Na osnovu člana 16 i 17 Odluke o finansiranju projekata nevladinih organizacija lokalna uprava raspisala je drugi Javni poziv za predlaganje kandidata za članove Komisije za finansiranje projekata nevladinih organizacija.
1. Predsjednik Opštine Petnjica raspisuje Drugi javni poziv za članove Komisije za finansiranje projekata nevladinih organizacija, koji su iz reda nevladinih organizacija.
2. Na Javni poziv br. 01-056/21-106 koji je predsjednik Opštine Petnjica objavio dana 01.02.2021.godine nije se prijavio dovoljan broj kandidata za članove Komisije, pa se iz tog razloga objavljuje Drugi javni poziv.
3. Uz predlog za člana komisije, nevladina organizacija koja predlaže kandidata dužna je da priloži:
1. dokaz o upisu u registar nevladinih organizacija;
2. osnivački akt i Statut nevladine organizacije;
3. kopiju potvrde o podnesenoj poreskoj prijavi za prethodnu fiskalnu godinu, odnosno potvrdu da nije poreski obveznik po osnovu državnih i lokalnih javnih prihoda;
4. reference kandidata;
5. dokaz o crnogorskom državljanstvu i prebivalištu kandidata u opštini Petnjica;
6. dokaz da kandidat ima najmanje jednu godinu iskustva na izradi i realizaciji projekata nevladinih organizacija;
7. izjavu kandidata da nije javni funkcioner, lokalni službenik i namještenik, član organa upravljanja političke partije i da prihvata kandidaturu;
8. da predloženi kandidat ima najmanje IV – 1 nivo kvalifikacije srednjeg opšteg ili stručnog obrazovanja.
4. Kandidate predlaže nevladina organizacija koja je registrovana i obavlja djelatnost u Opštini Petnjica najmanje jednu godinu prije raspisivanja javnog poziva.
5. Nevladina organizacija može predložiti samo jednog kandidata iz reda svojih članova.
6. Rok za predlaganje kandidata je osam dana dana objavljivanja javnog poziva.
7. Mandat Komisije traje dvije godine.
8. Prijava se podnosi svakog radnog dana od 08h do 16h na pisarnici opštine u zatvorenoj koverti sa naznakom ,,Predlog za članove komisije za finansiranje projekata NVO, predstavanika nevladinih organizacija,,
Pošta Crne Gore će nagažovati još jednog poštara u cilju redovne i blagovremene dostave pošte, saopštila je Radiju Petnjica Biljana Jakić iz Pošte Crne Gore.
Odgovor je uslijedio nakon pisanja portala Radija Petnjica u vezi sa problemima ove organizacije u Petnjici.
“U vezi sa Vašim konstatacijama koje ste iznijeli a koje se odnose i na problem u radu Pošte opštini Petnjica zbog nedostatka poštara, jer poštu nosi samo jedan poštar koji, zbog obima posla ne može na adekvatan način da dostavlja poštu, obavještavamo Vas da će Pošta angažovati lice za dostavu pošte-poštara, u cilju redovne i blagovremene dostave.
Napominjemo da je po važećoj sistematizaciji sistematizovano jedno radno mjesto poštara u opštini Petnjica, te da je poštar koji je radio do skoro na ovim poslovima bio angažovan preko Agencije za zapošljavanje. S tim u vezi, po ugovoru koji je zaključen sa Agencijom za zapošljavanje iskorišćena je pravna mogućnost angažovanja istog lica, tako da istom nije mogao biti produžen angažman. Dakle, do rješavanja ove situacije koja će biti trajnog karaktera, angažovaćemo lice za obavljanje poslova poštara. Što se tiče radova na sanaciji krova Pošte u Petnjici obavještavamo Vas da je Planom javnih nabavki Pošte Crne Gore za 2021. godinu predviđena rekonstrukcija krova sa podstrešnicom Pošte Petnjica, uz prethodnu pripremu tehničke dokumentacije, koja je potrebna za ovakvu vrstu radova.
Pošta će u skladu sa propisanom procedurom javnih nabavki prioritetno sprovesti nabavku, kako bi se izvršili predmetni radovi”, navela je Jakić u odgovoru za portal Radija Petnjica.
Petnjica je ovih dana, kao i cijela Crna Gora pod uticajem hladnog vazduha sa temperaturama koje su se spustale i do minus 15 tokom noći. Pao je i snijeg a putevi su jako klizavi.
Vozačima se preporučuje oprezna vožnja.
U narednim danima očekuje se lijepo vrijeme sa hladnim danima i noćima.
Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori doniralo koncentrator kiseonika Zdravstvenoj stanici u Petnjici
U ime donatora, koncentrator kiseonika uručili su Ejup Nurković, predsjednik Bošnjačkog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori, Almir Avdić, član Vijeća i predsjednik Skupštine Opštine Rožaje i Mirza Luboder, PR Vijeća koji su ujedno posjetili Zdravstvenu stanicu u Petnjici.
Uručenju donacije prisustvovali su Samir Agović i Muslija Kalić, predsjednik i potpredsjednik Opštine Petnjica, sa svojim saradnicima.
U ime zaposlenih u Zdravstvenoj stanici Petnjica, donatorima se zahvalila dr Jasmina Garčević, kazavši da je riječ o savremenom medicinskom aparatu koji će značajno olakšati primjenu terapije kiseonikom pacijentima sa respiratornim problemima u Petnjici.
Povodom učestalih pojava ispisivanja grafita i slanja neprimjerenih poruka na račun Bošnjakog naroda, predsjednik OO BS Petnjica, Ervin Duraković za portal radija je istakao da u Crnoj Gori postoje ljudi koji još uvijek osjećaju mržnju.
NAŽALOST, POSTOJE LJUDI KOJI GAJE MRŽNJU PREMA SVEMU ŠTO JE RAZLIČITO
„Nažalost, svjedoci smo da postoje ljudi koji osjećaju mržnju svemu prema drugačijem, koji propagiraju govor mržnje i netoleranciju u smislu međunacionalnih i međuvjerskih odnosa naroda koji žive u našoj državi. Takođe, ti isti ljudi veličaju ratne zločince opravdavajući tako i same zločine. Po prirodi stvari to se manifestuje kroz razne provokacije, uvrede, skrnavljenje vjerskih objekata i ispisivanje grafita itd., i uvijek su ta nedjela upućena prema pripadnicima manjinskih naroda. Toga je bilo na žalost i ranije kod nas i ne predstavlja ništa novo. Međutim, od 90-tih godina prošlog vijeka, nije bilo učestalo kao u poslednje vrijeme. Mislim da trebamo razmisliti o razlozima zašto se ta učestalost pojavljivanja ovakvih nedjela dešava i ja smatram da jedan od najvažnijih razloga jeste u ovakvom odnosu aktuelne državne vlasti prema pripadnicima manjinskih naroda u Crnoj Gori za koji se usuđujem reći da je disktriminatorski. Konkretno, za ispisivanje grafita, svaki fukcioner BS je osudio takav jedan sramotan čin i to ćemo uvijek raditi bilo li da su grafiti upućeni nama ili nekima drugima”, rekao je Duraković.
On je dodao da je važno naglasiti aspekt uticaja odnosa državne vlasti na sva ova dešavanja.
DA SE OTKRIJE KO JE ISPISIVAO FAŠISTIČKE GRAFITE
Ovih dana je aktuelno pitanje ko je počinilac ovih djela, uglavnom se pominju dva – prvi je ili zagovornici retrogradne četničke ideologije, a drugi da su to pripadnici doskorašnje vlasti ili tajnih službi koje su bliske njima. Ja naravno ne mogu znati odgovor na to pitanje i ne mogu da dati. Smatram da ne treba ništa prejudicirati, već sačekati da istražni organi obave svoj dio posla. Možemo samo iskazati nadu da će nadležni organi na pravi način odraditi svoj dio posla i pronaći počinioce ko god da je u pitanju i adekvatno ih sankcionisati”, rekao je Duraković.
Po pitanju druge teme koja je bila aktuelna ovih dana to je predlog da jedna od beranskih ulica dobije ime po presuđenom ratnom zločincu Ratku Mladiću, Duraković je napomenuo da taj predlog nije nikako mogao da dođe iz kuhinje dosadašnje vlasti.
FAŠISTIČKA IDELOGOGIJA DIJELA VLASTI U BERANAMA
“Uzmimo u obzir da je inicijator takvog predloga i promoter te priče u medijima funkcioner DF, odbornik u lokalnom parlamentu, predsjednik Savjeta koji je nadležan za davanje naziva ulicama i u prošlom sazivu je bio čak predsjednik SO. Kada bi prihvatili takvu tvrdnju da sve to dolazi iz kuhinje DPS, onda bi izveli jedan zaključak da pomenuti funkcioner DF radi za tu partiju. Mislim da to ovdje nije u pitanju već da postoji jedan dio građana naše države koji na žalost se i dalje vode tom fašističkom ideologijom, velikodržavnim projektima, veličanjem četničkih pokreta i na žalost takvih ljudi imamo u partijama koje su konstituenti vlasti na državnom nivou. Mislim da sve te partije treba toga da budu svjesne, to prvo priznaju sebi a onda drugima i da se na odgovarajući način bore protiv takvih pojava“, istakao je Ervin Duraković koji je iskoristio priliku da negira postojanje ulice u Petnjici koja nosi ime Osmana Rastodera kao dogovor na tvrdnju nekih medija.
U PETNJICI NEMA ULICE OSMANA RASTODERA
„To je dezinformacija što i jeste. Svi znamo da u Petnjici imaju drugačije nazive. Ne institucionalno je neko označio jednu ulicu u Petnjici tim imenom, to nijesu radile institucije lokalne uprave odnosno nadležni organi. Bilo je priče u prvom sazivu lokalnog parlamenta i o tom predlogu i ono što moram istaći, napravio bih jasnu razliku između likova Ratka Mladića i Osmana Rastodera iz razloga što je Mladić presuđeni ratni zločinac dok je Osman Rastoder bio samo optužen za ratne zločine, odnosno saradnju sa okupatorima i nikada mu se nije desilo suđenje, nikada nije zvanično osuđen. On je ubijen na jedan misteriozan način i svim građani Petnjice je jasno ko je to uradio. To je uradila komunistička vlast jer nije bio zagovornik komunizma i na taj način su se obračunavala sa neistomišljenicima. Međutim, bio sam na čelu tog Savjeta koji je zadužen za davanja imena i došao je predlog da jedna ulica nosi njegovo ime. Mi smo i pored svih ovih razlika koje postoje između ova dva lika, ipak sagledali zakon a u zakonskoj regulativi važi u CG da svaka ličnost koja ima neku negativnu konotaciju u određeno istorijskom periodu, ne može dobiti ulica ime po njemu i mi smo u startu taj takav predlog odbijen, tačnije, odbijen je po sili zakona. Nijesmo ga uopšte ni razmatrali niti je bio kao predlog ni Savjeta niti je usvojen“, rekao je Duraković.
Upitan da li osjećaju odgovornost s obzirom da su bili izvršna vlast i da nijesu adekvatno vodili politiku prema nacio-šovinističkim pojavama, istakao je da svaki konstituent državne vlasti mora da snosi odgovornost za sve što se dešavalo za vrijeme njegovog mandata.
VLADA PRIVILEGUJE JEDNU VJESRKU ZAJEDNICU
„Međutim, malo prije sam govorio o učestalosti ovih incidenata. Svjedoci smo svi da se u poslednjih nekoliko mjeseci, kako se promijenila državna vlast, da je inteziviran broj pojavljivanja takvih slučajeva. Baš to govori da je prethodna vlast radila više po tom pitanju. U startu sam optužio vlast na državnom nivou da gaji jedan diskriminatoski odnos prema manjinskim narodima a evo i obrazloženja. Počećemo od samog perioda nakon parlametarnih izbora kada se kalkulisalo o formiranju nove vlasti, znamo da je tadašnji mandatar a sadašnji premijer napravio veliki broj grešaka posebno gledano sa aspekta manjinskih nacionalnih zajednica u Crnoj Gori. Počelo se od upoređivanja ministara sa apostolima. Na taj način je doveden na privilegovan položaj jedne vjerske zajednice u odnosu na sve ostale. Prilikom formiranja vlade, mandatar tadašnji je preložio 12 ministara koji su pripadnici samo jedne vjeroispovijesti. Ne mogu da prihvatim da nije mogao da nađe niti jednog eksperti iz redova pripadnika drugih vjeroispovijesti i da neko obnaša funkciju ministra u novoj vladi. Kasnije prilikom raspodjeli pozicija po dubini, svjedoci smo da ni na jednoj važnoj poziciji još uvijek nije imenovan niti jedan pripadnik manjinskih nacionalnih zajednica. Krenulo se u smjenjivanju dosadašnjih funkcionera prethodne vlasti i ništa nije neobično. Međutim, nije očekivano, nije moralno i nije politički korektno biti selektivan u tom procesu. Reći vam primjer tog selektivnog odnosa. U upravnom odboru jednog državnog preuzeća koji čini pet članova, smijenjen jesamo jedan član Upravnog odbora koji se izjašnjava kao Bošnjak. Klasičan primjer selektivnog odnosa. Dešavale su se situacije da državna vlast obavi posjetu određenoj opštini, kao primjer u našoj susjednoj opštini, i tom prilikom izvrši posjetu manastira a zaobiđe džamiju. Sve ove stvari šalju jednu ružnu poruku pripadnicima manjinskim naroda i mene navode na zaključak da odnos aktuelne državne vlasti prema manjinama možemo definisati kao diskriminatorski odnos“, istakao je između ostalog Ervin Duraković, predsjednik OO BS Petnjica koji je poslao poruku da pripadnike Bošnjačkog naroda ne može niko uplašiti i da se to ne smije dozovili jer je svima jasno da je cilj ovih necivilizacijskih provokacija i incidenata uplašiti pripadnike manjinskih naroda, da treba biti mudar i ne nasijedati na takve provokacije kao i ne uzvraćati istom mjerom.
Ministarstvo zdravlja i Institut za javno zdravlje je organizovao sastanak sa svim lokalnim samoupravama povodom novih mjera protiv koronavirusa.
„Cilje ovog sastanka je svakako bio da se na direktan način upoznamo sa aktuelnom situacijom u Crnoj Gori ali i da iskažemo svoje stavove koji se tiču situacije u sredinama u kojima živimo i radimo.
Ministarstvo zdravlja i IJZ-a su najavili da su spremni da imamo praktično dnevnu komunikaciju kada je u pitanju pandemija Covid-19. Lokalne uprave će imati po jedno zaduženo lice iz operativnog opštinskog štaba za komunikaciju sa nadležnim državnim organom.
Što se tiče situacije u našoj opštini, naša konstatacija je da je pod kotrolom, ali da ćemo tražiti od nadležnih da se zabrana međugradskog saobraćaja ne odnosi na opštine sa sjeveroistoka kada je u pitanju saobraćajna komunikacija između ovih opština i opštine Berane, a to isljučivo zbog poljoprivrednih proizvođača, odnosno regionalne stočne pijace koja se nalazi u Beranama.
Smatram da je naš zahtjev opravdan i da je situacija u opštinama sjeveroistoka povoljnijem odnosu na druge opštine pa je nužno imati razumijevanja za poljoprivredne proizvođače koji svoje tržišne viškove plasiraju upravo na ovoj pijaci.
Ovdje se misli na subotu, jer se upravo ovim danom i odvija prodaja stoke na beranskoj pijaci“, istakao je Samir Agović, predsjednik opštine za portal radija.
Radio Petnjica će, povodom sve češćih izjava nacionalizma i šovinizma oličenih u iscrtavanju skandaloznih grafita po vjerskim objektima Islamske zajednice, napraviti seriju razgovora sa političkim subjektima iz Petnjice i pokušati da i na taj način ukaže na uzroke i posljedice ovakvih pojava.
Prvi sagovornik je bio Almir Muratović, odbornik Stranke pravde i pomirenja u petnjičkom parlamentu i zamjenik predsjednika te partije koja je u koaliciji sa vladajućom na državnom nivou koalicijom Crno na bijelo.
NACIONALISTIČE PORUKE SU REZULTAT GURANJA PROBLEMA POD TEPIH
Muratović je osudio pojave nacionalizma prema Bošnjacima koji treba da zabrinu Crnu Goru. On smatra da te pojave nijesu novina i da su rezultat dijelom i guranje problema pod tepih.
“U posljednjem periodu, Bošnjaci su pod stalnim pritiskom, sada ispisanim porukama sa zidova kuća i džamija te pokušajima davanja imena ulicama po osuđenim ratnim zločincima. ranije je to rađeno u rukavicama i porukama da će Bošnjaci na ovom prostoru jedino opstati ako se priklone nekoj od vladajućih politika. Bošnjački narod je posmatrao i pokušavao da izbjegne tu igru, ali neki od predstavnika bošnjačkog naroda, su svjesno ili nesvjesno upadali u tu zamku”, rekao je Muratović.
On je dodao da se sramnim potezima slanja poruka mržnje jača utisak da to nije samo pritisak na bošnjački korpus zbog političkih poena, nego je cilj i pokušaj ponižavanja.
“Ko god da stoji iza ispisivanja poruka mržnje u Nikšiću, bivša, sadašnja vlast ili neki elementi koji ohrabreni promjenom vlasti nijesu shvatili šta znači promjena vlasti, Bošnjaci se neće zastrašiti i Bošnjaci će to strpljivo posmatrati i biće organizovani da brane svoje dostojanstvo. Naše dostojanstvo je sve ono što garantuje Ustav države i ono to što priliči čovjeku”, precizirao je Muratović.
Poruke mržnje i sijanje straha pa i prijetnje Bošnjacima pojačane su nakon smjene vlasti?
Neko je pogrešno shvatio promjenu vlasti. Ubijeđen sam da nova vlast neće sebi dozvoliti takav luksuz da ode u nekom smjeru kako bi neko želio. Za vrijeme prethodne vlasti bilo je sličnih poruka i uporno su radili na tome da prikažu kako toga nije bilo. Tada se ćutalo, guralo se pod tepih i desilo se to da nas je neko pokušao getoizirati, odvojiti od ostatka bošnjačkog korpusa od duhovnog i kulturološkog centra, odvojiti od saradnje sa Bošnjacima u regionu i prikaziti kao crnogorske Bošnjake. Takav način vođenja politike je getoiziranje i on je doveo do toga da se neko ohrabri u razmišljanju da su Bošnjaci lak plijen. Zato je bitno da to shvatimo ukoliko želimo da sačuvamo Crnu Goru. SPP-u je cilj međusobno poštovanje u državi u kojoj živimo zajedno.
CRNOJ GORI POTREBAN GLAS RAZUMA
Previše su sebi dali za pravo da nas, kao narod, optužuju za nešto sa čime nemamo nikakve veze. Stranka prave i pomirenja šalje poruke glasa razuma kroz koaliciju Crno na bijelo.
Možda politički nije popularno, ali Crnoj Gori je potreban glas razuma, kao i okruženju jer vrlo često se izlazi sa nacionalističkim porukama.
Djelujete kroz koaliciju Crno na bijelo. Da li ima tog glasa razuma iz ostatka vladajuće većine?
Glas razuma postoji u koalicionom partneru GP URA. Sa njima ne bi bili da nemamo slične ili iste stavove o trasiranju puta Crne Gore. Koalicija Crno na bijelo je zauzela stav razuma, dok prethodna vlast nije na zdravim temeljima izgradila društvo. Nije problem ako neko želi da afirmiše naciju i kulturu, ali je problem kad ugrozi drugog ili pokuša da minimizira ili čak da mu nametne šta je on. Do sada nije bilo primjetno da neko iz bošnjačkog naroda u Crnoj Gori nemetnuo nekome nešto riječima, ti nisi Crnogorac, ti si Srbin….
Jeste li reagovali na predlog da ulica u Beranama dobije ulicu po presuđenom ratnom zločincu?
Naravno da smo reagovali i u reakciji koju smo iskazali rekli da je to nečuveno. Neko je doživio smjenu vlasti kako bi upražnjavao nacionalističke i fašističke ideje i to se donekle može kontrolisati. Ukoliko sa pozicije vlasti, jer u ovom slučaju opštinski Savjet je usvojio odluku da presuđeni ratni zločinac dobije naziv ulice, to znači da je vlast na lokalnom nivou sebi dala za pravo da uradi jednu ovako skandaloznu stvar.
OHRABRUJUĆE PORUKE OSUDE ZA POKUŠAJ DAVANJA IMENA ULICE PO RATNOM ZLOČINCU
Ohrabrijuće su poruke političkih partija koje su to osudile. Upravo afirmacija zločinaca i negiranje genocida u Srebrenici veću štetu će nanijeti u budućnosti srpskom narodu nego što će bošnjačkom.
Šta će jedan Bošnjak misliti u Beranama nakon takvog predloga?
Bošnjak u Beranama će definitvno misliti da to nije vlast koja treba da vodi taj grad. Istakao bih stav Demokratske Crne Gore koja, ne samo da je osudila taj pokušaj u Beranama već i potvrdila da je Ratko Mladić ratni zločinac. Njihova je stvar kako će postupiti prema svom članu koji je napravio grešku. Bošnjak iz Berana svakako neće razmišljati da ode ako je to nekome bio cilj.
Prosrpski mediji su napravili svojevrsnu paralelu pa prenijeli da u Petnjici postoji ulica nazvana Osmanu Rastoderu, kako to komentarišete?
Mislim da su na tom primjeru pokušali da izjednače osobe koje su kroz istoriju učestovale u nekim događajima. Nijesam našao podatak da je Osman Rastoder osuđen za zločin, sa druge strane imamo Ratka Mladića koji je na oči svjetske javnosti presuđeni ratni zločinac. Takva ulica u Petnjici zvanično ne postoji. Pred obornike petnjičkog parlamenta takav predlog nikada nije došao od strane Savjeta za imenovanjem ulice. Bilo je individulanih inicijativa za to ali lokalna vlast je smatrala da bi to izazvalo neke loše reakcije.
U medijima se pojavila ta informacija i to na osnovu registracije privatne firme čihje je sjedište u ulici Osmana Rastodera?
Vjerovatno je neko registrovao firmu i kazao da se ta ulica zove Osman Rastoder i koliko znam, Centralni registar nema mogućnost da provjerava da li postoji ta ulica ili ne. Bespotrebno se koristi tako nešto da bi opravdao pokušaj davanja ulice Ratka Mladića. Ukoliko bi se vodili tom nakardnom logikom, vjerovatno bi Petnjica, Berane, a možda i Podgorica bile ispisane kontra grafitima i nacionalističkim porukama.
Bošnajci su pokazali da ne zastupaju mjeru revanšizma. Svi bi preko naših leđa da profitiraju, jer je cijela priča vezana za izbore i popis stanovništva. Crnogorci pokušavaju da preko naših leđa nadomjeste neki procenat da budu većina na popisu. Srbi preko naših leđa pokušavaju da pokažu kako su oni dominantni i da su Bošnjaci za sve krivi. Naravno da pojednici pokušavaju da tako tumače.
PREDTAVLJANJE BOŠNJAKA KAO DEŽURNIH KRIVACA JE PREVRŠILO MJERU
Ta igra predstavljanja Bošnjaka kao dežurnog krivca i mobilizacije oko toga je već prevršila mjeru.
Imali smo na primjer slučajeva da mediji uporno forsiraju nepočinstva jednog funkcionera iz bošnjačkog naroda iako ih je bilo stotinu Ne želim nikog da branim ukoliko je kršio zakon ali ukoliko imate u državi 100 stanova koje ste podijelili funkcionerima, a od tih 100 izvučete trojicu iz bošnjačkog naroda, onda se stvara utisak da su svi Bošnjaci takvi. Pa se oni politički neosviješćeni okreću “koplja” prema bošnjačkom narodu za sve i svašta, kao da smo krivi i za KAP, Aerodrome i za sve što postoji negativno u Crnoj Gori.
Za kraj poruka Stranke pravde i pomirenja i da li je ugrožena koalicija Crno na bijelo?
Koalicija Crno na bijelo nije ugrožena i mislim da je oko te koalicije okupljen glas razuma u Crnoj Gori. Rekao sam i ponoviću da naša koalicija djeluje između bivšeg režima, koji su na nestabilinim temeljima pravili crnogorsko društvo, korupcija kriminal i s druge strane pojedine nacionaliste. Koalicija Crno na bijeloje na istom smo putu kada su u pitanju vrijednosti. U toj koaliciji mi smo nacionalna stranka i želimo prikazati javnosti Crne Gore kao i bošnjačkom narodu da postoji još nacionalnih stranaka u Crnoj Gori, da nije samo jedna stranka koja se predstavljala i tražila sebi za pravo u žaštiti bošnjačkog naroda.
NIKADA NEĆEMOP URADITI NIŠTA ŠTO JE VAN INTERESA BOŠNJAČKOG NARODA
Nikada nećemo uraditi nešto što je van interesa našeg naroda. Pozivamo bošnjački narod da se homogenizuje i da se ne odvaja od ostalog dijela korpusa na Balkanu u smislu da imamo i održavamo konekcije. Svjesni smo da živimo u Crnoj Gori kažemo da nikada nećemo ugroziti suverenitet i integritet Crne Gore, što nam je mnogo puta spočitavano pričom o Sandžaku. U svakom slučaju Stranka pravde i pomirenja je uz svoj narod i ovom prilikom poručujemo da postoji linija ispod koje nećemo ići i šaljemo poruku da prestanu, ko god da je i bilo, da šalju nacionalističke poruke, jer to nećemo tolerisati.
Odnos prema okolini u Bihoru, najblaže rečeno, nije na zadovaljavajućem nivou. Spontanih deponija ima skoro na svakom koraku, a zima i nedostatak vegetacije pokazali su pravo lice naše opšte kulture… Kese, plastika i ostali otpad “uredno” vise na granama pored rijeka.
Od skoro još jedan “sport” je popularan u Petnjici – prevrtanje i guranje kontejnera kojih ionako ima malo. Na putu od Petnjice do MZ Lagatore, u mjestu “Huremov potok” jedan od tri kontejnera završio je u rijeci. Neko ga je iz čiste obijesti gurnuo niz padinu..
Komunlano preduzeće će kontejner vratiti na svoje mjesto, ali neće moći uticati na promjenu svijesti nepoznatog počinioca. Zato je sva stvar u nama samima, u edukaciji i ukazivanju ovih pojava.
Povodom 40 godina Kulturno-umjetničkog društva „Bihor“ Petnjica u JU Centar za kulturu uz poštovanje epidemioloških mjera, upriličeno je premijerno prikazivanje filma o KUD-u “Bihor”.
Film o KUD-u Bihor predstavio je rezime kulturnog stvaralaštva i trajanja kroz četrdesetogodišnju tradiciju postojanja KUD-a Bihor kao najboljeg reprezenta kulturnog identiteta Bihora.
U filmu su kao sagovornici govorili prvi predsjednik KUD-a dr. Salija Adrović, predsjednik opštine Petnjica Samir Agović, predsjednik KUD-a Sinan Tiganj i koreograf Rešad Šabotić.
Na premijeri filma obratio se clan Upravnog odbora Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Mersad Latić, koji je pozdravio sve prisutne u ime direktora Fonda, zahvalio se i obećao da će Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava u narednom periodu podržavate ovakve i slične projekte.
Predsjednik KUD-a “Bihor”, Sinan Tiganj zahvalio se prisutnima i istakao da su danas u sali prisutne tri generacije KUD-a.
Takođe se zahvalio Fondu za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava sponzorima bez kojih ne bi uspjeli da se snimanje filma privede kraju kao i svima koji su učestvovali u realizaciji projekta u uslovima koji su uslovljeni COVID-om 19.
Predsjednik KUD-a izrazio je žaljenje što režiser i snimatelj nijesu mogli imati na raspolaganju starije članove KUD-a zbog profesionalnih obaveza i nemogućnosti dolaska u Petnjicu.
U filmu su govorile sadašnje članice KUD-a “Bihor”, Ajla Rastoder, Hana B. Muratović i Elma Garčević.
U filmu je korištena podloga za naraciju originalne muzike etno grupe “Teferidž” iz Rožaja kompozitora Sulejmana Beće Kujevića, koju su u znak dobre saradnje ustupili muziku kao poklon KUD-u “Bihor”.
U kompoziciji Sulejmana Beća Kujevića u filmu su zastupljene pjesme “Garavica, Sanak snila Mujagina ljuba i Sjaj meseče zore”.
Snimanje naracije obavljeno je u studiju Maša Kujevića u Rožajama.
Kroz film je prikazan istorijat KUD-a ali u 54 minuta, ali je nemoguće bilo sve posložiti. Sinan Tiganj kazao je da će se u narednom periodu ukoliko epidemiološki uslove dozvole, ponovo prikazati film o KUD-u onima koji nijesu mogli prisustvovati zbog ograničenja i da će film biti postavljen na društvenim mrežama.
U filmu su korišteni arhivski snimci:
Privatna arhiva KUD-a “Bihor”, Radio-televizija Crne Gore, Radio-televizija Srbije, emisija “Šljivik”, privatna arhiva Hamdije Smajića i Mah Medya film Yapim organizasyion ltd sti.
Produkcija filma bila je u realizaciji KUD-a Bihor i JU Centra za kulturu Petnjica.
Montažu i režiju filma uradio je Sead Šabotić.
Direktor fotografije je Ivan Čojbašić.
Tekst za naraciju napisao je mr. Sait Šabotić a naraciju je čitao Izet Mulabegović.
Film je sufinansiran sredstvima Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.
Sponzori filma su: Opština Petnjica, D.O.O “HARI” iz Novog Travnika- porodica Agović i firma “Denis” Semina Čivovića iz Luksemburga.
Prisutni su bili oduševljeni filmom i nakon dužeg vremena, bila je prilika da prezentovanjem filma o KUD-u “Bihor” započnu aktivnosti JU Centra za kulturu u Petnjici.
Reagovanje Ernada Agovića državnog službenika u Ministarstvu za porodicu, integracije i veliki region – Agencije za prijem i integraciju stranaca u luksemburško društvo prenosimo u cjelosti.
Ovo posljednje je prvo koje se dešava u mirnim uslovima i može se reći da i najviše boli. Boli zato što smo mi (Bošnjaci Nikšića) mislili da su ta vremena za nama, vremena kada smo morali da strahujemo zbog svoje nacionalne i vjerske pripadnosti.
Za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini raznoraznim grupama su Bošnjaci Nikšića bili trn u oku, pa su nas na razne načine napadalii i maltretirali. Bilo je pshihičkog, a isto tako i fizičkog maltretiranja ponekad i sa kobnim ishodima. Bilo je iscrtavanja grafita, pucanje iz automobila, bacanja bombi, fizičkih napada itd.
Veliki dio Bošnjaka je tada iselio iz Nikšića. Rat se završio i Crna Gora je malo po malo, bar se meni tako činilo, postala demokratska država. Ova ružna vremena, mislio sam, su ostala za nama i nikada se više neće ponoviti. Ali nažalost sam se prevario. Jutros kao i obično pogledam na internetu šta se dešava u mome rodnom gradu koji sam napustio devedesetih godina (razloge ste već pročitali) i padnem na tekst i slike koje tjeraju strah u kosti. Na prvi mah sam pomislio da je to neki stari članak iz devedesetih godina. Pomislio sam da više nema tako bolesnih umova koji mogu napisati takve stvari. Bolesnih umova koji mogu prizivati novi Genocid. Bolesnih umova koji kažu da će „NIKŠIĆ BITI SREBRENICA“. I šta će sada uraditi novopečena apostolska vlast? Da li će pokrenuti istragu? Da li će naći počinioca? Pitam se da li će imati ikakvog efekta i ako nađu ruku koja je ovo iscrtala kada oni sami promovišu takvu ideologiju. Nije kriva ruka koja je nanijela boju kriva je bolesna ideologija koja to i dalje promoviše.
Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode Jovan Jole Vučurović prvi promoviše takvu ideologiju negirajući genocid u Srebrenici i kako onda da očekujemo da nas on zaštiti. Da li će reagovati premijer apostolske Vlade koji među svojim ministrima ima „ženu četnika“ kako ona sebe voli da naziva i koji u cijeloj Crnoj Gori ne nađe ni jednog Bošnjaka ili pripadnika druge manjine da bude Ministar. Da li će reagovati predsjednik Skupštine koji je posjetio tu istu džamiju prije nekoliko dana i nije našao za shodno da pozove i muslimane Nikšića da prisustvuju toj posjeti (ili je to možda bila tajna posjeta). Da nije slučajno provjeravao kuda je najlakše ući u dvorište džamije?
Nedavno sam za portal onogošt.me rekao: „Napustiti svoju državu na način na koji sam je ja napustio, ne želim nikome. Ovo govorim, jer se nadam da se nikada neće ponoviti ono što se dešavalo devedesetih godina. Da se to nikada ne bi više ponovilo ne smijemo nikada zaboraviti, ali moramo oprostiti“.
Nažalost opet se ponavlja i ova BOLESNA IDEOLOGIJA nije izumrla. Da li se to sprema novi egzodus Bošnjaka iz Nikšića?
