Večeras u sali Centra za kulturu u Petnjici, biće izvedena monodrama “Da li sam zaboravljen” koja je posvećena nevinim žrtvama Srebrenice.
Monodrama je zakana za 19 časova, a kako saznaje portal radija, u publici će između ostalih i biti oko 60 gostiju iz Travnika na čelu sa Aljom ef. Cikotićem čije je porijeklo iz Trpezi. Aljo ef. Cikotić se nalazi na čelu Islamskog centra Kalibunar iz Travnika. Ulaz je slobodan.
DENIS BOŽOVIĆ
Na samom vrhu sela Godočelja, ispod kamena Tocilo, nalazi se prirodno ulegnuće u kojem se akumulira voda i tako nastane jezerce, koje je kod starijih Bihoraca poznato pod imenom “Lokva”.
Sjećaju se stariji mještani okolnih sela kada su se tu kupali, a koristilu su ga i kao pojilo za stoku. Jedan od njih je i sedamdesetogodišnji Safet Pljakić koji se sa 11-12 godina ljeti kupao u njemu.
„Bio sam mali, čuvam stoku i dobro pamtim kada sam se o Đurđevdanu kupao u njemu. Obično bi preko ljeta dolazili Romi sa čergama, jer prirodni ambijent im pruža odlične uslove za boravak. Ima pećina u stijenama đe bi nalagali vatru i tu bi boravili“, priča Safet za portal o jezeru iznad Godočelja.
On dodaje da se sjeća kako bi donosili drva romkinjama u zamjenu za “faletanje” i gatanje u karte, dlan…
“Mi njima drva a oni nama gataju i predskazuju budućnost“, kaže Safet.
Jezerce je, osim topljenje snijega i kiša, imalo i svoje izvore koji su se ulivali u njega i tako ga održavali čak i preko ljeta. Jedan od takvih izvora jeste i „Radovanov izvor“, ali je voda sa njega povedena za nekoliko obližnih domaćinstava tako da je jezero ostalo bez glavnog izvorišta. Mada, prema riječima Safeta, globalno zagrijavanje i izuzetno topla ljeta u poslednjih nekoliko godina, doprinijelo je da ono presušuje do prvih jesenjih kiša.
Safet Korać, tridesetosmogodišnjak iz sela Johovica, pamti jezereo od svoje sedme-osme godine kada bi ljeti bilo i do metar i po dubine i kada su se djeca kupala, a bilo je djece koja bi donijela čamce, naduvaju i veslaju po njemu.
„Samo prije petnaest dana, voda je prelivala iz njega niz kanal. Čak i ljeti, kada su ogromne kiše, ono se napuni. U startu je mutno ali se izbistri toliko da može čovjek i pit iz njega. Čim suša ono presuši. Kupao sam se i znam i to da, kada ima vode moram da povedem računa da mi neko jare ne upadne u njega da se ne udavi“, priča Safeto Korać dodajući da, kao čobanin, duži niz godina dobro zna i prati kada je ono puno vode.
Za ovo jezero vezana je jedna legenda. U neposrednoj blizini, prema predanju, postoji zakopano blago. Postojanje kroz priču blaga, bio je povod da njegovu okolinu posjećuju i „lovci na blago“.
Danas ova lokacija koristi Bihorcima za povremene izlete i za raspirivanje rostilja, a jedno od omiljenih mjesta za takozvanu „čeku“ jeste i lovcima.
DENIS BOŽOVIĆ
Za razliku od današnje omladine, koja kao prvu svoju aktivnost uči kako da koristi neku od savremenih tehnologija, Husein Novalić, vrijedni poljoprivrednik iz Bihora sjeća se drugačijeg djetinjstva i mladosti. Kao i svaka druga djeca koja su rasla u to vrijeme učili su drugačije zanate, počev od nabiranja slame, u planini Vlahovi da sječe drva, sije žito, pa sve do oranja njive sa konjima ili volovima, što i danas radi.
“Merak mi je da za malu njivu upregnem konja i da orem. Ništa je to u odnosu na njive koje smo nekada orali sa volovima da bi posijali žito, ovas ili kukuruz, a od toga je cijela porodica živjela”, kaže Bihorac koji i dalje koristi staru alatku “ralo”, u narodu poznatu kao “ralica”.
Preko zime ralo smjesti u “kolibu” dobro izolovanu od spoljnih uticaja da je ne bi kiše i snjegovi “izjeli”, kako bi “a svane proljeće” mogao izorati vrt.
“Konja držim da mi služi za ovakve manje poslove koje mogu i sa traktorom obaviti. Nekada se sa njim hljeb zarađivao i sve što smo imali da prenesemo on je bio glavno prevozno sredstvo. Skoro da nije bilo kuće koja ga nije posjedovala. Dođe gost da sjedi, prvo konja zavežemo i smjestimo, pa onda gosta dočekamo u kuću. Zavezan za obližnju ogradu uz plasu sijena dočekao bi jutarnje sate, sve dok se gost ne nasjedi ili prenoći”, priča Husein.
ALDIJANA NOVALIĆ
Radnici Bemax-a su nedavno sanirali oštećenje kolovoza nedaleko od Podvada. Podsjećanja radi, usled slijeganja tla, došlo je do ulegnuća na kolovoznoj površini u dužini od oko 20 metara što je izazvalo pojavu nekoliko pukotina.
Kako saznaje portal radija iz pouzdanih izvora, u toku je izrada projektne dokumentacije za izradu potronih zidova na mjestima na kojima su se pojavila klizišta. Najkritičnije mjesto jeste preko puta motela u Petnjici gdje se saobraćaj odvija jednom kolovoznom trakom a klizište je ugrozilo i privatne parcele čiji su vlasnici ostali bez prilaza njima.
DENIS BOŽOVIĆ
Festival priče “Zavičajne staze – Bihor 2018.” raspisuje konkurs za najbolju neobjavljenu priču inspirisanu Bihorom, a konkurs je otvoren do 21. maja 2018. godine.
Cilj konkursa je podsticanje i promocija autora koji savremenim rukopisom mogu ući u krug spisateljskih sljedbenika Ćamila Sijarića, Ismeta Rebronje i drugih književnih velikana sa ovog prostora.
Konkurs je anoniman. Priče se šalju u četiri primjerka, pod šifrom. Šifra treba biti ispisana na poleđini omotnice u kojoj se priča šalje, kao i na prvoj stranici priče.
U istu pošiljku treba ubaciti poseban koverat označen šifrom, za zapečaćenim podacima o autoru: ime i prezime, adresa, broj telefona, email adresa.
Najbolje priče biće nagrađene novčanim iznosom od: I- 400 eura, II – 300 EURA, III – 200 eura, a radovi će biti štampani u zborniku Festivala, a nagrade dodijeljenje na završnici Festivala priče Zavičajne starze – Bihor 2018, u terminu od 2. Do 8. Avgusta ove godine u Petnjici.
Žiri koji procjenjuje tekstove sačinjen je u sastavu: Zuvdija Hodžić, Sofija Kalezić i Elvedin Nezirović.
ALDIJANA NOVALIĆ
Gosti emsije “Aldijana2” bili su dobitnici nagrada na opštinskoj smotri recitatora koja je nedavno održana. Prvi u kategorijama će predstavljati opštinu Petnjica na državnom takmičenju koje će biti održano početkom juna.
“Srećan sam što ću predstavljati opštinu i našu školu. Konkurencija je bila velika, svi vršnjaci su bili dobri, prvo mjesto nijesam očekivao, ali svaki uspjeh prija” kazao je Abid Osmanović za portal Radija Petnjica, učenik srednje mješovite kole u Petnjici.
“Očekivala sam prvo mjesto jer sam i ranije osvajala nagrade, ali nijesam bila skroz sigurna”, kazala je Zana Adrović učenica OŠ “Mahmut Adrović”.
“Srećna sam i očekivala sam da ću biti među prvima”, kazala je Inera Latić, učenica OŠ “Mahmut Adrović”.
Najavili su da se pripremaju za državno takmičenje sa mentorima sa kojima su već navikli da nižu uspjehe.
ALDIJANA NOVALIĆ
Opštinsko udruženje UBNOR-a Petnjica u saradnji sa Savezom udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, povodom 75 godina od bitaka na Neretvi i Sutjesci, od zasijedanja AVNOJ-a u Jajcu i CASNO-a u Kolašinu i 70 godina od osnivanja Saveza udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, upućuje poziv direktorima vrtića, osnovnih i srednjih škola Crne Gore i raspisuje nagradni konkurs „Poštujmo prošlost- uredimo okolinu spomenika i spomen-obilježja“.
„Pravo učešća na ovom nagradnom konkursu imaju vrtići, osnovne i srednje škole, mjesne i druge zajednice u čijoj se blizini nalazi spomenik ili spomen- obilježje“, izjavio je za portal Radija Petnjica, sekretar Opštinskog udruženja UBNOR-a, Safet Pljakić.
Fotografije prije početka radova i nakon završetka sa ekipom koja je radila na uređivanju, do 5. juna uputiti na adresu: Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, ul. Stanka Dragojevića 2, Podgorica.
Uručivanje nagrada i priznanja je 13. Juna, u 11 sati, u multimedijalnoj Sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.
Za detaljnije informacije i dogovor obratiti se pozivom na broj telefona 067-270-149
ALDIJANA JAVOROVAC
Opštinsko udruženje UBNOR-a Petnjica u saradnji sa Savezom udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore, povodom 9. maja Dana pobjede nad fašizmom i 21. maja Dana nezavisnosti Crne Gore objavljuje konkurs za literarni rad na temu: „Crna Gora, moja domovina“.
„Pravo učešća na ovom konkursu imaju učenici osnovnih i srednjih škola iz Crne Gore. Za tri prvoplasirana rada u kategoriji osnovnih, odnosno, srednjih škola obezbijeđene su vrijedne nagrade. Posebna priznanja biće uručena predavačima- mentorima“, izjavio je za portal Radija Petnjica sekretar UBNOR-a Petnjica, Safet Pljakić.
Radove, (dvije kucane strane), do 20. maja, učenici mogu slati na adresu – Savez udruženja boraca NOR-a i antifašista Crne Gore – Stanka Dragojevića 2, Podgorica, sa naznakom: za konkurs.
Nagrade će biti uručene 25. Maja u 12 sati u multimedijalnoj Sali KIC-a „Budo Tomović“ u Podgorici.Za detaljnije informacije možete se obratiti na broj telefona 067-270-149.
ALDIJANA JAVOROVAC
Ovih dana, u neposrednoj blizini Doma zdravlja, treba da otpočnu radovi na novoj zgradi za potrebe državnih organa koja je finansirana od strane Vlade Crne Gore.
„U partnerskom odnosu između naše lokalne uprave i Vlade Crne Gore preko Ministarstva rada i socijalnog staranja, uskoro će se započeti izgradnja još jednog objekta za potrebe državnih organa, Centra za socijalni rad, ZZZ CG, fonda PIO. Sredstva u iznosu od oko 300 hiljada eura, obezbijedila je Vlada CG dok će lokalna uprava osloboditi investitora od plaćanja svih obaveza koji se tiču komunalnih priključaka. Petnjica će dobiti još jednu poslovnu objekat koji će biti izgrađen u neposrednoj blizini zdravstvene stanice. Takođe je značajno istaći da će i penzioneri imati svoj kutak u ovoj zgradi gdje je predviđeno da će biti uređen prostor da mogu penzioneri imati pristojne uslove za njihove aktivnosti i druženja. Takođe će doći do uređenja samog lokaliteta jer ovaj prostor do sada nije bio kultivisan, a sa izgradnjom ovog objekta i prilaznog puta do njega, stvoriće se i parking prostor. Uz uređenje korita Koraćkog potoka i planiranog uređenja kanala otpadnih voda na putu Petnjica – Godočelje, građani će dobiti znatan prosto za parkiranje automobila što je jedan od nedostataka u ovom trenutku na nivou naše opštine”, saopštio je Samir Agović, predsjednik opštine Petnjica.
Izvođač radova je Tehnogradnja iz Pljevalja, firma koja je radila na administrativnoj zgradi. Rok za završetak ovog posla je 90 radnih dana.
“Kako se radi o preduzeću koje je bilo izvođač Radovan na administrativom objektu, za očekivat je da će se ispotšovati rok izgradnje”, mišljenja je Agović.
DENIS BOŽOVIĆ
