PETNJICA: OSNOVAN OPŠTINSKI TIM ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE

0

Danas je u Petnjici osnovan Opštinski tim za zaštitu i spašavanje. Članovi Direktorata za vanredne situacije za područje Berana i Petnjice, na čelu sa Denisom Nurković, prisutvovali su konstitutivnoj sjedicni formiranja ovog tima.

Predsjednik opštine Samir Agović, koji je ujedno i rukovodilac ovog tima, pozdravio je prisutne i saopštio imena budućeg opštinskog tima za zaštitu i spašavanje.

“Ovaj tim sačinjava sedamnaest kvalitetnih ljudi koji će blagovremeno reagovati u slučaju bilo kakvih nepogoda koje mogu da zadese opštinu Petnjica”, kazao je Agović i zahvalio se predstavnicima Direktorata za vanredne situacije na prisustvu.

Načelnik područne jedinice Direktorata za varedne situacije iz Berana Denisa Nurković je upoznala članove opštinskog tima sa njihovom ulogom i zadacima u slučaju elementarnih nepogoda. Ona je istakla da, shodno zakonu, opštinskim timom rukovodi predsjednik opštine, a njegov zamjenik je komandir službe zaštite i spašavanja. Ona je takođe istakla i obavezu opštinskog tima za izradom planova zaštite i spašavanja na osnovu elobarata o procjeni rizika. Osnovni cilj opštinskog tima zaštite i spašavanje jeste da pravovremeno reaguje u bilo kojem trenutku a samim tim i da donosi ispravne odluke.

DENIS BOŽOVIĆ

U PETNJIČKOJ AMBULANTI NAJVIŠE PACIJENATA SA HRONIČNIM TEGOBAMA

0

Zdravstvenoj ambulanti u Petnjici ovih dana najčešće se javljaju pacijenti sa hroničnim tegobama i hroničnim oboljenjima. Prema riječima izabranog doktora Srđana Škrkića, to su uglavnom pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, sa povišenim šećerom, reumatskim tegobama i sl.

Ambulanta radi u dvije smjene i to prva smjena do 14 časova a druga do 20 časova. Redovna posjeta je i pedijatra koji obavlja pregled do 11 časova. Ambulanta je uredno snabdjevena svim medikamentima. Inače, zdravstvena ambulanta u Petnjici je otpočela prije dva mjeseca vakcinijacijom protiv sezonskog gripa i to pacijente preko 65 godina starosti i pacijenti sa hroničnim bolestima. I pored pojave leda i klizavog kolovoza, kako kaže dr Škrkić, nije bilo pacijenata da potraže hospitalizaciju usled preloma i povreda ekstremiteta. 

DENIS BOŽOVIĆ

PROMOCIJA KNJIGE ZUMBERA MURATOVIĆA NA ILIDŽI

U subotu, 9.decembra u Sali kino Igman – Ilidža, održaće se promicija knjige Zumbera Muratovića „Rodno mjesto u pet djelova“.

Na promociji će govoriti književnici Fehim Kajević, Esma Muratović, Dijana Tiganj. Promocija je zakazana za 18:30 časova.

PROSLAVLJEN ROĐENDAN UDRUŽENJA “MONTENEGRO”

Udruženje crnogorsko-belgijskog prijateljstva “MONTENEGRO”, formirano 29. novembra 2015. godine u gradu Eupenu-u (germanofona zajednica u Kraljevini Belgiji), organizovalo je u Liježu druženje povodom svog drugog rođendana.

 

Predsjednik udruženja Goran Vratnica je rekao da je osnivanjem Udruženja crnogorsko-belgijskog prijateljstva “MONTENEGRO”, uspostavljena istinska emotivna i svaka druga spona, između iseljenika i zavičaja.

“Naši koncepti i program rada, su izraz naše zajedničke želje i stremljenja i ljubavi prema Crnoj Gori. Samo udruženi možemo proširiti vidike, osmisliti i obogatiti naše zajedništvo u procesima odnosno sadržajima vezanim za našu zajedničku domovinu Crnu Goru. Uvjeren sam da će vrijeme koje predstoji potvrditi i opravdati svrhu postojanja našeg Udruženja”, rekao je Vratnica.

Naglasio i odlične odnose između CG i Belgije, te najavio planirane inicijative udruženja, koje za cilj imaju promociju Crne Gore.

Vlasnik restorana “VITEZ” iz Liježa, Adil BAKIJA, besplatno je pripremio ketering za sve prisutne.

“Od srca za promociju naše Crne Gore”, kazao BAKIJA.

Svečanost su prisustvovali predstavnici ambasade Crne Gore u Briselu Predrag STAMATOVIĆ  i Milena ŠOFRANAC.

U Liježu je organizovana izložba akademskog slikara Radoja DJUROVIĆA iz Brisela kao kao i prigodan muzički program .

Udruženje “MONTENEGRO” je građanskog tipa i Crna Gora je u “malom” na etničkom i konfesionalnom nivou. Predsjednik je Goran VRATNICA, a potpredsjednici Ramzija RAMČILOVIĆ, Christian THEEK i Goran VUKČEVIĆ.

 

BDZ CG OD DANAS STRANKA PRAVDE I POMIRENJA, PREDSJEDNIK I DALJE KALAČ

2

Na redovnoj izbornoj Skupštini BDZ, održanoj danas u Petnjici odlučeno je da se BDZ preimenuje u Stranku pravde i pomirenja. Skupština je takođe podržala i novi mandat predsjedniku stranke Hazbiji Kalaču.

Danas su takođe izabrani novi organi stranke, Glavni odbor, Nadzorni odbor i Sud časti.

U saopštenju nakon sjednice se ističe da je pravda univerzalna vrijednost u odnosima među ljudima i neophodni pokretač ljudskog djelovanja.

“Pravda je okvir ostvarivanja diferentnih ciljeva i procesa pomirenja. Pomirenje i uspostava mira je imperativ svake zdrave zajednice, a postiže se samo preko pravde. Promjenom imena ova stranka je zadržala svoja programska načela prema kojim se teži pravednoj vlasti,  smanjenju konflikata i pomirenju među narodima na našem zajedničkom životnom prostoru”, stoji u saopšte ju informativne službe BDZ.

BIO NEKAD BIHOR GRAD

0

Desetak kilo metara sjeverno od Be rana, iznad sela Bioče, na mjestu gdje se Lim sastaje sa svojom pritokom Lješ nicom, na teritoriji današnje opštine Petnjice nalazi se lokalitet Gradina. Na brdu Gradina (1057 m) u selu Podgrađe podižu se ru ševine utvrđenja, koje istraživači vezuju za grad Bihor.
Ostaci grada nalaze se na dosta visokom i stjenovitom brdu. Od Lima do zidina ima dobar sat hoda. Grad je vladao jednim dijelom doline Lima i dolinama manjih rječica koje se u njega ulivaju, otuda i njegov zgodan odbrambeni položaj i mjesto za kontrolu važ nih puteva. Utvrđenje Bihor nalazilo se i na značajnoj saobraćajnici koja je dolinom Lima spajala Budimlje s putevima u Plavu na jednoj I Sjenicom i Novim Pazarom na drugoj strani.
Bihor se prvi put pominje u jednom dokumentu iz dubrovačkog arhiva od 5. novembra 1450., kao mjesto gdje je upućen dubrovački karavan (in loco vocato Bichor), a jedan tovar svile ostavljen je kao zalog zbog nekih poreza (pro aliquibus daciis).Smatra se da je grad nastao u razvijenom srednjem vijeku (XIV vijek). Poslije osvajanja Bihor grada 1455. od strane Osmanlija, osmanska posada u njemu će boraviti sve do kraja XIX vijeka. Najraniji podaci o Bihoru iz perioda osmanske vlasti potiču iz 1477/78., tada je izvršen popis posadnika tvrđave. Za vrijeme osmanskog osvajanja veliki broj utvrđenja stradao je na prostoru Polimlja. U ve ćini dosadašnje literature mislilo se da je grad Bihor uništen. Međutim, popis posadnika tvrđave Bihor iz 1477/78. bilježi aktivnost utvrđenja poslije osvajanja.
Materijalnu osnovu članova posade činili su timari koje su uživali u seoskim naseljima: Zatona, Donje Dubave, Goduše, Poda, Donje Lozne, Radulića, Vrbice itd. U ovom popisu navedeno je koliko je selo imalo kuća, neženjenih, udovica i ukupan njegov prihod. Po gradu Bihoru dobila je ime čitava oblast od rijeke Lješnice do Kumaničke klisure. Zanimljivo je da ime Bihor nosi i jedna oblast u Erdelju, u Rumuniji.
Postoji nekoliko legendi vezanih za Bihor grad. Bihor se od početka osmanske vlasti počeo razvijati kao muslimansko naselje.
Povremeno u gradu javljaju se i stranci, tako da je zanimljivo istaći da jedan turski izvor iz 1566. pominje u Bihoru i grupu cigana (Čengâne tayfasĭ) za koje se kaže da su obavljali kovačku djelatnost. O značaju grada Bihora dovoljno je navesti to da je ubilježen na jednoj osmanskoj karti iz prve polovine XVI vijeka među
najvažnijim gradovima Balkanskog poluostrva. Dragocjenu dopunu pisanim izvorima predstavljaju materijalni ostaci utvrđenja. Grad je bio potpuno nepristupa čan, osim sa jedne strane od Podgrađa i predjela Police. Ali i sa ove strane moralo se peti poprečnim stazama da bi se čovjek popeo do tjemena uzvišenja na kome je grad. Tvrđava je podignuta na zaravnjenom krečnjačkom rtu pravca pružanja sjeveroistok – jugozapad. Dužina grada u ovom pravcu je 80 metara, dok se njegova širina, prilagođena reljefu, krećeod 10 do 50 metara. Najprostraniji dio se pruža prema sjeveru (40 x50 metara). Na jugozapadnoj strani nalazi se uži dio koji se završava u obliku klina. Cio zaravnjeni prostor bio je opasan zidom.Gradski bedem je zidan od krečnjačkog kamena.Najveći zid bio je na najpristupačnijoj strani prema Podgrađu. Stjenoviti dio vrha brda vjerovatno nije bio obuhvaćen kontinualnim zidovima, jer je sam po sebi već potpuno nepristupačan odozdo. Na sjeverozapadnom zidu uočava se kasnije ojačavanje postojećeg zida, što nam ukazuje da su vršene odre đene prepravke na ovoj tvrđavi.Na jugozapadu nalaze se ostaci temelja četvorougaone kule. U centralnom dijelu grada nalazi se cisterna za prikupljanje kišnice oko koje su vidljivi tragovi prostorija.Snadbijevanje vode predstavljalo je poseban problem za grad, što je bio i slučaj sa ostalim gradovima koji su bili na teško pristupačnim i strmim čukama. U narodu se smatra da je do ovog bunara (cisterne) sprovedena voda iz planine Bjelasice, kanalom ispod Lima. Na južnoj strain ispod Gradine je malo selo Podgrađe. Iz njega za grad preko strana vode dvije putanje kojima se mogu kretati pješaci i natovareni konji.
Dok je bilo života u gradu, očigledno je da su one bile šire.Može se samo pretpostaviti da je nekih građevina za smještaj posade moglo da bude u gornjem, nešto malo višem i širem dijelu grada pored zidova oko cisterne.Potrebno sprovesti sistematska arheološka istraživanja, na taj način mogli bi u cjelosti izdvojiti sve aze obnove i izgradnje grada. Zbog ovako zgodnog položaja, Bihor je bio središte, ne samo uže okoline, već i ključna tačka bližih i daljih oblasti.Ostaci utvrđenja prestavljaju dragocjena svjedočanstva o vremenu prošlom i pokazuju nam da je bihorska baština nezaobilazni dio naše kulturne tradicije

MARIJANA PREMOVIĆ (KOMUNA)

ČASOPIS “KOMUNA” O PETNJICI

0

Novi 23. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine “Komun@” odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.
KOMUN@ je ovoga puta na povećanom broju strana u cjelostije posvećena Petnjici i Bihorskom kraju i donosi veliki broj interesantnih tekstova iz svih oblasti sa tog područja.
Časopis započinje uvodnikom “Petnjica poput ponornice” iz pera Samira Agovića, prvog čovjeka petničke opštine koji ističe da “onaj koji se iole upoznao sa prošlošću ovog prelijepog kraja može steći utisak da su se vjekovi pomirili na ovom prostoru i da svaki od njih ravnopravno ima svoju storiju”.
U ovom broju Komune priča Predraga Lutovca iz praistorije Petnice “ Blago Jerininog grada” koja govori o o kulturnom dobru i arheološkom lokalitetu velike vrijednosti, kao i zapis o Bihor gradu dr Marijana Premovića koji piše o utvrđenju koje je nastalo u razvijenom srednjem vijeku. Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bunama Bihoraca u osmanskom carstvu “U zindanu bosanskog vezira” koja govori o tome da bošnjačko stanovništvo u Bihoru nije prestajalo da pruža otpor agama i begovima u to vrijeme.
I ovoga puta ne izostaje pismo Branke Bogavac iz Pariza koja ovoga puta kaže da Bihor i ljude iz tog kraja vidi kao jedan mozaik u kome se svako biće dopunjavalo zahvaljujući onom drugom i nalazilo svoje pravo mjesto u tom vrtlogu života bez obzira na vjerske i ideološke razlike jer su stalno bili upućeni jedni na druge i u dobru i u zlu.
O velikoj arhitektonskoj vrijednosti petničke džamije piše Irfan Ramčilović i podsjeća da taj sakralni objekat nije služio samo u vjerske svrhe već da je njegova značajna uloga bila u opismenjavanju i očuvanju kulturnog identiteta stanovništa sa tog područja.
Dr Šemsudin Hadrović u pismu iz Sarajeva pod nazivom “Enigma koja traje “ kaže da dio enigme opstanka Bihoraca se nalazi i u rukotvorevinama prađedova i očeva koji su raznim alatkama bili prinuđeni da ih izrade kako bi svoje bivstovanje na ovome svijetu učinili lakšim, smislenim i održivim.
Vildan Ramusović u redovnoj Komuninoj rubrici dijaspora pod naslovom “Zavazda odani rodnoj grudi “ predstavlja Zavičajni klub iz Luksemburga, a Faiz Softić prvog radnika sa prostora Crne Gore Ismeta Muhovića koji je došao u ovu zemlju i dobio od svojih zemljaka nezvaničnu titulu “crnogorski princ od Luksemburga” ,a Meto Hadžikadrić u tekstu sa promocije Komune u Luksemburgu piše da je “Komun@ muzej koji se drži u rukama a koji se može pokloniti prijateljima i time ih oplemeniti i obogatiti znanjem iz prošlosti Crne Gore.
Dr Draško Došljak piše o ličnim imenima u Petnjici 1913.godine gdje podsjeća da je ime jedno od najvažnijih biljega pojedinačne posebnosti, a dr Šerbo Rastoder u ogledu o prezimenu Rastoder piše da se “Raz-Thedor vremenom transkribovao u Rastoder pa bi bukvalno značenje ovog prezimena moglo biti Prvi božji dar ili Prvi Tthedor”.
Mr Esko Muratović se bavi antropološkom teržinom i moralnom punoćom ukorijenjenih pojmova u bihorskoj leksici (muhabetu, haberu, berićetu, saglamu…)
Dr Anastazija Miranović piše o bihorskom ćilimu kao kulturnom dobru po kojem se prepoznaje bihorski kraj, a Latif Adrović u tekstu pod naslovom “ Po urneku moje majke Šadije” piše o snovanju i tkanju.
Ni ovoga puta ne izostaju eseji po kojima se Komuna prepozanje pa Ramiz Hadžibegović ovoga puta piše o testiji ”Sluga česmi gospodar čovjeku” u kojem ističe ”Da! Žena i testija su slične!Kad je voliš ne može se isprazniti…”. Rade Brakočević u zapisu iz bihorskog sela Lješnica podsjeća da danas na kraju druge decenije XXI vijeka tamo stalno živi samo šesnaest stanovnika, dok Enver Rastoder piše o prednostima seoskog razvoja Petnjice kao čarobnom ekološkom smiraju, a Samir Rastoder predstavlja jedini mediji iz ovog kraja Radio Petnjicu.
Na stranicama Komune i foto izložba Adema Ada Softića, posvećena starim i vrijednim fotografijama, pod nazivom “Bihorom kroz vrijeme”, a Elida Hadrović Osmanović podsjeća na Hakiju Hadrovića, prvog doktora nauka iz Gornjeg Bihora.
Tu su i tekstovi posvećeni razvoju školstva u Petnjici i najvažnijoj vaspitno-obrazovnoj instituciji u tom kraju Osnovnoj školi “Mahmut Adrović” iz pera Rifata Ramčilovića i Zorana M. Zečevića o Ćazimu Crnovršaninu, učitelju koji je zadužio bihorski kraj, kao i Galjanu Kršiću, prvom predsjedniku Opštine Petnjica u periodu od 1920 -1934.godine.
Mirsad Rastoder piše o bihorskoj muzicizuu tekstu sa naslovom “Harmoniko moja sjetom zalivena “, Sinan Tiganj o KUD-u “Bihor, a glavni urednik Komune Minja Bojanić predstavlja bihorskog slikara Mehmeda Muratovića u tekstu pod naslovom “Bihorski Da Vinči”
I u ovom broju ne izostaju teme iz sportske baštine, Tako Zumber Muratović piše o četiri decenije FK Petnjica, a Emil Ličina predstavlja fudbalskog reprezentativca Crne Gore, Elsada Zverotića koji kaže u ekskluzivnom razgovoru za Komunu da u njegovom srcu posebno mjesto ima na utakmicama crnogorska zastava koja se vijori na gradskom stadionu u Podgorici, a na kojoj piše Petnjica.Tu je i fudbalska priča o Mersudinu Miti Ličini, prvom Bihorcu na čelu jednog inostranog kluba i njegovim fudbalskim koracima od igračaFK Ribnica do predsjednika Fk Union iz Luksemburga.
U najnovijem broju Komune i tekst sa svečane dodjele priznanja časopisa Komun@ koja se dodjeljuju za doprinos, očuvanje, promociju, zaštitu, valorizaciju, afirmaciju i razvoj kulturne baštine Crne Gore čiji su laureati bili Željko Sošić, koji je bio dobitik Godišnje nagrade , Mišo Brajević, specijalne plakete i dr Adnan Čirgić i Portal MN Magazin kao dobitnici plaketa Komune.

Ovaj najnoviji broj Komune čitaoci mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.

PETNJIČKA SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA SPREMNA I ZA ZIMU

2

Petnjička Služba zaštite i spašavanja ove zime ne želi da prepusti ništa slučaju. U prilog tome govori činjenica da su vozilo sa kojim raspolaže ova služba, opremili za zimske uslove. I pored toga što su radnici ove službe aktivni u ljetnjim uslovima kada su požari i kada je dopremanje vode domaćinstivma u pitanju, prema riječima komandira Adisa Ličine, služba će biti aktivna i spremna da reaguje i u zimskom periodu.

„Služba zaštite i spašavanja, do sada je bila fokusirana na dopremanju vode stanovnicima Petnjice koji imaju problem sa vodosnabdijevanjem. Do sada smo imali dvije intervencije kada su u pitanju požari. Moramo napomenuti da je ekipa Službe zaštite i spašavanja učestvovala u gašenju požara u Podgorici i na Cetinju. Radnici službe su uspjeli da izgrade garažu za specijalizovano vozilo, a sredstva smo obezijedili zahvaljujući opštini. Naravno, shodno našim mogućnostima, spremni smo i da priskočimo u pomoć kod čišćenja snijega. Nedavna posjeta Direktoratu za vanredne situacije bila je prilika da generalnog direktora upoznamo sa čim petnjička služba raspolaže i sa kojim problemima se suočava. Ova posjeta je bila prilika da kolege iz ostalih gradova zamolim da nam izađu u susret i dio svoje opreme doniraju našoj službi. Sa tim u vezi, zahvaljujem se službama iz Rožaja i Berana koji su prvi donirali odreženi dio svoje opreme. Očekujemo pomoć iz Podgorice i Pljevalja koji su izrazili spremnost da pomognu kako bi Služba zaštite i spašavanja iz Petnjice bila opremeljena po svim kriterijumima koji se tiču zaštite i spašavanja. U fazi smo pripreme kako bi uveli 24-čacovno dežurstvo“, kazao je za portal Radija Petnjica komandir Službe zaštite i spašavanja Adis Ličina.

DENIS BOŽOVIĆ

RAMDEDOVIĆU DVIJE MEDALJE NA SPECIJALNOJ OLIMPIJADI

1

Petnjičanin Denis Ramdedović, predsjednik NVO “Lica sa invaliditetom” iz Petnjice je na Specijalnoj olimpjadi u Podgorici ovojio dvije medalje, u košarci i stonom tenisu.
Događaj je održan u sportskom kompleksu Verde iokupio preko 35 učesnika: takmičare Specijalne Olmpijade, partnere, trenere i volontere iz većine crnogorskih opština.
Sportisti Specijalne Olimpijade su se takmičili u UNIFIED stonom tenisu u disciplinama singl, dubl i miks dubl, po pravilima Special Olympics Inernationala.

Prvenstvo Crne Gore je kvalifikaciona provjera za predstojeće Svjetske igre ,, Specijalne Olimpijade”, koje će se održati u Abu Dabiju, marta 2019 godine.

Ovo je još jedan u nizu događaja kojim ,,Specijalna Olimpijada”, obilježava Svjetski Dan osoba sa invaliditetom.

SKUPŠTINA BDZ CG U PETNJICI, BIRA SE PREDSJEDNIK

1

Redovna izborna Skupština BDZ u CG održaće  se 6.12.2017 (srijeda) u Petnjici. Na Skupštini će biti imenovani organi stranke kao i predsjednik stranke.

Dosadašnju funkciju predsjednika stranke je pokrivao je Hazbija Kalač koji će, kako kaže izvor Radija Petnjica, biti kandidat i koji će, prema raspoloženju unutar stranke  i u narednom četvorogodišnjem mandatu biti na čelu BDZ.

BDZ u CG je osnovana prije četiri godine.

S.R.