ANALIZA RADIJA PETNJICA: DA LI SU IZBORI PROCES U KOJEM UVIJEK NA KRAJU POBIJEDI DPS?

Radio Petnjica
-
0
ANALIZA RADIJA PETNJICA: DA LI SU IZBORI PROCES U KOJEM UVIJEK NA KRAJU POBIJEDI DPS?

Prije nekoliko dana završeni su drugi lokalni izbori u novoj istoriji Bihora koji su ukazali na nekoliko zanimljivih trendova i podataka. DPS je bio ubjedljiv, BS jači, BDZ je zamijenio SNP u parlamentu, SD se podigao, a SDP totalno potonuo.

Da li je to realna slika Petnjice?

 Krenimo redom.

Na prvim izborima nakon osamostaljenja 2013. godine najveće iznenađenje za takozvane poznavaoce prilika je bila činjenica to što SDP nije osvojio vlast ili makar bio u mogućnosti da je s nekim, ko nije DPS i BS, formira. Nošen euforijom povratka statusa opštine, sa potpisom nesumnjivog autoriteta u Bihoru Rifata Rastodera, SDP je očekivao da će borbu sa samostalnost Petnjice nastaviti tako što će njome i upravljati u narednom mandatu. Mislili su da su zaslužili to velikom i dugom borbom za opštinsku samostalnost. Ipak, većina nije tako smatrala i SDP je ostao sa 11 odbornika najjača opoziciona grupa, iako je na državnom nivou još cvjetala ljubav između Krivokapića i Đukanovića. Bošnjačka stranka je za to vrijeme odradila ulogu bajpasa i politička ljubav je trajala do prije nekoliko mjeseci. Ruku na srce, ni u jednom trenutku taj savez nije funkcionisao u punom kapacitetu i bilo je tu mnogo zaziranja, peckanja i trzavica. Da dodamo da je lokalni SNP na čelu sa Pajazitom Rastoderom odnosno Zaimom Ličinom zaslužio jedan mandat i to, osim statistike, ništa posebno za život Petnjice nije značilo. Makar ne za građane.

Petnjica je u nastavku živjela svoj život i pokušavala da dobije težu bitku, da iz sela sa ćoška sjevera države preraste u kakvu-takvu urbanu sredinu, makar varoš. Osim toga što je oskudijevala u najznačajnijem resursu, ljudima, Petnjica je kuburila i sa idejama, odlučnošću, znanjem i snagom. Previše je rođačkih, prijateljskih, komšijskih veza sputavalo kasabu da preraste u grad. Nakon postreferendumskog poleta kao da se energija ugasila i tek u drugom dijelu mandata shvaćeno je da nešto može da se pokrene, te da niko “odozgo” to neće uraditi. Ali, o tome drugom prilikom.

Hronološki, pomenimo i to da je u međuvremenu SDP dobio svoje lijevo i desno krilo SDP i SD, pri čemu su oba krila ljevice, da su održani parlamentarni izbori  na kojima je DPS potvrdio dominaciju, a dva krila SDP su se podijelila tačno na pola. Na kraju, pomenimo pojavu Demokratske Crne Gore, koja je u opštinama na jugu već pokazala da se na nju mora ozbiljno računati. I još jedna činjenica, nekako u isto vrijeme kao da je sam DPS to nasložio, jedno krilo SDP je zamijenilo neposlušni lokalni BS i vlast je mogla da traje do kraja. U takvoj atmosferi dočekali smo 26. novembar 2017. i druge lokalne izbore u samostalnoj opštini.

 Vratimo se na početak priče.

Za DPS su glasala 1.722 Bihorca ili 265 više nego četiri godine ranije, ali ipak 270 glasova manje nego na parlamentarnim izborima 2016. godine. Pretočeno u mandate, najjača partija je zaslužila 20 mjesta i utisak je da su bili i sami iznenađeni takvim uspjehom, iako su u žaru predizborne bitke najavljivali takav senario. I pored toga što se za Petnjicu za četiri godine sigurno moglo više uraditi, te u jednom trenutku znatno uvećane nacionalne retorike, DPS je pokazao staru, izvedenu metaforičnu maksimu da su IZBORI PROCES U KOJEM UVIJEK POBIJEDI DPS.

Bošnjačka stranka je 2013. godine osvojila četiri madata, a za njih je glasalo 430 Bihoraca. Četiri godine kasnije, 2017. u novembru taj broj je porastao za 23, odnosno mandat više, pa će u budućem sazivu imati pet odbornika. I pored predviđanja nekih “poznavalaca” prilika da će loše proći, petnjički ogranak BS se konsolidovao i dodao na svoj konto još jedan mandat. S obzirom na činjenicu da je njihov glavni rival na loklanom nivou osvojio apsolutnu vlast, moglo bi se reći da pirova pobjeda BS visi na sintagmi da su dobili bitku, ali izgubili rat.

Nameće se pitanje – na čiji račun su se uvećali DPS i BS? Golim okom i prostom matematikom bi se moglo zaključiti da je dio glasača SDP dao povjerenje partijama na vlasti. Jer za SDP su 2013. godine glasala 1.102 glasača, a četiri godine kasnije samo 157! Dakle, sa 11 odborničkih mandata pali su na jedan. Takav pad je nešto što se ne pamti, ali i to je optička varka. Politički neprijatelji ili, umjesnije rečeno, protivnici naglašavaju upravu tu činjenicu gubitka skoro 1.000 glasova ili 10 mandata, ali ne pominju da se u međuvremenu desio rascjep, da je pomenuto krilo SD već na parlamentarnim izborima osvojilo 234 glasa ili 28 manje od SDP, te da je godinu kasnije, 26. novembra taj trend samo nastavio svoju putanju. Dakle, SDP je zapravo za godinu izgubio 77 glasova. Šta je razlog tome? Neki bi rekli, iz dva razloga. Prvi, većina nije mogla da im oprosti tako dugu vladavinu sa DPS-om i pokušaj osvajanje simpatija naknadnom pameću. I drugi, pojedini to vide kao izdaju interesa Crne Gore i kolaboriranje sa protivnicima države. Ipak, oni realniji vjeruju da suština poraza i pada SDP stoji u prostoj činjenici da su malo ili nimalo radili na terenu i da su se njihovi lokalni lideri umorili, a da je stara garda van stroja. Petnjički SDP je imao previše onih koji su bili vrijedni biznismeni, domaćini ili doktori sa drugim mjestom boravka, a malo onih koji su politiku doživljavali kao prvi poziv. Dovoljno je da nabrojite glavne igrače iz ove partije i one iz drugih, pa ćete se uvjeriti u vjerodostnojnost ove tvrdnje. Naravno, odnosi se na glavne lokalne igrače.

Fenomen rasta SD sa 234 glasa na parlamentarnim izborima 2016. godine na 357 glasova na lokalnim izborima 2017. je relativno lako objašnjiv. U Petnjici živi nepoznat broj mladih ljudi koji su završili fakultete i koji su u potrazi za poslom i to u svojoj opštini ili po mogućnosti u Podgorici i dalje. SD se u godini za nama pokazao kao neko ko je spreman da svoje mlade snage nagradi za lojalnost, a s obzirom na to da SDP nema više taj kapacitet i privilegiju, onda je računica jasna. Dosljedno za SD. Ima tu i drugih proračuna, ali govorimo samo o najzanimljivijim bez političke ekvilibristike.

Demokrate su Petnjicu doživjele kao mogući novi zamajac za nastavak lokalnih pobjeda nakon Kotora, Budve i Herceg Novog. Doduše, Cetinje im je bilo važnije, pa i Mojkovac od Petnjice i Tuzi, ali su smatrali da je do jednog odbornika u Petnjici lakše doći, jer je za njega potreban samo 91 glasač. Taj jedan bi bio dovoljan za ukusnu političku priču koja se lako prodaje – da su promjene počele i na sjeveru u maloj Petnjici. Njihov jedan bi bio veći nego depeesovih 18, ili više.

Na parlamentarnim izborima 2016. imali su 16 glasova, a samo godinu kasnije 84. Izraženo u procentima, to je uvećanje od nevjerovatnih 425 odsto. Ipak, to je samo 68 glasova više. To vam je isto ono kao kad se sa jedan popnete na dva i onda imate povećanje od 100 odsto, a to je samo jedan više. No, trend je trend i on je na cijeni u ovom poslu. Ne zaboravimo da su Demokrate predizbornu kampanju u Petnjici, a i u drugim mjestima, počele skoro dva mjeseca prije izbora, da su imali pažljiv odabir kadra koji će predstavljati i propagirati njihov program i nevjerovatnu frekvenciju saopštenja i drugih vidova obraćanja javnosti. Uz sve to, lider iz Podgorice je teren obišao uzduž i poprijeko, od Donje Vrbice do Kalice. Ipak, retorika u kojoj se dvije trećine saopštenja ili obraćanja javnosti sastojalo u kritici DPS-a i Đukanovića i to ne baš biranim riječima, sa malo detalja šta će zapravo da urade kada dođu na vlast, te vođenje skoro pa predsjedničke kampanje mladog demokrate i bivšeg SNP- ovca Bečića, nije dalo očekivane rezultate, iako će sada “partija u naletu” smisliti još desetine rečenica da nas ubijedi kako je postignuti rezultat zapravo pravo malo čudo.

Postoji još nešto vrlo zanimljivo.

Do samog kraja roka za predaju lista bili smo uvjereni da će na teren izaći poznati igrači – DPS, BS, SDP, SD i Demokrate. Međutim, u sami smiraj na teren je prvo istrčala skoro pa zaboravljena Pozitivna Crna Gora (iako je druga predala listu), pa onda i SNP i Zaim Ličina koji je “sudijskoj nadoknadi”, kompletirao zakonski minimum od 21 odbornika. Neki zlobnici bi rekli – baš onako kako je DPS-u odgovaralo, da u igri malih brojki ove dvije partije uzmu makar po desetak glasova (ispostavilo se da su zajedno uzeli 127) i time Demokrate svedu ispod cenzusa. Ako je neko ovako kalkulisao onda “kapa dolje”.

I na kraju, novi igrač u petnjičkom parlamentu – BDZ.

U početku sa tvrdom pričom o nacionalnim interesima Bošnjaka i Sandžakom, pa potom agresivnim forsiranjem teme samobitnosti, ugroženosti i potrebe za očuvanjem bošnjačkih vrijednosti BDZ nije lako ulazio u uši Bihoraca iako se dobro primio u susjednim Rožajama. Kad ovome dodamo mahanje zastavom na skupu sa DF-ovim jurišnicima u Podgorici, te još nerazvijene partijske infrastrukture, logično je da su petnjički bedezeovaci na parlamentarnim izborima dobili samo 45 glasova. Za nekog ko ne poznaje prilike u Crnoj Gori paradoksalno zvuči da se nijednog momenta niko nije zapitao zašto se dvije nacionalne partije, koje imaju slične ciljeve, makar na lokalnom nivou, ne udruže. To je zaista bilo pitanje za naivne. Oni koji su odavde znaju da se zapravo te dvije partije više razlikuju nego, recimo, BDZ i DPS.

Spoznajući činjenicu da im tvrda priča “ne pali”, lokalni bedezeovci u igru su uveli nove, evropske termine – Sandžak prekogranična regija, državnost Crne Gore se ne dovodi u pitanje, regija Sandžak je interes Crne Gore……Ne treba zanemariti ni činjenicu da je duhovni i stvarni lider Muamer Zukorlić u Srbiji paktirao sa dojučerašnjim šešeljevcem Aleksandrom Vučićem koji je u dobrim odnosima sa predsjednikom DPS Milom Đukanovićem. Pa onda ako znamo da je matematika egzaktna nauka, kažemo da je prijatelj mog prijatelja takođe moj prijatelj. Ili to u ovom slučaju biva irelevantno.

Bilo kako bilo, BDZ je uz veliki rad na terenu prvog čovjeka iz Petnjice Almira Muratovića, ušao u parlament sa 103 glasa što je uvećanje za više od 100 odsto ili 58 glasova.

 I na kraju, suma sumarum.

Nigdje nije dobra apsolutna vlast. Za građane. Za političare sigurno jeste, tako da, kako kaže prvi čovjek BS Petnjice Adnan Muhović, pitanje je koliko će lokalni DPS-ovci biti motivisani da rade više ili, kako kažu “da nastave započeto” kada znaju da im niko ništa ne može. Takozvani ucjenjivački kapacitet bi možda mogli imati SD-ovci i to posredno, jer se na Cetinju pitaju. Tako bar izgleda.

“Ucjenjivački kapacitet” bi mogli imati i BS-ovci ako uzmemo u obzir da je na državnom nivou koalicioni kapacitet DPS-a sveden uglavnom na ove dvije partije.

I ne zaboravimo, tek slijede predsjednički izbori, gdje se očekuje da iza jednog kandidata stanu sve tri partije. Da ne pominjemo “bitku” za Podgoricu i ostale gradove.

Najmanji zajednički sadržalac je samo Milo Đukanović.

Dakle, mart je nova priča.
SAMIR RASTODER

SVE SPREMNO ZA TRADICIONALNI TURNIR „ADŽO ZINGA“ U LUKSEMBURGU

Radio Petnjica
-
4
SVE SPREMNO ZA TRADICIONALNI TURNIR „ADŽO ZINGA“ U LUKSEMBURGU

U organizaciji ZK „Bihor“ iz Luksemburga i ove godine će se 3. decembra, u prostorijama ovoga udruženja, organizovati tradicionalni turnir „Adžo zinga“. Pehari su spremni za ekipu koja osvoji turnir, a dosad je prijavljeno njih 20, s tim što je prijavljivanje još uvijek u toku.
Godine 2015, ovo laskavo priznanje ponijeli su Elvedin Ćupo Muhović i Harun Halilović, a 2016. Mevludin Mele Avdić i Amer Gorčević.
Ko će se ove godine okititi spremljenim peharima – ostaje da se vidi.

Amer Gorčević Gorčilo koji, u ime ZK „Bihor“, predvodi organizacioni odbor, vjeruje da će odaziv za ovaj turnir biti najmasovniji do sada i da očekuje fer i poštenu igru, a što je najbitnije i prvoklasnu zabavu sa svim manirima koje prate ovakve igre.

ČASOPIS KOMUNA PROMOVISAN U SARAJEVU

Radio Petnjica
-
0
ČASOPIS KOMUNA PROMOVISAN U SARAJEVU

Nakon brojnih promocija u skoro svim crnogorskim gradovima, Istambulu, Luksemburgu, Srbiji i Hrvatskoj u okviru Festivala manjina „Minority“-Dani nacionalnih manjina Kantona Sarajevo koja se održava ove godine u glavnom gradu Bosne i Hercegovine od 22. novembra do 5. decembra, a pod pokroviteljstvom Skupštine Kantona Sarajevo ,minulog vikenda organizovana je promocija časopisa Komun@ u Sarajevu u galeriji Akademije likovnih umjetnost BiH koja je priređena u čast Dana državnosti BiH.

Ove godine organizator se odlučio da Crnu Goru na ovom prestižnom festivalu upravo predstavlja časopis Komun@ kao pravi reprezent kulturne baštine Crne Gore, a organizatori su bili Savjet crnogorske nacionalne manjine u BiH i Vijeće nacionalnih manjina Kantona Sarajevo.

Govoreći u ime domaćina Šemsudin Gegić, exYU i BIH višestruko regionalno i svjetski nagrađivani reditelj, dramski pisac i publicista izrazio je divljenje na koji način taj časopis prezentira prošlost, sadašnjost i podstiče mlađe generacije u Crnoj Gori na kulturu sjećanja i svega onog sa čime se ta država ponosi ističući istovremeno da Komun@ predstavlja pravi primjer kako se na profesionalan i mnogo lijep način sa sjajnim dizajnom  može praviti novina na koju se mogu ugledati i mnogo razvijenije sredine a sve u duhu zajedništva i promoterstva kulturne baštine, običaja i tradicije naroda i narodnosti koji žive u Crnoj Gori. On je izrazio očekivanja da sada kada je uveliko izašla van okvira Crne Gore da će u Komuni ubuduće mnogo veći prostor imati i oni koji stvaraju u susjedstvu, a imaju mnogobrojne veze sa Crnom Gorom.

-Časopis KOMUN@ je i moje štampano sjećanje:moja naslijeđena dobrobit crnogorske nematerijalne kulturne baštine-njeni jezik, običaji, tradicija, njen duh i njena duhovitost, njen kolorit i crno-bijela potka, doživljaj i događaj, rekao je Gegić, dodajući  još „Čovjek…Komun@ je nasušna potreba svih nas koji smo ikada bili u bilo kojem obliku dodira sa crnogorskom lokalnom samoupravom i njenim životom. Čestitam uredništvu časopisa koje je na veoma poseban i vrhunski profesionalan način osjetilo svevremeni damar crnogorske stvarnosti naslonjene na bogatu tradiciju i sa pogledom u budućnost, ukoričivši je u ekskluzivan medijski novitet zvučnog imena KOMUN@“ istakao je on.

Pozdravljajući, kako je rekao mnogobrojnu raju u Sarajevu gdje je proveo dio života, školovao se i radio za „Oslobođenje“ i ostala izdanja te novinske kuće, Minja Bojanić, glavni urednik Komune u emotivom izlaganju, prisjećajući se svega onoga što ga vezuje za BIH i Crnu Goru naglasio je da baština nema granice, ne može da se „siječe kao torta”, kao što rijeke ne poznaju granice, tako ni baština ne može da se omeđi, istakao je on.

-Sve ono blago koje sam stekao i zanatsko i ljudsko u Sarajevu nesebično sam ugradio na stranice Komune i na to sam ponosan, kazao je između ostalog Bojanić.

Čestitajući državni praznik BIH i pozdravljajući brojne poslenike pisane riječi i ugledne goste promocije iz sfere kulture, umjetnosti, književnosti i novinarstva direktor Direktorata za medije Željko Rutović, istakao je da je Komun@ „kolektivna memorija bića Crne Gore, svih vjera, nacija i kultura, arhiv svakog pojedinca, njegovih želja, misli i osjećaja“ naglašavajući „da je očigledna  ambicija osnivača i izdavača Komune bila, jeste i biće da multikulturalno biće Crne Gore bude karakter svih naših tragova koji jesu i nisu poznati ovdašnjem opusu koji na prirodan način  treba da postane valorizovan u našim sjećanjima“

-Komuna je crnogorska agora, zbir različitih glasova sjećanja o nama, o našim tragovima, o našoj prošlosti zarad nekin novih čitača i tumača naše prošlosti i njene velike vrijednosti koju propagira na pravi način časopis Komun@, rekao je on, dodajući  da časopis koji izlazi od 2011. godine, pisano je predanje za nove generacije, „riječ je o kulturološkom tkanju svijesti i savjesti svijesti svakog od nas o nama samima, o drugom, o našim precima, biljezima, usudima, pregnućima i državotvornim vinućima pa je zato važno reći koliko je prijeko potrebna, snažna i značajna Komuna, koja na plemenitoj misli građanskih posvećenika i intelektualaca ostavlja vrijedno tkanje”, rekao je Rutović.

Na kraju promocije zahvaljujući na pozivu da Komuna bude dio tako prestižne manifestacije koja spaja manjine publici se obratio Amer Ramusović, direktor Komune podsjećajući prisutne na sve ono kroz šta je prošao ovaj časopis da bi opstao i postao brend kulturne baštine Crne Gore.

-Različitost i multietičnost su bogastvo Crne Gore, ali država koja nema svoje kulturno blago, svoje nedvojbeno vlasništvo nad njim, nije država i  pojedinac koji ne posjeduje kulturnu baštinu svog naroda, kao što posjeduje svoju kuću, ne može imati svoju identitetsku svojinu“, kazao je on, napominjući takođe da „ i Vi ovdje u Sarajevu i cijeloj BIH  dokazujete i dokazivali ste sve ove teške i turbulentne godine koje su za nama, vašu vezu sa matičnom državom i rodnim krajem, vi ste svojim radom i uz dosta muke i problema mnogo toga postigli u ovoj lijepoj zemlji koja je vaša zajednička domovina zajedno sa Crnom Gorom, istakao je on, dodajući da  je optimista, da oni koji žive u Crnoj Gori, a zajedno sa brojnim crnogorskim iseljenicima  koji su iz ko zna iz kojih razloga stigli i u BIH nastojati da zajedno sačuvaju itekako bogatu crnogorsku baštinu, tradiciju i običaje svih naših naroda, za šta se i opredijelila i Komun@.

-Taj put će, uvjeren sam biti nastavljen kao podstrek za buduće generacije i pokoljenja koja dolaze i koja će osjetiti blagotvorno dejstvo ulaska Crne Gore u krug evro-atlanskih zemalja i ako bog da za par godina zajedno i sa BIH i ostalima i u Evropskoj uniji, rekao je Ramusović.

Prisutni su bili u prilici i da odgledaju izložbu naslovnica Komune, a tokom  promocije su prikazana i dva filma i to jedan o razvoju i veoma uspješnom šestogodišnjem periodu od kako se štampa ovaj jedinstveni  časopis i drugi koji govori o suživotu i ljubavnim pričama iz  Podgorice koje su ušle u legendu.

 

 

OIK PETNJICA U PODNE O ŽALBAMA SDP I DEMOKRATA

Radio Petnjica
-
0
OIK PETNJICA U PODNE O ŽALBAMA SDP I DEMOKRATA

Sinoć je u 20h istekao rok za dostavljanje prigovora Opštinskoj izbornoj komisiji na izborni proces u toku lokalnih izbora koji su se održali u Petnjici 26. novembra ove godine. Predsjednik Opštinske izborne komisije Petnjica, Mersad Latić kaže da su predstavnici dvije političke partije uložile prigovore koji se tiču neregularnosti na određenim biračkim mjestima. Riječ je o predstavnicima Socijaldemokratske partije i Demokratske Crne Gore.
,,Komisija će danas u 12h zasijedati, razmotriti dostavljene prigovore, zauzeti stav o njima i donijeti odluku”, kazao je Latić.
Ono što smo saznali od predstavnika SDP-a jeste da su nakon uvida u izborni materijal primijetili da postoje izvjesne neregularnosti koje se, prema njihovim riječima, moraju ispitati i ako se ispostavi da su primjedbe utemeljene, izbori na tim biračkim mjestima se moraju ponoviti.
Iz Demokratske Crne Gore su nam saopštili da su, kako kažu, pored niza neregularnosti koje su se desile u toku ovog izbornog procesa, nakon uvida u izborni materijal uočili mnogo nepravilosti a pogotovo na biračkom mjestu Savin Bor.
,,Ono što smo na tom biračkom mjestu prepoznali kao kršenje izbornog procesa je i zakonski prepoznato i mi smo uložili prigovor. Ukoliko Opštinska izborna komisija ne zauzme stav u skladu sa zakonskim određenjima  obratićemo se Državnoj izbornoj komisiji a nakon toga, u slučaju potrebe i Ustavnom sudu”, kazali su iz Demokratske Crne Gore.

SELMA ADROVIĆ

PREMIJERNO EMITOVANA RADIO DRAMA U REŽIJI MIRSADA RASTODERA

Radio Petnjica
-
1
PREMIJERNO EMITOVANA RADIO DRAMA U REŽIJI MIRSADA RASTODERA
Radio drama “Ništa nije isto”, po tekstu Nade Bukilić, a u režiji Mirsada Rastodera, premijerno je emitovana na Radiju Crne Gore i u sali Crnogorskog narodnog pozorišta.
U sre­di­štu za­ple­ta je nenadani su­sret dva pri­ja­te­lja, nakon skoro tri decenije, ko­ji se kr­oz razgo­vor pre­tva­ra u isti­nu o jednoj že­ni, oko­sni­ci ži­vo­ta i jed­no­g i dru­go­g dram­skog ju­na­ka. Prvi, Muśo Irvas (Mirko Vlahović) je sve vrijeme proveo u Podgorici, osjećajući se zaboravljenim od nekad najboljeg prijatelja, Petra Amerikanca (Danilo Čelebić), koji se tokom trideset godina provedenih u Americi nijednom nije javio. Vozeći se ulicama glavnog grada, oživljavaju uspomene, prisjećajući se nekada kultnih titogradskih mjesta i susreću tipične crnogorske likove.
Pored Vlahovića i Čelebića, uloge tumače Ivo­na Čo­vić-Ja­ći­mo­vić, Omar Baj­ram­spa­hić, Vu­le Mar­ko­vić, Ma­raš De­dvu­kaj, kao i Mi­lo­rad Fi­li­po­vić, Le­la Tu­zo­vić, Sla­ven­ka Ma­ko­če­vić, Bo­ro Vuk­če­vić i Ve­sna Đu­ro­vić. Asi­stent re­ži­je je Bo­ris Dra­go­je­vić, mu­zič­ka ured­ni­ca Na­da Vu­či­nić, a ton maj­stor Jo­vi­ca Traj­kov­ski.
Reditelj Rastoder je, nakon premijere, kazao da je jako zadovoljan reakcijom publike koja je dramu slušala u sali CNP-a, naglasivši da su prisutni prepoznali ključna mjesta u priči i na njih na pravi način reagovali. On je napomenuo da je ova radio drama snimljena u autentičnom ambijentu, u automobilu i na ulicama Podgorice, što je, vjerovatno, prvi eksperiment te vrste u našoj zemlji.
“U eri presije ostalih medija, mi, radijski ljudi, vjerujemo da među publikom još ima onih koje zanima upravo ova forma radijskog izraza, te nam čini zadovoljstvo što smo njihovo druženje sa radijom učinili potpunijim, kompleksnijim i zanimljivijim”, kazao je reditelj.
Osvrnuvši se na radnju drame, on kaže da smo “svi mi, poput junaka ove priče, na svoj način preživljavali decenije za nama”.
“I oni koji su ostajali u domovini i oni koji su mijenjali prebivalište u potrazi za boljim životom, gubili su ili dobijali samo dio onoga što će ih učiniti srećnim ili nesrećnim. Posredan kvalitet drame je i u tome što diskretno zagovara prostodušnu potrebu za očuvanjem tradicije, ljubav prema svom pragu i poštovanje prema svojoj zemlji i ljudima. Ova noveleta odaje počast istrajnima i, takoreći, liječi neprirodnu i nepotrebnu inferiornost ‘malih’, osiromašenih i malobrojnih”, kazao je Rastoder.
Dugogodišnji radio novinar Dragan Mitov Đurović prisjetio se radio drama koje su emitovane na Radio Titogradu, dodavši da se dramom “Ništa nije isto” nastavlja tradicija Radija Crne Gore.
“Prije pet i po decenija slušali smo radio javno, slušali prenose, radio je bio sve. Potom, sjetiće se oni stariji, u Zetskom domu na Cetinju priređivano je javno slušanje radio drame ‘Navođenje na uživanje’ Veljka Radovića. Naše radio drame dobijale su prestižna priznanja širom bivše Jugoslavije”, podsjetio je Đurović.
Janko Ljumović kazao je da je “Ništa nije isto” urbana priča o vremenu koje se čini jednostavnim, ali je sadržajno, te da sličnu priču možemo čuti svakog dana, ali nemamo vremena da o njom razmislimo. On je dodao da prostor emotivnog jeste suštinska definicija radija, koji je topao medij emocije.
“Radio kao medij suštinski dokazuje pripadnost jednoj kulturi kroz programski arhiv. Vrhunska radiofonska djela, a radio drama je samo jedna od njih, jesu mjera razvoja određene kulture. Ova drama je svjedočanstvo o savremenosti i materijal koji će biti zanimljiv za slušanje u budućnosti. Nadam se da će se i studenti i profesionalci nakon ove drame više animirati”, kazao je Ljumović
SONJA IČEVIĆ/DNEVNE NOVINE

U PETAK PREMIJERA PREDSTAVE “ČOVJEK ZA SVE” POZORIŠTA “DIVAN”

Radio Petnjica
-
0
U PETAK PREMIJERA PREDSTAVE “ČOVJEK ZA SVE” POZORIŠTA “DIVAN”

Pozorišno društvo „Divan“ – Petnjica, u sali Centra za kulturu, u petak, 1.decembra sa početkom u 18 časova, premijerno će prikazati pozorišnu predstavu „Čovjek za sve“. Komedija je rađena po tekstu i u režiji Dragana Koprivice, a u produkciji JU Centar za kulturu Petnjica.

Pokrovitelj ove predstave je opština Petnjica a ulaz je slobodan.

D.B.

PETNJICA: DEMOKRATE PONOVO BROJALE GLASOVE, CENZUS IPAK NEDOHVATLJIV

Radio Petnjica
-
1
PETNJICA: DEMOKRATE PONOVO BROJALE GLASOVE, CENZUS IPAK NEDOHVATLJIV
Odbornici Demokratske Crne Gore juče su u Petnjici ponovo brojali glasove zbog, kako su naveli, ne­re­gu­lar­no­sti na lo­kal­nim iz­bo­ri­ma.
Predsjednik Opštinske izborne komisije Petnjica Mersad Latić kazao je da su Demokrate juče ponovo brojale glasove, ali da je stanje isto.
“Demokrate su ponovo prebrojale glasove, ali i dalje imaju 84 glasa. Dakle, nisu prešli cenzus”, kazao je Latić.
Na lo­kal­nim iz­bo­ri­ma u Pet­nji­ci, pre­ma zva­nič­nim re­zul­ta­ti­ma, od ukup­no upi­sa­nih 6.202 bi­ra­ča, glasalo je 48,66 odsto, ili 3.018 ili 48,66 od­sto.
Podršku Demokratskoj partiji socijalista dao je 1.721 građanin Petnjice, čime je ova partija dobila 20 mandata. Bošnjačka stranka dobila je, sa osvojenih 452 glasa, pet mandata, dok su Socijaldemokrate dobile povjerenje 356 građana i time dobila četiri predstavnika u lokalnom parlamentu. Po jed­no od­bor­nič­ko mje­sto u par­la­men­tu pri­pa­lo je SDP-u, za koju je glasalo 157 birača i Bo­šnjač­koj de­mo­krat­skoj za­jed­ni­ci sa osvo­je­nih 103 gla­sa.
Bez odbornika u Petnjici ostali su De­mo­krat­ska Cr­na Go­ra sa osvo­je­nih 84 gla­sa, za­tim SNP sa 58 gla­so­va i Po­zi­tiv­na Cr­na Go­ra, ko­ja je do­bi­la po­vje­re­nje 69 bi­ra­ča.

ANALIZA DNEVNIH NOVINA: ZA DEMOKRATE U PETNJICI NI FAMILIJE ODBORNIČKIH KANDIDATA NIJESU GLASALE

Radio Petnjica
-
0
ANALIZA DNEVNIH NOVINA: ZA DEMOKRATE U PETNJICI NI FAMILIJE ODBORNIČKIH KANDIDATA NIJESU GLASALE
Sve partije očekuju od svojih aktivista, a naročito od onih koje kandiduju za odbornike, da u svojim sredinama “povuku” određen broj glasova, odnosno da ubijede svoje sugrađane u ispravnost politike koju vode. A šta se dešavalo na lokalnim izborima u četiri crnogorska mjesta najekspilicitniji primjer je glasanje u Petnjici koja je imala najmanji broj građana koji su izašli na izbore.
U ovom mjestu, naime, da bi neka partija osvojila jedno odborničko mjesto bilo je potrebno da dobije svega 91 glas. To nisu uspjeli Demokrate, SNP i Pozitivna. Demokrate su, na primjer, imale listu od 31 kandidata za odbornika koliko broji Skupština opštine. Računica je prosta – svaki kandidat za odbornika trebalo je, pored svog, ovoj partiji da obezbijedi još dva glasa, ukupno tri. Nijesu uspjeli. Imali su u Petnjici 84 glasa, što znači da je svaki kandidat za odbornika vrijedio 2,7 glasova. Prosto rečeno, pošto se radi većinom o mladim ljudima, oni nijesu uspjeli da ubijede ni roditelje da glasaju za njih, a o braći, sestrama, kumovima, rođacima i komšijama da i ne govorimo. Na drugoj strani, u Petnjici svaki od 31 kandidata za odbornika Demokratske partije socijalista “povukao” je za sobom 55,5 građana ove opštine.
U drugim gradovima je posao političkih stranaka bio je znatno “teži” nego u Petnjici. Na Cetinju, na primjer, svaki kandidat za odbornika za jedno mjesto u parlamentu morao je da “povuče” devet glasova. To nijesu uspjeli Crnogorska, Demokratski front i Pozitivna.
U Tuzima taj zadatak je bio znatno manji svega 6,5 glasova po odborničkom kandidatu. Taj prag nisu preskočile Socijalistička narodna partija i Socijademokratska partija.
Slična situacija je bila i u Mojkovcu gdje je za ulazak u lokalni parlament bilo potrebno skoro 190 glasova, odnosno po šest po kandidatu za odbornika. To nije uspjela Socijaldemokratska partija.
Naravno, na svim izborima u svim državama svijeta moguće je da dođe do zloupotreba državnih resursa u svrhu izbora, čak i krađa i stvaranja nedemokratske atmosfere i oni koji gube uvijek pokušavaju da time opravdaju svoj poraz. Ipak, teško je objasniti da neka partija u Petnjici, koja je naš prvi primjer, nije uspjela da osvoji 91 glas. To treba da brine partije koje su poražene. Ulazak u SO i dobijanje parlamentarnog statusa za svaku partiju je veliki korak i mogući početak za neke buduće znatno bolje rezultate, ali je za to potrebna, kao i u većini stvari u životu, podrška, prije svega, porodice, a mnogi koji se u Crnoj Gori bave politikom, izgleda, nemaju ni to.
PREUZETO: DNEVNE NOVINE

 

KORAĆ: JEDINO SD BILJEŽI RAST U ODNOSU NA PARLAMENTARNE IZBORE

Radio Petnjica
-
11
KORAĆ: JEDINO SD BILJEŽI RAST U ODNOSU NA PARLAMENTARNE IZBORE

Safet Korać, nosilac liste “Socijaldemokrate – Ivan Brajović – Dosljedno za Petnjicu” je rekao da su Socijaldemokrate Petnjice ostvarile odličan izborni rezultat i pokazali da su ozbiljan politički akter.
“Vodili smo pozitivnu kampanju, u kojoj smo se vodili principima izvorne socijaldemokratije i bili istrajni u tome da pokažemo da nas odlikuje drugačija politička kultura i da se ozbiljnim političkim djelovanjem mogu postizati dobri rezultati.
Nismo se bavili drugima, jer smo imali svoj program, koji smo kreirali u komunikaciji sa našim sugrađanima, pa smo shodno tome imali mnogo toga da predstavimo i našu pažnju nismo posvetili političim konkurentima, već našim biračima, zbog kojih i postojimo i čija očekivanja nastojimo da ispunjavamo.
Bihorke i Bihorci su prepoznali naše iskrene i dobre namjere i potvrdili ispravnost našeg postojanja na političkoj sceni, ali su nam dali i zadatak da budemo još bolji, jači i da istrajemo u namjeri da stvaramo bolji životni ambijent i gradimo bolju budućnost za generacije koje stasavaju.
Protekli izbori pokazali su da samo oni koji imaju jasnu viziju razvoja i nude konkretna rješenja opstaju. Jedino su Socijaldemokrate na ovim izborima u Petnjici postigle rast u odnosu na parlamentarne izbore i to za 53%, što je dokaz da smo na pravom putu i da nam ljudi vjeruju. Spremni smo da činimo vlast i odgovornim djelovanjem sprovodimo ono što smo ponudili našim sugrađanima.
Ponosni smo na to što smo okupili najbolje ljude na našoj listi i dobili priliku da u lokalnom parlamentu predstavljamo one koji su nam ukazali povjerenje i zastupamo interese svih građana i našeg Bihora. Uvažene sugrađanke i sugrađani 357 puta hvala”, rekao je Korać

 

PISMO IZ DIJASPORE

Radio Petnjica
-
19
PISMO IZ DIJASPORE

Pismo Bihorca Aldina Koraća koje je putem našeg portala uputio Bihorcima Petnjice i dijaspore. Aldin je bio predsjednik Foruma mladih SDP-a Petnjica i dugogodišnji borac za promjene u Petnjici. Nakon što je i sam ostao bez mogućnosti da ovdje sebi obezbijedi egzistenicju odselio je za Švajcarsku gdje sada radi i živi.

Demokratija, sloboda, ekonomska moć i jednakost, Evropske integracije…Da li uopšte vlast i vladari u Crnoj Gori, da li to bili lokalni ili oni državni, znaju šta znači ovo navedeno.
Ovi lokalni vladari ne znaju, jer su nam to sve uskratili, imali su svoj ali isključivo samo svoj interes, jer su baš zbog tog uskraćenja za bihorski narod oni dobili povlastice da kupuju fabrike za nekoliko eura ili autobuske stanice, dobijaju stanove i razne druge povlastice. Isti lokalni vladari ne znaju to jer su sa niskom stepenu inteligencije, morala i akademskog znanja, tj. ljudi bez škole ali sa nekim diplomama koje su okačili odmah iznad TV na zidu da svako može vidjeti da imaju akademsko zvanje.
Šta veliki vladar ima zbog takvih lokalnih vladara? Pa ima sve povlastice kao veliki vladar, može sve uzeti, kupiti, potkupiti, privatizovati ili uzeti pod svoje, dodijeliti bratu, sestri ili sinu, jer lokalni vladari čine baš sve da zaštite svoje licne interese i interese svojih vladara a ne interese naroda. A narod, narod plaća sve, bar ono što je ostalo naroda, a nije svjesan da ga to sve sleduje sa ili bez izbora.
Šta narod ima od takvih političara? Pa mogu reći da isto ima dosta toga ali u negativnom smislu. Kao prvo imamo činjenicu da je vrijednost čovjeka kao ljudskog bića dovedena na 50 eura, da društvo kao cjelina ne postoji ako nije u DPS univerzumu, narod ima ogromne račune koje mora isplatiti jer nečiji sin, nekog ,,velikog čovjeka“, pravi hidrocentrale na kojima će zgrćati milione a koje mu narod finansira. Narod ima i aerodrom koji prokišnjava, limenku, razne zaboravljene petlje i putne pravce, kredite koje mora vratiti i novac kojim se čovjek-Bihorac plaća da napravi jedan krug na listicu za DPS-SD grupaciju, a isti se mora vratiti duplo i to odmah posle izbora, preko rasta cijena goriva, električne energije itd.

U svemu ovome tuga i žalost ne bi bila tolika da nije i onih koji su pobjegli 90-ih godina jer su ih isti ovi vladari tukli, ostavili bez hljeba, natjerali da bježe od svojih domova, i isti od tada žive u civilozovanim društvima gdje su mogli vidjeti da se putevi ne asfaltiraju pred izbore ili dijele stubovi za struju, gdje ti za posao nije potrebna DPS kartica nego znanje i umijeće u tom poslu. Sjetite se EU Bihorci i toga da lokalne vlasti u Evropi rade u službi građanstva ma koje on bio vjere, boje kože ili pola. A onda je dosta EU Bihoraca zaboravilo ko je njihov istrebljivač, pa su pohrlili za par stotina eura da glasaju i aplaudiraju svojim istrebljivačima.
Moram napomenuti da u demokratskim i civilizovanim društvima ne postoje mini štabovi koji se prave u kafanama, poslastičarma ili privatnim kućama gdje svaki glasač posle čina zaokruživnja mora da se javi, šta više, u normalnim demokratskim društvima, glasanje se vrši na glasačkim mjestima, putem pisma ili online preko računara, gdje nakon pobjede ne možete vidjeti barjake i kolone automobila koji pod sirenama i škripom guma slave doživotnog vladara i njegov univerzum.

A onda se treba zapitati da li idemo naprijed ili nazad. Bihor definitivno ide unazad jer je demokratija nastala jos u Grčkoj, u staroj Atini u 5. vijeku stare ere. Pa zar smo se vratili toliko vjekova unazad? Zbog čega sve pokazuje da se Bihor unazađuje? Za to naravno postoji i scenario i to iz scenografske kuce DPS-a, koja još od 90-ih godina zabranjuje svakom Bihorcu da ima pravo na posao, na slobodu govora i kretanja, jer tada kao i sada ovi isti vladari su zastrašivali sa četnicima, ali tada su oni sami bili četnici i tukli i protjeravali Bihorski narod, a sada imaju neke druge četnike i čak imaju i ove nove zastrašivače „teroriste“.Uz pomoć lokalnih vladara iscenirali su iseljenje Bihora u tri talasa: od 1992. do 1995., od 1997. do 2002. i zadnji talas u kojem sam nažalost i ja od 2013. do 2017.
26. novembra definitivno je dokazano da diktaturi nema kraja, da svi oni koji su dobili stanove, službena vozila, firme i službena mjesta su pijuni koji pomažu zatvaranje Bihora i brisanje Bihorskog naroda kao stanovnistva Crne Gore, jer se direktno cilja na brisanje mladosti iz Bihora uz pomoć ucjene, kupovine, ekonomske nerazvijenosti kraja i naroda, oduzimanje svih prava na dobijanje normalnih uslova za život, uskraćivanje prava na rad i mnoge druge stvari koje bihorski narod nikada nije mogao imati.

Zato se obraćam svakom Bihorcu koji je pohrlio, da li iz neke daleke Evropske zemlje ili onog koji je u Bihoru, a glasao je za nekoliko eura i prodao ono najbitnije, svoj obraz i moral. Zašto niste razmislili o posljedicama? Vladari se bogate preko vaše i grbače vašeg napaćenog naroda a vi se niste ni sjetili da su nestale razne investicije od strane dijaspore i raznih fondova, i još jednom ste potpisali sporazum sa onom grupacijom koja vas je otjerala da mogu da nastave isto sa ostatkom i da unište još jednu generaciju. Kako ćete to svojoj djeci ispricati i kako ćete im objasniti razlog zbog kojeg ste dali legitimitet da neko istrijebi cijeli Bihor?

 

 

1...701702703...963Stranica 702 of 963