BAJRAMSKA PORUKA REISA RIFATA FEJZIĆA

Radio Petnjica
-
1
BAJRAMSKA PORUKA REISA RIFATA FEJZIĆA

Bismillahi-rrahmani-rrahim,

“I ne slušajte naredbe onih koji u zlu pretjeruju, koji na Zemlji ne zavode red već nered uspostavljaju“. (Kur'an)

Draga braćo i sestre,

Ispraćamo mjesec Ramazana koji smo proveli u ibadetu i odanosti Stvoritelju, trudeći se da dostignemo Njegovu milost i oprost. Praštali smo greške jedni drugima kako nam vjera nalaže, a svi zajedno tražili smo od Allaha, dž.š., da nam oprosti grijehe. Ono što nemamo pravo praštati jesu uvrede na račun naše vjere koje se pokušavaju opravdati naukom. Jadna je ta nauka koja govorom mržnje i retrogradnim partikularizmom želi istisnuti pluralizam i toleranciju iz našeg horizonta. Jadni su naučnici koji potstiču socijalnu distancu i uvrede na račun jedne vjere i njenih sljedbenika smatraju društveno prihvatljivim. Poučeni i ojačani postom strpljivo ćemo čekati da i ovo prođe.

Dragi vjernici,

Blagodati ramazana smo uživali u džamijama i domovima. Miris iftara osjetili smo i na gradskim trgovima, u miru i slobodi. To je ono što naše društvo čini velikim. Ali naš osjećaj zadovoljstva ne može biti potpun sve dok širom svijeta stradaju nevini. Teror u ime islama je teror prema islamu. Ubijanje nevinih i kult smrti nijesu imanentni islamu. Život je, po Božijoj Uputi, suština islama. To je poruka koju trebamo neumorno širiti.

Osjetimo punoću života u Bajramu, našem najvećem prazniku. Podijelimo našu radost sa braćom, prijateljima i komšijama.
Molimo se Uzvišenom Gospodaru da primi naš post, da unaprijedi našu Zajednicu i naše društvo.
Molimo Allaha za mir i slobodu u svijetu!
U to ime, svim muslimankama i muslimanima u Crnoj Gori i dijaspori čestitam Ramazanski Bajram:
Bajram šerif mubarek olsun! Gezuar fitr Bajramin!

Reis,

Rifat Fejzić

OTVORENA IZLOŽBA SLIKA “DŽAMIJE U BIHORU”

Radio Petnjica
-
0
OTVORENA IZLOŽBA SLIKA “DŽAMIJE U BIHORU”

Manifestacija Bihorsko kulturno ljeto otvorena je izložbom slika ’’Džamije u Bihoru’’, koju je priredio istoričar mr Sait Šabotić u saradnji sa ART centrom Petnjica.
Na samom početku programa prisutnima se obratio predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović izražavajući zadovoljstvo što u Petnjici i ove godine imamo bogat kulturni program, zahvalio svima koji su podržali sve to i poželio da manifestacija bude uspješna.
Istoričar mr Sait Šabotić govorio je s naučnog aspekta o džamijama u Bihoru. Na samom početku osvrunuo se na nastanak džamija.
fotografija (1)‘’Džamija je bogomolja onih koji po svom religijskom vjerovanju pripadaju Islamu. Samo ime koje se u Islamu i tradiciji koristi kao sinonim za džamiju, jeste Bejtullah, što u prevodu znači „Allahova kuća“. Dva su osnovna tumačenja nastanka imena džamija. Prema jednom tumačenju naziv džamija je izveden iz arapske riječi „džeme'a“, što znači sastaviti, spojiti, skupiti, (po)staviti zajedno. Drugo tumačenje kaže da džamija svoje ime duguje arapskom jeziku i riječi mesdžid, što bi u prevodu značilo „mjesto gdje se pada ničice“, tj. gdje se čini sedžda, čin u kome čelo vjernika dodiruje tlo pokazujući tako pokoravanje „Stvoritelju svih svjetova“.Mesdžid je i Kur'anski naziv za džamiju. U predislamsko doba se prostor oko Kabe zvao mesdžid. Prvi čovjek koji je izgradio prostor za molitvu uz svoju kuću prije Hidžre, bio je Ebu Bekr. Danas se na tom mjestu nalazi džamija. Iako je to bio molitveni prostor, obično se za prototip prve džamije uzima džamija u Kubau u Medini, koju je izgradio Poslanik Muhammed a.s.v.s. nakon dolaska iz Meke’’, kazao je Šabotić.

Nakon toga Šabotić se osvrnuo i na istorijat džamija u Bihoru.
‘’Sa intenziviranjem osmanskih osvajanja u XV vijeku i prostor Bihora, koji je 1455. godine priznao vlast sultana Mehmeda el Fatiha, ostvario je svoj prvi kontakt sa Islamom i onim njegovim elementima koji su podrazumijevali i izgradnju džamija. U to vrijeme džamije su podizane u ime sultana koji je bio na vlasti i to u mjestima gdje je stacionirana vojna sila. Prva stalna osmanska vojna posada koja je postavljena u utvrđenom Bihor gradu, iako malobrojna, bila je sastavljena od vojnika koji su u religioznim opredjeljenjima pripadali Islamu. S obzirom na potrebu obavljanja namaza pet puta tokom dana, sasvim je osnovano zaključiti da su osmanski vojnici ubrzo po ustaljivanju u Bihor gradu, organizovali i svoj vjerski život, koji se na samom početku, odvijao „pod vedrim nebom“, a nešto kasnije u objektu koji je podignut za potrebe vjerskog obreda. Bila je to zapravo prva džamija ili tzv. „vojnička, odnosno askerska džamija“, sagrađena unutar zidina Bihor grada. Mi danas ne raspolažemo sa pisanim izvorima koji bi u kontinuitetu pratili razvoj islamskih bogomolja na području Bihora kao oblasti, ali pojedini usamljeni dokumenti ipak pružaju kakav-takav uvid i u tom domenu. To znači da o prvoizgrađenoj džamiji nemamo pouzdanih podataka. Moguće je da je ona bila izgrađena od drveta, a da je bila skromnih dimenzija, suvišno je govoriti. U defteru iz 1477/1478. godine, dakle 22 godine nakon priznavanja osmanske vlasti, pominje se ta prva tzv.„askerska džamija“ i njen imam po imenu Muslihuddin, koji je posjedovao timar koji mu je donosio prihod od 1369 akči. I u defteru iz 1530. godine pominje se imam džamije u utvrđenom Bihoru.
Sa današnje vremenske distance mogli bismo primijeniti više kriterijuma po kojima bi bilo moguće klasifikovati džamije na području Bihora. Po vremenu nastanka, odnosno po istorijskom principu, mogli bi ih razvrstati na džamije nastale u osmanskom periodu, džamije nastale u postosmanskom periodu, džamije nastale u vrijeme postojanja Kraljevine SHS/Jugoslavije, zatim one koje su nastale u socijalističkoj Jugoslaviji i na kraju one koje su nastale u nezavisnoj Crnoj Gori.
Posmatrajući džamije na području Bihora u kontekstu umjetničkih vrijednosti, dužan sam kazati sljedeće: Područje Bihora je ruralno, odnosno seosko područje, na kome je najveći broj džamija nastao za potrebe mjesnog stanovništva u pojedinim naseljima. One se uglavnom po tipu gradnje mogu svrstati u tzv. Istanbulsko-balkanski tip džamija, koje su kvadratne osnove, četvorosvodnih krovova sa minaretima do 20 m visine. Njihov molitveni prostor sa mihrabom, bio je vrlo skroman, bez posebnih ukrasa koji bi na vjernika ostavljali upečatljiv utisak. Jedina džamija koja je imala pravu umjetničku vrijednost, bila je džamija u Radulićima, koja je zadužbina Hajadar-paše Selima.
U pogledu materijala koji je korišćen za izgradnju džamija u Bihoru, moglo bi se reći da su to najčešće siga, klesani kamen i drvo, odnosno kombinacija svih navedenih materijala. Džamije u Bihoru, kao uostalom i u drugim mjestima, nijesu bile samo centri duhovnog života, već i izuzetno značajni centri pismenosti, odnosno obrazovanja.Džamije su bile mjesta zbora i dogovora, središta u kojima su se donosile važne i značajne odluke, vršili umiri krvi, sklapali brakovi po zahtjevima šerijata, a u pojedinim slučajevima, kako to na jednom mjestu za džamiju u Bioči bilježi srpski diplomata i istoričar Stojan Novaković, i vojni objekti iz kojih je organizovana odbrana pojedinih mjesta.Danas su džamije koje nastaju u Bihoru uglavnom skladnog arhitektonskog izgleda i lijepo uređene. Njihov eksterijer je uredan, čist i obogaćen sa šadrvanima, abdesthanama i drugim sadržajima, a sami objekti obogaćeni nizom detalja koji pojačavaju umjetničku vrijednost cjelokupnog zdanja’’, zaključio je Šabotić.
Bihorsko kulturno ljeto organizuje se pod pokroviteljstvom Opštine Petnjica, Ministarstva kulture i Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava.

DINO RAČIĆ

POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO

Radio Petnjica
-
0
POČELO BIHORSKO KULTURNO LJETO

Večeras je u Petnjici svečano otvorena manifestacija Bihorsko kulturno ljeto – 2016.

U okviru Bihorskog kulturnog ljeta organizatori su pripremili bogat kulturni, zabavni, edukativni, sportski, književni I filmski program I sublimirali nekoliko manifestacija: XIV Dani dijaspore, IX Festival priče, Zavičajne staze – Bihor 2016 I Medjunarodna smotra folklora.

Program je otvoren u 18:30 sati izložbom ‘’Džamije u Bihoru’’i književnim opusom ovogodišnje dobitnice državne nagrade iz oblasti obrazovanja ‘’Oktoih’’ Mirsade Bibić Šabotić pod nazivom ‘’Majko zašto’’.

Organizatori ovih manifestacija su JU Centar za kulturu Petnjica,NVO Centar za kulturu Bihor, Centar za seoski razvoj Petnjica, KUD ‘’Bihor’’ Petnjica, FK Petnjica i ART centar Petnjica.

Iz organizacije su ponosni na program koji su pripremili i ističu da će kroz kompletan dvomjesečni program petnjičkom scenom prodefilovati preko 500 učesnika.

Program će trajati sve do kraja septembra kada će program 23. Septembra biti zatvoren programom Veče Sjenice u Petnjici.  

DINO RAČIĆ

HUMANITARNA AKCIJA “KORAK U ŽIVOT “

Radio Petnjica
-
0
HUMANITARNA AKCIJA “KORAK U ŽIVOT “

Klub Balkan je pokrenuo humanitarnu akciju za porodicu Šabotić koja živi u selu Dobrodole u opštini Petnjica.
Život tri brata u maloj drvenoj brvnari u Dodrodolama postao je sve lošiji i teži. Teški uslovi ne dozvoljavaju Šabotićima da završe započeti objekat. Klub Balkan je pokrenuo akciju za izgradnju i kupovinu materijala za kuću, koja će ovoj familiji pružiti osnovne uslove za život i ostvariti njihove snove.
Svi oni koji žele da se pridruže akciji pomoći mogu se javiti klubu “Balkan”, odnosno zaduženim članovima ove akcije

– Izet Šabotić 0049 15770241578

– Mirsad Duraković 0049 15231915071

 

DANILOVIĆ ZA RADIO PETNJICA: VIŠE BIH VOLIO DA SE OTVARAJU PREDUZEĆA OD ZGRADE STANICE POLICIJE

Radio Petnjica
-
0
DANILOVIĆ ZA RADIO PETNJICA: VIŠE BIH VOLIO DA SE OTVARAJU PREDUZEĆA OD ZGRADE STANICE POLICIJE

Prilikom radne posjete Opštini Petnjica, gost Radija Petnjica bio je ministar unutrašnjih poslova Crne Gore Goran Danilović.

Kakav je stav Ministarstva unutrašnjih poslova u arbitraži između Petnjice i Berana?

Čini mi se da ovom problemu i Berane i Petnjica veoma obazrivo pristupaju, rekao bih da je neophodno međusobno razumijevanje i mislim da ga ovdje u Petnjici ima. Nakon posjete Beranama  i tada sam najavio da ću doći u Petnjicu i radovao bih se da u tom sagledavanju problema mogu pomoći. Razgovarao sam i opet ću razgovarati sa predsjednikom Opštine Berane i mislim da i tamo postoji  želja da se problem riješi. Nadam se i vjerujem da će se onako kako se u fizičkom smislu razgraničilo, to biti slučaj i u podjeli imovine . Vjerujem da će Berane imati razumijevanja za to što je Petnjica mlada opština. Postoji problem u raspodjeli aktive i pasive, ali apsolutno mislim da nije nerješiv. Vjerujem da država ima obavezu da pomogne, jer pomagali smo i nekima koji su nam manje blizu. Ono što ću ja moliti na svakoj adresi koja je za moljenje je da se ovo što prije završi i da pomognemo Petnjici da krene u razvoj i da dobije put. Iz domena svog ministarstva obećao sam konkretne stvari i realizovaćemo ih u toku ljeta. Ono na šta Petnjica ima pravo to treba i da dobije, jer kad Vlada i Skupština odluče da daju određenoj teritoriji status opštine, oni o toj opštini treba da brinu.

Zasto se kasni sa filijalom MUP-a i stanicom policije u Petnjici?

I nije tako loše kad u jednoj mladoj opštini se kasni sa radom stanice policije, jer to znači da su bezbjedosne prilike u Petnjici stabilne i da se nikome ne žuri. Vjerujem da ovde ljudi ne traže to reda radi, već da to ljudi traže da bi ostvarivali svoja prava. Sve što bude do nas uradićemo da se to što prije riješi i da počne s radom. Informisaću direktora policije a što se tiče filijale lično ću se založiti. Volio bih ipak da se neki drugi objekti ovdje brže razvijaju od filijale MUP-a, a to su objekti malog i srednjeg biznisa.

Dokle se došlo sa otvaranjem graničnog prelaza iz pravca Bihora prema Srbiji?

Dogovorili smo se s predsjednikom Agovićem da obnovi zahtjev. To je jedan međudržavni posao, a tu ima veliku ulogu i Srbija. Vjerujem da ćemo mi iz MUP-a biti operativni i da ćemo po prijemu zahtjeva odmah krenuti u realizaciju i da ćemo ostvariti ono što se od nas traži a to je otvaranje graničnog prelaza. Imajući u vidu razuđenost terena i da nema mnogo granicnih prelaza, to da bi značilo i jednoj i drugoj strani. Ja ne mogu sada reći više od toga, a u saradnji sa svojim saradnicima i kolegama iz Srbije ću se truditi da dam kvalitetan odgovor u narednom period imamo li tu granični prelaz ili ne.

S obzirom da je Vaš ministarski mandat vezan, prije svega za kontrolu predizbornog procesa, možete li nam kazati da li ste naišli na neke nepravilnosti u tom smislu u Petnjici i na sjeveru CG?

Ljudi koji su po lex specijalisu ušli u Vladu rade na tim stvarima, vjerujem da će oni koji prate stanje u Petnjici imati šta da kažu. Nijesam za ovo vrijeme posebno analizirao Petnjicu. Postoje ljudi koji rade taj posao, sabraćemo nakon određenog perioda rezultate. Petnjica ima prednost što je mlada opština i što je dio svojih institucija tek formirala. Biće prilike da oni koji učestvuju u tom procesu da kažu da li su nešto našli.

DINO RAČIĆ

OČIŠĆENI PUTEVI OD RASTINJA I SMEĆA

Radio Petnjica
-
0
OČIŠĆENI PUTEVI OD RASTINJA I SMEĆA

Komunalno preduzeće opštine Petnjica u saradnji sa Zavodom za zapošljavanje, danas su započeli akciju čišćenja puta na potezu Bioča – Petnjica. Uklanjali su rastinje koje ometa vozače i pješake. U planu je da po završetku vjerskog praznika Bajrama, nastave radove na čišćenju putnog pravca.  Za portal Radija Petnjica Mithad Cikotić je kratko izjavio da će svi putni pravci na području opštine Petnjica biti očišćeni.

„Vegetacija koja raste tik pored puta pravi probleme učesnicima u saobraćaju, smanjuje vidljivost i time dovode vozače i ostale učesnike u saobraćaju u opasnost. Ne radimo samo na uklanjanju rastinja, već i uklanjamo smeće koje nesavjesni vozači ostavljaju iz svojih vozila pored ceste. Kada već pominjem komunalni otpad, moram da istaknem da samo jezgro Petnjice nije više kao što je nekada bilo i sada nema smeća“, zaključio je Cikotić.

U sklopu iste akcije, u proteklom periodu je očišćen Koraćki potok, koji prolazi kroz centar Petnjice, a preko Zavoda za zapošljavanje angažovana je dodatna radna snaga.

DENIS BOŽOVIĆ

FAIK ADROVIĆ: “DAN BORCA” DANAS SLAVE SAMO PRVOBORCI

Radio Petnjica
-
0
FAIK ADROVIĆ: “DAN BORCA” DANAS SLAVE SAMO PRVOBORCI

U organizaciji Saveza boraca i antifašista opštine Petnjica a u prisustvu predstavnika lokane samouprave, danas je položeno cvijeće na spomenik u Petnjici koji je posvećen palim borcima u borbi protiv fašizma i domaćih izdajnika 1941-1945 god. Predsjednik ovog udruženja, Faik Adrović je za portal Radija Petnjica izjavio da ovim činom žele da odaju počast palim borcima ovoga kraja koji su svoj život dali za slobodu.

„Dan borca tradicionalno bi trebalo da prigodno obilježe državne institucije i time odaju počast i priznanje za sve one koji su u tom ratu ustali i svoj život dali za jedinstvo, ustali da se bore za slobodu, da se bore protiv fašizma. Svjedoci smo da se proslava ovog velikog dana, na moju veliku žalost svela samo na nas preživjele prvoborce“ kratko je izjavio Adrović.
Osim u Petnjici, cvijeće će položiti i na spomenik palim borcima u Donjoj Vrbici i palim borcima narodnim herojima na Glinici na Orahovu.

DENIS BOŽOVIĆ

SJEĆANJE NA KRALJA ZINGA

Radio Petnjica
-
0
SJEĆANJE NA KRALJA ZINGA

Dana 3. jula, u prostorijama ZK „Bihor“ u gradu Rumelanžu na jugu Luksemburga, održan je četvrti memorijalni turnir u zingu „Nedžib Neljo Cikotić“.
Učestvovalo je osamnaest ekipa, uglavnom članova ZK „Bihor“ i njegovih prijatelja sa kojima se godinama u ovoj luksemburškoj varošici, često i do kasno u noć, strasno nadmetao u ovoj kartaškoj igri.
Njegova privrženost igri, ljudima i druženju bila je očita na svakom koraku, te je s toga ZK „Bihor“, čiji je Neljo i bio član, odlučio da ustnovi ovaj tradicionalni turnir.
Osim takmičara, u prostorije kluba, prisustvovali su i drugi koji su tako poručili da ne zaboravljaju ovog neponovljivog boema, dobrog druga i nepobjedivog kralja zinga.
Takmičenje je otpočelo u 10h, a završilo se u 21h.
Na kraju takmičenja slavile su sljedeće ekipe:

1
I. mjesto: Remzija Hajdarpašić i Sadat Ramdedović (stoje)
II. mjesto: Ekrem Rastoder i Selim Rastoder (čuče u drugom redu)
III. mjesto: Esko Halilović i Edin Edo Latić (čuče u prvom redu)
Važno je napomenuti da je takmičenje prošlo u fer nadmetanju, onako kako je i zaslužio ovaj dobri čovjek, koji je, 21. Juna 2012. u pedesetdevetoj godini života, posle teške bolesti sa kojom se godinama hrabro borio, zauvijek napustio svoju porodicu i prijatelje.

 

Ko je bio Nedžib Neljo Cikotić?

2

Nije bilo kafane u ovom gradu gdje ga nisu znali kao čovjeka koji, smrtno zaljubljen u zing, još od rane zore traži svoje ahbabe da sa njima okrene po koju turu u želji da nadigra, a onda je, kako to samo znaju strastvreni igrači, prepričavao i likovao.
Osim toga nije bilo humanitarne akcije upućene prema Crnoj Gori da se nije odazvao bez obzira kome je bila namijenjena. Veseo i neopterećen predrasudama širio je oreol topline i ljubav prema ljudima, te davao primjer kako čovjek treba da poštuje čovjeka.
IMG_1263

Turniru je prisustvovao i jedan od dvojice Neljovih sinova – Denis Cikotić

Otvarajuć turnir, u svojstvu organizatora, prisutnima se obratio Predsjednik Skupštine ZK „Bihor“ Remzija Hajdarpašić koj je, između ostalog, rekao da ZK „Bihor“ nikada neće zaboraviti one članove koji su se istinski borili za afirmaciju ljudskih vrijednosti i koji nepoštedno šire pozitivnu klimu u udruženju.

Neljo Cikotić je rođen u selu Vrbica, gdje mu je bilo suđeno da od ranog djetinjstva radi najteže poslove, počevši kao šumski radnik, pa sve do vrelih peći u nikšićkoj željezari. Život ga nije mazio, pa je i, došavši u Luksemburg, morao raditi najteže poslove, ali mu nikada nije falilo duha i tople ljudske riječi koje su ulivale nadu da na ovoj planeti ima mjesta za čovjeka.
Iako teško obolio nije se predavao i skoro do pred samu smrt, sebe i svoj duh, nepoštedno je nudio drugima. Ipak, kada je vidio da je kraj neminovan – zamolio je da ga vrate u svoju Crnu Goru, u svoj Sandžak, u svoj Bihor i da tamo zauvijek ostane.

F. S.

BUDITE “TIHI” HUMANISTA I NE SLIKAJTE SE KAD POKLANJATE

Radio Petnjica
-
7
BUDITE “TIHI” HUMANISTA I NE SLIKAJTE SE KAD POKLANJATE

Izgleda da je ljetna sezona idealno vrijeme za buđenje humanističkog gena, te se sve više ljudi trudi da pomogne ljudima iz zavičaja. Ta humanost se izražava u novčanoj i imaterijalnoj pomoć, koja se uglavnom pruža stanovnicima koji su u velikoj nuždi. Tu i tamo se donira koja česma ili klupa (kao da ih nemamo dovoljno…). U osnovi pozdravljam svaki
humani gest koji jedni drugima pružamo, počev od toplog osmjeha uz jedno prijatno „dobar dan“ sve do materijalnih donacija. Ali, na žalost te humanitarne akcije nijesu uvijek samo humanitarne već se od tog gesta ponekad napravi prostor za prestiž i slavu. To se najbolje može vidjeti čitajući novine ili online-portale koji nas detaljno objavještavaju o „dozi“ humanosti, koju novinari, uvijek tačni kao sat, protokoliraju kao neki važan biznis ili sastanak između Evropske unije i Crne Gore. A mi sa sjevera Crne Gore izgleda da smo špica kad je riječ o isceniranju humanosti prema drugima . Nemojte me pogrešno shvatiti, humanost treba promovisati jer je ima sve manje, ali eksponiranje „dobrote“ u ovom intenzitetu nije više dobrota već potreba promovisanja svog imena, porodice, političke stranka…A sve u pustoj želji da se o tim osobama priča, prepričava, da se dižu u zvijezde, i da ih ti isti ljudi koji ih hvale brzo zaborave (jer dolaze novi ,,dobrotvori,,).
Čitajući o raznim humanitarnim akcijama po regionu upitala sam se, kakva je Petnjica po tom pitanju.
Činjenica je, pomaže se…Ali se i previše pominje to pomaganje i ko ga čini. Da li je to petnjički fenomen ili sjevernjački gen, ne znam, ali znam, da nam je mnogo drago da se slikamo kako donosimo koverte ili poklanjamo auta….
Čovjek koji istinski želi da pomogne drugima pomoći radi, a ne radi ličnog prestiža, svoje djelo NIKAD neće exponirati, nikad neće željeti da se to toliko u javnost prezentira, jer mu je bitno da pomogne iz moralnih i ljudskih poriva. Jesmo li baš toliko griješni da nam treba iskup od grijeha u smislu – pomažem, ali moje ime i dobro djelo na sva zvona. A onaj kome sam pomogao, moj je dužnik za sva vremena, jer ostalo je zabilježeno, napisano, da se ne zaboravi.
Jeste li se ikada upitali šta je sa “tihim” humanistima? Čitaju i oni sigurno članke o poklanjanju svega i svačega…. I pomažu tiho i mole, čak, da ostanu neprimjećeni, jer to što pomažu, rade iz ubijeđenja, a ne slave radi.
I ostaju ti “tihi” humanisti, za ove glasne i sposobne za viku, nekako glupi i nesposobni. Govore za njima da ne znaju da cijene svoje, daju a ne dobijaju ništa nazad…Zar humanost da se naplaćuje, dragi moji…
Draga dijasporo i bogati sjevernjaci, pa krenite ova dva mjeseca u pohod humanosti, radujem se vašim slikama i novinarskim hvalospjevima. A ja, ja ću i dalje da se držim onoga što su me učili moji “tihi” humanist kod kuće.

Pomozi iz srca i duše, i ne očekuj ništa da ti se vrati nazad, jer biti human znači biti čovječan. Zar nam za to trebaju hvalospjevi?

MINISTAR DANILOVIĆ U PETNJICI NAJAVIO BRŽU REALIZACIJU DATIH OBEĆANJA

Radio Petnjica
-
0
MINISTAR DANILOVIĆ U PETNJICI NAJAVIO BRŽU REALIZACIJU DATIH OBEĆANJA

Danas je u okviru radne posjete u Petnjici boravio ministar unutrašnjih poslova Goran Danilović. Današnja posjeta ministra  Danilovića bila je prilika da se upozna sa određenim pitanjima koja opterećuju  Opštinu Petnjica. Prije svega razgovarano je o problemu podjele imovine sa opštinom Berane kao i o otvaranju organizacionih oblika državnih organa u Petnjici. Na dnevnom redu je bilo i pitanje formiranje službe zaštite i spašavaja odnosno nedostatka materijalno – tehničke opreme i  pitanje mogućnosti otvaranja graničnog prelaza sa Srbijom.
“Najviše vremena smo potrošili oko toga kako podijeliti imovinu između nas i opštine Berane. Upoznali ssmo ministra sa našom platformom. Ministar je pokazao dobru volju i spremnost da dodatno razgovara sa predstavnicima opštine Berane i da pokuša u onoj mjeri koliko je moguće sa njegove pozicije da se stavovi približe kako bi ovo pitanje konačno zatvorili”, stoji u saopštenju Opštine Petnjica.
Što ste tiše organizacionih oblika državnih organa najviše je bilo riječi otvaranju stanice policije u Petnjici i  odjeljennja za opšte poslove.

“Imamo najavu da će ministar učiniti sve kako bi konačno ovaj organ u Petnjici zaživio i počeo sa pružanjem usluga našim građanima. Što se tiče službe zaštite ministar je razumio naš problem i kazao da će pokušati da zajedno sa ostalim kolegama na vladi iznađu neko rješenje koje bi bilo prihvatljivo za nas i koje bi nam omogućilo da konačno još ovu službu formiramo. Otvaranje graničnog prelaza je pitanje koje je ministar u potpunosti razumio ali je naravno sa oprezom govorio o ovoj temi”, stoji u saopštenju.

1...776777778...869Stranica 777 of 869