Uz dobru slogu i iskren nijet sve prepreke padaju u blato: NAŠE MALO NEKOME ZNAČI MNOGO

0

Euro po euro Crna Gora, region i dijaspora ubrzo su premašili cifru od pola miliona eura, koliko je bilo potrebno za liječenje braće Kardović i tako još jednom pokazali da zajedno možemo više nego što i treba, pa je ovo možda dobra poruka političarima da se ugledaju na narod i da sve učine kako svojim postupcima ne bi udaljivali jedne od drugih.

Hamdija Rastoder

Piše: Hamdija M. Rastoder

Dvanaesta je i najteža godina postojanja ZKB iz Luksemburga.
Što zbog pandemije na koju nijesu imuni ni naši aktivisti a ono i zbog odluka ovdašnje Vlade da zatvori, već više od godinu, ugostiteljske objekte u koje spadaju i naše klupske prostorije kao i zabrani okupljanja – u potpunosti su izostali redovni prihodi kluba koji su ostvarivani u proteklom periodu. Kao što je poznato – svi prihodi ostvarivani kroz razne organizacije festivalnog i estradnog karaktera, dijeljeni su u humanitarne svrhe i time je ZK Bihor pomagao na stotine socijalno ugroženih i bolesnih u Crnoj Gori, a nekada i šire. Široka je lepeza pomoći koju je ovo udruženje i njegovi simpatizeri do sada uputilo, prvenstveno u Crnu Goru i Bihor.
Veliki broj doseljenika sa prostora ex-YU u Luksemburg, entizujasta i pobornika očuvanja tradicije i kulture, kao i onih sa posebnom empatijom prema ljudima u nevolji, mahom su okupljeni oko udruženja ZK Bihor, i rado se odazivaju na svaki poziv uprave kluba da se pomogne u nevolji i onima kojima je pomoć potrebna da bi što bolje realizovali projekte od opšteg značaja za društvenu zajednicu.

Tako je bilo i tokom mjeseca marta ove godine kada su na adresu Upravnog odbora udruženja pristigla četiri zahtjeva za pomoć, i gdje su samo kroz viber grupu ovoga udruženja prikupljena novčana sredstva u vrijednosti od 25. 000,00€.
S ponosom ističemo da je rukovodstvo kluba, imajući u vidu finansijsku situaciju i stanje kase udruženja, jednoglasno odlučio da sve zahtjeve, putem viber grupe, predoči svom članstvu i prijateljima kluba, kojih, istina, nije mali broj.
A oni su se, kao i uvijek do sad, i kako dolikuje ljudima koji ne zaboravljaju zemlju svoga porijekla i razumije druge i slabije – toplo odazvali, te se na sve zahtjeve odgovorilo pristojnim novčanim iznosom.

Nepovoljna finansijska situacija u opštini Petnjica i državi Crnoj Gori uzrokovala je da naš Talas Bihora – Radija Petnjica zatraži finansijsku pomoć od udruženja ZK Bihor sa kojim ovaj radio ima izuzetnu i plodonosnu saradnju još od njegovog osnivanja. Ovaj zahtjev je istaknut na viber grupi i akcija skupljanja pomoći trajala je četiri dana. Znajući značaj postojanja našeg radija u razbijanju informativne blokade iz zavičaja – prikupljena je zavidna suma od 4.100,00€ sa porukom da u svakoj prilici mogu računati na nas.

Drugi zahtjev za pomoć pristigao je od porodice Hodžić iz Bijelog Polja kojoj je, za liječenje sina Adina od cerebralne paralize u državi  Sent Luois u Americi, bilo potrebno 50 000,00€. Ni tu ZK Bihor i prijatelji ovoga udruženja nisu oklijevali i ubrzo je prikupljena suma od blizu 6.000,00€.

Treći zahtjev nije iz zavičaja niti iz CG već iz regiona a uputila ga je nastavnica OŠ „XHEMAIL KADA“ iz Peći, Jasmina Gutić, gdje je zamoljeno da im se finansijski pomogne u kupovini lektira i drugih knjiga za 120 učenika bošnjačke nacionalnosti koji pohadjaju nastavu na bosanskom jeziku u ovoj školi kao i za dvadeset njihovih nastavnika. Odlukom odbora ovoj školi se izašlo u susret na dva načina: donacijom knjiga i doniranjem novčanih sredstava za kupovinu potrebnih  knjiga. I ovaj put se odazvao veliki broj članova udruženja te je, uz veliki broj donranih knjiga, prikupljen i novčani iznos od blizu 2 000,00€.

Prošlo je samo nekoliko dana od pokretanja treće humanitarne akcije, a pristigao je četvrti zahtjev za pomoć. Mediji i društvene mreže bile su bukvalno preplavljeni pozivom za pomoć braći Kardović iz Rožaja koji boluju od rijetke i teške bolesti i da su za njihovo liječenje u Turskoj potrebna velika sredstva koja porodica nije u stanju sama obazbijediti. Zahtjev je proslijeđen Odboru ZK Bihor na razmatranje pa je istog dana predočen i na viber-grupi kluba. Rukovodeći se krilaticom „Naše malo nekome znači mnogo“, članovi i simpatizeri udruženja su odgovorno prihvatili zahtjev, te se ubrzo prikupilo 12 000,00€.
Euro po euro Crna Gora, region i dijaspora ubrzo su premašili cifru od pola miliona eura, koliko je bilo potrebno za liječenje braće Kardovići i tako još jednom pokazali da zajedno možemo više nego što i treba, pa je ovo možda dobra poruka političarima da se ugledaju na narod i da sve učine kako svojim postupcima ne bi udaljavali jedne od drugih.

Porukom – Naše je ono što podijelimo sa drugim – želimo se zahvaliti svima koji su se odazvali zahtjevu odbora da pomognemo u skladu sa našim mogućnostima. Neka nam traje Radio Petnjica, neka učenici OŠ u Peći budu motivisani da dobro uče i postanu uzorni građani, a posebna želja ide braći Kardović i malom Adinu Hodžiću da se zdravi i veseli vrate sa liječenja svojoj familije i društvu u cjelini.
ZK Bihor ide dalje približavajući se onima kojima je najpotrebniji, bez obzira na vjeru, naciju i mjesto porijekla u Crnoj Gori, a nekada i šire.

      (Autor je sekretar ZK Bihor iz Luksemburga)

HUMANITARNE ORGANIZACIJE “BIHOR” I “HASENE BALKANS” PODIJELILI 50 PAKETA POMOĆI

0

Humanitarna organizacija Bihor u saradnji sa Hasene Balkans podijeljila je 50 paketa u opštini Petnjica.

“Saradnja humanitarne organizacije Bihor i humanitarne organizacije Hasene nastavila se i ove godine kada je u pitanju Petnjica.
U zajedničkoj akciji podijeljeni su paketi najugroženijim porodicama sa teritorije opštine Petnjica, podijeljeno je 50 paketa sa osnovnim namirnicama.

Ovom prilikom se zahvaljujemo svima koji su na bilo koji nacin učestvovali u činjenju ovog dobra”, kazali su iz humanitarne organizacije Bihor.

ENKO KORAĆ

 

PETNJIČANI NAPUNILI MREŽU FK KOMOVA

0

U posljednjem 14 kolu, drugog kruga takmičenja u Sjevernoj fudbalskoj regiji (Udruženju klubova Sjever), fudbaleri Petnjice su protutnjali kroz Andrijevicu i pobijedili FK Komove rezultatom 5:0.

Na veoma lošem terenu, ekipa Petnjice dominirala je tokom cijele utakmice.

“Za razliku od utakmice u Mojkovcu, naši fudbaleri su bili mnogo precizniji, pa su tako uspjeli, uprkos lošem terenu, da realizuju veći dio stvorenih prilika.

Golovima Nikole Praščevića i Stefana Ćulafića, naša ekipa je na poluvremenu vodila 2:0. U istim ritmu se nastavilo i u drugom poluvremenu, pa je golovima Dina Adrovića, Lazara Ćulafića i ponovo Praščevića, postavljen konačan rezultat 5:0“, kazali su iz FK Petnjica.

Nakon zavrsenog drugog kruga, fudbaleri Petnjice su sami na vrhu sa 36 bodova, druga je ekipa Borca sa 34 boda.

U narednim danima slijedi žrijebanje za posljednji treći krug, kada će ekipa Petnjice saznati raspored preostalih šest kola.

ENKO KORAĆ

MZ CENTAR PETNJICA: NEMA STRUJE OD SUBOTE, IZ CEDISA OBEĆALI REAKCIJU, ALI NIKO NIJE IZLAZIO NA TEREN

0

Pet zaseoka Mjesne zajednice Centar, Plandište, Donja Jasikovica, Gornja Jasikovica, Bogićev laz i Okrugli laz, od subote su bez električne energije. Kako su za portal radija saopštili iz MZ Centar, EPCG i CEDIS su obaviješteni istog dana, ali kvar nije još otklonjen.

“Da ironija bude veća,,kvar se nalazi na samoj trafostanici u Petnjici, odnosno na izlaznom kablu za ove zaseoke,koje je prekinuto. Nadležne službe su više puta pozivane i juče i danas i svakog puta je odgovor bio “biće riješeno u toku današnjeg dana”.  Postavlja se pitanje,šta da očcekuju građani udaljenijih mjesnih zajednica i zaseoka, kada CEDIS nije u stanju da tri dana otkloni kvar koji se nalazi u centru Petnjice, na pristupačnom mjestu, pored glavnog prilaznog puta”, stoji u saopštenju koje su portalu dostavili iz MZ Centar.

DENIS BOŽOVIĆ

Reagovanje mještana Plandišta: Tri dana CEDIS ne može da spoji žicu od 30 metara.

0

Već treći dan se mještani Plandišta nemaju struje a s obzirom na to da se uglavnom bave poljoprivredom i stočarstvom kažu da će ukoliko struja ne dođe, biti prinuđeni da svoje mliječne proizvode prospu.

Mještani su otklonili rastinje sa elektro mreže i olakšali ekipi CEDIS-a saniranje problema a to je zamjena kabla kod trafostanice u Petnjici.

Erzan Muratović ističe da su mještani zajednički čistili duž elektro mreže, kako se ne bi zapalilo rastinje i na taj način olakšali posao nadležnima, kako bi radove završili u kratkom roku.

„Kontaktirali smo nekoliko puta CEDIS i nisu nam dali nikakvog povoda da će ekipa izaći na teren i sanirati problem.

Kao što se može primijetiti, žice su izgorele i mislim da je bilo dovoljno tri dana, kako bi na vrijeme zamijenili drugom pletenicom za uredno snadbijevanje struje.

Prinuđeni ćemo biti da mliječne proizvode prosipamo, jer ne možemo da ih uredno održavamo, zbog toga što mašine za održavanje mliječnih proizvoda funkcionišu samo kada ima struje.

Nama, poljoprivrednim proizvođačima je potrebno konstantno i uredno snabijevanje struje, zato je i plaćamo i ovom prilikom pozivamo nadležne da nas obiđu, jer sa ovakvom naponskom mrežom, malo kad dune vjetar, struja nestaje i predstavlja nam velike probleme“, kazao je Erzan Muratović.

Abdulah Muratović kazao je za portal Radija Petnjica da ne može da vjeruje da u centru Opštine može da se desi prekid napajnja struje tri dana.

„Treći dan uzastupno nemamo struje i već su se zamrzivači otopili i prijeti nam opasnost od štete, koju kako sam upoznat nijesu ni drugima nadoknadili od prethodnih nepogoda, kada Petnjica nije imala struje.

Prosto je neshvatljivo da nadleži ne vode brigu o nama, da u toku lijepog dana nijesu našli jeda sat vremena da spoje jednu običnu pletenicu.
Snijeg nije napadao ni 10cm i odmah se topio ali kod nas je neobjašnjivo šta se sve radi ali građani uvijek podnose njihove nesavjesne propuste,“ kazao je Avdulah Muratović.

U večernjim satima oko 19h ponovo smo kontaktirari dežurnu službu CEDS-a i oni su kazali da se tek danas prijavio kvar, što naravno nije tačno. Mi smo uredno prijavili netanak struje još u subotu veče kad je nestalo struje. Upoznati smo da CEDIS ima organizovanu ekipu koja je na raspolaganju građanima do 23h“, kazali su mještani Plandišta.

ENKO KORAĆ

 

Petnjica: Više od 70 domaćinstava već treći dan nema struju

0

Zbog snijega nekoliko mjesnih zajednica u Petnjici je već treći dan bez urednog napajanja eletrične energije.

U MZ Centar, zaseoci Jasikovica, Prisoje, Muratovići kao i zaseok Luka imaju najviše problema.

Dio MZ Johovice takođe je već treći dan bez struje, jer je dio niskonaponskog kabla iz MBTS u potpunosti izgorio u dužini od 100 metara.

Dio naponske mreže u MZ Godočelje iz stubne trafostanice je ostao je bez struje zbog havarija na tom terenu, zbog iskidane elktro mreže i stubova koji su pali.

Nadležni su nekoliko puta kontaktirani od strane pojedinaca i predsjednika mjesnih zajednica ali za sada ekipe nijesu bile na terenu.

Poljoprivredi proizvođači se suočavaju sa velikom problemom kada je u pitanju hladni smještaj mlječhih i drugih proizvoda kao i nemogućnost  normalnog funkcionisanja.

Na osnovu posljednjih informacija, dio Vrševa u Gornjoj Mahali, prekinuto je niskonaponsko snadbijevanje stujom na više mjesta“, saopštio je za portal Radija Petnjica, pogonski električar Samir Muratović iz Info punkta Petnjica, Elektorpivrede Crne Gore.

ENKO KORAĆ

 

MZ LAGATORE: MJEŠTANI ZAŠTITILI ASFALT KANALIMA PORED PUTA

0

Mještani zaseoka Radmdedovići su nekoliko godina isčekivali asfalitanje puta na dionici od Crvišta do škole u dužini od 1000 metara.
Uvidjevši mogućnost posljedica lomljenja asfaltne pogloge, mještani su na vrijeme preuzeli mjere zaštite puta i samostalno  uradili takozvane rigole u dužini od 660 metara.

U prethodnim danima, mještani zaseoka Ramdedovići postavili su plastične drenaže i betonske cijevi pored puta zbog odvoda atmosferskih padavina, ističu da će tim radovima spriječiti lomljene ivica na asfaltnom putu, koji je ljetos asfaltiran.

Ukopavanje u zemlju nekih 20cm, postavljene su armature, kanal je izliven betonom sa dodatkom aditiva, koji podnosi so i hladnoću.

Kod mosta, ukopane su dvije cijevi u dužini od 15. metara, na taj način, mještani su stvorili mogućnost nesmetanog okretanja vozila. Ukupa vrijednost projekta izgradnje rigola u zaseoku Ramdedovići iznosi 7000. eura.

ENKO KORAĆ

 

DIJANA TIGANJ DOBILA NAGRADU POVODOM DANA STUDENATA

0

Povodom Dana studenata, predsjednik opštine Samir  Agović, primio je Dijanu Tiganj i uručio nagradu povodom Dana studenata, koji se obilježava 04. aprila.

Tiganj je dobila nagradu za doprinos zavičajnoj književnosti i njenoj promociji kroz svoj magistarski rad “Interkulturani prostori u romanu Bihorci” iz opusa djela Ćamila Sijarića.

Predsjednik je čestitao prof. Tiganj na njenom uspjehu i doprinosu svom zavičaju i istakao da će Dijana Tiganj ostati u istoriji zapisana kao prva osoba, posebno kao dama, koja je uspjela da magistrira na djelu Ćamila Sijarića.

U ime lokalne uprave i u svoje ime, predsjednik Agović čestitao je Dan studenata svim studentima, koji se obilježava 4. aprila.

Tom prilikom, predsjednik je poželio da svi student sa područja opštine Petnjica budu uspješni i da savladaju sve izazove u toku studiranja na najbolji mogući način.

Predsjednik je kazao da je pandemija učinila svoje i onemogućila mnogim studentima da svoje kreativno znanje i vještine, kao i svoju energiju koriste na pravi način.

“Studenski dani sve nas oblikuju i daju nam naše prave ličnosti kao i svoj karakter, koji će u budućem životu značiti ponaosob svima, a naravnom kroz svoj životni rad, stvaranju, ophođenju prem zajednici.

Važno je istaći da je sve veći broj studenata sa prostora naše Opštine, koji se odlučuju da studiraju na prestižnim univerzitetima, što je jako važno i želim da su studenti budućnost, ne samo naše zajednice, nego Crne Gore i šire”, istakao je predsjednik Agović.

“Poznato je da opština Petnjica, cijenjeći mladost i znanje, želju i energiju za napredak otvorila svoja vrata i dala veliki prostor mladima ljudima. Od ukupnog broja zaposlenih, to su uglavnom studenti koji su završili studije prije dvije ili tri godine, dobili su mogućnost, kroz organizacione i funkcionalne potrebe Opštine da budu radno angažovani i time daju nesebičan doprinos razvoju naše sredine”, kazao je predsjdenik Opštine Petnjica.

“Želim i dalje da takav trend bude i želim da poručim studentima da je znanje najvažnije, da je znanje jedino ono čemu su student doživotni vlasnici,
pored zdravlja, znanje je najvažnije za našu mladu populaciju i još jednom upućujem isrekene čestitke povodom  Dana studenata”, zaključio je predsjednik u svojoj čestitki studentima.

Prof. Dijana Tiganja zahvalila se predsjedniku Agoviću na pozivu i prijemu povodom obilježavanja Dan studenata.

Prof. Tiganj je kazala da Dan studenata predstavlja važan datum koji upućuje na činjenicu da su studenti društvena grupa koja je temelj i osnov budućnosti i promjena.  Ona ističe da su to budući akademski građani koji će nastavljati put svojih prethodnika i koji će mijenjati i usavršavati našu sredinu, regiju i državu.

„Ponosna sam što sam, kao uspješan student, na pozitivan način predstavljala našu opštinu i što sam se, po završetku studija, vratila u svoj kraj i počela da radim na obrazovanju naših učenika, kao i da svojim magistarskim radom dala prilog zavičajnoj književnosti i njenoj promociji. Mislim da je to najbolji način na koji se mogu zahvaliti i Opštini i rukovodećim u njoj, jer su mi tokom studija pružali pomoć, kao što pružaju i sadašnjim studentima, kroz studentske nagrade, jednokratne pomoći ili studentske stipendije“, kazala je prof. Tiganj.

Na kraju, prof. Dijana Tiganj završila je iznošenjem činjenice da je potrebno što više ulagati u studente jer je to ulaganje u budućnost.
Zahvalila se  upravi Opštine, predsjedniku lično i čestitala svim studentima Dan studenata.

Danas je u lokalnoj upravi obilježen Dan studenata zbog toga što juče lokalna uprava nije radila i zato što je bilo nevrijeme.

ENKO KORAĆ

LIČINA O NAJAVI ZAKONA O PREBIVALIŠTIMA: NEĆEMO MIRNO ČEKATI DA NAS LOVCI U MUTNOM PONOVO ETNIČKI ČISTE

Vlada Crne Gore nedavno je najavila izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Iako se izmjene Zakona najavljuju kao način da se isprave neregularnosti biračkog spiska, više je nego jasna namjera nove parlamentarne većine da birački spisak prilagodi svojim interesima kroz ispisivanje dijaspore, koju nova Vlada zbog činjenice da se dominantno radi o crnogorskim patriotama i suverenistima, očigledno doživljava kao nelojalnu kategoriju ljudi  – između ostalog kažu iz Zajednice crnogorskih udruženja u Njemačkoj čija je predjednica Emira M Ličina.

Emira M Ličina

“Jednim istim udarcem namjerila je Vlada naše matične države da pod parolom „pomirenja“, trajno eliminiše dijasporu i državljane Crne Gore na privremenom radu u inostranstvu, a istovremeno izvrši upisivanje raseljenih lica, ignoriše i nagrađuje duplo upisane birače u biračke spiskove susjednih zemalja.

Mi nijesmo zaboravili, a neki očigledno jesu, da je dijaspora Crne Gore većinom satkana od onih koji su pobjegli od zločina i nesigurnosti, od ratova koje su izazvali upravo oni koje ova vlast pokušava da rehabilituje i relativizuje njihove zločine, oni koji su atakovali na pripadnike manjinskih naroda, prognali nas, a sada bi da dovrše započeto, da nas u korijenu odstrane, oduzimajući nam prava koja nam kao crnogorskim državljanima pripadaju. Po drugi put dijaspora je na meti sulude politike od koje je većina nas i pobjegla devedesetih godina prošlog vijeka, jer nema drugog objašnjenja za brisanje „dijaspore iz Luksemburga“ osim kao brisanje lica iz biračkog spiska po etničkom ključu.

Da li u novoj Vladi Crne Gore postoji neko dovoljno svjestan i savjestan da razmisli o nama i našim sudbinama, da li se pitaju je li ovo naš izbor, želja, zar nije očigledno da smo mi ovdje došli silom prilika, a da smo i srcem i dušom u domovini. Mi smo organizovani po crnogorskim udruženjima, savezima, mi svaki svoj slobodan trenutak posvećujemo Crnoj Gori. Kako se ne zapitaju zašto ulažemo u Crnu Goru, zašto pomažemo i pokrećemo akcije za svoj zavičaj i svoje ljude i iz kog razloga smo i pored drugih mogućnosti, zadržali crnogorsko državljanstvo?

Crnoj Gori se vraćamo kada god nam se ukaže prilika, izmirujemo sve dažbine vezano za našu imovinu, gradimo i održavamo istu. Pomažemo Crnoj Gori kad god treba, zapošljavamo svoju rodbinu koja iz Crne Gore odlazi iz ekonomskih razloga, onima koji ostaju šaljemo novac. Dijaspora svake godine putem doznaka u Crnu Goru pošalje skoro pola milijarde eura zabilježenog novca. Isto toliko u Crnu Goru udje preko drugih kanala, prijatelja, porodice, komšija, kroz ulaganja u nekretnine, biznis, plaćanje poreza i dr.

Po ovom pitanju ćemo takođe preduzeti odgovarajuće korake, odnosno prekinuti određene donacije, projekte i sl, a u skladu sa budućim odlukama ove vlasti. Dijaspora već intenzivno razgovara o mogućnosti organizovanja protesta ispred naših DKP-a u svijetu, kao i mogućnosti podnošenja kolektivne tužbe protiv države Crne Gore.

Normalna država i normalna vlast omogući dijaspori pravo glasa u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a ne da isto ukida onima koji svoje biračko pravo ostvaruju isključivo u Crnoj Gori. Jasna je nama u dijaspori misija nove vlasti u Crnoj Gori, kao i da za njih cilj opravdava sredstva, no gospodo eksperti morate se naučiti da se do cilja u civilizovanom svijetu dolazi na zakonit način i ne ugrožavajući ničija prava.

U tom smislu onima koji su namjerili da mijenjaju Zakon o registrima prebivališta i boravišta želimo da ukažemo na ono što piše u Ustavu Crne Gore.

Član 2  Ustava CG kaže da je nosilac  suverenosti građanin koji ima crnogorsko drzavljanstvo, dok se članom 6 Ustava garantuju prava i slobode, a članom 8 zabranjuje  diskriminaciju po bilo kom osnovu. Tumačenjem člana 45 Ustava koji kaže da “Pravo da bira i da bude biran ima državljanin Crne Gore koji je navršio 18 godina života i ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”, krše se navedeni članovi Ustava, čime se iz političkog života Crne Gore žele isključiti njeni državljani na privremenom radu u zemljama Zapada, iako gotovo svi imaju samo crnogorsko državljanstvo i imaju pravo glasa samo u Crnoj Gori.

Pod prebivalištem se podrazumijeva mjesto stalne adrese crnogorskog državljanina u Crnoj Gori. Dok građanin ima crnogorsko državljanstvo, koje je ekskluzvno, gdje god da trenutno boravi Crna Gora mu je baza, stalna adaresa, prebivalište. Član 45 Ustava navodi da crnogorski državljanin mora da “ima najmanje dvije godine prebivališta u Crnoj Gori”. Ustavopisac je tu bio neprecizan, jer nije navedeno da je taj uslov uveden da bi se spriječile manipulacije da se ad hoc, samo za izbore uzme crnogorsko državljanstvo. Dakle ovaj uslov se odnosi na period od sticanja crnogorskog državljanstva. Ako predlagač zakona smatra da je ovo preslobodno tumačenje slova Ustava, onda se može reći i da član 45 ne precizira u kom periodu državljanin mora imat dvije godine prebivalište u CG.

Iz gore navedenog jasno je da ni formalno pravno, ni s aspekta ljudskih prava država nema pravo oduzimati pravo glasa svojim državljanima koji nemaju drugo državljanstvo sem crnogorskog, gdje god da se trenutno nalaze.

Nadamo se da će Vlada kao predlagač izmjena i dopuna imati u vidu ovu našu argumentaciju pri donošenju Zakona, a mi ćemo budno pratiti svaki pokušaj kršenja kako Ustava Crne Gore, tako i međunarodnih standarda po ovom pitanju. Na nove pokušaje i najave protjerivanja, mi nećemo mirno sjedjeti i čekati da nas lovci u mutnom, ponovo, etnički čiste, već ćemo se i po ovom pitanju obratiti nadležnim organima u zemlji prijema, kao i međunarodnoj zajednici. Neće nam biti prvi put, a i računamo na njihovu podršku, jer destruktivne pokušaje i oživljavanje politike devedesetih niko više neće tolerisati, pogotovo ne međunarodna zajednica”, stoji u saopštenju koje potpisuje predsjednica Emira M Ličina.

JAVNI POZIV “GLASNIKA BIHORA”

0

Redakcija časopisa „Glasnik Bihora“ objavljuje Javni poziv autorima za dostavljanje članaka za šesti broj časopisa u 2021. godini.

„S izuzetnim zadovoljstvom vas obavještavamo da je Centar za kulturu opštine Petnjica, započeo pripremu šestog broja naučno-stručnog  časopisa „Glasnik Bihora“. Njegovim pokretanjem željeli smo otvoriti prostor za stručnu i kritičku raspravu o Bihoru u najširem smislu riječi. Publikovanjem rezultata istraživanja iz oblasti društvenih, humanističkih i prirodnih nauka, te književnosti i baštine,  zajednički ćemo doprinijeti boljem i sveobuhvatnijem poznavanju ovog regiona i njegovom predstavljanju drugima. Uređivačka politika časopisa zasnovana je na visokim akademskim i stručnim standardima, jer smatramo da samo na taj način naši stručno-naučni radovi, koji se objavljuju u ovoj publikaciji, mogu doprinijeti stvaranju realne slike o ovom regionu u prošlosti i sadašnjosti. Svjesni činjenice da su za uspjeh posla koji je u toku, prije svega ključni ljudi, njihovo znanje i entuzijazam koji su uvijek i svugdje pokretači društvenog napretka, pozivamo vas da nam se pridružite u realizaciji ovog obimnog projekta. Pozivamo vas da u domenu vašeg interesovanja promišljate, istražujete i pišete o Bihoru i svoje radove nam dostavite kako bismo ih objavili u novom broju časopisa“, stoji u saopštenju Centra za kulturu i redakcije Glasnik Bihor.

Rok za predaju radova je 30. 04. 2021. god.

Radovi se mogu slati na sljedeće e-mail adrese:

[email protected]

[email protected]