NAJNOVIJE OBJAVLJENO

Petnjica: Dan sjećanja na devet nevinih civila stradalih 1941. (VIDEO)

Radio Petnjica
-
0
Petnjica: Dan sjećanja na devet nevinih civila stradalih 1941. (VIDEO)

U subotu, 8. novembra, u Petnjici su se okupili mještani, članovi porodica, predstavnici lokalne zajednice i vjerskih institucija kako bi obilježili dan sjećanja na devet nevinih civila stradalih tokom Drugog svjetskog rata. Ovim okupljanjem zajednica njeguje kulturu pamćenja i pretvara traumatična iskustva prošlosti u pouku za buduće generacije.

U noći 8. novembra 1941. godine napadnuta je Petnjica: zapaljene su kuće lokalnih uglednika, stanica milicije i druge zgrade, a ubijeno je devet civila. Taj zločin ostavio je dubok trag u kolektivnom sjećanju, pa je današnje obilježavanje istovremeno čin počasti žrtvama i potvrda da njihova žrtva neće biti zaboravljena.

Program je započeo kod spomen-ploče šehidima Petnjice, gdje je proučena dova i odata počast stradalima. U uvodnom obraćanju rodbina je pozvala na zajedništvo i očuvanje sjećanja, dok su predstavnici opštine istakli da ovakvi trenuci jačaju kulturu sjećanja i podsjećaju da zajednica ne smije ostati nijema pred zločinima iz prošlosti.

U atmosferi tišine prisutni su slušali stihove i poruke koje su naglasile važnost pamćenja i prevencije. Iako je prošlo više od osam decenija od tog dana, zajednica poručuje da zločin ne smije izblijedjeti iz sjećanja.

Potomci šehida i organizatori uputili su apel mlađim generacijama da njeguju sjećanje kao zajedničku odgovornost za mir i slobodu. Izražena je i jasna želja da 8. novembar postane zvanično obilježje — “Dan šehida Petnjice” — kako bi se svake godine dostojanstveno odala počast i sačuvale lekcije iz prošlosti.

A.L.

FOKUS BIHORA – ERNAD KORAĆ: Tvrđava na Korajskom kršu biće lična karta Bihora

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA – ERNAD KORAĆ: Tvrđava na Korajskom kršu biće lična karta Bihora

U okviru projekta „Fokus Bihora“, koji Radio Petnjica realizuje u saradnji s Ministarstvom kulture i medija, razgovarali smo sa Ernadom Koraćem – Erkom, Bihorcem iz Johovica i uspješnim biznismenom iz Švajcarske. Njegov plan za kompleks „Tvrđava“ na Korajskom kršu nije još jedan turistički projekat na papiru, već promišljena ideja kako da se zavičaju vrati dostojanstvo: kroz etno selo, domaću hranu, staze, adrenalin park i prateće sadržaje koji Bihor hoće da predstave onako kako zaslužuje — autentično i održivo.

„Tu sam rođen, podno Korajskog krša,“ kaže Korać, objašnjavajući da je nostalgija pokrenula investiciju, ali da je vizija mnogo šira: „Tvrđava“ kao prepoznatljiv turistički pejzaž Petnjice, s kvalitetnim smještajem, domaćim proizvodima i aktivnim odmorom za goste iz regiona i dijaspore, pa i sa zapada — posebno kada se kompletira auto-put Bar–Boljare. Iako trenutno „sve osim dosadne papirologije ide u dobrom smjeru“, on otvoreno govori o preprekama: inertna administracija, komunalni problemi koji guše svakodnevni život (voda, struja, otpad, putevi, prevoz, digitalna povezanost) i izostanak sistemske podrške investitorima. Kao rješenja nudi ono što živi u Švajcarskoj praksi: dualno obrazovanje, ozbiljne standarde kvaliteta, transparentna javno–privatna partnerstva i hitno uređenje upravljanja otpadom. Dijaspora, ističe, može i zna više od puko „finansiranja“ — mentorstvo, znanje, sezonski brain-gain — ali država i opština moraju prvo obezbijediti elementarne uslove, brže dozvole i most ka podsticajnim fondovima. Turističku mapu Petnjice, poručuje, ne crta reklama nego rad: strateški, po redu, uz promjenu svijesti i povezivanje lokalnih proizvođača u kredibilan lanac vrijednosti.

OD JOHOVICA DO „TVRĐAVE“: NOSTALGIJA KAO POČETNI KAPITAL

RP:  Šta Vas je motivisalo da investirate baš u Petnjici i kompleks na Korajskom kršu, i kako zamišljate njegovu konačnu funkciju (tip smještaja, prateći sadržaji, ciljna publika)?
KORAĆ: Tu sam rođen podno Korajskoga krša. Odrastao i proveo jedan kraći period prelijepog i bezbrižnog djetinjstva u Johovicama. Upravo nostalgija je bila presudna da ulažem u svoj kraj i da pokušam bogata iskustva koja sam sticao u Švicarskoj prenesem u svom rodnom kraju. Kupovinom „Tvrđave“, i njenom započetom adaptacijom, imam za cilj da napravim jedan izuzetno kvalitetan kutak za odmor, za uživanje. To će biti jedno etno selo koje će svojim potpunim sadržajem u punom kapacitetu prevashodno i reprezentno biti turistička lična karta Bihora i Petnjice. „Tvrđava“ svakako svojom pozicijom i izgledom to i zaslužuje. To je jedan od tri projekta koje planiram da zažive u Petnjici, i koji bi zaokružili jednu, nadam se uspješnu priču. Naravno tu očekujem i podršku lokalne samouprave i resornih ministarstava, kako bi na obostrano zadovoljstvo realizacijom tih projekata svi imali višestruku korist. Za sada je ta podrška izostala, generalno sa svih instanci, ali se nadam da će u skorijoj budućnosti oni koji donose važne odluke prepoznati potencijale „Tvrđave“ i pojednostaviti beskonačno obimnu bespotrebnu papirologiju i dokumentaciju, koja opterećuje svaki vid poslovanja. Ideja je da se u tom kompleksu obezbijede i smještajni kapaciteti, domaća hrana, domaći proizvodi, adrenalin park, staze za šetanje, u jednoj kasnijoj fazi i neki manji sportski tereni, biće tu i raznih domaćih životinja, biće tu za svakog po nešto. Kako je u posljednje vrijeme na Balkanu, seoski i planinski turizam postao jako interesantan za goste sa zapada, pokušat ću da obezbijedim uslove da nam i oni dolaze. U jednoj skorijoj budućnosti se očekuje i kompletiranje ovog Auto -puta Bar – Boljare, pa će nam i klijentela iz centra države biti na sahat vremena vožnje, tako da sve osim dosadne papirologije ide u jednom dobrom smjeru.

 

 

 

 

 

 

 

KOMUNALNI PRIORITETI PO REDU: VODA, STRUJA, OTPAD, PUTEVI, PREVOZ, DIGITALNA MREŽA

RP:Koje ključne komunalne probleme vidite u Petnjici (vodosnabdijevanje, otpad, putna infrastruktura, javni prevoz, digitalna povezanost) i šta je, po Vama, realan redoslijed rješavanja?
KORAĆ: Sve te nabrojane stavke su kamen koji visi o vratu Bihorcima i koji im otežava ionako teške uslove za život. Upravo bih tim istim redosljedom išao u rješavanje te problematike. Opštinsko rukovodstvo je pokazalo elementarnu nemoć i nestručnost u otklanjanju tih problema. Ukoliko kao savremeno društvo u modernom dobu očekujemo bolji i savremeniji standard, te stvari je neophodno hitno dovesti u red. Moraju se po prioritetima, ali dugoročno rješavati sve te stavke, voda, struja, ekološka situacija je posebno katastrofalna, nezapošljenost, nezaustavljiva regionalna i šira migracija radno sposobnog stanovništva i da ne nabrajam još sijaset stvari koje treba pod hitno odraditi.

POLITIKA BEZ REZULTATA: „PRAZAN HOD“ IZMEĐU OPŠTINE I DRŽAVE

RP: Koliko su lokalne političke podjele i administrativne procedure prepreka razvoju? Imate li konkretna iskustva sa dozvolama, prostornim planovima i koordinacijom opština–država?
KORAĆ: Velikih političkih podjela tu nema. Svi su nekako jasno i nedvosmosleno pokazali da su nedorasli tog amaneta da se brinu o običnim građanima. Insrumentalizacija politike u cilju povećanja privilegija i lične, familijarne i partijske koristi je jako prisutna. Rijetko kome se rodi ta nazovi „suicidna“ ideja da se uhvati u koštac da regularvno završi neki posao. To su sati, dani, mjeseci i godine praznog hoda u beskonačnom čekanju. To su moja trenutna porazna iskustva i sa opštinskom i sa državnom administracijom. Nekako se stiče utisak, kao da su namjerno osakatili cijeli sistem, da svako mora upasti u neki lavirint i uzaludno se okretati po nekoliko puta po istim kancelarijama i obraćati se po nekoliko puta istim službenicima, koji na kraju vrlo često vraćaju na sami početak usljed nerješive administrativne zavrzlame.

POTENCIJALI KOJE ZABORAVLJAMO: PRIRODA, POLJOPRIVREDA, STOČARSTVO, GASTRO I KULTURNA BAŠTINA

RP: Koji su ekonomski potencijali Petnjice koje investitori često previđaju (agro-turizam, zanati, planinski sportovi, gastro ponuda, kulturna baština Bihora) i kako ih Vaš projekat može umrežiti?
KORAĆ: Potencijala ima na sve strane, gdje god se okrenete, ali sa ovim pasivnim i ustajalim političkim ambijentom, tvrdim da nema perspektive. Ovdje se malo radi na svijesti kod ljudi. Jedino nesvjestan i nesavjestan čovjek može da uradi ovo šta se nama dešava. Potrebno je početi ispod nule, da ljudi imaju uvid koliko je bitno da shvate iskonske vrijednost prostora i vremena u kojem živimo. Naravno da su nam najveći potencijali u prirodi i resursima koje nam ona nudi, od proizvodnje zdrave hrane, preko poljoprivrede, stočarstva, voćarstva, itd. Kad se sve to dovede u red i zablista, onda imamo šansu da to nekom i pokažemo, da to neko vidi, osjeti i doživi. Čim se tu dosegne neki nivo onda prelazi u ozbiljnu kulturu, tu isto ima šta da se ponudi. Najveći problem je kako sve to konektovati, posložiti i predstaviti, izaći iz kompleksa inferiornosti da mi to ne možemo, da je tamo nečije bolje, kvalitetnije i ljepše. Kako ubijediti običnog građanina da prosto teži i da se takmiči da bude bolji produktivniji, opšte korisniji, da radi prave stvari, a ne kao do sada da mu je svejedno gdje će šta baciti, istovariti, prosuti, itd. Ohrabriti sve, da i kod nas ima prostora da se predstavimo na jedan ozbiljniji način. Moj započeti projekat „Tvrđave“, i ostale ideje koje sam pomenuo imaće upravo funkciju da to pojednostavi i umnogome približi konzumentu i klijenteli.

ŠVAJCARSKЕ LEKCIJE: DUALNO OBRAZOVANJE, STANDARDI KVALITETA I ZDRAVA JPP PRAKSA

RP: Iz Vašeg iskustva u Švajcarskoj: koje tri prakse (npr. standardi kvaliteta, dualno obrazovanje, javno-privatna partnerstva, upravljanje otpadom) su najprimjenjivije u Petnjici i kako ih konkretno prenijeti?
KORAĆ: Dualno obrazovanje je neophodno. Sada djeca previše teorijski uče, bez određene adekvatne i profesionalne prakse to im bukvalno ništa ne znači. Zapad je odavno uveo taj sistem obrazovanja, i vidimo kakvi su rezultati. Pošto radim u jednom Istraživačkom Institutu, znam koliko je kontrola kvaliteta neophodna i obavezna u svakom poslu, to je nezaobilazno ukoliko težimo nekoj standardizaciji, verifikaciji i akreditaciji svojih proizvoda. Javna-privatna partnerstva su svakako poželjna, ali po modelu koji je na zapadu vidljiv na svakom koraku, gdje privatne firme u simbiozi sa državnim realizuju ogromne projekte. Sasvim suprotno od onoga što mi ovdje imamo, da država ili opština, a najčešce njeni čelnici, bez ikakvih tendera, pod sumnjivim okolnostima dodijeljuju razne poslove uz unaprijed dogovorene, samo njima znane i sumnjive uslove, enormno napumpavaju cijene radova i na kraju ne urade kako treba, a dijele “zarađenu” dobit. Smiješno. Upravljanje otpadom je uslov za zdrav ambijent i život u njemu. Tu nam je trenutno crna tačka, i baš tu se mora najprije reagovati.

RP: Kako planirate da projekt na Korajskom kršu bude održiv: energija, voda, otpad, zaštita pejzaža i biodiverziteta?

KORAĆ: Sve resurse koji su raspoloživi u očuvanju životne sredine: izvori obnovljive energije, zaštita biodiverziteta, sve što će sačuvati biotop, floru i faunu. Pošto iskreno nijesam ekspert iz te oblasti, posavjetovat ću se sa stručnjacima iz te branše kako bih mnogo naučio i primijenio sve moguće standarde i norme u cilju očuvanja i zaštite prirode.

DRŽAVA I DIJASPORA: OD BRZIH DOZVOLA I FONDOVA DO PORESKIH PODSTICAJA

RP: Kakav odnos očekujete od države prema Petnjici i dijaspori: poreski podsticaji, infrastruktura, brže dozvole, garantni fondovi? Šta je minimum da bi investicije dijaspore postale pravilo, a ne izuzetak?                                                    KORAĆ: Imamo jedan jako negativan trend u državi, a to je, da uslovna poglavlja u ispunjenju obaveza za priključak novih članica u Evropsku uniju, bukvalno tjeraju našu državu da ona ozbiljnije vodi računa o svojim građanima, umjesto da ona sama po automatizmu radi taj posao. Država je do sada pokazala kakav odnos ima prema Petnjici, veoma lošu saradnju na skoro svim nivoima. Ili nijesu imali ozbiljnog sagovornika u Opštinskoj administraciji (čitaj Predsjednik Opštine), ili nijesu imali povjerenja u njoj (njemu), šta god da je u pitanju, taj odnos nikako ne dobija prelaznu ocjenu. U krajnjem slučaju dovoljno je samo prošetati okolo i vidjeti stanje u kojem se Opština nalazi. Petnjička dijaspora je jedan ogroman resurs, sa kojim treba da se razgovara, da se planira i da se ohrabri da ulaže u svoj kraj. Dijaspora ima velike potencijale i nije samo krava muzara na koju neko treba samo da se prikači i da joj narodski rečeno „izvuče i loj iz uši“. Postoje razvojni podsticajni fondovi, te fondovi raznih resornih ministarstava, iako je to finansijski skromno ograničeno, ipak je potrebno za njih ozbiljno pristupiti pripremiti potrebnu dokumentaciju i aplicirati da bi se nešto i dobilo. Potrebno je da je to svima dostupno. Opština treba da bude servis svim građanima i pomoćno sredstvo ili još konkretnije rečeno jedan most, kako da se najbrže dođe do tih raspoloživih sredstava.

DIJASPORA NIJE SAMO NOVAC: MENTORSTVO, PRAKSE, STIPENDIJE I SEZONSKI BRAIN-GAIN

RP: Kako vidite ulogu dijaspore iz Petnjice/Bihora: samo investitori ili i mentorstvo, prenos znanja, kratkoročni „brain-gain“ kroz sezonske povratke, stipendije i praksu za mlade?
KORAĆ: Trenutno i u ovim i ovakvim uslovima uloga dijaspore je svedena na minimum. Ima par nekih ljudi koji pokušavaju da prenesu težište nekih svojih sekundarnih aktivnosti u Bihoru, i njih je usporila i prilično umorila papirologija i obimna administracija. Sve te nabrojane opcije su lako primjenjive, ali se bojim da ni u najdaljim naznakama budućih aktivnosti u opštini nema takvih projekata. Porazno je da se taj ogroman kapacitet dijaspore gleda samo kroz novac, i kako na najbolji i najbrži način da im se on izvuče. Normalno je trebalo iskoristiti taj nostalgični osjećaj dijaspore, pa im stvoriti primarne uslove da se što duže zadrže na Bihoru, obezbijediti im ono najosnovnije vodu, struju, put, neka kulturna dešavanja, i oni će onda sami poželjeti da ostanu duže, da borave u svojim domovima i samim tim opština ima veću finansijsku dobit. Ljetos je centar opštine u dva navrata bio po skoro mjesec dana bez vode, koja usput nije za piće. Struja vrlo često nestaje i to po sedmicu dana. Kad sve to i još mnogo toga bude funkcionalno i u redu, onda se može preći na razradu ovih tema iz Vašeg pitanja.

KAKO NA TURISTIČKU MAPU: PROMJENA SVIJESTI, JASNA STRATEGIJA I LANAC KREDIBILNIH PONUDA

RP: Kako pozicionirati Petnjicu na turističkoj mapi?
KORAĆ: Potrebno je ono što sam već maloprije pomenuo, ići redosljedom, studiozna promjena svijesti, pa nakon toga po automatizmu dolazi i veliki broj ostalih promjena. Uz dužno poštovanje ljudi koji vode turističku organizaciju u opštini Petnjica, ali mora se iz korijena mijenjati cjelokupna strategija, tj. da se prvo i konačno pređe sa riječi na djela. Ja samo vidim želju da sve krene samo od sebe i čujem tu neku priču, koja bi trebala da sama po sebi bude mnogo kvalitetnija, da se precizno uokviri jedna konkretna i dugoročna agenda razvoja turizma, da vidimo ko šta i na koji način može da bude konkurentan na tržištu, da mu se pomogne da kvalitetnije predstavi svoju ponudu i da je na kraju i realizuje. To onda bude ogroman zamajac za ostale, male proizvođače, zanatlije koji će uz nekog, ko je već postao kredibilan faktor, razvijati i osnažiti sebe, kao prvo u regionalnim okvirima, pa zašto ne i dalje. To je temelj neke buduće turističke projekcije. Imamo jako lijepu prirodu, lijepe planine, izletišta i vidikovce, proizvodimo zdravu domaću hranu, potencijale iz raznih oblasti, koje samo treba srediti i dotjerati i predstaviti na pravi način.

Želim na kraju da se iskreno zahvalim, Vama i Vašoj redakciji, što ste mi dali prostora da odgovarajući na ova Vaša pitanja iznesem svoje mišljenje. Želim Vam puno uspjeha u radu i da nas i dalje izvještavate sa našeg lijepog Bihora.

SAMIR RASTODER

 

 

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

 

Klaster poljoprivrednika Bihora na YouSEED obuci za razvoj socijalne ekonomije

Radio Petnjica
-
0
Klaster poljoprivrednika Bihora na YouSEED obuci za razvoj socijalne ekonomije

Predstavnica nevladine organizacije Klaster poljoprivrednici iz Bihora, Almina Ličina, učestvovala je na dvodnevnoj obuci za organizacije civilnog društva u okviru projekta YouSEED – Youth Social Economy Exploring for Rural Development, održanoj 4–5. novembra 2025. u Centru za obuku i event – Kuća Ćubranovića.

Obuku je organizovao projekat YouSEED, koji realizuju COSV – Cooperazione per lo Sviluppo, Lokalna demokratska agencija Nikšić i Mreža za ruralni razvoj Crne Gore, uz podršku Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.

Cilj obuke bio je jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva koje djeluju u oblasti ruralnog razvoja i socijalne ekonomije, kroz razvoj inovativnih pristupa, razmjenu iskustava i prepoznavanje lokalnih izazova i mogućnosti. Tokom programa učesnici su radili kroz interaktivne radionice, grupne analize i praktične sesije usmjerene na:

  • prepoznavanje izazova za razvoj socijalne ekonomije u lokalnim zajednicama;

  • razvoj inovativnih poslovnih modela i rješenja;

  • mapiranje ključnih aktera na opštinskom nivou;

  • unapređenje saradnje civilnog, javnog i privatnog sektora.

Učešće predstavnice Klastera poljoprivrednika iz Bihora doprinijelo je jačanju regionalne saradnje i razmjeni dobrih praksi u održivom razvoju ruralnih sredina, kao i promociji aktivne uloge mladih i lokalnih organizacija u kreiranju društveno odgovornih inicijativa.

DŽUDO KUP “HARIS ŠABOTIĆ”

Radio Petnjica
-
0
DŽUDO KUP “HARIS ŠABOTIĆ”

Treći Međunarodni memorijalni ekipni džudo kup „Haris Šabotić“, održaće se 08. novembra 2025. godine u Nikšiću, zahvaljujući sponzorstvu Dževada Šabotića i tehničkoj organizaciji Džudo kluba „Trebjesa“ i trenera Naila Bande i Miodraga Đurovića, a uz podršku Džudo saveza Crne Gore. Takmičenje će se odvijati u sali Ekonomsko-ugostiteljske škole u Nikšiću. Organizacioni odbor ovog džudo takmičenja očekuje učešće desetak ekipa iz Crne Gore i regiona (Bosna i Hercegovina i Srbija), čiji članovi će se takmičiti u kategoriji starijih pionira i kadeta. Pravo učešća imaju takmičari rođeni: 2008, 2009 i 2010. godine. Prijave ekipa i vaganje takmičara dogodiće se u 9h ujutro a početak samog takmičenja će se odvijati od 10h. Turnir će ove godine otvoriti proslavljeni crnogorski džudista i prvak Dragomir Migina Bečanović

Organizacioni odbor je donio odluku da nagrade budu novčane i u vidu pehara i medalja. Prva nagrada će iznostiti 400 eura, druga 300 eura i treća nagrada 200 eura. Specijalno priznanje imaće i jedan takmičar u kategoriji: Najbolji džudista na turniru. Nagrada je medalja i novčani iznos od 50 eura.

Podsjetimo da je Haris Šabotić bio član Džudo kluba „Akademik“ iz Nikšića i da je nastupao u pionirskim i kadetskoj konkurenciji od 2000. do 2006. godine. Preminuo je 13. jula 2006 godine u 16. godini, nesrećnim slučajem. Za svoj matični klub nastupao je na brojnim takmičenjima kako u Crnoj Gori, tako i van njenih granica. Bio je višestruki prvak Crne Gore i osvajač zlatnih, srebrnih i bronzanih odličja na gotovo svim takmičenjima na kojima je učestvovao.

Organizacioni odbor želi dobrodošlicu svim ekipama koje će nastupiti, a takmičarima fer pley borbe i što bolji uspjeh sa nadanjem da će ovaj Treći Memorijalni kup zadobiti taradiciju u gradu pod Trebjesom, u kome se borilački sportovi posebno cijene.

U Petnjici održana projekcija filma „Muftijin amanet“ – Sjećanje na vizionara rahmetli Muamera Zukorlića

Radio Petnjica
-
0
U Petnjici održana projekcija filma „Muftijin amanet“ – Sjećanje na vizionara rahmetli Muamera Zukorlića

U okviru manifestacije „Sjećanje na rahmetli muftiju Muamera Zukorlića“, u Petnjici je održana projekcija dokumentarnog filma „Muftijin amanet“, koja je privukla veliki broj građana, kao i predstavnike vjerskog, kulturnog i javnog života. Publika je s posebnim emocijama pratila film posvećen liku i djelu čovjeka čije su vizije, ideje i borba za dostojanstvo duboko urezane u svijest bošnjačkog naroda.

Almir Muratović

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja u Crnoj Gori, Almir Muratović, zahvalio se prisutnima na odazivu, istakavši da ovaj skup predstavlja potvrdu zajedništva i ustrajnosti u čuvanju emaneta rahmetli muftije – ujedinjenja Bošnjaka.

Na projekciji filma u Petnjici bili su prisutni predsjednik opštine Petnjica, kao i predsjednici odbora svih političkih stranaka u Petnjici, što govori o velikom poštovanju prema rahmetli muftiji i prepoznavanju onoga što nam je ostavio u amanet.

Usame Zukorilić

Gost večeri, predsjednik Stranke pravde i pomirenja i ministar u Vladi Republike Srbije Usame Zukorlić, zahvalio se domaćinima na toplom prijemu, naglasivši da je cilj ovog filma ne samo da sačuva uspomenu na rahmetli muftiju, već i da podstakne mlade generacije da nastave putem znanja, dostojanstva i zajedništva kojim je on kročio.

„Rahmetli muftija nije pravio razlike među Bošnjacima – bilo da su iz sjevernog ili južnog Sandžaka. On je gradio svijest da smo jedno, da nas istorija možda razdvaja geografijom, ali da nas ništa ne može razdvojiti u srcu, vjeri i zajedničkoj kulturi sjećanja. Nastavili smo njegov put nepokolebljivo, u još izazovnijim vremenima, i ponosni smo što vidimo da njegovo sjeme slobode, dostojanstva i nade daje plodove širom Sandžaka i Crne Gore“, poručio je Zukorlić.

Projekcija u Petnjici bila je još jedan u nizu događaja koji potvrđuju da amanet rahmetli muftije Muamera Zukorlića i dalje živi – u mislima, djelima i srcima onih koji ga vole i koji s ponosom nastavljaju njegovu misiju.

 

AK MEDICA: Savremena kardiološka dijagnostika — dr Erol Muratović 10. novembra

Radio Petnjica
-
0
AK MEDICA: Savremena kardiološka dijagnostika — dr Erol Muratović 10. novembra

U Poliklinici AK MEDICA, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, 10. novembra ordinira dr Erol Muratović, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije.

Kada posjetiti kardiologa?

Ako imate bilo koji od sljedećih simptoma, ne odlažite pregled:

  • bol ili pritisak u grudima
  • ubrzan ili nepravilan rad srca
  • zamaranje pri hodu ili fizičkom naporu
  • povišen krvni pritisak
  • otežano disanje
  • bol koji se širi na lijevu ruku
  • oticanje nogu
  • umor i malaksalost
  • mučnina i/ili povraćanje
  • vrtoglavica ili gubitak svijesti

Pored navedenih simptoma, pozitivna porodična anamneza kardioloških bolesti može povećati rizik i biti razlog za preventivni kardiološki pregled.

U poliklinici AK MEDICA obezbjeđuju individualizovan pristup svakom pacijentu, uz primjenu savremenih dijagnostičkih metoda i personalizovane terapije za liječenje bolesti srca i krvnih sudova.

Za više informacija posjetite  ZU POLIKLINIKA “AK MEDICA”, koja se nalazi u centru Bijelog Polja, na adresi:

Ul. Voja Lješnjaka br. 47 ili pozovite broj telefona +382 68 955 555

Stručnost i posvećenost – temelj dobrog zdravlja.

 

MURATOVIĆ: Zbog nerada lokalne administracije, Petnjica bez novca iz kapitalnog budžeta

Radio Petnjica
-
0
MURATOVIĆ: Zbog nerada lokalne administracije, Petnjica bez novca iz kapitalnog budžeta

Potpredsjednik Opštinskog odbora Demokrata Isad Muratović je u saopštenju tog ogranka Bečićeve partije podsjetio na činjenicu da je Petnjica jedna od rijetkih opština koja neće dobiti sredstva iz kapitalnog budžeta za 2026. godinu.

“U red opština sa sjevera naše države koje neće dobiti sredstva iz kapitalnog budžeta za 2026.godinu, pored opštine Bijelo Polje koja je zakasnila sa dostavljanjem prijedloga, našla se i opština Petnjica koja nije ni probala da predloži bilo kakav projekat prema Vladi Crne Gore, tako da je ostala bez novčanih sredstava iz kapitalnog budžeta države za 2026.god.
Iako je, nažalost, naša opština na začelju prema indeksu razvijenosti, sa najvećom stopom nezaposlenosti od svih oština u Crnoj Gori, lošom demografskom slikom, to ne zabrinjava lokalnu administraciju, te se može konstatovati da ona dubokim snom spava.
Naša opština je jedna od mlađih opština u Crnoj Gori, zahtijeva ogroman rad i napor kako bi se pokrenula sa mrtve tačke, ali sa ovakvom lokalnom administracijom je to nemoguće. Nula projekata prema državi, nula eura iz kapitalnog budžeta države za 2026.godinu, a rezultat svega toga je nerad, javašluk, bahatost i neznanje”, rekao je Muratović.

Mala, ali vrijedna: Eko grupa Petnjica ponovo na terenu

Radio Petnjica
-
0
Mala, ali vrijedna: Eko grupa Petnjica ponovo na terenu

Juče je mala godočeljska grupa — Vehbo, Jonuz, Dano i Ziko — odradila jesenje čišćenje puta od Dijelova do Petnjice, uključujući i stadion Rosulje. Sakupljeno je više od deset velikih kesa (120 l) otpada, usput su podrezane grane koje su ulazile u kolovoz, a popunjeno je i nekoliko rupa na potezu Stupovi–Bogaz.

Zašto je ovo važno

Problem otpada u Petnjici je izražen i vidljiv: pored lokalnih saobraćajnica, oko sportskih i rekreativnih zona, kao i na prilazima naseljima. Ovakve mikro-akcije prave razliku na terenu odmah — put je prohodniji, bezbjedniji i uredniji — ali imaju i širi efekat: podižu svijest, stvaraju naviku zajedničke brige o prostoru i šalju jasnu poruku da se komunalna disciplina tiče svih nas.

Snaga kontinuiteta

Eko grupa Petnjica tokom godine organizuje više ovakvih akcija. Kontinuitet je presudan: jedno čišćenje je važno, ali tek niz malih, redovnih akcija po naseljima, mjesnim zajednicama i duž frekventnih dionica stvara trajnu promjenu. Svaki izlazak na teren je i prilika da se mapiraju „kritične tačke“ — mjesta gdje se otpad najčešće odlaže — i da se, u saradnji sa lokalnim službama, postave jasne oznake, kante/kontejneri ili fizičke barijere.

Ova današnja akcija pokazuje koliko jedna mala, ali posvećena grupa može da uradi u nekoliko sati. Ako se toj grupi priključi još „samo“ pet ljudi u sljedećem izlasku, rezultat se udvostručuje. Petnjica može biti primjer uredne i odgovorne sredine — korak po korak, kesa po kesa, dionica po dionica.

SAMIR RASTODER

FOKUS BIHORA – RIFAT AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg

Radio Petnjica
-
0
FOKUS BIHORA – RIFAT AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg

„Petnjica nema vremena za gubljenje – odgađanje izbora odložilo je i neminovnu smjenu vlasti“, poručuje Rifat Agović, odbornik Bošnjačke stranke u lokalnom parlamentu u Petnjici, uz ocjenu da je opština „najnerazvijenija u Crnoj Gori“ i da joj hitno trebaju fabrike, nova radna mjesta i uređeni komunalni sistemi. Intervju je rađen u okviru projekta Fokus Bihora, koji portal Radija Petnjica sprovodi u saradnji s Ministarstvom kulture i medija.

RP: Kako ocjenjujete sadašnji političko-ekonomski trenutak u Petnjici?

AGOVIĆ: Petnjica ne smije da stoji! Svjedoci smo da je godinama unazad bila zapostavljenja te je rezultat toga da smo trenutno najnerazvijenija opština u Crnoj Gori. Put Petnjica-Bioča koji se intezivno radi i asfaltiranje skoro 10km lokalnih puteva koje ovih dana predstoji rezultat je dobre politike Bošnjačke stranke. Međutim, trebaju nam i fabrike, nova radna mjesta, treba nam razvijena poljoprivreda i turizam, treba nam bolja povezanost, treba nam istinski napredak, a za sve to treba nam nova lokalna vlast.

RP: Koliko je lokalna administracija od proteklih izbora uradila na ispunjavanju predizbornih obećanja u Petnjici?

AGOVIĆ: Nije teško naći predizborni program partije koja je na vlasti, ili poslušati sve ono što su obećavali prije izbora i vidjećete koliko je od toga ispunjeno. U Petnjici i dalje ne možete puniti gorivo jer nema bezninske stanice, kraj koji je pogodan za stočarstvo nema stočnu pijacu ni veterinarsku ambulantu, ne postoji javni prevoz putnika, nema ni lokacije za privremeno skladištenje komunalnog otpad, nema razvijene kanalizacione mreže, nema puno toga obećanog, problemi sa kojima je suočen naš turizam ne rješavaju se, a stanovnika je znatno manje.

RP: U kojem dijelu je lokalna vlast najviše zatajila?

AGOVIĆ: Lokalna vlast sve probleme rješava tako što ih odloži do daljnjeg, tako da je u svemu zatajila.

RP: Da li su odbornici u lokalnoj Skupštini imali inicijativa za rješavanje nekih problema u Petnjici?

AGOVIĆ: Svakako da jesu, kroz mnogo predloga za izmjene Odluka i amandamanima odbornici u Skupštini opštine Petnjica inicirali su rješavanje mnogih problema. Ali svako da je izvršna vlast ta koja je najodgovornija za nerješavanje mnogo nagomilanih problema.

RP: Koliko su uopšte odbornici, posebno opozicioni u Petnjici ispunili misiju predstavnika naroda?

AGOVIĆ: Moje mišljenje je da jesu. Ali uvijek moramo biti iskreni i reći istinu, pa tako jedan dio opozicionih odbornika vrlo rijetko prisustvuje sjednicama Skupštine, ili su manje aktvini, što se ne može uvijek opravdati.

RP: Da li je vrijeme da se Petnjica okrene sebi i svojim problemima a da sve partije, one na vlasti i opozicije, više brinu o svom kraju a manje o političkim preporukama centrala iz Podgorice?

AGOVIĆ: Pravi je trenutak da se okrenemo sebi. Što se tiče odbornika Bošnjačke stranke u Petnjici uvijek smo bili slobodni da odluke donosimo samostalno, a podrška centrale je bila jaka i neizostavna.

RP: Da li odlaganje lokalnih izbora u Petnjici može negativno uticati na ekonomsko – politički trenutak Petnjice?

AGOVIĆ: Petnjica nema više vremena za gubljenje, tako je odlaganje izbora odložilo i neminovnu smjenu vlasti, što će dodatno loše uticati na ekonoski razvoj Petnjice u ove dvije godine.

RP: Petnjica je, pored demografskih problema odnosno iseljavanja, ugrožena i na polju životne sredine. Čini se da nemilice trošimo resurs zdrave životne okoline i ne obraćamo pažnju na to. Učestvovali ste i organizovali veliki broj eko akcija. Može li se stanje popraviti samo sa pojedinačnim radom odgovornih društvenih aktivista?

AGOVIĆ: Dokazali smo da se zajedničkim radom odgovrnih eko aktivista možemo mnogo. Da se stanje donekle popravilo. Ali da se potpuno zaštiti životna sredina moraju se uključiti svi. Ovdje prije svega mislim na nadležne institucije, kako lokalne tako i državne. Najveća odgovornost je na njima.

RP: Problem smeća, otpada nije samo bihorski fenomen. U svakom kutku eko države Crne Gore slična je ili ista situacija. Može li se Petnjica, sama za sebe, izdići i učiniti nešto?

AGOVIĆ: Naravno da može i mora. Predugo smo čekali i odlagali rješavanje ovog po meni gorućeg pitanja. Petnjica nema veliki broj stanovnika, te je proizvodnja smeća mnoga manja nego u velikim gradovima, pa je nešto lakše riješit ovo pitanje. Selektivno odlaganje otpada koje će krenuti od svakog domaćinstva, zatim reciklaža i kompostiranje, a uz to još i stroga zabrana formiranja divljih deponija su neka dugoročna rješenja.

RP: Na terenu ste i često razgovarate sa ljudima. Da li su Bihorci zabrinuti kad vide da su im, odnosno nam, rijeke pune smeća, putni pravci „okićeni“ kesama…?

AGOVIĆ: Sa bilo kim da razgovarate, a posebno sa ljudima koji posjeduju određeno znanje iz oblasti vezanih za ekologiju i zaštitu životne sredine vidjećete da su ekološki svjesni i zabrinutni za trenutno stanje. Međutim, utisak je da svi premalo radimo na tome da se ovo stanje promijeni. Otpad proizvode ljudi, naši građani i moramo svi voditi računa kako ga i gdje odlažemo.

RP: Da li mislite da lokalna administracija dovoljno radi na tom problemu?

AGOVIĆ: Mislim da ne, jer da su dovoljno radili za ova tri puna mandata koliko su vlast u Petnjici, našli bi održivo rješenje.

SAMIR RASTODER

Projekat FOKUS BIHORA  podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

DAN ŠEHIDA PETNJICE

Radio Petnjica
-
0
DAN ŠEHIDA PETNJICE

Povodom Dana šehida Petnjice, pozivamo sve građane koji u srcu nose pijetet prema nevinim žrtvama da prisustvuju posjeti spomen-ploči šehidima Petnjice.

Petak, 7. novembar 2025.
Nakon džuma-namaza

U noći 8. novembra 1941. godine, četnici su napali Petnjicu. Napadnute su kuće predsjednika opštine Šefkije Kršića i komandira Milicije Osmana Rastodera, zapaljena je stanica milicije u Petnjici, a ubijeno je devet civila:

  • Talević (Bajrama) Nemša (1883–1941)

  • Muratović (Bahta) Zumber (1879–1941)

  • Muratović (Halema) Zito (1910–1941)

  • Muratović (Šuća) Sadrija (1915–1941)

  • Muratović (Zumbera) Hakija (1918–1941)

  • Muratović (Šuća) Bido (1920–1941), Petnjica

  • Ramdedović (Emina) Nazif (1891–1941)

  • Rastoder (Hadra) Šefkija (1918–1941)

  • Rastoder (Haka) Aziz-Bako (1913–1941)

Ovo je trenutak da se zajedno prisjetimo onih koji su svoje živote položili za slobodu, vjeru i dostojanstvo, te da iskažemo zahvalnost i poštovanje njihovoj plemenitoj žrtvi.

Dođimo zajedno i odajmo počast šehidima Petnjice, čuvarima časti i slobode našeg kraja.

U ime porodica potomaka šehida Petnjice
Elmir Muratović

123...963Stranica 1 of 963