Gradonačelnik Podgorice Ivan Vuković saopštio je da je kalup za spomenik princezi Crne Gore i kraljici Italije Jeleni Petrović Njegoš spreman za izlivanje.
Danas će se u sali Skupštine opštine Petnjica održati Javna rasprava povodom nacrta Odluke o raspodjeli sredstava za podršku u ženskom preduzetništvu u 2021. godini.
Pozivaju se zainteresovani predstavnici političkih partija, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija, građani, privredna društva da uzmu učešće u Javnoj raspravi.
18.03.2021. za mjesne zajednice i građane u 09:30h
18.03.2021. za privredna društva i nevladine organizacije u 11:30h
18.03.2021. za političke stranke u 13:30h
Sa predlozima navedenih odluka zainteresovani učesnici mogu se upoznati u prostorijama Sekretarijata za lokalnu upravu opštine u Petnjici, radnim danima u vremenu od 10 do 15 časova.
ENKO KORAĆ
Senad Kočan, koji živi i radi u Americi već trideset godina, odlučio je da knjige koje je imao u svojoj kućnoj biblioteci u rodnoj kuću u Godočelju, pokloni Centru za kulturu u Petnjici.
Senad ističe da je veliki dio knjiga bila obavezna literatura na njegovom filozofskom fakultetu, koji je završio u Skoplju prije trideset godina.
„Na fakultetu sam imao obaveznu literaturu kao i sekundarnu, koja se pretežno tiče klasične filozofije, jedan dio filozofija marksizma kao i literatura iz psihologije, uz to, u svojoj kućnoj biblioteci imao sam knjiga koja su bila iz ličnog interesovanja kao i klasična literatura koju sam čuvao do danas i odlučio sam da ih poklonim Centru za kulturu u Petnjici“, kaže Senad Kočan.
Od osamdesetih i devedesetih, kaže Senad da je sakupljao i čuvao navedenu literaturu.
„Već od osamdesetih i devedesetih počeo sam da sakupljam i formiram moju biblioteku koja je na neki način, poslije mog odlaska u Ameriku bila prepuštena zubu vremena i polanjanjem knjiga Centru za kulturu, mislim da je način na koji će se ljudi okoristiti i imati pristup klasičnoj literaturi“, istakao je Senad Kočan.
„Jedan od razloga zašto nisam poklonio knjige je to što u Petnjici nije imala jedna ovakva institucija i zaista je od prednosti da u Petnjici postoji biblioteka kako bi se knjige donirale i ljudi čitali.
Možda neko bude studirao neku od ovih oblasti a klasika se neće promijeniti, dok veći dio knjiga ne može se naći na internetu, tako da dostupnost knjiga može da pronađe u svom rodnom mjestu. Senad dodaje da su tad knjige bile veoma skupe a danas su rijetkost“ i na kraju poručio je mladima u Petnjici da što više čitaju.
Direktor JU Centra za kluturu Sinan Tiganj, zahvalio se Senadu Kočanu na prepoznavanju uloge biblioteke u Petnjici koja se nalazi u zgradi Centra za kulturu i istakao da su knjige došle u prave ruke.
Centar za kulturu će opredijeliti dio literature za biblioteku Srednje mješovite škole u Petnjici.
Direktor Centra za kulturu Sinan Tiganj, poklonio je pet izdanja Glasnika Bihor, takođe Senad Kočan je dobio Monografiju KUD-a Bihor, na čemu se zahvalio direktoru na poklonima.
ENKO KORAĆ
Trinaest visokoškolca koji su aplicirali preko Zavoda za zapošljavanje, Biroa rada u Petnjici primljeni u radni odnos za stručno osposobljavanje.
Kao i prošle godine, identičan je broj od trinaest visokoškolaca iz Petnjice koji će obavljati stručno osposobljavanje.
Sredinom januara počeo je deveti Program stručnog osposobljavanja visokoškolaca u Crnoj Gori. Osposobljavanje će trajati devet mjeseci, a korisnici će imati priliku da unaprijede svoje profesionalne sposobnosti i, po mogućnosti, zasnuju radni odnos.
Tokom trajanja stručnog osposobljavanja korisnici ovog programa primaće naknadu u neto iznosu 50% prosječne neto zarade u Crnoj Gori u prethodnoj godini. Korisnicima Programa se devet mjeseci provedenih kod poslodavca računa kao 12 mjeseci radnog iskustva i kao uslov za polaganje odgovarajućeg stručnog, odnosno državnog ispita.
ENKO KORAĆ
Semir Ličina je jedini registrovani privatni preduzetnik koji je otvorio servis za mobilne telefone u Petnjici.
Ovaj mladi Bihorac je preko ZZZ CG, obezbijedio sredstva kako bi ostvario cilj da se bavi biznisom u svom rodnom kraju.
„Želim da se zahvalim prethodnoj Vladi koja mi je preko programa ZZZCG, odobrila sredstva za ovu ideju. Riječ je o programu grantova za samozapošljavanje i zahvaljujući tom programu, ja danas u centru Petnjice imam dugo očekivani biznis. Takođe, zahvaljujem se i prijateljima koji su prije dobijanja sredstava, prepoznali moj trud i kvalitet rada sa mobilnim telefonima, koji su mi pružili značajnu finansijsku podršku u pripremi i adaptaciji lokala kako bih se uklopio sa finansijskom konstrukcijom cijelog projekta.
Tu prije svega mislim na Salka Rastodera, koji mene lično nije ni upoznao, ali je zahvaljujući pisanju portala radija, pratio dešavanja i prepoznao moju želju kao realnu i sam odlučio da mi uplati novčana sredstva u iznosu od 500 eura kako bi unaprijedio moje pripreme.
Takođe, i Husniji Hulji Ličini, mojem komšija koji živi i radi u Luksemburgu, pomogao mi je sa istom cifrom.“, istakao je Semir i dodao da povodom otvaranja svog servisa za mobilne telefone, organizuje nagradnu igru.
„Odlučio sam da svi ljudi koji prate moj FB https://www.facebook.com/mobileshop.petnjica) Instagram profil https://instagram.com/mobile_shop_semir_petnjica?igshid=1pu055weubwgc
kao i svi oni koji zaprate, koji podijele ili taguju svog prijatelja, uzimaju učešće u nagradnoj igri.
Prvi nagrada je mobilni telefon, druga nagrada je karaoke mikrofon sa blutut zvučnikom i treća nagrada je blutut zvučnik.
Dalje, odlučio sam da poklonim još sedam poklona čiji je sadržaj različit. Od parfema, novčanik i slušalica. Napominjem, ovih dodatnih sedam nazvao bih poklončića, to poklanjam samo damama koje će biti izvučene na kraju nagradne igre. Prvo izvlačimo ove tri prve nagrade a onda idu ostalih sedam.
Sva imena koja uzmu učešće i igri, zapisujem na papir i ubacujem u kutiju nakon čega se pristupi izvlačenju“, izjavio je Semir Ličina.
Nagradna igra počinje danas, utorak 16.marta a završava se 23.marta (utorak) u 11 časova a već od 12 časova istog dana, u prostorijama Radija Petnjica, biće organizovano izvlačenje.
DENIS BOŽOVIĆ
Vlada Crne Gore uvrstila je u svoje prioritete i donijela Odluku za rekonstrukciju regionalnog puta Berane-Petnjica-Kalače.
Na 13. sjednici održanoj 4. marta 2021. godine Vlada je donijela Odluku o utvrđivanju javnog interesa za eksproprijaciju nepokretnosti za rekonstrukciju regionalnog puta R-20 Berane – Kalače, dionica Berane – Petnjica, lokaliteti Berane – Stjenice i Stjenice – Podvade.
Informacija o Odluci Vlade Crne Gore za rekonstrukcijiju regionalnog puta R-20 stoji na sajtu Vlade Crne Gore.
„Drži kotle vodu, dok majstori odu“, najbolji je opis nekih radova na putnom pravcu od Petnjice prema Beranama.
Česta je pojava klizišta,a između Petnjice i Gusara, nedugo nakon završetka prve faze ovog putnog pravca do Podvada, počelo je osipanje dijela asfaltne površine zbog nedostatka potpornog zida.
Nakon pisanja portala Radija Petnjicva, izvođač radova je izašao na teren i problem je riješio tako što je ugradio novu količinu asfalta. Međutim, bez potpornog zida u donjoj zoni, opet se pojavio isti problem.
Osipanje ivice asfaltne površine je krenulo a već su se pojavili vodovodni kablovi. Za očekivati je da se u sezoni proljećnih kiša ovo klizište poveća što će u znatnoj mjeri ugroziti odvijanje saboraćaja.
D.B.
Prava zimska idila u Petnjici. Niske temperature i snijeg je ispraznilo čaršiju.
Susnježica i snijeg koji padaju od jutarnjih sati na području opštine, nije donijelo ozbiljnije probleme. Kako saznaje portal radija iz komunalnog preduzeća koje je zaduženo za održvanja lokalnih puteva, niko od građana nije se obratio za pomoć kada je u pitanju prohodnost puteva.
„Baba Marta“ poštuje svoju tradiciju – kako počne, tako i završi svoj period trajanja kada su u pitanju vremenske prilike.
D.B.
Zaprepašteni smo slikom iz Trebinja gdje aktuelni predsjednik Vlade Crne Gore, gospodin Zdravko Krivokapić, ponovo ljubi kovčeg preminulog od virusa korona. Mi patriote Crne Gore iz Luksemburga, duboko zabrinuti i koji činimo sve kako bi ublažili posljedice ove pošasti i koji smo odvojili novčana sredstva u iznosu od sto hiljada eura za pomoć našoj domovini u borbi protivu ove bolesti, ne možemo ostati spokojni na ovako flagrantno kršenje propisanih mjera. Jeste vladika Atanasije, jeste visoko poštovanje i jeste velika žalost pala na glavu premijera, ali jeste i korona gdje jedan čovjek može, posredstvom raznih kontakata, zaraziti na desetine drugih, a svako od njih deset po još deset i tako do u nedogled.
O tempora, o mores; o svijesti balkanska…
Piše:
U ime patriota iz Luksemburga –
Edin Medo Latić,
predsjednik UO ZK Bihor, Luksemburg
Ostavljajući za sobom nesagledive posljedice po ekonomiju, zdravlje i živote ljudi, globalna pošast korona virusa već duže od godinu hara svijetom. To je u velikoj mjeri promijenilo ponašanje širom svijeta. Najveći dio zdravstveno osviješćenih – poštuje preporuke struke i ponašaju se u skladu preporuka NKT.
U prethodnom periodu skoro da smo svi jednako bili pogođeni i skoro da smo svi trpjeli slična ili ista ograničenja i mjere propisane u borbi protiv opasnog nevidljivog neprijatelja.
U posljednjem periodu su vrlo ohrabrujuće djelovale najave o vakcinaciji i skorom kraju ovog opšteg zla koje je prekrilo cijelu planetu; posebno brine pojava novih sojeva korona virusa. Da bi se dao adekvatan odgovor i situacija držala pod kontrolom, kod nas u EU donijete su mjere koje onemogućavaju kretanje u druge države, npr. u Francusku ili Belgiju. Dok u našoj domovini Crnoj Gori vlasti donose neke čudne, zabrinjavajuće mjere.
Nećemo da vjerujemo u scenarij vezan za lokalne izbore u Nikšiću, te da bi se, ostavljajući granice otvorenim, uprkos kataklizmičnoj epidemiološkoj situaciji, omogućio dolazak potencijalnih glasača iz Srbije i BiH.
Borba protiv ozbiljne pandemije podrazumijeva i donošenje ozbiljnih i odgovornih mjera koje ne smiju biti u svrhu bilo čega osim ozbiljne borbe za zaštitu zdravlja svojih građana.
Ono što nas i te kako boli jeste činjenica da, umjesto situacije od prošle godine kada je Crna Gora, po uspješnosti, bila u evropskom vrhu u mjerama i borbi protiv korone, ove godine je u vrhu ali po broju novooboljelih i preminulih i na korak je od najcrnje slike u svojoj istoriji. Nova vlast umjesto da je uključila sve u kreiranju zajedničke borbe protiv ove pošasti, u proteklom periodu je najviše energije utrošila na smjene, te tako u zdrastvenom sektoru direktno doprinijela urušavanju samog sistema.
Da se razumijemo, mi podržavamo sve demokratske procese i princip demokratske i mirne smjene vlasti. Međutim, nijesmo za zloupotrebu demokratije i zloupotrebu mehanizama vlasti bilo koje vrste. Izražavamo nezadovoljstvo dosadašnjom politikom nove Vlade Crne Gore, koja je već potrošila 100 dana naših života i za to vrijeme nijesu iznijeli nikakvu jasnu strategiju ili program razvoja Crne Gore, već su dominantno urušavali i slabili ono što je u prethodnom periodu postigla građanska i multietnička Crna Gora. Postignuće nove vlasti je i aktuelno “etničko čišćenje” institucija sistema od pripadnika manjinskih naroda koji su žrtve političkog revanšizma i stvaranja hegemonije “Novog srpskog sveta”.
Budno pratimo sva dešavanja u Crnoj Gori. Imajući u vidu da smo organizovani kroz brojna udruženja i asocijacije, ukoliko se nastave ovi negativni trendovi iskoristićemo svoje konekcije da upoznamo Vlade zemalja u kojima živimo o potrebi da se hitno suzbije kršenje ljudskih prava u Crnoj Gori. Apelujemo na vlast da ozbiljno shvati stanje u kojem se nalazi Crna Gora i njeni građani. Da se napusti pristup jeftinog populizma i avanturizma i da se uhvati u koštac sa rješavanjem ozbiljnih izazova. Ne rješavanje problema na adekvatan način direktno nanosite štetu svim građanima Crne Gore, podjednako: Crnogorcima, Srbima kao i manjinskim narodima, pa i nama koji privremeno živimo van naše domovine. Prestanite sa eliminacijom manjinskih naroda iz sistema, jer tom eliminacijom eliminišete šanse za uspjeh i progres cijele Crne Gore.
Mi smo uvijek bili uz Crnu Goru i sve njene građane, samo u prošloj godini smo kao dijaspora uputili značajnu finansijsku pomoć koja je bila u iznosu više od 100 000€ kao i pomoć u drugim materijalnim i tehničkim sredstvima. Pomagali smo i uvijek ćemo pomagati.
Pružamo punu podršku svim naprednim euroatlanskim snagama u Crnoj Gori i poručujemo da smo i srcem i dušom uz našu jedinu domovinu Crnu Goru. Tu smo i kada nismo prisutni i uvijek ćemo biti tu. Nikada se nećemo odreći naše domovine, niti ćemo se umoriti i odustati.
Nek je vječna Crna Gora – zemlja svih njenih građana!
I, računajte na nas!
Kada je prošle godine Zavod za zapošljavanje najavio projekat “Program grantova za samozapošljavanje”, Bihorka Enisa Rastoder je znala da je konačno došlo njenih pet minuta i da šansu ne smije da propusti. Znala je odmah i koji posao će raditi i kako da ga razvije, usavrši i ono što je možda i najvažnije, znala je da će raditi posao koji voli.
Mogli bi to nazvati krojačkom radnjom, ali ne bi bilo potpuno, jer Enisina ideja obuhvata veliki broj poslova koje vežemo za mašinu za šivenje, za pletenje, vezenje…
„Dobila sam određeni dio novčanih sredstava, koje sam iskoristila za pokretanje krojačkog salona u Petnjici. Ovo je prilika koju nisam htjela i nisam smjela da propustim. To je bio moj san i podrška je došla u pravi čas.
Enisu brine situacija sa korona virusom, ali misli da neće ugroziti njen biznis.
“Na situaciju sa korona virusom nismo mogli uticati, naravno da to usložnjava poslovanje, posebno kada je riječ o nabavci materijala. U Crnoj Gori ne postoji jedno mjesto gdje se može nabaviti sve što je potrebno za posao – kao što je tekstil i propratne stvari, već se mora tražiti na više lokacija”, kaže Enisa.
Ipak, i pored teških uslova za početak biznisa i ostvarenje sna, Enisin optimizam ne jenjava. Taj optimizam skoro da je zarazan kao korona, jer dok razgovaramo ne diže pogled sa mašine, a zvuk igle ispunjava prostoriju u kojoj radi.
Pred našim očima parče platna postaje torbica, kakve gledamo na izlozima renomiranih butika. Enisa skromno, kao da se stidi svoga znanja, kaže da je osmislila torbe za različite namjene, kao što je kupovina u marketu ili butiku.
Spaja korisno i lijepo, tačno ono što je i njoj potrebno.
Osim nesumnjivog dara za kreaciju i vještih ruku, Enisa je i društveno odgovorna, pa je za cilj sebi postavila da platnenim torbama sačuva prirodu od plastičnih torbi i kesa.
Osim toga, ova Bihorka reciklirala materijale, dodaje im novu dimenziju i namjenu i od starog pravi novo, ljepše, korisnije…
“Svi imamo faremrice koje ne nosimo ili par puta obučene. Dodam poneki detalj, kako bi bilo zanimljivo, i kako bi novi proizvod dobio poseban pečat i novu upotrebnu vrijednost”, priča Enisa.
Sve što proizvede ima njen pečat izvezen ili sapleten – brendiran.
“Nastojaću da proizvedem veliki broj različitih stvari kao što su na primjer torbe za hljeb, ukrasne dječije mašne, peškire, krpe…… Imaću liniju zavjesa kao i posteljine. Već imam spremne posteljine za prodaju po standardu kako se rade, ali može po narudžbi u različitim dimenzijama. Takođe se bavim ručnim vezom, kao i proizvodnjom zaštitnih maski. Uradila sam jednu liniju od prirodne svile – dobre su za kožu i preporučuju ih stručnjaci za zaštitu od korona virusa. U svijetu su popularne i nadam se da će biti i kod nas ”, naglasila je Enisa Rastoder.
Osim inovacija i prirodnog dara za kreaciju, ova vrijedna Bihorka posluje kao klasični krojački saloni gdje prepravlja i popravlja garderobu.
Ne zaboravlja ni najmlađu populaciju pa ima plan da radi na posteljinama za djecu, ćebadima kao i ostalim dječijim potrepštinama.
“Vjerujem da će se najbolje prodavati cegeri za trgovinu, jer mislim da nam je to budućnost i da ćemo prestati da zagađujemo životnu sredinu plastičnim kesama”, kaže Enisa uz nadu da će svojim proizvodima a i primjerom podići svijest sugrađanima u zaštiti životne okoline.
Na kraju razgovora bila je jasna:
“U bilo kojoj životnoj dobi da se žena nalazi, mora probati da sama zarađuje, da bude samostalna i da doprinijese društvu u cjelini. Ne moramo biti samo domaćice. Opština Petnjica se razvija, pa iako je emigracija velika, treba stvarati uslove ovdje, praviti svoj biznis. Želim da na svom primjeru pokažem da se ovdje zaista može raditi, doprinositi i ostvarivati snovi”, zaključila je Enisa Rastoder.
Enisin rad možete pratiti i na instagramu pod imenom lamisse_atelier
https://instagram.com/lamisse_atelier
E.K/S.R.
