ERIK RAMČILOVIĆ, VELNES I SPA TERAPEUT I PRVI BIHORAC SA SERTIFIKATOM ZA HIDŽAMU

0

Dvadesetotrogodišnji Bihorac Erik Ramčilović završio je za velnes i spa terapeuta u Podgorici i Igalu i dobio zvanje maser, terapeut i sertifikat za hidžamu.

Već dugo vremena bavi se masažom i radio je u prestižnim hotelima u Crnoj Gori kao i u inostranstvu. Praksu je obavio u hotelu Splendid u Budvi.

Nakon rada u Luksemburgu i Švajcarskoj, odlučio je da se vrati u svoj zavičaj iako je imao mogućnosti da ostane.

„Od malih nogu imao sam želju da pomažem ljudima i da budem psihoterapeut i terapeut. Nakon okončanja gimnazije, upisao sam učiteljski fakultet potom sam odustao od učiteljskog i odlučio da upišem akademiju za terepautske metode u Podgorici i ostvarim svoju želju“, kazao je Erik.

On kaže da je u toku školovanja shvatio da je taj poziv kao stvoren za njega, a to su potvrdili i mentori.

“Po završetku za masera, odlučio sam da nastavim dalje za velnes i spa terapeuta, okončao sam uspješno i nakon nekog vremena nastavio sam dalje sa edukacijom za hidžamu”, rekao je Ramčilović.

Erik je objasnio šta je to hidžama i kazao da je riječ o drevnoj medicini, staroj hiljadama godina.

„Hidžama je lijek za kompletan naš organizam, gdje pomoću efekta vakuma izvlačimo sve štetne materije iz našeg organizma na površinu. Razlikujemo dvije metode hidžame, suvu i mokru hidžamu.

Razlika je tome je što suvom hidžamom pripremam klijenta tako što iz dubine mišića pokrećem sve štetne supstance i dovodim ih do ispod površine kože i to radimo vakum čašicama i da je to jedan vid anestezije.

Dok mokrom hidžamom sve toksine koje smo prije doveli do ispod površine kože izbacujemo na površinu, gdje se samo oko 5% čiste krvi uz toksine izlazi na površinu“, objašnjava Ramčilović.

Njegova preporuka je Bihorcima da odrade tretman hidžame i ako mnogi misle da im tretman nije potreban.
„U toku tretmana trudim se maksimalno da vodim brigu o klijentu i da klijent bude zadovoljan kako bi tretman ima što bolji rezultat. Želja mi je bila da u svom rodnom mjestu imam svoj salon, a planiram da u narednom periodu opremim ordinaciju koja će se baviti masažom i hidžamom.

U salonu imam sve što je neophodno za rad kako bi uspješno realizovao tretmane po želji klijenta“, istakako je Erik Ramčilović.

U narednom peridou Erik Ramčilović će pružati građanima Petnjice i šire u okruženju terapeutske masaže kao i usluge hidžame

“Preporučio bih potencijalnim klijentima da strah ostave po strani i uvjere se da je hidžama najbolji metod  za liječenje i detoksikaciju kompletnog organizma“, zaključio je Erik Rmčilović.

On je pozvao sve Bihorke i Bihorce da mu se bez ustručavanja obrate za dodatne informacije ukoliko žele tretman masaže ili hidžame na broj telefona 069-907-440.

ENKO KORAĆ

 

 

 

VODA SA MUROVSKOG VRELA NIJE ZA PIĆE

0

Odjeljenje za poljoprivredu – Opština Petnjica obavjestilo je  građane MZ Bor, koji koriste vodu sa vodoizvorišta Suhodanje, kao i građane sela Laze koji koriste vodu sa vodoizvorišta Murovsko vrelo, da je Institut za javno zdravlje Crne Gore izvršio analizu vode sa pomenutih izvorišta i  ne preporučuje je koristiti za ljudsku upotrebu, sve dok se ponovljenom analizom ne utvrdi njena zdravstvena ispravnost.

FOTO PRIČA IZ PETNJICE – STIGLO PROLJEĆE KAD MU VRIJEME NIJE

0

Lijep zimski dan izmamio je veliki broj građana u šetnju centrom Petnjice. Petnjičani su popunili terase lokalnih kafana.

Pogledajte kako je izgledala Petnjica danas:

PETNJICA: OD DANAS ISPLATA JEDNOKRATNE NOVČANE POMOĆI OD 100 EURA

0

Isplata jednokratne novčane pomoći od 100 eura iz novog paketa podrške privredi i građanima Vlade Crne Gore za I kvartal 2021. godine, a koja se odnosi na nezaposlena lica sa evidencije, počinje danas.

  1. CKB banka će, kao društveno odgovorna banka, vršiti isplate nezaposlenim licima, korisnicima jednokratne novčane pomoći, bez provizije.

Nezaposlena lica sa evidencije Zavoda novac mogu podići sa ličnom kartom na šalterima CKB banke.

  1. Kada su u pitanju korisnici novčane naknade ispod 100 eura, razlika do iznosa od 100 eura, biće isplaćena preko Prve banke obzirom da korisnici novčane naknade već imaju otvorene račune kod ove banke.

Dok se materijalna davanja i penzionerska primanja mogu podići u petnjičkoj Pošti.

IZLAZI NOVI, 35. BROJ REVIJE BIHOR

0

U izdanju ZK Bihor iz Luksemburga ovih dana izlazi iz štampe novi 35. broj revije Bihor, koji se, kao i prethodni brojevi štapa u prestižnoj štampariji Merkator iz Bijelog Polja.
I ovaj broj donosi niz zanimljivih tekstova iz Crne Gore i Luksemburga sa specijalnim dodatkom o festivalu „Dani bošnjačke kulture“ koji se tradicionalno održava krajem svake godine u Luksemburgu i na kojem učestvuju poslenici kulture iz Crne Gore i regiona.

U svom tekstu „Riječ urednika“ Faiz Softić  piše o natpisu „Nasilje nije privatna stvar“ koji se pojavio na plakatima zalijepljenim na autobusima koji saobraćaju u gradu Differdanžu na jugu Luksemburga, a istoričar Esad Rahić donosi tekst o Starim Beranama, apostrofirajući zatiranje arhitekture koja oslikava kulturu prvih stanovnika ovoga grada.
Revija prenosi tekstove Dragana Bursaća i Jasmina Agića koji tretiraju najnovije nemile događaje u Beranama, a Ado Softić piše o nedavnom iskopavanju kostura sa starog beranskog groblja na kojemu je izgrađena benzinska pumpa i autobuska stanica.

Munir Ramdedović donosi tekst – Revizija zakona o integraciji u Luksemburgu, a Ruždija Kočan piše o vječitoj nostalgiji, vraćanju u zavičaj i neminovnim razočaranjima.
U ovom broju revije može se još pročitati tekst o bihorskom vizionaru Hasanu Ramdedoviću, čije se mudre poruke i određeni projekti na planu urbanizacije sela Lagatore i danas pamte.

Esmir Esko Rastoder iz Švajcarske piše o pomoći doseljenika iz Bihora u Švajcarskoj štrampanju monografije KUD Bihor iz Petnjice.

U ovom broju mogu se još pročitati tekstovi Džemala Dacića, te Violete Jašović koja piše o Haćimu Durakoviću iz sela Trpezi u Bihoru, koji je pored toga što je sedam puta bio udarnik na radnim akcijama širom Jugoslavije, cijeloga života, kao diplomirani ekonomista, brinuo o svom zavičaju pokrećući fabričke pogone i druge akcije od društvenog značaja u svom kraju.

Između ostalih u ovom broju revije pišu mr. Esko MuratovićGordana Ganić, Dino Burdžović, Burhan Čelebić i Edina Kočan koja donosi tekst o vrsnom karatisti iz Belgije, osvajaču velikog broja medalja i koji će se uskoro, kako se sam nada, boriti pod zastavom Crne Gore.

A u specijalnom dodatku povodom festivala Dani bošnjačke kulture u Luksemburgu, svojim prilozima predstavili su nam se:
Crna Gora: Prof. dr Draško DOŠLJAK, Enver MURATOVIĆ, Braho ADROVIĆ, Đorđe ŠĆEPOVIĆ, mr. Sait ŠABOTIĆ, Džemal DACIĆ, Božidar PROROČIĆ, Ademar Ibrahimović, Šato Ajdarpašić.
Kosovo: Mustafa BALJE, bošnjački pjesnik sa Kosava
BiH: Prof. dr Džemal LATIĆ, Hadžem HAJDAREVIĆ, ak. slikar Džeko HODŽIĆ, Safet SIJARIĆ (BiH/CG) Hrvatska: Prof. dr Izet HOZO (HR/BiH)
Slovenija: Saefadin KORAĆ (SLO/CG)
Luksemburg: Mensura Meca ADROVIĆ (Lux/CG), Faiz SOFTIĆ (LUX/BiH/CG), Ferid MURATOVIĆ (LUX/CG) Holandija: Ivo KOBAŠ (Holandija/BiH)
Njemačka: Prof. dr Harun CRNOVRŠANIN (Njemačka, Srbija-Sandžak) Dino BURDŽOVIĆ (Njemačka Crna Gora) Rifat STANKOVIĆ (Njemačka/ Crna Gora)

Ovaj broj, u tiražu od 800 primjeraka, već je u cijelosti rasprodat i prije izlaska iz štamparije, a dobar dio biće podijeljen i naručiocima u Crnoj Gori, Švajcarskoj, Njemačkoj i, svakako naručiocima u Luksemburgu, a jedan dio će se naći i na poznatim prodajnim mjestima širom Luksemburga.

 

KOMUNALNA POLICIJA PETNJICA: KONTROLA NOŠENJA MASKI

0

Danas su pripadnici Komunalne policije sproveli akciju kontrole nošenja maski kao dio mjera propisanih od strane IJZ Crne Gore.

U toku akcije, oni su svako lice bez makse upozorili i evidentirali a usput su dijelili maske. Evidentiranje znači da svaki sledeći put, ukoliko to isto lice ne bude poštovalo mjere i ne bude nosilo masku, podliježe krivičnoj odgovornosti i protiv njega će se podnijeti prekršajna prijava.

D.B.

(VIDEO) KO JE BIO “NAJLUĐI” VOZAČ NA BIHORSKOJ DŽIPIJADI

0

Semir Murić, ljeti je dolazio sa svojim četvorotočkašem ljeti, u avgustu kada se održava ljetnja Bihorska džipijada a ovo mu je prvi susret sa Ciglenom zimi.

„Prezadovoljni smo i ono što želim da poručim to je da naši prijatelji iz petnjičkog džip kluba, osim ljeti, organizuju i zimi ovakve susrete. Dosta nas okrivljuju kako uništavamo prirodu. Mi posjećujemo mjesta koja niko ne posjećuje. Što se tiče otpada, mi sve kupimo a čak se dešava da neka mjesta koja obilazimo sredimo i očistimo.

Nijesmo za to da se bacaju limenke, plastiče boce jer tu ima ispaša. Jeste u početku bilo malo problema oko toga ali smo ga riješili tako da niti jedan naš član je upozoren da iz svog auta ne smije izbaciti nikakvo smeće. Osim toga, vršimo humanitarne akcije porodicama koje su ugrožene“; istakao je Semir iz Džip kluba Monster iz Rožaja.

Ako bi se birao najadrenalinskiji vozač, ili možda da upotrijebimo formulaciju njegovih prijatelja i kolega iz kluba – najluđi, onda bi to zasigurno bio Senad Šutković kojeg od milošte zovu Šuka.

Ovaj mladi Rožajac sa svojim džipom, ide samom ivicom izdržljivosti svog ljubimca a i svoje. Što je veća prepreka ispred njega, to je izazov veći i prosto se mora savladat.  Šutko nije pričljiv ali, onog trenutka kada zauzmete mjesto suvozača pored njega, onda bude jasno da osim toga što je ekstreman u vožnji, on je itekako ekstremno siguran vozač.

DENIS BOŽOVIĆ

 

(VIDEO) ŠABOTIĆ I KURPEJOVIĆ – NA DŽIPIJADU IZ FRANCUSKE I ROŽAJA

0

Džipijada koju je prije dva dana organizovao džip klub Bihor i predjednik Medo Latić okupio je veliki broj ljubitelja ovog sporta i ovog načina rekreacije. Između ostalih bio je i Eldin Šabotić, koji je došao iz Francuske, a inače je iz Dobrodola. Društvo mu je pravio i Nedžad Kurpejović, iz Rožaja koji je prvi put u brda Ciglena.

Poslušajte njihove impresije:

(VIDEO) MURIĆ I LIČINA – DŽIPOVIMA U CIGLEN NA DORUČAK

0

Mirso Murić iz Rožaja, po prvi put dolazi u Petnjicu i prvi put i u zimskim i u ljetnjim uslovima dolazi na Ciglen.

„Zahvaljujući Bihor klubu, danas se nalazimo na Ciglenu i to na doručak“; u šali kaže Mirso.

Hazbija Ličina, rođen u Radmancima gdje je i živio do svoje sedme godine. Nakon toga do svoje 20-te godine živi u Podgorici a onda se seli u Luksemburg i oko 30 godina je već tamo. I pored toga što mu je teren poznat, nije krio oduševljenje sa planinon Ciglen u zimskim uslovima kao i sa članovima oba džip kluba.

„Ovdje sam kao mali dolazio jer su mi djed i bika imali katune. Poznat mi je ovaj kraj ali danas mi je prelijepo iskustvo“, istakao je Hazbija za portal radija.

DENIS BOŽOVIĆ

PREDSTAVNICI RADIO STANICA SA SJEVERA CG KOD BEČIĆA

0

Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić sastao se juče sa predstavnicima radio stanica sjevernih opština Crne Gore: Rodoljubom Ćorićem, Azrom Hrapović, Mervanom Hadžibegovićem, Milošem Lazarevićem, Danijelom Obradović Samirom Rastoderom.

Imajući u vidu značaj saradnje Skupštine Crne Gore sa predstavnicima medija, predsjednik Bečić je istakao spremnost zakonodavne grane vlasti da, u okviru svojih nadležnosti, pruži doprinos u poboljšanju stanja u oblasti medija u Crnoj Gori.

Naglasivši da lokalni mediji predstavljaju odraz lokalnih zajednica, predsjednik Skupštine je ocijenio da sve institucije, i na državnom i lokalnom nivou, treba kontinuirano da rade na poboljšanju sveukupnog društvenog ambijenta za rad medija.

Predstavnici lokalnih radio stanica upoznali su predsjednika Skupštine sa problematikom njihovog položaja i iskazali očekivanje, da će u saradnji sa Skupštinom, raditi na afirmaciji jednake podrške za cjelokupnu medijsku oblast na nivou Crne Gore.