onakav kako su ga nosile vremenske prilike“.

„Rođen sam 1927. godine u selu Trpezi, završio sam četiri razreda osnovne škole, dalje školovanje tada nijesam nastavio zbog rata, bio sam čobanin, čuvao stoku svom ocu. Po završetku rata aktivirao sam se u Omladinskoj organizaciji i kao aktivista postao sekretar Skojevske organizacije. Rukovodio sam omladinom u mjesnom odboru Trpezi. Kao uspješan rukovodilac postao sam član Komunističke partije“, priča Haćim, prisjećajući se minulih vremena.

Učestvovao je Haćim u svim omladinskim radnim brigadama na izgradnji i obnovi ratom porušene Jugoslavije. Na izgradnji pruge Šamac-Sarajevo, 1948. na pruzi Nikšić-Podgorica, 1949. Doboj-Banjaluka. Na vrijednim rukama nosio građu iz Rožaja do Berana za izgradnju zgrade Gimnazije.

„U višegodišnjem radu dobijao sam velika priznanja i postao višestruki udarnik. Za učesce u svim saveznim omladinskim akcijama, proglašen sam udarnikom i Centralni komitet odlikovao me spomen udarničkom značkom“, dodaje.

Haćim Duraković nije samo poznat po udarništvu na radnim akcijama već i po neobičnom uspjehu, dalje školovanje nastavio je u svojoj tridesetoj godini. Diplomirao je na Ekonomskom fakultetu, kao jedan od 12 najboljih studenata, iako je imao četiri razreda osnovene škole.

„Nakon jedne akcije i odluke Izvršnog vijeća položio sam prijemni na Univerzitetu u Beogradu.Fakultet sam upisao bez prethodne školske spreme sa položenim prijemnim ispitom. Prijemni ispit od 300 kandidata položilo je nas šest, pri čemu sam samo ja bio iz Crne Gore. Ispite na fakultetu polagao sam redovno sa odličnim uspjehom i primao nagrade kao jedan od najboljih studenata prve generacije budućih ekonomista“, priča Duraković naglašujući da je nedostatak školskog obrazovaja nadoknađivao čitanjem.

Nakon završenog fakulteta radio je u „Gornjem Ibru“ iz Rožaja, u beranskoj Elektrodistribuciji, zatim u Zemljoradnjičkoj zadruzi „Trpezi“, kao predsjednik je Ekološkog duštva „Popča“. Bio je Haćim odbornik prije šezdeset godina u SO Petnjica.

„Pored svog obaveznog posla nastavio sam da se bavim i društveno-korisnim radom gdje sam otvorio jedno šest zadruga i zaposlio mnogo ljudi, odlučio sam tada da otvorim zadrugu ,,Mladost“ u Trpezima, u koju smo zaposlili 350 žena koje su proizvodile ručno-čvorovane tepihe od čiste prirodne vune.Kao dodatno u ovoj fabrici su se proizvodili i džemperi i puloveri i tu smo dodatnò zapošljavali žene koje su radile u svojim kućama i zarađivale za sebe i svoje porodice.U ovoj fabrici sam radio pet godina odakle sam otišao u penziju.“, kaže on.

Ni penzionerske dane Haćim, u duši vječiti udarnik, nije mogao provesti odmarajući u svom domu, okružen porodicom već je i tada bio na čelu svake akcije u petnjičkom kraju. Slušali su ga mladi dok ih je predvodio u izgradnji vodovoda, puteva, biblioteke…Duboka starost prikovala ga je za krevet iz kojeg se sa tugom prisjeća akcija, pjesama, druženja koja su obilježila njegov život.

KUD BIHOR: SINAN TIGANJ I MUSLIJA KALIĆ PREDSJEDNICI DRUŠTVA I SKUPŠTINE

0

Prije dva dana održana je Skupština KUD-a Bihor na kojoj su birani novi organi, predsjednik Skupštine i predsjednik KUD-a. Većinom glasova članova Skupštine, za predsjednika Skupštine je izabran Muslija Kalić dok je za predsjednika izabran Sinan Tiganj, kojem je ovo treći mandat na čelu ovog društva.

„Nastojaću i ovom trećem mandatu raditi na stvaranju još boljih uslova za rad KUD-a i pored toga što nas zabrinjava situacija sa pandemijom i brojem članova. Moramo svi dati maksimalni doprinos da stvorimo uslove djeci, pa čak i da obezbijedimo prevoz, kako bi povećali broj upisanih novih članova“, istakao je Tiganj, predsjednik KUDa-a Bihor.

Predsjednk Skupštine, Muslija Kalić se zahvalio na ukazanom povjerenju i istakao da primarni cilj jeste rad na poboljšanju uslova za rad KUD-a Bihor kako bi nastavilo tradiciju u dobrom i kvalitetnom radu.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: SANIRANA JEDNA KOLOVOZNA TRAKA NA DIONICI GUSARE – PODVADE

COVID 19: RASTE BROJ ZARAŽENIH U PETNJICI

0

U Petnjici raste broj inficiranih od COVID-a 19 trenutno je osam slučajeva

Na osnovu pokazatelja izvršene analize, rezultati koji su objavljeni na sajtu Instituta za javno zdravlje u Petnjicu bilježi se rast inficiranih od korona virusa.

U posljednja 24 sata u Petnjici dijagnostikovana su tri nova slučaja infekcije.

Ukupan broj inficiranih od korona virusa u opštini Petnjica iznosi osam registrovanih slučajeva.

ENKO KORAĆ

PETNJICA: SANIRANA JEDNA KOLOVOZNA TRAKA NA DIONICI GUSARE – PODVADE

0
Kao što je najavljeno na portalu Radija Petnjica juče je firma “Crnagoraputa” osposobila jednu traku na putnom potezu Gusare-Podvade.
Nakon obilaska klizišta, postavljena je saobraćajna signalizacija i osposobljena je jedna traka za saobraćaj.
Na ulegnuću dijela asfaltne površine postavljena je asfaltna masa koja će ublažiti vozačima prevoje koji su nastali usljed klizišta.
Podsjetimo, sanacija donje zone, odnosno čitave klizne površine, mora sačekati dolazak stručne ekipe iz ove oblasti kao i izvođač radova koji je radio ovaj put, kako bi se uradio elaborate pošto se radi o tački gdje je pojava klizišta uobičajena.
ENKO KORAĆ

PETNJICA: FIRMI IZ ROŽAJA VIŠE OD 1000 EURA MJESEČNO ZA ODVOZ SMEĆA

FOTO PRIČA: FEBRUARSKO SUNCE UGRIJALO PETNJICU…

0

Da sve ima svoje mane i prednosti, pa čak i lokacija gdje se živi, primjer može da bude naselje preko puta užeg centra Petnjice, desno od rijeke Popče gledano od ulaza u čaršiju.

Naime, ovdje suncečevi zraci, zbog samog položaja sela, nijesu baš dominantni. Dok oni nasuprot njima, na drugoj strani, uživaju u suncu tokom čitavog dana. Ovdje sunce u ranim popodnevnim satima baci “zaladak” od brda Laze.

Međutim, ono u čemu uživaju mještani ovog dijela sela jeste pogled. Kako teče izgradnja u centru Petnjice svjedoci su upravo mještani koji žive tik iznad nje. Otuda se pruža pogled i na obrazovni centar, a pogled puca na živopisnu Radmansku kotlinu sve do klisuru.

D.B.

PETNJICA: ČEKAJUĆI AUTOBUS….

0

Sunce i neuobičajeno topli februarski dan u Petnjici, izmamio je mališane na plato Divan bašte.

Nakon završetka časova, dok jedni čekaju prevoz kući do Tucanja, dotle im drugari iz Petnjice prave društvo.

Sve u svemu, lijepa slika iz centra Petnjice.

D.B.

 

 

 

 

PROČITAJTE JOŠ:

PETNJICA: FIRMI IZ ROŽAJA VIŠE OD 1000 EURA MJESEČNO ZA ODVOZ SMEĆA

PETNJICA: FIRMI IZ ROŽAJA VIŠE OD 1000 EURA MJESEČNO ZA ODVOZ SMEĆA

0

Ako bi tražili šta je to najažurnije u Petnjici, onda bi to zasigurno bio odvoz komunalnog otpada.

Radnici petnjičkog komunalnog preuzeća sakupljaju otpad i odlažu ga u kontejnere. Jednom sedmično komunalno preduzeće iz Rožaja dolazi i vrši pražnjenje kontejnera i odvozi smeće.

Kako smo saznali radi se o oko 30 kubika smeća na mjesečnom nivou. Shodno ugovoru koji je sklopljen, cijena ture u zimskom periodu iznosi 350 eura dok je u ljetnjim uslovima ta cijena nešto niža.

Sa druge strane, dok zimi dolaze samo jednom sedmično, shodno potrebama u ljetnjim uslovima dolaze dva puta.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

MINISTAR POLJOPRIVREDE OBEĆAO PODRŠKU BIHORSKIM PČELARIMA

CRNAGORAPUT KONAČNO REAGOVAO: POPRAVIĆE SAMO JEDNU TRAKU NA DIJELU PUTA GUSARE-PODVADE, OSTALO ČEKA DRUGE STRUČNJAKE

0

Ekipa Crnagoraputa, kako saznaje portal radija iz pouzdanih izvora, danas je obišla dionicu puta Gusare –Podvade, lokaciju gdje je došlo do pojave ulegnuća dijela asfaltne površine.

Osim toga što su signalizacijom označili havariju, donijeli su zaključak da treba sanirati ali, zbog bezbjednosti, radiće sanaciju samo gornje zone i tako osposobiti jednu traku sa odvijanje saobraćaja.

Sanacija donje zone, odnosno čitave klizne površine, mora sačekati dolazak stručne ekipe iz ove oblasti kao i izvođač radova koji je radio ovaj put, kako bi se uradio elaborate pošto se radi o tački gdje je pojava klizišta uobičajena.

Radovi na sanaciji jedne trake se očekuju u toku dana.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ: 

BIHORSKA PRIČA: MLADI STOČAR MERLIN MURATOVIĆ – TREBA SNAGE, ALI SAM SVOJ GAZDA

MINISTAR POLJOPRIVREDE OBEĆAO PODRŠKU BIHORSKIM PČELARIMA

0

Juče su, predsjednik Udruženja pčelara “Bihor” iz Petnjice, Sabro Ramčilović i sekretar Adis Ličina, prisustvovali sastanku u Ministarsstvu poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede u Podgorici.

Ličina, Stijović i Ramčilović

Predstavnike pčelara iz Petnjice primio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede,  Aleksandar Stijović i državni sekretar u ovom ministarstvu Nebojša Veličković. Ovo je prvi put da udruženje bude u zvaničnoj posjeti resornom ministarstvu i bila je to prilika da se predstave izazovi i problemi sa kojima se susreću pčelari i ovo udruženje.

“Izloženo je dosta potreba i zahtjeva, a zajednički je istaknuta potreba za izgradnjom objekta za potrebe pomenutog udruženja, za čiju realizaciju je neophodno obezbijediti sredstva, ali i sprovesti proceduru oko ustupanja zemljišta za izgradnju”, istakli su predstavnici pčelara za portal radija nakon jučerašnjeg sastanka u Podgorici.

Ramčilović i Ličina su pored ostalog tražili da se u narednom periodu sagleda mogućnost subvencija za pčelare, posebno imajući u vidu značaj pčela za sveukupan razvoj poljoprivrede.

“Od predstavnika resornog ministarstva je iskazana spremnost da se na odgovoran način izađe u susret u rješavanju ovih i svih drugih opravdanih zahtjeva ovog udruženja. Nakon usvajanja Agrobudžeta za ovu godinu, sagledaće se finansijske mogućnosti i konkretno pružiti finansijska i druga podrška. Zajednički je ocijenjeno da je razvoj poljoprivrede šansa za razvoj opštine Petnjica, sjevera ali i cijele Crne Gore i da se treba podržati rad i projekti Udruženja pčelara iz Petnjice koje je kao udruženje održivog udruživanja i zajedničkog sagledavanja prepreka koje su za pojedince teže rješivi. Pomenuta je i dosadašnja dobra saradnja Udruženja sa opštinom Petnjica”, naglasili su petnjički pčelari sumirajući utiske nakon sastanka.

Ovo udruženje okuplja brojne članove sa cijele teritorije opštine Petnjica i jedno je od najbolje organizovanih i sa brojnim dosadašnjim realizovanim aktivnostima.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

BIHORSKA PRIČA: MLADI STOČAR MERLIN MURATOVIĆ – TREBA SNAGE, ALI SAM SVOJ GAZDA

BIHORSKA PRIČA: MLADI STOČAR MERLIN MURATOVIĆ – TREBA SNAGE, ALI SAM SVOJ GAZDA

Obećanje, ludo radovanje – maksima koja je Merlina Muratovića podstakla da se okrene soptsvenom biznisu, tačnije, stočarstvu.

Ovaj 26-godišnji Bihorac, nakon završetka srednje škole u Petnjici, smjer veterina, odrađenog pripravničkog staža i položenog državnog ispita u Podgorici, jedan period je provodio svoje slobodno vrijeme radeći na terenu sa veterinarima iz Berana u sezoni vakcinacije, iskustva radi i da se na terenu upozna sa svojim, kako je tada mislio, budućim pozivom.

Nije tražio nikakvu novčanu naknadu, a jedinu satisfakciju je imao u obećanju da će se otvoriti veterinarska ambulanta u Petnjici i on tu nastaviti i profesionalno da raditi posao za koji se školovao.

Čekao je Merlin i nije dočekao.

Prije tri godine, kako i sam kaže, iz čiste ljutnje više prema sebi što se oslonio na obećnjanja, nego li na one koji su obećali, odlučio je da nastavi porodičnu tradiciju i da oformi farmu krupne i sitne stoke, preciznije – krava i ovaca.

„Ja ček da se ovdje otvori veterinarska stanica ali uzalud. Naljutim se i prije tri godine, preko ministarstva poljoprivrede, uzmem pet junica i počnem da podižem farmu. Moja jedina obaveza je bila da se registrujem što sam odmah uradio. Danas imam oko 18 grla krupne stoke i 75 ovaca. Na ovoliku stoku, jedino šta danas imam, kao pomoć, to je ona premija od strane ministarstva koja iznosi 70 eura po kravi.

Sve ostalo, nakon samog starta, sam od sopstevnih sredstava bez pomoći bilo koje institucije, kako opštinske tako i državne. Jedina moja pomoć su roditelji i supruga. Sve mora preko mojih ruku da prođe. Za ovoliku stoku, zimu nemam čemu da čekam bez oko 4000 bala sijena. Svaka ta bala preko mojih ruku pređe. Treba snaga ali, sam svoj gazda. Ne žalim se. Može da se živi ko može i hoće da radi“, ističe Merlin Muratović.

Stočarski posao je nešto što je tradicija u njegovoj porodici. Otac Fejzo punih 30 godina je radio u Agrokombinat u Beranama i niti jednog trenutka nije zapustio svoje imanje. Naprotiv, radio i od novca zarađenog na poslu i stoke, kupovao zemlju.

Ima još jedna neuobičajana i nesvakišanja pojava kada je u pitanju Bihor, a vezana je za Merlinovu porodicu.

Njegov otac, Fejzo, ima četri sina i ćerku, napravio četri kuće, kupio komplet poljoprivrednu mehanizaciju od traktora, kosačice do balirke, jedan manji i jedan veći kamion, muzilica za krave i još puno toga što je neophodno kako bi se život na selo učinio što lakšim i ugodnijim. Kuriozitet vezan za Fejzovu porodicu je taj što niko od njegove porodice nije proveo dana radeći tamo gdje je većina Bihoraca, u inostranstvu.

Ni Merlin ne planira da potraži bolji i lakši život van svoje Petnjice. Ljeti sa svojim stadom izađe na planinu, katun Kohnjske luke a društvo mu pravi supruga.

„Da mi idu sinovi u inostranstvo, ne, bože sačuvaj. Odu ljudi tamo pa naprave kuće ovdje koje su prazne. Sa svojim rukama i radom, napravio sam četri kuće i komplet mehanizaciju, od države ništa i zadovoljan sam. Jedino što je Merlin preko ministarstva dobio u startu pet junica i to je to“, priča Fejzo Muratović. Otac Merlinov, za portal radija o svom životu u Bihor.

Merlin ne bježi od rada. Ono što će biti prinuđen to je da smanjim broj ovaca jer nema čobanina tako da će se posvetiti samo uzgoju krava.

„Mlijeko prodajem mljekari Lazine i zadovoljan sam. Ono što je najbitnije to je da su redovni sa plaćanjem. Cijena zavisi od kvaliteta mlijeka. Kod nas se puno priča o poljoprivredi od strane nadležnih institucija a ništa se ne ostvaruje. Stiče se utisak da se podrška daje tamo gdje nije potrebna. Ljudi dobiju krave a onda ih prodaju. Da ne pričamo o subvencijama pa tu su trebali da nas oslobode akciza na uvoz koncentrata. Ali, više priče no realne podrške“, saglasni su otac i sin kada je u pitanju podrška za sektor poljoprivrede.

Postoje momenti kada se Merlin pokajao što je ostao u Petnjicu i nastavio da radi ono što je i njegov babo ali, to zavisi od težine posla. „Bude momenata kada jeste teško, kada treba da se, što bi se reklo, zapne. Prođe me to brzo. Svoj sam na svome i ne oskudijevamo. Okvirno oko 70 litara dnevno isporučim u ovim danima a leti, oko 13o litara. Zato ću da se baziram na proizvodnju mlijeka. Livada ima da se kosi. Neko mi i plati da mu pokosim samo da mu imanje očistim. Zadovoljan sam“, ističe Merlin Muratović, mladi petnjički poljoprivrednik.

DENIS BOŽOVIĆ

PROČITAJTE JOŠ:

MZ RADMANCI: MJEŠTANI ZASEOKA JOŠE OSPOSOBILI PUT ZA SAOBRAĆAJ