RETROVIZOR: ĆEMAN I MURATOVIĆ O RAZVOJU PETNJICE

0

Član predsjedništva Demokratske Crne Gore i poslanik te partije u Skupštini Crne Gore Albin Ćeman i nezavisni odbornik u lokalnom parlamentu Petnjice Aldin Muratović  osvrnuli su se na rezultate koje je Petnjica ostvarila u desetogodišnjoj samostalnosti.

U serijalu tekstova koji su dio projekta “Retrovizor” podržanog od Ministarstva kulture i medija pokušaćemo da nađemo odgovore šta je Petnjici potrebno za dinamičniji razvoj, kao i na to šta je do sada urađeno.

RP: Najjači utisak o Petnjici u deceniji za nama, nakon povratka statusa opštine?

Albin Ćeman

ALBIN ĆEMAN: Nakon povratka statusa opštine, među građankama i građanima Petnjice, vratila se nada, da Petnjica, predvođena svojim domaćinima, može “zasijati” punim sjajem, kako smo, vjerujem, svi željeli. Nažalost, to se nije desilo. Mnoge šanse su propuštene, početni entuzijazam je opadao, problem su se gomilali i to je, između ostalog, rezultiralo da se nastavi sa iseljavanjem dominantno mladog, radno sposobnog stanovništva, što nažalost, ostavlja najjači utisak o Petnjici u deceniji za nama, nakon povratka statusa opštine. Ovo je višedecenijski problem, koji s pravom izaziva gorčinu kod svakog dobronamjernog čovjeka.
U životu sam uvijek bio optimista, a siguran sam da je to svojstveno genetskom kodu Bihoraca, te stoga mislim, da Petnjica vapi za nekim novim idejama, koje će, preokrenuti trenutno stanje naše opštine nabolje.

Aldin Muratović

MURATOVIĆ: Kada govorimo o utiscima, kada je opština Petnjica u pitanju, rekao bih da ih je više i da se prije svega tu miješaju emocije kod građana naše opštine.
Po meni je najjači utisak da je vraćen status opštine, da su svi društveno-politički akteri sa prostora Petnjice, bili jednoglsni u ne lakoj borbi za svoju opštinu, na šta im odajem veliko poštovanje I priznanje. Svjedoci smo teške situacije i kada smo dobili status opštine, nijesmo imali skoro ništa, kompletna administracija je bila smještena u dvije kancelarije u teškim uslovima za rad. Sada je situacija daleko bolja kada je u pitanju lokalna infrastruktura u svakom drugom smislu i može se zaključiti da je opština funkcionalna, kada je u pitanju taj administrativni rad. To su neka dva jaja utiska za mene lično i sa mnogo emocija ih se sjećam.

RP: Kako biste opisali trenutnu situaciju u opštini Petnjica u pogledu iseljavanja stanovništva i može li se i kako zaustaviti?

ALBIN ĆEMAN: Trenutna situacija u pogledu iseljavanja stanovništva je i dalje problematična.
Mislim da se ovaj negativni trend u ovom trenutku ne može u potpunosti zaustaviti,
ali se može značajno ublažiti rješavanjem infrastrukturnih problema, otvaranjem radnih mjesta i poboljšanjem uslova života..

MURATOVIĆ: Govorio sam bezbroj puta kada je ovaj problem u pitanju, i kao obornik u lokalnom parlamentu i sa drugih pozicija koje sam obavljao, ali se bojim da nije imalo dovoljno sluha da se čuju i uvaže neki moji predlozi, koji su bili realni i ostvarivi, kada je u pitanju zaustavljanje iseljavanja stanovništva i smanjenje nezaposlenosti u našoj opštini.
Situacija je jako loša, to nam govori i podatak Zavoda za zapošljavanje Crne Gore, koji nam kaže da je na evidenciji oko 1000 građana i građanki naše opštine, a imajući u vidu da smo mala opština, po zadnjem popisu stanovništva brojimo nešto više od 5000 stanovnika, spadamo u vrhu opština kada je procenat nezaposlenosti u pitanju. Moglo je puno bolje i više da se odradi kako bi se ovaj procenat nezaposlenosti smanjio, ali nije imalo dovoljno znanja, vizije i volje da se to uradi.
Strah me je da li imamo više i ljudskih kapaciteta kada su u pitanju kadrovska rješenja za neku bržu promjenu na bolje, jer svi koji su mogli nešto da urade i pomognu, više nijesu tu, zahvaljujući politici vlasti u Petnjici.

RP: Koje kapitalne projekte smatrate ključnim za dalji razvoj opštine Petnjica?

ALBIN ĆEMAN: Izgradnja magistralnog puta Petnjica- Bioča je od ključnog značaja za Petnjicu, to je “prozor u svijet” kada je naša opština u pitanju i vjerujte da ulažem maksimalan napor, da se sa izgradnjom tog putnog pravca krene što je prije moguće. Vjerujem da uz skoro rješavanje nekih administrativnih problema vezanih za sami projekat, sa radovima možemo početi ove jeseni.
Takođe, smatram bitnim, nastavak rekonstrukcije magistralnog puta Petnjica -Berane, koja je zaustavljena zbog rješavanja imovinsko-pravnih odnosa, izmještanja elektroinstalacija sa trase puta, kao i nekih građevinskih objekata. Ovaj putni pravac bi dobio puni smisao izgradnjom magistralnog puta Podvade-Trpezi-Kalica-Kalače. Ne manje bitnim, smatram i otvaranje Petnjice prema Pešteru, koje je važno ne samo za granična sela sa ovog područja, već i za čitavu opštinu.
Izgradnjom pomenutih infrastrukturnih projekata, stvorile bi se pretpostavke za brži razvoj naše opštine, koja bi na taj način postala saobraćajno čvorište.

MURATOVIĆ: Kada su u pitanju kapitalni projekti u Petnjici, tu smo u velikom problemu isključivo zbog nedovoljno volje i lokalnih dilova između vlasti i pojedinaca.
Svjedoci smo da već duži niz godina neki projekti čekaju svoj završetak, odnosno početak i da se stiče utisak, da su na njih skoro svi zaboravili, a to svjedoči i budžet opštine Petnjica, koji ih ne prepoznaje u ovoj godini.
Bez rekonstrukcije ulica i kanalizacione mreže, bez kolektora za otpadne vode, bez magistralnog puta Bioča-Petnjica, sanitarne deponije, bolje elektro mreže nema razvoja Petnjice. A, da bi se sve ovo završilo moramo imati odgovornu vlast i jačati kadrovske kapacitete opštine, u suprotnom, ćemo imati i dalje najnerazvijeniju opštinu u državi. Do izglasavanja Budžeta Crne Gore, naša opština nije imala spremne projekte koji bi bili sastavni dio Budžeta za 2024.godinu, a samim tim su i naši građani uskraceni za poboljšanje standarda života u Petnjici. Ista priča, a stanje se ne mijenja.

RP: Kako ocjenjujete trenutnu zaposlenost u opštini i koje mjere smatrate potrebnim za poboljšanje situacije?

ALBIN ĆEMAN: Trenutna situacija vezana za problem nezaposlenosti je svakako nepovoljna. Previše radno sposobnog stanovništva je na evidenciji Zavoda za zapošljavanje ili živi od materijalnog obezbjeđenja. Volio bih da se broj ovih lica smanji u korist zaposlenih.
Ovaj problem je moguće riješiti, otvaranjem biznis zone, u kojoj će investitori dobiti besplatno građevinsko zemljište, biti oslobođeni komunalija za izgradnju poslovnih objekata, dobiti subvencije za zapošljavanje.

MURATOVIĆ: Zaposlenost u našoj opštini je jako mala, to nam pokazuju zvanični podaci institucija naše države. Većina zaposlenih je u javnom sektoru (lokalnoj samoupravi i državnim institucijama), privatnog sektora imamo vrlo malo, a s tim u vezi i malo radnih mjesta u realnom sektoru. Ovo nam govori da lokalna samouprava nije za deceniju jedno partijske vlasti uspjela da stvori povoljan ambijent za biznis, za investicije, za porodični biznis,itd.
Skoro 1000 naših sugrađana i sugrađanki je na Zavodu za zapošljavanje, to je visok procenat nezaposlenosti, ako uzmemo u obzir podatke sa popisa. Mnogo sam puta govorio da nam ključne vodilje otvaranju radnih mjesta u realnom sektoru trebaju biti: dijaspora- koju treba animirati da uloži u svoj zavičaj i pokrene biznis, poljoprivreda- koja može sa jasnom strategijom i konkretnom i boljom podrškom opštine da doprinese smanjenju nezaposlenosti i porodični biznisi tipa seoskog turizma, prerade poljoprivrednih proizvoda, drveta i raznih zanata.

RP: Kako biste opisali ekonomske parametre opštine Petnjica i koje biste promjene predložili za unapređenje ekonomske situacije?

ALBIN ĆEMAN: Prema indeksu razvijenost,i Petnjica se nalazi na začelju. Nezaposlenost ima negativni uticaj i na izvore finansiranja lokalne zajednice, jer smanjuje poresku bazu, što u krajnjem uzrokuje manje bužetske prihode, sa druge strane to uslovljava manje budzetske rashode, manje kapitalnih izdataka i u krajnjem utiče na nerazvijenost opštine. To je jedan začarani krug iz kojeg možemo izaći samo jednim napornim radom svih institucija sa lokalnog i državnog nivoa

MURATOVIĆ: Svi relevantni parametri nadležnih institucija sistema Crne Gore, nam pokazuju već duži niz godina da je naša opština na začelju. Na žalost ta slika se ne mijenja iz godine u godinu i čini mi se da će se tako i nastaviti, jer očigledno je da ova vlast ne može da da više i bolje, a da budem iskren, Petnjica nema opoziciju koja bi bila spremna da preuzme odgovornost. Imajući sve to u vidu, ljudima koji vrše vlast je bitno da još dvije godine do kraja mandata sigurno prime plate, svjesni da više neće biti na tim pozicijama. Predlagao sam mnogo puta kroz diskusije u Skupštini Opštine Petnjica, ali nije bilo sluha za to, kako stvoriti bolji ambijent i podići standard života, na žalost svih nas kojima je stalo do boljeg Bihora, mnogo puta sam bio u pravu i nijesam srećan zbog toga, jer su moji Bihorci i Bihorke puno izgubili, zato što lokalna samouprava nije htjela da ima sluha za moje predloge, a isključivo iz političkih razloga. Žao mi je zbog toga jer funkcije dođu i prođu, a djela ostaju.
“Ništa ne čini čovjeka tako sretnim kao pošteno uvjerenje da je dao sve od sebe”-Mihailo Pupin.

RP: Koje su najveće izazovi s kojima se suočava poljoprivreda u opštini Petnjica i kako ih rješavati?

ALBIN ĆEMAN: Poljoprivreda je razvojna šansa Petnjice. U ovim godinama globalne krize, uviđamo koliko je proizvodnja hrane bitna, da su pojedinci i država koji imaju mogućnost proizvodnje hrane privilegovani. Cijene poljoprivrednih proizvoda su zadnjih godina značajno porasle, usljed pojačane tražnje na svjetskom tržištu. U Petnjici vidim šansu u proizvodnji organskih proizvoda koji imaju mnogo višu cijenu. Ovo područje je Bogom dato za ovaj vid proizvodnje hrane. U našoj opštini, nismo imali razvijenu industriju, zbog čega nam je sačuvana životna sredina, koja je preduslov za organsku proizvodnju. Potrebno je uključiti savjetodavne službe poljoprivrede i obezbijediti kontinuiranu edukaciju poljoprivrednih proizvođača, obezbijediti povećane subvencije i finansijska sredstva za nabavku poljoprivredne opreme, sadnog materijala i đubriva, kako bi pokušali da iskoristimo ovaj resurs kojim raspolažemo.

MURATOVIĆ: Poljoprivreda je takva da joj uvjek treba pažnja i podrška. Kada posmatramo opštinu Petnjica možemo vidjeti da je to područje pokriveno svim granama poljoprivrede i skoro svaka kuća se na neki način bavi poljoprivredom i stvara neki zdravi proizvod sa svog imanja, međutim, danas se profesionalno i na ozbiljan način ne može baviti ovim poslom bez podrške države i opštine, posebno imajući u vidu činjenicu da su kod nas usitnjena imanja i jako teška za mašinsku obradu, što izaziva mnogo troškova, vremena i truda naših domaćina. Svake godine se borim za veći iznos u Budžetu Opštine Petnjica, za podršku poljoprivredi, malo uspijevam u tome, jer neki hoće više podrške za građevinski materijal, za ulaganje u rupu bez dna “Motel”, itd.a ne daju za poljoprivredu, od koje imaju koristi skoro svi građani naše opštine, a od ovih njihovih samo pojedinci. Dakle, treba ozbiljno izdvojiti sredstva za ovu oblast i na osnovu određenih parametara svake godine pomoći razvoj određene poljoprivredne grane. Ima prostora za tako nešto. Imamo nekoliko ozbiljnih proizvođača i treba ih ohrabriti da prošire svoje gazdinstvo i da podstaknu i druge da se bave ovim unosnim i časnim poslom.

Projekat RETROVIZOR podržan je od strane Ministarstva kulture i medija.

PETNJIČKA POLICIJA U VRSAJKAMA PRONAŠLA TRI AVGANISTANCA

0

Policijski službenici Petnjice juče su u Vrsajkama kod Dobrodola, oko 13 časova, pronašli tri migranata nakon čega su ih predali graničnoj policiji.

Prema nezvaničnim informacijama policajci su migrante pronašli na šumskom putu od Dobrodola prema Vrsajkama, a kako  saznaje Radio Petnjica, riječ je o ljudima iz Avganistana.

 

FOTO PRIČA IZ KALICE I TRPEZI

0

Prikupljanje eksponata za mini muzej u Trpezima: Starinom protiv zaborava, Bošnjačkog identiteta u Bihoru 

0
Starinama protiv zaborava, Bošnjačkog identiteta u Bihoru” je projekat koji je podržan od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prave Crne Gore. Plan projekta je da se u trajanju od devet mjeseci prikupi što više starih eksponata, starih uređaja, alatki i drugih stvari koje su krasile domaćinstva u prošlosti, za mini muzej u Trpezima.
Takođe, projekat ima za cilj da uključi što više maldih i predstavi im sadržaj i starine specifične za ovo područje. Mladi će imati priliku da se upoznaju sa tradicionalnom kulturnom baštinom Bihora i eksponatima sa ovog područje.
Naime, cilj ovog projekta kako kaže Džemila Duraković koja je ujedno i nosilac ove ideje jeste da se što više ljudi, a posebno mlađe stanovništvo upozna sa starim rukotovorinama koje su bile sastavni dio svakog domaćinstva na ovom podneblju u prošlosti, a pored toga cilj je da se upravo kroz taj vid promocije starina sačuva i bošnjački identitet u Bihoru.
,,Cilj nam je da kroz ovaj mini muzej prođe što više mladih ljudi, želimo na ovaj način da sačuvamo našu kulturnu baštinu, ali u isto vrijeme da sačuvamo prošla vremena od zaborava, cilj nam takođe da prikupimo što više različitih starina i eksponata koje ćemo izložiti ovdje, a kasnije predstaviti svim posjetiocima. Prikupljanje i potraga za eksponatima će trajati devet mjeseci, onda planiramo završnu izložbu prikupljenih starih eksponata organizovati, koja će se održati u oktobru mjesecu.”
Na samom kraju Džemila Duraković se zahvalila svim prisutnima koji su prisustvovali otvaranju mini muzeja najavila početak aktivnosti i prikupljanja sadržaja za mini muzej, koje će trajati devet mjeseci.
ERIS BABAČIĆ

(VIDEO) LOKALIZOVAN POŽAR U JAVOROVI: LJUDSKA NEPAŽNJA ILI ZLA NAMJERA ZAMALO SKUPO KOŠTALA PETNJICU

0

Vatrogasci Službe zaštite i spašavanja Petnjica uz podršku lokalnog stanovništva i reonskog lugara lokalizovali su požar koji je najvjerovatnije izazvan ljudskom nepažnjom ili zlom namjerom, saopštili su iz SZS Petnjica.

Oni su dodali da je na svu sreću zaustavljeno širenje vatre prema visokim stablima četinarske šume i izbjegnute velike štete.

“Iskazujemo zahvalnost odgovornom pristupu lokalnog stanovništva na pomoć vatrogascima, i apel da se ne pali vatra u blizini šuma i ostalih zapaljivih objekata”, kazali su iz SZS.

ČITAOCI JAVLJAJU: VELIKI POŽAR NA PROSTORU JAVOROVE

0

Čitaoci portala petnjica.me javljaju da je prostor koline sela Javorova zahvatio veliki požar. Vatrogasci iz Petnjice su stigli i kako su nam saopštili presjekli su požar prema Golubovcu.  Teren je veoma nepristupačan a ocjena je da ovakav požar nije do sada zahvatio petnjičku opštinu..

Za sada kuće i ljudi nijesu ugroženi ali je vatra blizu naseljenog mjesta.

Vatrogascima pomažu mještani a za sada nije tražena pomoć od beranskih vatrogasaca.

 

Uskoro opširnije….

POČELI RADOVI: USKORO RASVJETA NA STADIONU U GUSARAMA

0

Na stadionu u Gusarama počeli su radovi na izgradnji rasvjete. Pogodni vremenski uslovi utiču da se radovi odvijaju planiranom dinamikom pa se očekuje da projekat bude završen u roku koji je predvidjen ugovorom.

Da podsjetimo, ovaj projekat sa 70% sredstava finansira Fudbalski savez Crne Gore,a 30% fudbalski klub Petnjica sa svojim partnerima.
Ukupna vrijednost projekta je 61 475,21 eura, od čega je 43 065,65 eura učešće Fudbalskog saveza Crne Gore, 16 000,00 eura je obezbijedio Zavičajni klub Bihor iz Luksemburga, a 2 409,56 eura Opština Petnjica.
Za izvođača radova je izabrana firma D.O.O Građevinsko preduzeće Bihor iz Petnjice.
,,Inače, ovo je samo još jedan u nizu projekata koje je Fudbalski klub Petnjica realizovao u saradnji sa Fudbalskim savezom Crne Gore, Zavičajni klubom Bihor iz Luksemburga i Opštinom Petnjica, pa su uslovi za rad i odigravanje utakmica u Gusarama na veoma visokom nivou, a po završetku projekta rasvjete, omogućiće se održavanje treninga i odigravanje utakmica u večernjem terminu”, saopšteno je iz kluba.
ERIS BABAČIĆ

PETNJICA: JAVNI KONKURS za raspodjelu sredstava za projekte nevladinih organizacija za 2024.godinu

0
  1. Sredstva budžeta u iznosu od najmanje 0,3% tekućeg godišnjeg budžeta dodjeljuju se nevladinim organizacijama koje su registrovane u Crnoj Gori, sa sjedištem u opštini Petnjica (u daljem tekstu: opština), za projekte koji se u potpunosti ili pretežno realizuju na teritoriji opštine, odnosno čiji su korisnici dominantno građani i građanke opštine.

Pod projektima iz stava 1 ove tačke podrazumijevaju se projekti i programi nevladinih organizacija koji doprinose ostvarivanju utvrđenih ciljeva u strateškim dokumentima, programima i planovima Opštine, a kojima se, naročito: obezbjeđuje raznovrsnost, kvalitet usluga u oblasti socijalne, zdravstvene, dječje zaštite, zaštite djece i omladine sa smetnjama u razvoju, osoba sa invaliditetom, rodne ravnopravnosti i drugih oblika zaštite; afirmiše zaštita ljudskih i manjinskih prava; afirmišu kulturni potencijali, tradicija i kulturne posebnosti opštine, podstiče razvoj poljoprivrede, ruralnog razvoja, inicijative i aktivnosti u cilju podizanja nivoa urbane kulture i očuvanja autentične baštine; doprinose očuvanju životne sredine i održivog razvoja; podstiče ekonomski razvoj opštine; na drugi način afirmišu participaciju građana u procesu odlučivanja i podižu nivo demokratizacije društva u lokalnoj samoupravi.

Sredstva koja su planirana Budžetom Opštine za finansiranje projekata i programa nevladinih organizacija ne mogu se raspodjelivati za:

–  projekat koji je već u cjelosti finansiran iz drugih izvora;

–  projekat kojim se traže finansijska sredstva za kupovinu i raspodjelu humanitarne pomoći;

– projekat koji se isključivo temelji na jednokratnoj izradi, pripremi i štampanju knjiga, brošura, biltena, časopisa i slično, ukoliko objava takvih publikacija nije dio nekog šireg programa ili sveobuhvatnijih i kontinuiranih aktivnosti;

–  projekat čija je jedina svrha sticanje lične koristi članova organizacije;

–  projekat koji isključivo ima profitnu odnosno komercijalnu svrhu.

 

  1. Sredstva za realizaciju projekata obezbijeđena su iz budžeta Opštine Petnjica u iznosu od 5.000,00 (pet hiljada) eura.
  2. Konkurs se objavljuje putem internet stranice Opštine, na oglasnoj tabli Opštine, preko lokalnog javnog emitera i na drugi pogodan način. Nevladina organizacija podnosi prijavu na Konkurs, u roku od 30 dana od dana njegovog objavljivanja, na propisanom obrascu i sa potrebnom dokumentacijom. U slučaju da sredstva planirana Budžetom Opštine ne budu raspodijeljena ili ne budu u cjelosti raspodijeljena za kandidovane projekte po prvom konkursu, raspisuje se novi konkurs.
  3. Prijava se podnosi Komisiji u zapečaćenoj koverti i predaje pisarnici Opštine sa naznakom – Prijava na konkurs za raspodjelu sredstava nevladinim organizacijama.

 

Uz prijavu se prilaže:

– rješenje o upisu u registar nevladinih organizacija;

– kopija finansijskog izvještaja (bilans stanja i bilansa uspjeha) za poslednju fiskalnu godinu;

– projekat sa kojim nevladina organizacija konkuriše za dodjelu sredstava;

– podaci o iskustvu zaposlenih, odnosno volontera u nevladinoj organizaciji (reference);

– izvještaj o realizovanim projektima u prethodnoj godini, zaključno sa danom objavljivanja konkursa;

– garancija (izjava) ovlašćenog lica za zastupanje i predstavljanje nevladine organizacije da od drugog donatora nije dobila sredstva u ukupnom iznosu potrebnom za realizaciju projekta koji kandiduje.

– tri štampane i jednu elektronsku verzija projekta na CD-u.

Nevladina organizacija može uz navedenu dokumentaciju podnijeti preporuke eksperata ili drugu relevantnu dokumentaciju.

 

Nevladina organizacija kojoj su dodijeljena sredstva po Konkursu za prethodnu godinu prilaže:

– izvještaj o realizaciji projekta, sa detaljnim opisom faza realizacije i detaljnim obrazloženjem eventualnih odstupanja;

– finansijski izvještaj o utrošenim sredstvima za prethodnu godinu sa kopijama računa, ugovora i izvoda banke po kojima su plaćani;

– narativni izvještaj sa tabelarnim pregledom troškova za utrošena sredstva.

Ukoliko nevladina organizacija ne dostavi tražene izvještaje do isteka godine za koju su sredstva dodijeljenja ili u izvještaju ne dostavi detaljno obrazloženje eventualnih odstupanja, ne može učestvovati u raspodjeli sredstava za godinu u kojoj se sredstva dodjeljuju.

 

Nevladina organizacija može konkurisati za ukupan iznos ili za dio sredstava za realizaciju aktivnosti iz projekta i dužna je da to naznači.

 

  1. Projekat treba da sadrži:

– naziv organizacije, sa osnovnim podacima (sjedište, kontakt tel./​fax, e-mail, broj zaposlenih, ciljevi organizacije);

– naziv projekta;

– prioritetnu oblast projekta;

– kratak sadržaj projekta;

– opis problema;

– ciljeve projekta;

– opis povezanosti projekta sa javnim politikama (strategijama, akcionim planovima, zakonskim i podzakonskim aktima) u navedenoj oblasti koje je donijela Opština ili država);

– opis ciljne grupe;

– detaljan opis aktivnosti projekta;

– rok za realizaciju projekta;

– način praćenja i procjene uspješnosti realizacije projekta;

– održivost projekta;

– budžet projekta i iznos sredstava za koji se konkuriše, iznos sopstvenih sredstava (učešća), kao i iznos sredstava koja su za isti projekat ili program odobrena od strane drugih donatora, ukoliko su takva sredstva odobrena;

– kratak opis partnerske organizacije i realizovanih projekata u prethodnoj godini (ukoliko ima);

– ime i prezime lica odgovornog za realizaciju projekta ili programa sa kontakt podacima;

– podatke o članovima organa upravljanja organizacije;

– broj žiro-računa i PIB organizacije.

 

  1. Nakon isteka roka za dostavljanje, Komisija vrši ocjenu blagovremenosti prijava. Prijave koje nisu dostavljene u propisanom roku, Komisija ne razmatra. Komisija vrši otvaranje blagovremenih prijava, dostavljenih u zatvorenoj koverti, radi utvrđivanja urednosti dokumentacije tražene javnim konkursom. Ako utvrdi da nevladina organizacija nije dostavila traženu dokumentaciju, Komisija poziva nevladinu organizaciju da nedostatak otkloni odmah, a najkasnije u roku od pet dana od dana prijema poziva. Ukoliko nevladina organizacija nedostatak ne otkloni u ostavljenom roku, Komisija će prijavu odbaciti kao nepotpunu. Spisak organizacija koje nisu blagovremeno dostavile prijavu i urednu dokumentaciju, objavljuje se na internet stranici Opštine u roku od 7 dana od dana završetka konkursa.

 

  1. Minimalan iznos sredstava koji se dodijeljuje za projekat nevladinoj organizaciji, ne može biti manji od 80% od traženog iznosa za finansiranje tog projekta. U slučaju kad projekat, odnosno program nevladine organizacije ne može biti finansiran u iznosu sredstava koji je naveden u prijavi, Komisija će od nevladine organizacije tražiti izjašnjenje o tome da li sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati projekat, odnosno program. Projekat, odnosno program biće finansiran ukoliko se nevladina organizacija, izjasni da sa manje dodijeljenih sredstava može realizovati taj projekat, odnosno program. Jedna nevladina organizacija može konkurisati sa najviše dva projekta.

 

  1. Prijedlozi projekata i programa nevladinih organizacija koji su pristigli na Konkurs nakon ocjene blagovremenosti i urednosti prijava upućuju se na procjenjivanje procjenjivačima. U postupku procjenjivanja prijedloga projekata i programa angažuju se dva procjenjivača. Procjenjivač prijedloga projekata i programa dodjeljuje bodove za svaki od kriterijuma, u skladu sa Odlukom. Ocjena projekta i programa predstavlja zbir bodova procjenjivača prijedloga projekata i programa podijeljen brojem dva (prosječna ocjena projekta i programa). Ukoliko procjenjivači prijedloga projekata i programa imaju velika odstupanja i razlike u ocjenjivanju koja u konačnom zbiru daje razliku u bodovima veću od 20 bodova po pojedinom prijedlogu projekta ili programa, Komisija poziva procjenjivače da preispitaju date ocjene i mogućnost usaglašavanja istih, u roku od 2 dana od dana poziva Komisije. Ukoliko procjenjivači u ostavljenom roku ne dostave ocjenu projekata ili ostanu pri ranije datim ocjenama, Komisija većinom glasova donosi konačnu odluku o broju bodova za taj projekat ili program. Komisija utvrđuje rang listu projekata i programa koji će se finansirati iz budžeta opštine.

 

  1. Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, na osnovu rang liste projekata, donosi Komisija. Nevladinoj organizaciji koja je na javni konkurs prijavila više projekata, odnosno programa mogu se dodijeliti sredstva za finansiranje samo jednog projekta, odnosno programa. U slučaju da dva ili više projekata dobije isti broj bodova, a preostala sredstva nijesu dovoljna za njihovo finansiranje, sredstva će se dodijeliti za projekat koji, po ocjeni većine ukupnog broja članova Komisije, više doprinosi ostvarivanju javnog interesa i realizaciji strateških ciljeva u određenoj oblasti. Komisija je dužna da donese Odluku o raspodjeli sredstava nevladinim organizacijama, u roku od 30 dana od dana završetka Konkursa.

 

  1. 10. Predsjednik Opštine zaključuje sa nevladinom organizacijom Ugovor kojim se uređuju međusobna prava i obaveze, način korišćenja sredstava, izvještavanja i nadzor nad realizacijom projekta, u roku od 30 dana od dana izvršnosti odluke.

                                 Predsjednik Komisije       Ziko Alilović

Bihorska pero u potrazi za novim pričama: Otvoren konkurs za ”Festival Zavičajne staze-Bihor 2024.”

0

U duhu obogaćivanja kulturne scene Bihora i njegovanja zavičajne baštine, NVO Centar za kulturu “Bihor“ sa ponosom najavljuje otvaranje konkursa “Festival Zavičajne staze – Bihor 2024”, koji poziva pisce da svojim pričama odaju počast ovom bogatom i inspirativnom kraju.

Cilj ovog prestižnog konkursa jeste da pruži priliku autorima koji svojim jedinstvenim stilom i savremenim pristupom pisanja mogu stati rame uz rame sa literarnim velikanima poput Ćamila Sijarića, Mihaila Lalića, Ismeta Rebronje i mnogih drugih koji su svojim djelima obilježili književnost ovog regiona. Ovo je prilika da se kroz kratku priču, istraže teme zavičaja, migracija i ličnih traganja kroz kulturu i nasleđe Bihora.

Konkurs je otvoren za sve zainteresovane pisce do 7. juna 2024. godine, a rezultati će biti javno objavljeni. Pobednici će biti proglašeni na završnoj ceremoniji Festivala u avgustu, u Petnjici, đe će najbolje priče biti nagrađene ne samo plaketama i novčanim iznosima  već i objavljivanjem u zborniku festivala.

Očekujemo rukopise koji će odražavati dubinu i snagu pripovijedanja, misaonost i modernost, originalnost i inventivnost, kao i stilsku i jezičku izbrušenost. Konkurs će biti anoniman, sa jasno definisanim pravilima za slanje radova, a sve u cilju očuvanja objektivnosti i pravednosti.

Pozivamo sve autore da se odazovu ovom konkursu i doprinesu svojim pričama očuvanju i promociji zavičajne tradicije i kulture. Radovi se primaju na adresu Centra za seoski razvoj u Petnjici, sa posebnom pažnjom na anonimnost učesnika. Ovo je prilika da se vaš glas čuje i vaša priča zabilježi u analima Bihorske književnosti.

Za sve dodatne informacije, autori se mogu obratiti NVO Centar za kulturu „Bihor“ putem e-maila [email protected] ili putem telefona i Vibera na broj 069 061 003.

Očekujemo vaše priče koje će odisati duhom Bihora i unijeti nove boje u mozaik naše zajedničke kulturne baštine.

 BOŽIDAR PROROČIĆ

 

Udruženje Luksemburg – Crna Gora predstavljeno na Festivalu migracija

Udruženje Luksemburg – Crna Gora predstavilo se za vikend na 41. Festivalu migracija, kulture i građanstva u halama LuxExpo-a, na kojem je učestvovalo više od 100 država.

Iz Udruženja Crna Gora – Luksemburg kazali su da se ta asocijacija, kao stalni učesnik Festivala, i predstavila sa izuzetno opremljenim štandom koji je privukao pažnju velikog broja posjetilaca.

“Uređenje štanda i dvodnevnu prodaju proizvoda organizovali su vrijedni volonteri, a zapaženost štanda potvrdile su i posjete uglednih ličnosti iz javnog i političkog života”, kaže se u saopštenju.

Kako se navodi, aktivisti Udruženja, predvođeni Kristijanom Kiefer i Ismetom Muhovićem, pripremili su štand, sa bogatom ponudom specijaliteta iz crnogorske kuhinje, kao i raznovrsnih pića iz Crne Gore.

“Pite, bureci, kolači i druge poslastice, koje su, kao i uvijek, mijesile i pekle članice ženske sekcije grupe “Izvor”, brzo su razgrabljeni”, naveli su iz Udruženja.

Oni su kazali da su, pored sekcije Ženske grupe „Izvor“, predstavljanju Udruženja doprinijeli Esad Muhović, Meša i Nijaz Ramćilović i Hilmo Kožar i brojni mladi članovi udruzenja

IZVOR – MINA