Već nekoliko dana, prostor ispred filijale Lovćen banke u centru Petnjice, krasi polomljen poklopac na šahti na trotoaru što je ovaj prostor učinilo nebezbjednim.
Kako je došlo do havarije poklopca, to se ne zna kao što se ne zna i kada će biti zamijenjen poklomljeni poklopac i ko bi to trebalo da uradi.
Očigledno je da se radi o parkiranju ili prelasku automobila/kamiona preko šahte a komentari kao što je – ko li ga polomi, nalet ga bilo, su svakodnevnica.
D.B.
Predsjednik opštine Samir Agović sa saradnicima, juče je primio tročlanu delegaciju sa Kosova povodom projekta prekogranične saradnje.
Delegaciju sa kosova su činili Gazmir Raci, predstavnik tehničkog sekretarijata EU, Vladimir Jovanović, koordinator Karitasa za Kosovo i Tom Frokaj, ispred centra za stručno obrazovanje Kosova.
„Razgovarali smo o implementaciji projekta – Praksis. Glavni nosio projekta su Karitas – Kosovo sa tri partnera. Znači, Karitas iz Crne Gore, škola Đon Nikola Kazi iz Đakovice, opština Berane a korisnici projekta su opštine Petnjica i Gusinje.
Tu su i dvije opštine sa Kosova koje su uključene. Sam projekat se tiče da su mladi u fokusu. Ključni akteri su mladi i njihovi roditelji, đaci i profesionalci u formalnom i neformalnom obrazovanju i savjetnici za mlade koji su zaduženi za karijerno usmjeravanje lokalne vlasti i poslodavci kao i preduzeća koja traže kompetentnu radnu snagu. Korisnici ovog projekta su učenici Srednje mješovite škole u Petnjici i to će svakako značajno biti za mlade u tom životnom dobu da se orjentišu na svoju profesiju, da sagledaju ambijent u kojem žive i način na koji mogu doći do posla.
Ovo je značajna tema za mlade ljude a posebno za nas, opštine koje su slabo razvijene a posebno na opštine iz koje mladi ljudi odlaze. Mislim da će ova edukacija prije svega da naši mladi stanovnici shvate da je prostor u svojim opštinama dobar prostor za kreativne ideje i za pokretanje sopstvenog biznisa.
Ovo je važno da se sa ovom implementacijom, radi na edukaciji mladih ljudi kako bi oni upravo na početku svog života, tokom formiranja njihove ličnosti, ipak imali određena znanja i određena iskustva kada je u pitanju zapošljavanje, kada su u pitanju karijere i njihov odnos prema zajednici“, izjavio je Samir Agović i dodao da je projekat Praksis definisan kao projekat upotrebe teorije kao nečeg što je naučeno na praktičan način.
„Akcija predlaže ne samo pružanje informacijama mladima kako bi donosili bolje odluke u njihovoj profesionalnoj orjentaicji, već isticanje praktičnog pogleda na tržište rada. To je nešto što je na ovim našim prostorima jako važno, da se mijenja ta svijest kod mladih ljudi a posebno je važno da se u tom dobu formira pogled na sveukupnu situaciju i mogućnosti koje pruža kroz ovu edukaciju. Cilj je stvaranje povoljnih uslova za mlade, da imaju bolji pristup tržištu rada na prekograničnom području Kosova i Crne Gore. Pored ovog cilja, postoji i specifični cilj a to znači povećanje zapošljivosti mladih na Kosovu i u Crnoj Gori, poboljšanje karijernog savjetovanja, sticanje praktičnih vještina, stažiranje i mogućnosti volontiranja. Kada se sve sagleda, ubijeđen sam da će se kroz implementaciju ovog projekta će se postići ovi ciljevi i jako sam zadovoljan na tu činjenicu da je i naša opština uključena kroz ova projekat.
Ovo je bila prilika da razmijenimo i druge mogućnosti i druga iskustva kada je u pitanju prekogranična saradnja Kosova i Crne Gore a akcenti sa našeg sastanka jesu da postoje brojne oblasti na kojima možemo sarađivati a i već sarađujemo“, istakao je predsjednik opštine, Samir Agović za portal radija.
DENIS BOŽOVIĆ
Ne desi se često, ali se, ipak, desi, da – kada bolje upoznam pojedine ljude – istinski zažalim što ih ranije nisam upoznao i, naravno, družio s njima, bar u onoj mjeri koliko dozvoljavaju obaveze koje stoje na glavi ljudima koji se bave biznisom i važe za vrlo ozbiljne privrednike. Jedan od takvih je, bez ikakve sumnje, Dževad Muhović, vlasnik građevinsko-transportnog preduzeća „DžM“ u Luksemburgu.
Njemu posvećujemo ovaj tekst.
Piše: Faiz Softić
Kao i većina danas uspješnih privrednika porijeklom sa Balkana – tako je i Dževad Muhović prije trinaest godina u privatni biznis krenuo sa gole ledine. Za početak kupio je rabljen kamion-kiper i započeo izgrađivati firmu koja je danas jedna od najpoznatijih ove vrste u Luksemburgu.
Duboko vjerujući u sebe i svoju upornost i znajući da se poštenim radom i zdravim odnosom prema klijentima i radnicima može podaleko stići – krenuo je i nije sumnjao u uspjeh.
Njegov otac Hazbija Muhović došao je u Luksemburg još ranih sedamdesetih prošloga vijeka gdje je, radeći kao građevinski radnik i rukovaoc građevinskih mašina, doživio penziju. Danas, sa svojom suprugom Vasvijom, rođ. Latić, živi u kućnoj zajednici sa Dževadom i njegovom porodicom u kojoj svako ima svoju dužnost i obavezu. I sve besprijekorno funkioniše.
Tako je to u sretnim porodicama gdje vlada razum i poštovanje.
No, vratimo se Dževadu.
Rođen je 1970. godine u selu Trpezi, danas opština Petnjica, a tada Ivangrad (današnje Berane) u Crnoj Gori. Poslije završene osnovne škole dolazi u Luksemburg kod oca i tu ostaje. Usavršava zanat rukovaoca građevinskih mašima i mehaničara teških kamuona
Sve do pokretanja privatnog biznisa 2007., Dževad radi gdje i otac Hazbija – u preduzeću „Jos Wagner“ kao mehaničar i rukovaoc građevinskih mašina.
Godine 2007. kupuje polovan kamion i, formirajući sopstveno preduzeće „DžM“, počinje privatni biznis. Već sljedeće godine kupio je još jedan, pa još jedan, pa još jedan…
Danas njegov vozni park čini 10 kamiona od kojih jedan sa savremenim usisivačkim sistemom koji vrijedi oko 500 000, 00€; isto toliko kamioneta, tri bagera i više malih automobila koji služe za sitne usluge i servise.
Zapošljava petnaest radnika kojima još za sve ove godine nije ni jedan dan zakasnila plata.
– Ljudi dobro rade i dobro zarađuju. Imaju korektan odnos prema preduzeću i ja im uzvraćam istom mjerom. Samo ako se tako radi čovjek se može nadati uspjehu. Ni jedan drug put u biznisu ne vodi dobru – sa punim uvjerenjem tvrdi Dževad Muhović.
A na pitanje ima li stresnih situacija, neizvijesnosti i straha od obaveza, sasvim hladnokrvno odgovara: – Ne!
Dževad Muhović je učesnik velikog broja humanitarnih akcija upućenih prema zavičaju i domovini Crnoj Gori. I što je posebno neobično – svaka donacija je naslovljena na ime oca Hazbije – glave porodice.
Ova vrsta moralnog porodičnog kodeksa polako se, nažalost, gubi; pogotovu kod doseljenika sa Balkana širom Evrope i svijeta, gdje djeca, odmah po punoljetstvu, teže osamostaljenju i idu iz porodične zajednice, što možda i nije loše i za osudu, ali – ako je porodica brojna i gdje vlada sklad i harmonija – u njoj je ljepota i privilegija živjeti.
I za kraj:
Dževad Muhović je oženjen Azrom Skenderović sa kojom im kćerku Alminu, i dva sina: Ermina i Edževida.
Almina je uposlena u vojnoj administraciji Luksemburga, Ermin je je bankovski službenik a Edževid uči školu za elektroničara.
Porodica Dževada Muhovića je primjerna bihorska porodica u bijelom svijetu, dvije hiljade kilometara udaljena od rodnog praga; sela Trpezi u Petnjičkoj opštini i brda Goleš.
Reis IZ Crne Gore, Rifat ef. Fejzić, posjetio je sinoć medžlis IZ u Petnjici…
„Ovo su uobičajene ramazanske posjete. Naravno, posjete idu tokom cijele godine u zavisnosti od obaveza medžilisa, ali Ramazan je svakako mjesec gdje se trudimo da svake godine, jednom obiđem svaki naš medžilis.
Ono što mogu da kažem to je da sam veoma zavodoljan brojem ljudi koji su bili u džamiji. Zadovoljan sam što sam imao priliku da vidim sve veći broj mlađe populacije koja je prisutna u džamiji. Ako znamo onu narodnu da na mlađima svijet ostaje, onda ovdje ima budućnosti kada je u pitanju IZ i rad naše institucije.
Ramazanska središnja noć, teravih-namaz i iftar u Petnjici.
Maksimalna angažovanost vjernika.
Mahsus selam za našu dijasporu iz lijepog Bihora. pic.twitter.com/glz4QxrHtp— Rifat Fejzic (@RifatFejzic) April 27, 2021
Ja sam se u toku boravka i obraćanja našim džematlijama i džematlinkama ovdje u džamiji u Petnjici, uglavnom osvrnuo na neke ramazanske poruke, ono što je prikladno mjesecu Ramazanu u kojem se nalazimo“, istakao je ef. Feizić i dodao da se obratio uoči jedne od najznačajnije noći u islamskom kalendaru, noć Bedra.
„Biti u Petnjici a ne prisjetiti se naše brojne dijaspore i ljudi koji žive van, bilo bi neodgovorno i licemjerno. Prisjetio sam se tih ljudi koji nesebično pomažu svoj kraj, mjesto rođenja, svoju IZ kroz razne projekte. Naravno, ono što najviše pomažu jeste što pomažu svoje porodice i svoju najbližu rodbinu, rođake i prijatelje koji ovdje žive i ja bih se usudio reći jedni od najvećih investitora u Crnoj Gori upravo kroz taj vid ulaganja u svoje najbliže. Koristim i ovu priliku da se njima zahvalim, da ih poselamim, da im mubarekmišem mjesec Ramazana. Molim Alaha da im ukabuli svako dobro djelo koje urade u toku mjeseca Ramazana i da im posebno želim se zahvaliti što nikada ne zaboravljaju svoj kraj“, istakao je za portal radija Rifat ef.
Fejzić i dodao da je ramazanski program koji se emituje na Radiju Petnjica, dijelom finansiran od, kako kaže ef. Fejzić – našeg brata iz Luksemburga, dobrog čovjeka i dobrog donatora, humanog humaniste, ne želeći da pomene ime da mu ne bi pokvario sva njegova dobra djela.
DENIS BOŽOVIĆ
Evropska nedjelja imunizacije obilježava se svake godine poslednje nedalje aprila mjeseca. Cilj je da se javnost upozna sa značajem vakcinacije kao i da se poveća obim vakcinacije posebno djece.
„Ove godine, u pandemiji, evropska nedjelja se obilježava od 26.aprila do 2.maja pod sloganom – vakcine nas zbližavaju. Vakcine su ključne za siguran početak života, adekvatan rast i razvoj djeteta. Vakcinacija je najefikasnija, najbrža i najznačajnija mjera za prevenciju obolijevanja i umiranja od teških zaraznih bolesti. To je epohalno otkriće. Zahvaljujući vakcini, spašeno je više od milion života godišnje.
Prema zakonu o zaštiti stnovništva od zaraznih bolesti, program obavezne vakcinacije su obuhvaćene sledeće bolesti: turbekuloza, difterija, tetanus, dječja paraliza, hepatitis B, male boginje, zauške, rubeola itd.
Osnovno je pravilo a i zakonska obaveza da svako dijete bude vakcinisano svim predviđenim vakcinama po programu obaveznih vakcinacija. Nevakcinisanje djece predstavlja oblik zanemarivanja djeteta. Da bi vakcinacija bila uspješna, odnosno da bi imala aefekta, obuhvat treba da bude veći od 95% a to je tzv. kolektivni imunitet gdje vakcinisani sprečavaju dalje širenje infekcije.
Pandemija koronavirusom ukazala je na značajnu ulogu koje vakcine imaju u zaštiti života ljudi i kako izgleda svijet bez vakcina. Svjetska zdravstvena organizacija upozoravaju da je rutinska vakcinacija važna i tokom pandemije koronavirusom i naglašavaju da je potrebno nastaviti sa vakcinacijom djece kako bi se zaštitili od bolesti koje se mogu spriječiti vakcinacijom jer zarazne bolesti ne poznaju granice.
Zahvaljujući vakcini protiv kovida-19, smanjuje se broj oboljelih u svijetu a u nekim zemljama, kao što je Izrael, koji ima veliki obuhvat vakcinacije, kovid-19 se javlja sporadično. Zato pozivamo roditelje da vakcinišu djecu efikasnim i bezbjednim vakcinama za druge ozbiljne i veoma zarazne bolesti kao što su male boginje da bi se izbjegle nove krize sa zaraznim bolestim koje se zahvaljujući vakcinama mogu spriječiti“, istakla je povodom evropske nedjelje imuniazcije za portal radija Prim. Dr Marija Joksimović, pedijatar i opštinska koordinatorka za imunizaciju.
„Želim da podsjetim roditelje na značaj imunizacije, da istaknem da vakcinaciju obavljamo svakodnevno u prostorijama izabranim doktorima za djecu uz strogo propisane epidemiološke mjere u zaštiti protiv kovid-19. Zatim da istaknem da su vakcine bezbjedne, da se čuvaju na pravi način u tzv.hladnom lancu i da se samo kao takve, mogu aplikovati do krajnjeg korisnika a u ovom slučaju – djeteta.
Vakcine se daju zdravoj djeci u preventivne svrhe te je stoga obaveza bezbjednog čuvanja i davanja vakcina, vaćan preduslov uspješnog sprovođena vakcinacije. Želim još jednom da pozovem roditelje da dovedu djecu na vakcinaciju, jer samo zajedno možemo dorpinijeti na povećanju obuhvata vakcinacije“; istakla je Selveta Selmanović, odgovorna sestra za imunizaciju.
Fudbaleri Petnjice proteklog vikenda su ostvarili petnaestu pobjedu u nizu u takmičenju udruženja klubova Sjever.
Savladana je ekipa Fk Pljevlja rezultatom 4:1.
Još jedna dobra utakmica petnjičkog kluba na domaćem terenu u Gusarama. Počelo je ranim golom Stefana Ćulafica u 19 minutu.
Gosti su brzo odgovorili, nakon brzo izvedenog kornera i smušenost petnjičke odbrane, napadač gostiju Raonić poravnava na 1:1.
Uslijedio je period dobre igre domaćeg tima, pa je u 41 minutu igre golom Dina Adrovića domaćin poveo 2:1.
U drugom poluvremenu fudbaleri Petnjice su nastavili tamo gdje su stali u prvom. Šanse su se ređale kao na traci,a golovima Stefana Culafica i Vladimira Boričića postavljen je konačan rezultat 4:1.
U narednom kolu petnjički fudbaleri gostuju ekipi FK Polimlja na Murini.
DENIS BOŽOVIĆ
Novi v. d. direktora Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima mr. Seid Hadžić uputio je otvoreno pismo organizacijama i pojedincima u dijaspori.
Pismo prenosimo u cjelosti.
“Naš uspjeh u domovini je vaš ponos širom svijeta, a vaš uspjeh širom svijeta je naša snaga i dokaz da uređeni i napredni sistemi prepoznaju sposobnost našeg čovjeka. Zajedno ćemo raditi da takve uslove stvorimo ovde u Crnoj Gori. Vaša iskustva i znanja su od neprocjrnjivog značaja za naše društvo.
Aktiviraćemo ogroman potencijal dijaspore i postati jedan od ključnih činilaca ubrzanog razvoja Crne Gore. Unaprijedićemo postojeće i kreirati nove oblike saradnje. Omogućiti dijaspori sve potrebne informacije i uključiti je u državne razvojne projekte.
Dijaspora jak oslonac koji uvijek pruža neizmjernu podršku svojoj matičnoj državi.
Najsuperiorniji oblik očuvanja identiteta osobe izvan matične države je kontinuirana povezanost sa istom pa je shodno tome naš cilj stvoriti najbolje moguće uslove dijaspori da aktivno učestvuje u svim društvenim tokovima, od investiranja kapitala do implementiranja znanja i iskustava u razvoju društva i ekonomije kako na državnom tako i na lokalnom nivou”, napisao je novi v. d. direktor Uprave za saradnju sa dijasporom-iseljenicima mr. Seid Hadžić.
PROČITAJTE JOŠ:
Promjena na čelu Uprave za dijasporu: Hadžić umjesto Mitrovića
Građani Crne Gore koji privremeno rade i borave u Luksemburgu uputili su pismo premijeru crnogorske Vlade Zdravku Krivokapiću sa reakcijom na planirane izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Pismo prenosimo u cjelosti.
Mi građani Crne Gore koji privremeno boravimo u Luxemburgu, zemlji koja je jedna od najrazvijenijih zemalja u svijetu i Evropi podržavamo demokratsku smenjivost vlasti i uvođenje svih evropskih standarda u Crnoj Gori. Obradovala nas je izjava predsjednika Vlade u ekspozeu, da želi da država postigne nivo razvoja Luxemburga. Očekivali smo i očekujemo da budemo dio tog dinamičnog procesa razvoja. Umjesto toga, ovih dana nam se sprema trajno isključenje iz društvenog života Crne Gore. Smatramo da svaka vlast mora da poštuje Ustav i zakone, nedopustivo je da svaka promjena vlasti za sobom povlači i obaveznu promjenu zakona revanšizam i “istragu” političkih neprijatelja i da se ta “istraga” okonča “istrebljenjem” zamišljenih političkih neprijatelja. Mi smo dokazani prijatelji države Crne Gore.
U domovini boravimo često, svaku priliku koristimo da budemo u zavičaju a godišnje odmore redovno provodimo u Crnoj Gori. Uredno izmirujemo poreske i sve druge obaveze, iniciramo uspostavljanje kontakata za investiranje i investiramo u našu domovinu. Učestvujemo u brojnim humanitarnim aktivnostima čiji su korisnci svi građani Crne Gore.
Iskazujemo zainteresovanost da sa Vladom Crne Gore, svim institucijama države Crne Gore, političkim subjektima u Crnoj Gori uspostavimo komunikaciju i partnerski odnos, kako u vezi ovog pitanja tako i u vezi dalje saradnje. Naše namjere su transparentne i nekontaminirane bilo kojom isključivošću, ideološkom ili političkom ili različitostima bilo koje prirode. Mi u dijaspori gajimo politički pluralizam kao posebnu vrijednost i ne podliježemo parcijalnim interesima političkih subjekata ili interesnih grupa.
Istorijski gledano u širem kontekstu, pravo glasa bilo je ograničavano na više načina: otvoreno i prikriveno. Prikriveno onemogućavanje prava glasa nije isključivo uzrokovano namjerom onih koji su na poziciji da donose zakone, već umije često da bude posljedica nespretnih i loših zakonskih rješenja, što se, vrlo vjerovatno, sada pokušava uvesti u Crnoj Gori
Zašto se umjesto diskriminatorskog pristupa prema dijaspori koja ima privremeni boravak u inostranstvu i kojoj se ukida pravo glasanja, ne bi mogao uzeti primjer francuskog modela koji ima rezervisana mjesta u oba doma svog predstavničkog tijela za Francuze koji žive izvan matice. Isti je slučaj i u Italiji, Hrvatskoj i brojnim drugim zemljama s kojima se Crna Gora može i treba porediti.
Zabrinjavaju nas izjave, koje u zadnjih nekoliko godina iznose predstavnici opozicije i pozicije, različitih partija i ideologija u Crnoj Gori, koji građane Crne Gore na privremenom radu u Luxemburgu etiketiraju kao instrument pojedinih političkih subjekata u Crnoj Gori. Ponavljamo, da mi nismo instrument, niti se nama može manipulisati, a nećemo dozvoliti da nas bilo koja politička organizacija ili pojedinac uvuku u jeftine političke manipulacije i blato prizemnog političkog potkusurivanja. Bili smo i bićemo otvoreni za saradnju sa svima koji imaju viziju boljeg života za sve građane u Crnoj Gori, a ostaćemo siguran oslonac za sve one koji su u stanju potrebe i neophodna im je humanitarna pomoć.
Za razliku od Crne Gore koja, iako u slobodnom demografskom padu, sada glasno propagira malograđanski odnos prema dijaspori zaboravljajući da su među iseljenim crnogorskim građanima u potrazi za boljim životom otišli i oni najsposobniji, Irska koja se ubraja u najmoćnije male države, ne samo da zna kako vratiti iseljenike nego čini sve da dijasporu institucionalno veže s maticom i stavi je u puni pogon nacioalnog prosperiteta i kulturnog identiteta u zemlji i inostranstvu.
Dok irska vlada pomaže svojim iseljenicima da ostvaruju sva građanska prava u vlastitoj državi, da odlazak i povratak u državu ne predstavlja administrativni košmar, svjesna da im je dijaspora kapital, čime je stavila dijasporu u vrh prioriteta vanjske politike, kontinuirano radeći na novim politikama funkcionlanog angažmana vlastite dijaspore, Crna Gora ne čini gotovo ništa u tom smjeru, čak najavljuje svojevrstan “obračun” s dijasporom ili jako malo. Crnoj Gori, bogatoj i naprednoj zemlji koja ne stari, punoj mladih i obrazovanih ljudi, nazadna i nekorisna dijaspora ne treba!? Vlada Crne Gore želi da se oslobodi od investitora koji svake godine ulože oko 500 miliona eura vlastitog novca u Crnu Goru? Politika koju vodi nova vlada CG je primjer kako nikada ne bismo trebali postupati s dijasporom ako želimo da dijaspora bude motor razvoja i kakvnog-takvog socijalnog mira u Crnoj Gori, posebno opstanka dobrog dijela populacije i čitavih zajednica i gradova, na sjeveru Crne Gore.
Pod izgovorom uređivanja registara boravišta i prebivališta perfidno se pokreće postupak trajne eliminacije dobrog dijela državljana, građana Crne Gore koji su iz različitih razloga morali napustiti Crnu Goru i nalaze se na privremenom radu u inostranstvu. Najavljenim izmjenama Zakona o registrima prebivališta i boravišta će biti uređena “istraga” onih koji su zbog represije ranijih sistema, zbog porodičnih, profesionalnih ili jednostavno egzistenijalnih razloga morali ostaviti vlastito ognjište i krenuti “trbuhom za kruhom”, privremeno napustiti svoju rodnu domovinu, proći golgotu snalaženja u tuđoj zemlji kao stranac, došljak ili migrant, a onda zarađivati i boriti se ne samo za sebe, već i za ostale članove porodice koji žive u Crnoj Gori i koji od dijaspore djelimično ili u potpunosti zavise u ekonomskom i svakom drugom smislu.
U predloženom nacrtu Zakona navedno je ko će sve biti predmet ove “istrage”, a ni jednom rečenicom ne daju se predlozi za poboljšanje položaja naše dijaspore, stvaranje uslova za aktivniju ekonomsku i društvenu ulogu u društvu, te povratak dijaspore, kada i ako se za to odluče. Podsjećamo, Ustav je jasno propisao da je Crna Gora, država svih njenih građana i država socijalne pravde. Da li redukcija građanskih prava koju predloženi Zakon najavljuje u startu predstavlja kršenje ustavnih odredbi, što će za posljedicu imati produkciju i promociju socijalne nepravde?
S pravom izražavamo bojazan da će posljedice ovih izmjena zakona o boravištu biti gubitak, ne samo ustavom garnatovanog biračkog prava, već će proizvesti i niz drugih negativnih posljedica, kao što su mnogostruka uvećanja poreza na nepokretnosti, žalbe i tužbe kojima će i građani i država biti preopterećeni, gubitak prava na posjedovanje pokretne imovine, registracije vozila, te gubitaka brojnih drugih prava. Usvajanjem ovog zakona, desile bi se brojne diskriminatorne radnje, što će napraviti neprocjenjivu pravnu, političku, ekonomsku i socijalnu štetu. Da ne govorimo o imidžu Crne Gore u instranstvu, zbog odnosa prema dijaspori koju dominantno čine pripadnici manjinskih naroda.
Opravdanost i održivost ovih rješenja u pravnim normama teško je naći, dok su sumnje u ciljanu diskriminaciju i revanšizam ogromne, čime se otvara novi društveni raskol između domicilnog stanovništva i dijaspore, pri čemu će njihove porodice biti najveće žrtve izmišljenog sukoba interesa. Ovaj pokušaj rastakanja društvenog kapitala naprosto mora biti osujećen. A vlast u Crnoj Gori mora da kreira afirmativne politike za svoje građane, ukoliko želi da ostvari progresivnu evropsku budućnost.
Potpisnici pisma su Zavičajni klub Bihor i Lëtzebuerg – Crna Gora.
Gost Radija Petnjica bio je Halil Agović iz Luksemburga sa kojim smo razgovarali na temu najavljenog zakona o državljanstvu i prebivalištu kao i pravo glasa.
„Sa dolaskom nove vlasti, čini mi se da hoće da nam oduzmu sva prava što ne bi smjelo da se desi. Mi smo otišli u državu Luksemburg koja nam je dala sva prava. A nadali smo se, ako smo otišli iz Crne Gore, da ćemo ta prava imati i u Crnoj Gori. Naša dijaspora u Luksemburgu podržava Crnu Goru na putu ka EU svim sredstvima i pomažemo koliko smo u mogućnosti, trebala bi Crna Gora da nama izađe nešto u susret.
Čini mi se da nova vlast radi protiv dijaspore. Nuđen sam dvadeset puta do sada da primim luksemburško državljanstvo, nijesam pristao. Ja imam jedno, naše državljanstvo. Nemam pravo glasa u Luksemburgu na državnim izborima a na lokalnim imam. Ako nam još ovdje oduzmu to, onda ostaje da nijesmo ni u Crnoj Gori niti u Luksemburgu“, istakao je Halil koji se osvrnuo na najavu premijera da će Crna Gora biti kao Luksemburg.
„Sa ovakvom politikom kakvom je krenula ova vlada, ona ne može dostigne te standarde Luksemburga ni 100 godina. Sa negiranjem genocida u Srebrenici novog ministra, nema šanse nikakve da može da prođe dalje. To je jedan od uslova i to treba da znaju. Što se tiče humanosti i izjave ministra Sekulovića, treba da znaju da mi ne pomaže samo naše porodice. Pomažemo i u Nikšić i u Podgoricu i šire gdje god zatreba. Aktivni smo po pitanju prava glasa. Idemo dalje i ićićemo do Strazbura, nećemo dozvoliti da nam oduzmu, to neka znaju. Ja sam 35 godina u Luksemburgu, nemam pravo glasa na državnim izborima. Naša djeca, treća generacija koja je tamo, ovdje nemaju pravo glasa zato što naša omladina većinom uzima državljnstvo Luksemburga i oni ovdje ne glasaju. Neka ova vlast malo razmisli“; istakao je između ostalog Halil Agović.
DENIS BOŽOVIĆ
