U trenutku kada se u petnjičkom parlamentu više ne prebrojavaju glasovi za usvajanje odluka, već odbornici potrebni da se sjednica uopšte otvori, politička scena Bihora dobila je novog aktera. Osnivačka skupština Bihorske inicijative završena je 30. jula izborom Ruždije Kočana i Ernada Koraća za koordinatore, usvajanjem Statuta i Programa i formiranjem organa nove partije.
Bihorska inicijativa tako na političku scenu izlazi u možda najosjetljivijem trenutku od obnove statusa Opštine Petnjica – nakon otvorenih podjela unutar DPS-a, neuspjele inicijative za smjenu predsjednika Opštine Samira Agovića i četiri pokušaja održavanja iste sjednice lokalnog parlamenta koja su propala zbog nedostatka kvoruma. Redovni objedinjeni lokalni izbori trebalo bi da budu održani 13. juna 2027. godine, ali će se već u narednim mjesecima vidjeti da li aktuelna petnjička vlast uopšte ima političku snagu da do tog termina funkcioniše bez novih blokada.
KOČAN I KORAĆ KOORDINATORI, IZABRANI UPRAVNI ODBOR I SAVJET
Osnivačka skupština usvojila je svih deset tačaka dnevnog reda, među kojima su odluka o osnivanju političke partije, Poslovnik o radu Osnivačke skupštine, Statut, Program i odluke o izboru partijskih organa.
Za koordinatore Bihorske inicijative izabrani su Ruždija Kočan i Ernad Korać.
U Upravni odbor izabrani su Nako Korać, Džemal Kočan, Munever Korać, Ferid Škrijelj i Hajrudin Kočan.
Članovi Savjeta partije biće Fehim Korać, Muharem Ramčilović, Aldin Kočan, Ernad Agović, Dano Kočan i Semir Agović.
Nakon osnivačkog procesa slijede registracija partije, formiranje mjesnih odbora, predstavljanje programa i organizaciono širenje na području opštine. Sa skupa je poručeno da Bihorska inicijativa nije osnovana samo da bi bila još jedno ime na glasačkom listiću, već da bi ponudila drugačiji način upravljanja i okupila ljude spremne da rade u interesu cijelog Bihora.
KORAĆ: PRAZNIH OBEĆANJA SMO IMALI NA PRETEK
Ernad Korać je, nakon izbora za jednog od koordinatora, poručio da osnivanje Bihorske inicijative vidi kao prekretnicu i pokušaj da se politika ponovo stavi u službu građana.
„Naš cilj nijesu prazna obećanja, toga smo imali na pretek. Naš cilj su konkretne reforme koje jačaju institucije, podstiču realno zapošljavanje, unapređuju obrazovanje i zdravstveni sistem i stvaraju jednake prilike za sve“, kazao je Korać.
Govoreći o stanju u Petnjici, naveo je infrastrukturu, vodosnabdijevanje, elektroenergetsku mrežu, kanalizaciju, zaštitu životne sredine, saobraćajnu povezanost i socijalnu brigu kao oblasti u kojima Bihor ozbiljno zaostaje za sredinama uređenim prema evropskim standardima.
Posebno je naglasio potrebu da se razvojni potencijali poljoprivrede, stočarstva i turizma pretvore u radna mjesta, kroz podršku gazdinstvima, dodatne subvencije, pokretanje manjih proizvodnih pogona i stvaranje uslova da ljudi mogu živjeti od svog rada.
„Ne obećavamo čuda, nego predan rad, odgovornost i rezultate. Borićemo se za snažnu opštinu, efikasne institucije i društvo u kojem se cijene znanje, rad i poštenje“, poručio je Korać.
Njegovo obraćanje sadržalo je i znatno oštriju političku poruku. Kazao je da nova partija neće pristati na ukorijenjene podjele, korupciju, političku trgovinu, pritiske i ucjene građana.
„Mi smo samo ponuda. Građanima Bihora nudimo rješenja. Ako vam nije dovoljno posljednjih trideset godina raseljavanja, propadanja i urušavanja i mislite da možete još da izdržite, onda nastavite. Ali sam čvrsto ubijeđen da ćete se pokajati za realnom šansom koju propuštate“, rekao je Korać.
PROGRAM NA ČETIRI STUBA
Program Bihorske inicijative zasnovan je na četiri razvojna stuba – ljudima, privredi, prostoru i dobrom upravljanju.
U prvom planu su zaustavljanje iseljavanja, podrška mladima i porodicama, demografska obnova i stvaranje uslova da mladi u Petnjici mogu da se zaposle, osnuju porodicu i planiraju budućnost.
Privredni dio programa obuhvata podršku malim preduzećima, porodičnim gazdinstvima, zanatstvu, digitalnom preduzetništvu, proizvodnji zdrave hrane i otvaranju kvalitetnijih radnih mjesta. Dijaspora se ne posmatra samo kao izvor pomoći i donacija, već kao razvojni partner koji može donijeti kapital, znanje, poslovne veze i iskustvo.
Treći stub odnosi se na putnu i komunalnu infrastrukturu, plansko upravljanje prostorom, održivi turizam i očuvanje prirodnog i kulturno-istorijskog nasljeđa Bihora. U dokumentu se više puta ponavlja stav da je jeftina i nekvalitetna gradnja dugoročno najskuplja jer posljedice takvih odluka godinama plaćaju građani.
Četvrti stub je reforma lokalne uprave. Bihorska inicijativa obećava otvorene podatke, transparentno trošenje novca, digitalizaciju usluga, odluke zasnovane na stručnim analizama i razvojne planove sa jasno utvrđenim rokovima i pokazateljima uspjeha. Jedna od centralnih poruka programa jeste da svaki euro javnog novca pripada građanima i da javna funkcija mora biti odgovornost, a ne privilegija.
Program, ipak, za sada predstavlja širi razvojni okvir, a ne detaljan izborni dokument sa tačno određenim projektima, iznosima i rokovima. I sami autori navode da će konkretna rješenja biti razrađena kroz sektorske programe i izbornu platformu. Upravo će ta faza pokazati može li Bihorska inicijativa opšta opredjeljenja pretočiti u ponudu koja se može finansirati, sprovesti i kasnije mjeriti.
OD APSOLUTNE VEĆINE DO BORBE ZA KVORUM
Nova partija ulazi u politički prostor koji se posljednjih mjeseci ubrzano otvara.
Nakon ponovljenog glasanja na biračkom mjestu u Radmancima, lokalni izbori iz decembra 2021. godine završeni su sa 16 mandata DPS-a, šest Bošnjačke stranke, tri Stranke pravde i pomirenja, po dva mandata Socijaldemokrata i Demokrata i po jednim mandatom SDP-a i SNP-a. DPS je tako dobio najtanju moguću apsolutnu većinu u parlamentu od 31 odbornika.
Ta većina je u februaru ove godine bila dovoljna da Samir Agović bude ponovo izabran za predsjednika Opštine sa 16 glasova, nakon sjednice koju je opozicija napustila tvrdeći da joj nije omogućeno da kandiduje Almira Muratovića. Samo tri mjeseca kasnije o Agovićevom razrješenju glasalo je 13 odbornika, 15 je bilo protiv, a jedan uzdržan. Inicijativu za smjenu pokrenula je odbornica DPS-a Anela Muratović, čime su unutarpartijske podjele prvi put potpuno otvoreno prenesene u skupštinsku salu.
U julu je kriza prestala da bude samo pitanje odnosa prema Agoviću. Četiri puta nije bilo kvoruma za sjednicu na kojoj je trebalo da se raspravlja o završnom računu budžeta, komunalnim djelatnostima i drugim odlukama. Posljednji put se, prema tvrdnjama Bošnjačke stranke, u sali pojavilo svega pet odbornika vlasti. Jedna posebna sjednica, sa samo jednom tačkom dnevnog reda – izborom Ferida Muhića za počasnog građanina – jeste održana, ali to nije promijenilo činjenicu da redovan rad parlamenta ostaje blokiran.
NAJOTVORENIJA UTAKMICA OD OBNOVE OPŠTINE
Petnjica je status opštine vratila 2013. godine, a Samir Agović je na njenom čelu od početka 2014. Za sve to vrijeme DPS je bio centralna tačka lokalne vlasti i partija oko koje su se pravile sve vladajuće kombinacije.
Zbog toga osnivanje Bihorske inicijative nije važno samo kao pojava još jedne političke organizacije. Ono dolazi u trenutku kada nekada čvrsta struktura vlasti više nije u stanju da garantuje ni prisustvo sopstvenih odbornika, dok se među opozicionim partijama, nezavisnim odbornicima i nezadovoljnim dijelom DPS-a traže nove kombinacije.
Bihorska inicijativa će, međutim, morati brzo da odgovori na nekoliko pitanja. Koliko njena podrška stvarno doseže izvan kruga osnivača i dijaspore? Hoće li nastupiti samostalno ili tražiti širu predizbornu saradnju? I, najvažnije, može li nezadovoljstvo postojećom vlašću pretvoriti u povjerenje prema novoj ponudi?
Osnivačka skupština je završena. Lakši dio posla time je okončan.
Bihorska inicijativa sada mora od programa napraviti konkretne rokove, od podrške organizaciju, a od nezadovoljstva građana političko povjerenje. Tek će tada biti jasno da li je Petnjica dobila još jednu partiju ili zaista novu političku snagu.
SAMIR RASTODER
