DŽAMIJE U BIHORU

Sait Šabotić u emsiji “Putevi i raskršća” je govorio i o džamijama na području Bihora

Kada se uspostavila osmanska vlast u Bihoru, na tom području i okolinu započeo je proces prožimanja dvije kulture, hrišćanske i orijentalno islamske kulture. Jačanjem vjerske orjentacije stanovništva, paralelno je jačao i orijentalni islamski dio kulture unutar koje je podizanje sakralnih objekata, džamija, imalo poseban značaj. Broj podignutih džamija je svjedočio o dominaciji određene religije. Postojali su strogi propisi od strane osmanske države, da su recimo u džamije mogle biti pretvorene one crkve u kojima je obred bio potpuno zamro. Radi se o periodu od 60 godina, odnosno dvije generacije da se u toj bogomolji ne vrši vjerski obred. Na kraju, ima li išta prirodnije nego da se u jednom vjerskom objektu vrši obred pa čak i druge konfesije. Za ovo ću da saopštim jedan interesantan primjer, koji je vezan za Pivski manastir. Čuveni Smail Aga Čengić je, odlazeći prema Drobnjacima da obiđe svoje čivčije itd. često je išao preko Pive, i on je u Pivskom manastriru često klanjao. To su poznate činjenice. Naravno, on je to radio na onaj način da je uvažavao svoja vjerska osjećanja, okretao se u onom pravcu kako je nalagala njegova vjera.

U tefteru iz 1477/78 godine pominje se da je postojala džamija na uzvišenju Gradina. Taj podatak potiče iz zvanične istorije Crne Gore koja je objavljena 1975. godine, a te podatke je svojevremeno saopštio istoričar Milan Vasić. Čak se spominje i ime imama ove džamije koji se prema nejgovim proučavanjima zvao Muslihudin i uživao je timar koji mu je donosio prihod od 1369 akči. Isti podatak koristi i Tatjana Katić, orijentalistkinja koja je doktorila na temi Prizrenski Sandžak. Ona navodi da je prva džamija izgrađena unutar zidina grada Bihora. U tefteru iz 1530. godine, pominje se imam džamije u tvrđavi Bihor. Mi danas nemamo o njoj pisanih izvora, čak i ne znamo da li je pripadala tipu džamija bez minareta.

Zanimljivo je da imamo jedan podatak koji potiče iz 1838. godine, u kojem se pominje džamija izvjesnog Sulejmana Hana i da je bila najveća džamija u Bihoru. Inače, jedan od njenih prvih pomena potiče iz 1681. godine. Za nju se kaže da je najstarija džamija u Bihoru, ali se mjesto gdje se ona nalazila, različito pominje. Negdje se zvalo Jelče, negdje Balče. Ja ću iznijeti tvrdnju da je moguće da se radi o Bioči, iz jednostavnog razloga što u svojoj kasidi, u svom proznom djelu, čuveni Ibrahim Pačariz Biočak, na jednom mjestu bilježi da je on zapravo imam koji živi u mjestu koje se zove Belče, odnosno to je Bioča. Imamo jednu fotografiju koja ne napravljena dvadesetih godina XX vijeka, na kojoj se vidi i džamija u Zatonu i u Bioču. Bila je u jednom privatnom albumu u Beogradu.

Sa jačanjem same osmanske vlasti i islamske svijesti, nastavljeno je podizanje džamija u Bihorskim selima, tako da tu možemo da nabrojimo džamiju u Radulićima, u Loznoj, u Bioči, Petnjici, Zatonu, u selu Gubavču, u Bistrici, u Ivanju, džamija u selu Korita. To su džamije koje potiču iz osmanskog perioda, a moguće da je bilo i onih koje su stradale u ratnim dešavanjima.

Sultan Sulejman Han džamija je bila najveća i pretpostavljam da se radi o džamiji u Bioči, a jedan od prvih pomena jeste u dokumentu iz 5. marta 1677. godine, a u tom dokumentu se kaže da je njen mujezin bio Ibrahim efendija koji je tu bio vjerski službenik.

Džamija u Radulićima spada u red starijih sakralnih objekata orijentalne islamske građevinske kulutre, a tačna godina njene izgradnje nije poznata. Još uvijek nije pronađen njen tarih kao ni nišan njenog vakefa, Hajdar Paše Selima koji je podigao tu džamiju i koji je na osnovu Sultanovog berata iz 1689. godine dobio posjed u Bihoru. Imajući taj podatak, bilo bi logično zaključiti da je nastala na prelazu 17. i 18. vijeka. Ta džamija imala je i značajnu biblioteku, a oko nje je bilo formirano pravo malo naselje, jedna mala kasaba. Ono što je karakteristično za ovu džamiju je sljedeće: Hajrad Paša Selim kao imućan spahija, bio je čovjek koji je imao dobru materijalnu podlogu za podizanje jednog takvog objekta. On nije htio da angažuje običnog, priučenog majstora da pristupi izgradnji ove džamije. On je angažovao školovanog arhitektu, nekog ko je poticao iz čuvene graditeljske škole Mimara Sinana, koji je možda bio i najveći graditelj u osmanskoj imperiji. I po današnjim ostacima, može se zaključiti da se radi o vjerskom objektu koji je bio planski izgrađen, od strane obrazovnog arhitekte, a ne nikako priučenog. Ona sadrži sve elemente jedne moderno građene džamije iz tog perioda. Ona je pripadala takvoj vrsti džamija koje su bile značajne za umjetnost, jer je imala lijepo oslikan mihrab, i bila je stilski dotjerana, a zbog kupole kako je bila prekrivena, ona je pripadala istanbulskom tipu džamije, a ne balkanskom. U jednom dokumentu iz 1838. godine se pominje da postoji Hizer Pašina džamija i to unosi nedoumice, ali se vjerovatno radi o istoj džamiji. Ovaj vrijedni spomenik islamske kulture je stradao u toku Drugog svjetskog rata. Negdje oko Božića 1943. godine je porušena i zapaljena od strane četničkih jedinica Pavla Đurišića. Ostao je dio minareta, dio molitvenog prostora, dio džamijskih zidova, a kasnije je zarasla u šiblje.

 

ISMET RAMČILOVIĆ: ZA MENE POSTOJI SAMO JEDNA STRANKA A TO JE – PETNJICA

Ismet Ramčilović u emisiji Putevi i raskršća –  drugi dio razgovora.

Što se tiče zvanične politike u Petnjici, to je stvar pojedinca, a ja ne želim da glasam ni za koga u Petnjici zato što ja živim 300 km daleko i ne pada mi na pamet da upravljam bilo čijom glavom, kako će i ko za koga da glasa. Za mene postoji samo jedna stranka, a to je stranka Petnjica.

Vraćanjem statusa opštine u Petnjici ništa više nije isto, uradilo se nešto, a naravno, uvijek može bolje. Samo područje Petnjice dobilo je barem 30% na vrijednosti parcela. Za dvije godine se otvorilo 20-30 novih radnih mjesta, što u ovom vremenu nije malo. Zaposlili su se mladi, obrazovani ljudi. I to je inicijalna kapisla ili predispozicija za ostanak na tom prostoru. Napravila se zgrada, zahvaljujući Ministarstvu rada i socijalnog staranja, pa se dobilo na putnoj infrastrukturi, radi se novi put prema Beranama… Što se tiče razvoja Petnjice, potencijale vidim u razvoju poljoprivrede i stočarstva. Ali, da bi neko uložio novac u taj kraj, mora da postoji jedan preduslov, a to je pravna sigurnost. A pravne sgirunosti fali, ne samo u Petnjici ili Crnoj Gori, već u cijelom regionu. Da bi neko uložio novac, on mora da ima garanciju od države da će biti zaštićen u slučaju neke malverzacije.

Mi smo siromašan region, novčana sredstva koja se troše uglavnom su budžetska, a sa druge strane, privatizacijom je sve uništeno, svi giganti koji su bili u regionu. Upravo je to poslalo poruku svima nama, jer kada je jedan veliki gigant uništen, šta mali tamo ima da traži. Sa druge strane, ljudi koji žive i rade na tom prostoru nemaju kapitala. Ljudi koji su otišli van ne vide tu pravnu sigurnost da bi oplodili svoj kapital. Sve se bazira na trgovini i niko ne ulaže u proizvodnju jer je to dug proces, nikom se ne čeka 10 godina da bi stigao do profita. Moja firma, fabrika koja se bavi proizvodnjom namještaja je prisutna u Crnoj Gori i ja ne bih bio petnjičanin kada ne bih sa vlasnikom razgovarao o mojoj Petnjici. Postoji jedna ideja da se otvori jedan manji pogon u Petnjici.

Cijeli razgovor možete poslušati na YouTube kanalu Radija Petnjica.

 

 

 

 

 

DONACIJA ZA PORODICU KORAĆ IZ ŠVAJCARSKE

0

U akciju sakupljanja novca za porodicu Jonuza Koraća, kojoj je prošlog mjeseca izgorjela porodična kuća u zaseoku Johovice uključili su se i poznati donatori i humanitarci iz Švajcarske Džeko Šabotić i Šaban Korać, koji su sakupljajući novac u krugovima svojih porodica, bratstvenika i prijatelja uspjeli da sakupe ukupno 1430. franaka koje su 06. maja uručili porodici Jonuza Koraća.

Prenosimo vam poruku Džeka Šabotića iz Švajcarske u cijelosti.

“Postovani prijatelji, posredstvom vašeg i našeg Radija Petnjica nedavno smo saznali za slučaj porodice Jonuza Koraća kojima je izgorjela kuća. Naravno, kao i mnogo puta ranije krenuo sam u akciju prikupljanja novčanih sredstava da bi smo pomogli porodici Korać u izgradnji nove kuće i sakupio od moje porodice kao i mojih prijetelja 700. franaka. Takode u akciju je stupio i Šaban Korać, jedan veliki aktivista i human čovjek, te je i on sakupio 730. franaka. Želimo familiji Jonuza Koraća da se što prije oporavi i izgradi novu kuću a vama u studiju puno pozdrava i ostajemo i dalje uz talase Radija Petnjica.

Srdačan pozdrav, Džeko i Šaban.
Napomena: novac predat na ruke Jonuza Koraća 06-05-16.godine”.

Porodica Korać je prošlog mjeseca ostala bez krova nad glavom. U kući je živjela šestočlana porodica među kojima je bilo i dvoje maloljetnje djece.

DINO RAČIĆ

PUTEVI I RASKRŠĆA – 33. EMISIJA

BDZ DIJELIO FLAJERE I ZASTAVE UOČI DANA ZASTAVE BOŠNJAKA U CRNOJ GORI I SANDŽAKU

0

 

Danas su u Podgorici na Trgu Republike dijeljeni flajeri i marketinški materijal uoči

Dana Bošnjačke zastave.

Dan zastave Bošnjaka u Crnoj Gori i Sandžaku je 11. maj.

“Bajrak Bošnjaka Crne Gore i Sandžaka je simbol bijela obraza sa štitom ljiljana i polumjeseca – simbolima bošnjačkog evropskog porijekla i islamskog kulturnog nasljeđa”, stoji na flajeru koji su danas na Trgu Republike u Podgorici dijelili aktivisti BOŠNJAČKE DEMOKRATSKE ZAJEDNICE Petnjica.

AKCIJA: OČISTIMO CRNU GORU ZA JEDAN DAN

1

Opština Petnjica će u saradnji sa NVO ’’Zid’’ iz Podgorice 20. maja u petak sprovesti akciju čišćenja  kompletnog područja Petnjice u okviru akcije ’’Očistimo Crnu Goru za jedan dan’’ i međunarodne akcije ’’Let’s do World’’. Povodom ove akcije organizatori pozivaju sve građane, političke subjekte, nevladine organizacije, preduzeća, škole, institucije da daju maksimalni doprinos ovoj akciji i da se odazovu kako bi pokazali da Petnjica ima svijest o očuvanju životne sredine.
Ukoliko odziv bude dobar što se po prvim najavama iz škola i institucija očekuje postoji mogućnost da Petnjica pobijedi po broju odazvanih na akciju, a ako se to desi Petnjica će kao nagradu dobiti mobilijar za dečije igralište, kazao je za portal Radija Petnjica koordinator ovog projekta mr Adis Ličina.

’’Cilj ove akcije je podsticanje svih građana Crne Gore, bez obzira na godine i posao koji obavljaju, bez obzira na porijeklo i različite pripadnosti, na aktivnije učešće u životu svoje zajednice. Akcija želi da pokaže da malim doprinosom možemo velike stvari učiniti realnim. Svaka od opština u Crnoj Gori pa i naša Petnjica ima veliki problem sa odlaganjem otpada. Nelegalno odlaganje otpada dovelo je do značajnog devastiranja životnog prostora i svakodnevno dovodi u opasnost mnoge građane. Ovaj problem može da se riješi samo zajedničkim i organizovanim djelovanjem’’, kazao je Ličina.

Na poziv Opštine odazvale su se škole a ono što je bitno napomenuti da se čisti kompletna Petnjica a ne samo uže jezgro. O svim dodatnim detaljima Opština će preko Radija Petnjica obavijestiti građane.

DINO RAČIĆ

BIHORSKE LEGENDE: KAMENA STOLICA i KOZE STARE MUHRE

U selu Hazane, na mjestu koje se zove Gornja ploča, i danas u stijeni sa lijeve strane puta kada se ide ka Dobrodolama, stoji urezana kamena stolica i do nje mjesto za pušku. Pravoslavna djeca iz sela prepričavaju da je tu sjedio Marko Kraljević i odmarao sa svojim šarcem, dok djeca muslimanske konfesije pričaju da je to bila stolica Alije Đerzeleza na kojoj je on sjedio navodno čekajući Mrku barjaktara da sa njim podijeli neki megdan.

Zanimljiva je legenda o kozama starice Muhre koja je, navodno iz Babljače, po opasnoj Bihorskoj zimi i zlom vremenu, probala da se vrati u tucanjsku mahalu i na tom putu, sa sve svojim stadom smrzla i okamenila. U tom dijelu i danas postoji kamenje za koje se misli da je to stara Muhra koja je sa svojim kozama bila krenula ka Tucanjskoj mahali.

KAMEN TEMELJAC ZA DŽAMIJU U TUCANJAMA

1

U petnjičkom selu Tucanje svečano je danas postavljen kamen temeljac za džamiju koja će se graditi u ovom selu na mjestu koje je poznato kao Ulica. Pred oko 100 mještana kamen temeljac sa željom da džamija posluži mještanima postavio je reis IZ u Crnoj Gori Rifat ef. Fejzić. Pored njega to su učinili i predsjednik Medžlisa IZ u Petnjici i predsjednik SO Petnjica Adnan Muhović, predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović, glavni imam petnjičke džamije Husein ef. Ramčilović kao i imam vrševske džamije Enis ef. Klimenta.

Na samom početku učenjem Kurana imam vrševske džamije Enis ef. Klimenta ozvaničio je početak ovog projekta, nakon čega se prisutnima obratio u ime Medžlisa Petnjica predsjednik Adnan Muhović koji je govorio o ideji da se sagradi ova džamija kao i o značaju koji vjerski objekti imaju za očuvanje vjerskog i nacionalnog identiteta.

’’Danas smo ovdje svi zajedno da pomognemo da se ova džamija izgradi, za dobro svih nas. Tamo gdje su džamije tamo se štiti vjerski i nacionalni identitet.  Zato je i bilo važno da jedna mjesna zajednica kao što je Tucanje dobije svoju džamiju’’, kazao je Muhović.

Ono što radi Medžlis Petnjica u saradnji sa Mešihatom IZ u Crnoj Gori i prijateljima iz TIKE vidi se na terenu, mi ne pričamo mnogo, ne sjedničarimo, već radimo i to što radimo vidi se. Završili smo u Petnjici prvu javnu zgradu, zgradu islamskog centra koja će uskoro biti otvorena’’, dodao je Muhović.

Glavni imam džamije u Petnjici Husein ef. Ramčilović kazao je da su džematlije iz Tucanja 08.08. 2015 donijeli istorijsku odluku, da se sagradi džamija. On je takođe upoznao prisutne sa istorijom vezanom za ovo mjesto na kojem se gradi džamija, kao i značaju izgradnje džamija. ’’Sa ovog mjesta je potekla pismenost ljudi u Gornjem Bihoru. Prvi hadžija sa ovog prostora je bio hadži Selim ef. Šabotić. Prvi mekteb bio je na ovom mjestu. Tucanje je takođe dalo vakifa, čovjeka koji je obnovio džamiju u Petnjici’’ , kazao je Husein ef. Ramčilović.

Reis IZ Crne Gore Rifat ef. Fejzić pozdravio je sve prisutne i kazao da je Odbor za izgradnju džamije uradio mnogo za kratko vrijeme. Ukazao je na značaj očuvanja vjere i na pokušaj brisanja naroda sa ovih prostora. Takođe upoznao je prisutne sa pravim istinskim Islamom, a ne onim kako ga neki prikazuju.
’’Islam nije isključivost, Islam nije u bradi, u dužini brade i kratkoći pantalona. Sve to može biti u Islamu ali Islam u tome nije’’

Poruka reisa nije zaobišla ni pristalice drugih islamskih vjerskih zajednica.

’’Danas ovdje ne vidim naše sugrađane, prijatelje i komšije da sa nama podijele radost ove džamije, a često puta ih možete naći na slikama putem društvenih mreža da im je bliži Novi Pazar, Prijepolje, Priboj, Sjenica nego Tucanje. Ne vidim mnoge od njih danas ovdje. To nam sve govori da imamo pristrastnosti, da imamo glume, a da ne umijemo da vrednujemo sebe, svoj narod i svoje mjesto i svoje običaje’’’

Projektom izgradnje džamije u Tucanjama koordinira Odbor na čelu sa Mulem Šabotićem a za izgradnju džamije do sada je sakupljeno oko 50000 eura.

DINO RAČIĆ

MARKOVIĆ UKINUO ČETNIČKI POKRET

0

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i rukovodilac Ministarstva unutrašnjih poslova Duško Marković donio je rješenje kojim se ukida rješenje kojim je 18. aprila u Registar nevladinih udruženja upisano nevladino udruženje “Ravnogorski pokret Crne Gore”.
“Rješenje o upisu Ravnogorskog pokreta u Registar nevladinih udruženja donijeto je mimo znanja rukovodioca MUP-a, pa je po saznanju za njega pokrenuo proceduru utvrđivanja okolnosti pod kojima je ono donijeto”, saopšteno je iz MUP-a.

Utvrđeno je da je rješenje donijeto mimo propisa i bez potpisa rukovodioca MUP-a.

Takođe, nakon saznanja za registraciju Ravnogorskog pokreta uslijedile su oštre rekacije javnosti sa zahtjevom upućenim potpredsjedniku Markoviću da se izbriše odnosno zabrani rad ovog nevladinog udruženja jer bi njegovo djelovanje bilo suprotno Ustavu Crne Gore.

“Članom 259 stav 1 Zakona o opštem upravnom postupku propisano je da se izvršno rješenje može ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja teške i neposredne opasnosti po život i zdravlje ljudi, javnu bezbjednost, javni mir i javni poredak ili javni moral ili radi otklanjanja poremećaja u privredi, ako se to ne bi moglo uspješno otkloniti drugim sredstvima kojima bi se manje diralo u stečena prava”, navedeno je u saopštenju.

Ovo udruženje, kako objašnjavaju u MUP-u, zastupa i zagovara ideologiju koja je suprotna Ustavu Crne Gore.

“Odnosno ova ideologija predstavlja opasnost po nezavisnost, suverenost i ustavno uređenje Crne Gore, što izaziva opasnost po javni mir, javni poredak i javni moral. S obzirom na sve navedeno, te na dužnost da se zaštiti javni interes jer bi postojanje i djelovanje ove organizacije pričinilo društveno štetne posljedice, potpredsjednik Vlade i rokovodilac MUP-a je donio pomenuto Rješenje o ukidanju Rješenja kojim je u Registar nevladinih udruženja upisan Ravnogorski pokret”, stoji u saopštenju.

 

BIHORSKA AVLIJA MEHA ĆEMANA U LUKSEMBURGU

0

Da Bihorci u Luksemburgu nisu zaboravili navike i način života iz Bihora pokazuje primjer Meha Ćemana. Naime, Meho Ćeman je penzioner i od Opštine Eš, ili kako to u Luksemburgu popularno zovu ‘’komune’’ zakupljuje imanje na kojem provodi penzionerske dane i gasi želju za svojom Vrbicom.
Ekipa Radija Petnjica boraveći u Luksemburgu dobila je informaciju da Meho Ćeman ima jedan od najboljih ‘’rančeva’’ na samo par kilometara od Eša pa smo otišli da ga portažimo.
Pronašli smo Meha koji ovih dana radi na sađenju kao i proljećnoj pripremi zasada na svom imanju. A na imanju ima svega, raznih vrsta voća, grožđa, jagoda. U vrtu luk već pronikao a zasadio je i papriku i krompir.
Ako se zadržite samo par minuta u ovoj avliji, zaboravićete da ste u Luksemburgu a detalji poput autentičnih bihorskih baštenskih ukrasa, prepariranih životinja, šporeta koji je Meho iz Bihora donio stvoriće vam osjećaj da ste u bihorskoj avliji. Još kad vas Meho dočeka sa BUJRUM ugođaj bude potpun i na kratko vam ugasi želju za zavičajem.

Meho kaže da ga ovo imanje održava vitalnim i pruža mu mir u penzionerskim danima. Često je na svom imanju i trudi se da ga održava onoliko koliko može.

‘’Ambijent je sličan ovdje kao kod nas, iako se naravno u vazduhu osjeća da ste u tuđini’’, kaže Meho.

Na imanju se često okupljaju familija i prijatelji gdje razgovaraju, druže se, roštiljaju i na kratko odmore od napornog rada u Luksemburgu.

U Luksemburgu ima mnogo ljudi koji zakupljuju imanja od komune, po simboličnoj cijeni od oko 100 eura za godišnji zakup, a uslovi za iznajmljivanje imanja su da radite, sadite i brinete o njemu.

DINO RAČIĆ