JU Centar za kulturu Petnjica posljednjih godina intenzivno radi na programu koji čuva identitet Bihora i otvara vrata novim generacijama stvaralaca. Tim povodom u okviru projekta Fokus Bihora razgovaramo sa direktorom Centra, Sinanom Tiganjem, o viziji, projektima i planovima za naredni period.
Bihor je prostor snažne usmene tradicije, izrazite muzičke i književne scene, ali i izazova koji prate male sredine: ograničeni resursi, potreba za infrastrukturom i borba za publiku. U razgovoru sa Sinanom Tiganjem tražimo konkretne odgovore: kako održati kontinuitet manifestacija, kako uključiti mlade i dijasporu, te može li kultura postati poluga lokalnog razvoja i turizma.
RP: Vizija i prioriteti: Koja je Vaša vizija razvoja kulture u Petnjici i Bihoru u naredne tri godine i koji su tri ključna prioriteta Centra?
TIGANJ: U naredne tri godine želim da Centar za kulturu Petnjica bude mjesto na koje će se ljudi rado vraćati – prostor u kojem se čuva naša tradicija, ali i otvara put novom stvaralaštvu. Važno mi je da Centar ne bude samo zgrada i program, već živo mjesto susreta, razgovora i zajedničkog rada.
Tri stvari na koje bih stavio poseban akcenat su:
- očuvanje i promocija kulturnog identiteta Bihora,
- aktivno uključivanje mladih kroz kreativne i edukativne sadržaje,
- poboljšanje uslova za rad i jačanje saradnje sa kulturnim institucijama širom Crne Gore i regiona. RP:Mjerenje uspjeha: Kako danas mjerite uspjeh jedne kulturne sezone (posjećenost, kvalitet programa, učešće mladih, medijski domet)?
TIGANJ:Za mene uspjeh jedne kulturne sezone ne mjeri se samo brojem događaja, već prije svega time koliko su oni dotakli ljude. Kroz programe Bihorskog kulturnog ljeta gledamo koliko publika dolazi i vraća se, kakve su njihove reakcije i koliko mladih uspijemo da uključimo. Važan pokazatelj je i kvalitet samog programa, kao i to koliko su naši događaji prepoznati u medijima i kroz nove saradnje koje se otvore tokom sezone.
RP: Programi koji nose sezonu: Koje su tri manifestacije ili programa na koje ste najponosniji i kakve rezultate su donijeli (publika, gosti, partnerstva)?
TIGANJ:Posebno sam ponosan na nekoliko manifestacija koje već godinama daju pečat našem kulturnom životu. Prije svega, to su Bihorsko kulturno ljeto i Dani dijaspore, jer upravo oni okupe najveći broj posjetilaca i gostiju i pokažu koliko je naša zajednica povezana. Tu je i Festival price – Zavičajne staze, Petnjički književni susreti, Likovne kolonije, pozorišne predstave te književne večeri, kroz koji afirmišemo naše autore i približavamo književnost publici na jedan poseban način. I treće, veoma su važni programi za mlade, poput Bošnjačke smotre folklora i Međunarodne smotre folklora i Internacionalni festival izvornog stvaralaštva jer kroz njih gradimo novu publiku i dajemo mladima priliku da osjete radost stvaranja i zajedništva.
RP: Nematerijalna baština: Šta konkretno radite na očuvanju bihorskog govora, pjesme, običaja i zanata — i imate li plan digitalizacije (audio/video arhiva, usmene istorije)?
TIGANJ:Naša najveća snaga leži u onome što smo naslijedili – u govoru, pjesmama, običajima i starim zanatima. Zato radimo na njihovom prikupljanju i dokumentovanju kroz istraživačke projekte i blisku saradnju sa lokalnim stvaraocima. Posebno nam je važno da to ne ostane samo u rukama malog broja ljudi, već da bude dostupno svima. Planiramo formiranje digitalne arhive sa audio i video zapisima, kako bismo ovu dragocjenu baštinu sačuvali od zaborava i prenijeli je budućim generacijama. Sa ponosom ističemo činjenicu da naš KUD ima 4 koreografije iz našeg kraja : Ličinsko, Babovo, Zulino i Bihorski teferidž što je veliko folklorno blago po kome je prepoznat ne samo u Crnoj Gori i regionu nego i šire.
RP: Infrastruktura: U kakvom je stanju dom kulture, biblioteka i moguće otvorene scene — i koje su najhitnije investicije koje traže podršku?
TIGANJ:Dom kulture i biblioteka danas rade i pružaju stabilan prostor za naše programe, ali osjećamo da je uvijek prostor za unapređenje, posebno kada je riječ o tehničkoj opremljenosti i uslovima koji bi publici i stvaraocima pružili još bolje iskustvo. Otvorene scene imaju ogroman potencijal da postanu mjesta okupljanja i živog kulturnog života, naročito tokom ljeta, i tu nam je potrebna dodatna podrška da ih razvijemo. Nabavke montažne bine u Divan bašči dala je velike retultate tokom 23 Dana dijaspore. Posebno smo ponosni na muzej u centru, koji već sada čuva i predstavlja našu lokalnu baštinu, ali vjerujemo da uz ulaganja može da postane još snažniji stub kulturnog identiteta Bihora. Izgradnja zgrade u kojoj bi na jednom mjestu imali muzej biblioteku kao i restauracija kule Kršića su prioriteti takođe muzej ćilima bi bio pun pogodak.
RP: Finansiranje: Kako izgleda budžetska slika Centra (osnovni izvori) i gdje vidite prostor za diverzifikaciju — EU/IPA fondovi, fondacije, privatni sektor?
TIGANJ:Centar se najvećim dijelom finansira iz budžeta opštine, a dodatna sredstva obezbjeđujemo kroz projekte i donacije. Ipak, svjesni smo da dugoročna održivost zavisi od šireg pristupa. Zato prostor za diverzifikaciju vidimo u apliciranju na EU i IPA fondove, u partnerstvima sa fondacijama koje podržavaju kulturu, kao i u većem uključivanju privatnog sektora, posebno kroz podršku pojedinačnim programima i manifestacijama. Vjerujem da upravo kroz ovakav miks izvora možemo obezbijediti stabilnost i slobodu da razvijamo nove ideje.
RP: Mladi i škole: Šta najefikasnije privlači djecu i srednjoškolce na kulturne programe i koji su Vam planovi za sistemsku saradnju sa školama i NVO?
TIGANJ:Djeca i srednjoškolci najradije se uključuju kada im ponudimo sadržaje u kojima mogu i sami da učestvuju – kroz kreativne radionice, takmičenja, pozorišne predstave, filmske projekcije ili aktivnosti našeg KUD-a. To su trenuci kada kultura za njih postaje igra, druženje i prostor da pokažu svoj talenat. Plan nam je da tu saradnju učinimo sistemskom, kroz bližu povezanost sa školama i NVO sektorom, kako bismo mladima obezbijedili stalne prilike da uče, stvaraju i budu dio kulturnog života Petnjice i Bihora.
RP:Dijaspora: Koliko je dijaspora uključena u kulturne projekte Petnjice i da li planirate model “koprodukcija + donacije + gostovanja” kao trajnu platformu?
TIGANJ:Dijaspora je već uključena u neke naše projekte, ali vidimo veliki prostor za još jaču saradnju. Posebno želimo da mladi iz dijaspore imaju priliku da se povežu sa našom djecom, da zajedno učestvuju u programima, upoznaju našu kulturu i tradiciju, i kroz to izgrade osjećaj pripadnosti svom kraju. Kroz zajedničke projekte, gostovanja i donacije cilj nam je da izgradimo trajnu vezu i podršku kulturnim inicijativama u Petnjici, ali i da kultura postane most između generacija ovdje i u dijaspori. Moja želja je da i mladi iz dijaspore gostuju u našem centru i predstave se našoj publici, već nekoliko godina na smotrama folklora pozivamo kulturna umjetnička društva da budu gosti na našima smotrama folklora i festivalima izvornog stvaralaštva
RP:Digitalni domet: Kako koristite streaming, društvene mreže i newsletter; hoće li Petnjica dobiti jedinstveni onlajn kalendar i javnu arhivu programa?
TIGANJ:Društvene mreže koristimo kako bismo promovisali naše programe, dijelili priče iz kulturnog života i povezivali se sa publikom – i lokalnom i širom. U planu nam je i stvaranje javne digitalne arhive kulturnih događaja, kao i jedinstvenog online kalendara, kako bi svi programi Petnjice bili lako dostupni i sačuvani za buduće generacije. Želimo da kultura ne ostane samo u fizičkom prostoru, već da kroz digitalne platforme dopre do svih koji žele da je prate i budu njen dio.
RP: Kultura i razvoj: Ako biste danas dobili veći grant, koji “game-changer” projekat biste pokrenuli odmah da kultura postane oslonac održivog turizma u Bihoru?
TIGANJ:Da danas dobijemo veći grant, odmah bismo pokrenuli veliki multimedijalni festival tradicije i savremenog stvaralaštva. Cilj je spojiti naše lokalne običaje, umjetnost i zanate sa turističkim sadržajima, tako da kultura postane pravi oslonac održivog turizma u Bihoru. Želimo da festival ne bude samo događaj, već iskustvo koje spaja generacije, povezuje lokalnu zajednicu i goste, i promoviše Bihor kao mjesto bogato naslijeđem, talentom i kreativnošću.
SAMIR RASTODER
Projekat FOKUS BIHORA podržan je od strane Ministarstva kulture i medija
