FARUK FARO ŠABOTIĆ: Petnjički mevlud (mevljut)

0

Plesale su one visoke topole na povjetarcu, a ispod njih hladovao dunjaluk. Sunce prosulo spektar po Petnjičkoj mahali, a mujezin najavljuje mevlud.

Po okolnim livadama dućandžije razapeli male šatore kao šemsije; hladovina ispod bogatih krošnji zauzeta još od jutarnjih sati, baš kao da su prvi redovi u Pulskoj areni.
Za one što vole rashlađenje mjesto i nije bilo važno. Piće bješe više od ponosa, te se ni mlađi nisu libili da sebi zavrnu šiju, pogledaju jel vedro nebo, a bilo je, i izruče pjenušavu omamu u ždrijelo svoje.

Ko je bio kadar i mogao na noge došao je na mevlud. Atrakcija, ugođaj i šansa da se neka uda i neki oženi. Oduvijek su se s mevluda udavale đevojke, a često po dobro isprobanom urneku, ono kad je majka spremi da joj kupi dva kila paprika i svežanj luka, a ona pobjegne. Kupi ona i prati joj po komšiji, uz poruku: ja se vala udadoh, a vi, māmo, ne brinite i nemoj da plačete. Bar ti bi trebala da me razumiješ, znaš kako je. Pa i ti si pobjegla kad si se udala.

Eh, ta sreća, tako veretizna, a opet lijepa. Ljubav nema granice – kažu. Za ljubav i zbog ljubavi se ostavlja sve, ruše prepreke, ponekad kane i neka suza, a i nezgodna riječ, ono kad se dvojica muvaju oko đevojke, a ona flertuje s  obojicom.

Mevlud je bio jedinstvena prilika da se mladi sretnu, upoznaju i spoje, a sve u jednomom danu. Nije tu bilo puno mutigambe. Nit od koje si akrebe, nit ko ti je babo, nit čegović ti je majka; bitne su bile crne oči i mamljivi osmjeh. Bitno je da se osjeti ona vrućina u stomaku.

Dešavalo se da đevojka potrefi nekog “mrznaća”, nekog s kim familija ne bi ni kahvu srknula, pa da joj se ne pomire i ne žele je vidjet niti čut za nju. Još ako joj izreknu onu poznatu: trag ti se utro, dabogda Pešter razminula, uhhh…!

Narodna kola se igraju na više mjesta, mladi se nadigravaju, a nerijetko i pretjeraju u veselju i piću, što je dovodilo do čarki i nesuglasica. “Siroti” milicajci ne mogaše na miru pojesti pečenje što im serviraše “poslušni”, nô trče da isprobaju maške. Palica me nekako podsjećala na mašku.
Doba nediscipline i disciplinovanja, kad  napraviš grešku, popiješ batine, a onda spašavaj glavu, majčin sine. Urgiraju “kmetovi”, u igru ulaze “jaki igrači”, a Bihor ih je imao u svakom selu. Mogli su da ti “nakite”, da te “pohvale”, pa da budeš premlaćen od namrgođenih džandara, a da te poslije ti isti, ovi što ti namjestiše ćutek, spašavaju iz komandirovih šapa, a on je po disciplini bio čuven.

U desnom ćošku Petnjičkog obora jedna ostala bez obuće. Pametna; ne igra se moravac u obući, bar ne plahovito i zanosno kao što to ona činaše. Bosa, dimije na turici, gologlava, al kad podvrne onaj trojni dribling, na, nana…na, nana… na, nana… – tako se igra moravac, od miline majke privode mezimce na ogled i ruškaju ih do kolovodke, il ako je neki ćufar zauzeo to mjesto, naspram nje. Eh, što to bješe šuhbeli, kad majka išarecki pokazuje na sina, a đevojka još zanosnije zaigra, pa kad prelomi kukovima rekō bi čovjek sva se prosu ka srča.

“Pogledni je, sine. Namigni joj mili moj – kad ti mâma veli. Ako ti vrne vodimo je odmah ka kući. Davraniši, nemoj da zadocniš, poslije nemaš šansi do Lađevca, a do tad se može udat. Eno, vidi, opet te gleda. Ako bude igbala ova je naša…”

Na drugom kraju petničke avlije Tufo razvukao muzike, razvukao i osmjeh, a ispred njega jedna Savinoborka prorijedila rijetko, talasa li talasa, pa bi čovjek reko zemlju ne gazi.
Gledaocima klecaju koljena, neki se hvataju ritma, a jedna majka mami đevojku iz dotičnog sela za svog ljepotana. Bogme viđena – nema šta. Oko nje gužva kà u čekaoni, a ona zna da je viđena, pa učestalo trepće kâ da se upahnula, Bože mi oprosti. Vidi mileta – rekla bi dobra moja rahm majka, ne bilo joj teško, jer je spominjem zbog ove dalge.

Ovu što brzo trepće nekolicina opkolili, a ukokotili kâ da je kupuju. Ima onih što je kibicuju sa strane, a ona merači li merači. Podigrava u mjestu, baš kâ ono svezan at kad nalegnu svatovi. Dopalo joj se ovo rijetko, al kad Tufu naručiše sarajku i ona se uhvati u kolo, pa vrti kukovima, a one dimije kâ da su na vretenu – vrc ovamo, vrc onamo. I babo joj je blizu, za svaki slučaj – kao bodigard. Pomjera se u ritmu muzike, digô čelenku pa posmatra, a zatnuo tetejac s lancem za pojas – od meraka, da se vidi da i on služi “službi”. Mrko gleda i pazi da ne bi neki ćafir pogriješio, pa da poslije prezuje opanke. Čim ovako nosi tetejac znak je da je oko “službe”, jer samo oni imahu izum da se tako kočopere. Zasluge su tu goleme, nije da nije. Ovakvi su znali da i po najvišoj sloti ponesu haber u stanicu, da izjave ko ima kriveni levor, pa ga, ponehari, poneseš kà da si ga uzeo na zajam. Vala, ako te opanjkaju, pa i ako ga nemaš otrčaćeš da ga kupiš kod rođaka iz Dobrodola i poneseš kod komandira, a on ako ocijeni da i ti trebaš službi odmah ti isturi dozvolu da kupiš prangiju i obesiš je o kuk, kā ovaj babo. Bolje, nõ da ti pretresaju načvar, hatule i slamarice, a i o bubrezima si morô vodit računa.

Ja nešto nisam hajô miliciju, ni hič. Bio sam dječačić, te ih nisam ni trebao, pa ih, što bi rekle naše iskrene mahaluše, do zadnjice nisam dogonio. Jok, vala…

Ispod one najvisočije topole nekolicina hengaju, a raspostatili… Nije ni čudo, njima je i na Koštanpolju bilo tijesno.  A vođa, čuveni Elez, galami na nekog prolaznika, samo što je ovaj malo podvrnuo jaku, zasukao rukave i uzdigao ramena. Jok, nemoj to na um da ti padne, jer đe je Elez treba da se zguriš, da se zgomilaš, inače će te sutara ponijet. Njemu ni milicija ne smijaše ništa, pa čak i kad ih nazove kerovima. Prave se da ne čuju. Pametno, nò da nekog izuje iz cipela, pa da mu se priča dok je živ, a i kad preseli, jer je u Bihoru uvijek bilo bitno ko je koga oklapio.
Kod adžo – Eleza nije bilo što si i nisi trebao, nego, ako ti nisu nabili ljukalicu, onda ćeš dobit’ po ćuši.

Dok su se mnogi utrkivali da se dodvore komandiru Savu Mandi, natomrdeni komandir i njegovi poslušnici su bili srećni da sjednu pored Eleza, al’ pod uslovom da ih ne grdi i ponižava, što je bilo skoro pa nemoguće.

Kad se dan, a s njim i mevlud, primicao kraju i polako spuštao akšam, Petnjicom je još odjekivala pjesma iz stare kafane. Ostajali su tvrdokorci da ćakulaju i “preturaju praznu slamu”.

Poslije mevluda su se prepričavali događaji, neudate i neoženjeni žalili što him prođe još jedno vade, a trgovci sumirali rezultate. Petnjica je ostajala sama, al ne za dugo, jer je petak bio povod za dolazak u čaršiju. Vjernici su išli na džumu, nevjernici u kafanu, a obični smrtnici u nabavku. I sve tako do novog petka i novog mevluda.

Ah,… samo još dvije tri o komandiru. Ne bi smio onda, al sad mu ga nefala, ni njemu ni bivšim milicajcima.

Na prvi pogled je izgledo da je u vinklu – mislim na komandira, al bješe skroz azdisô. Kako i ne bi kad mu je bila duboka kopanja, a pripunjali mu stalno, pa zabreko kâ bure.
Uhvatila ga dva Bihorca pod ruke, kâ jenđe nevjestu, a on vide Eleza pa se kâ zasrami, dođe ga ar, ako je on imao srama. Ja dijete, gledam i čudim se amidžinoj smjelosti da ga ismijava.

“Jesil to prekinuo sindžir, komandire? A, da nisi nešto bon, pa te vode? Ko su ti te ulizice?” – dobacuje Elez. Dira ga, al on uštivan pa ne odgovara. Usta ne otvara, baš kâ da su mu nabili na vilicu…

Nema više onih visokih topola, nema ni ovakvih susreta, a nema ni mevluda.
Bilo je ono srećno vrijeme; ko ga se sjeća on ga žali, al samo ako je iskren…
FŠF

PETNJICA: POČELI RADOVI NA PUTU U SELU KOŽARI (VIDEO)

0

Započeti su radovi na obnavljanju jednog od najstarijih puteva na području MZ Radmance u zaseoku Kožari, selo Radmance, od škole na Brodu do mjesta zvano Brijeg.

Kako su nam saopštili mještani ovog kraja, a prije svih Mehdija Ličina ovaj putni pravac biće od velikog značaja za sve žitelje ovog sela, a i građane cijele opštine. Kako su kazali u pitanju je put koji će povezati planinu sa MZ Radmancima, preko Koraća, Godočelja, kroz Lješnicu do magistrale u Bioči.
,,Na zahtjev od 17.12.2024. godine koji smo uputili predsjedniku Opštine Samiru Agoviću, dobili smo obećanje da će taj putni pravac biti probijen i evo danas smo svjedočili da je predsjednik održao dato obećanje probijen je put o škole na Brodu, do Miladine. Ovo nije prvi put da predsjednik opštine nama izlazi u susret u prethodnom periodu u dva navrata nam je pomogao, napravio dva mosta na rijeci Radmančica i prihvatio zahtjev za betoniranje puta do kuće Rama Kožara, na čemu smo mu zahvalni.” saopštio je Mehdija Ličina.
Takođe zahvalnost predsjedniku je istako i Zito Kožar, mještanin ovog sela.
,,Zahvaljujemo predsjedniku Samiru Agoviću koji radi svoj posao na pravi način i koji je na usluzi svim građanima naše opštine” kazao je Kožar.
VIDEO NA LINKU: 
,,Mislim da će ova dionica puta, iako je zahtjevna biti pristojno urađenja, izvođač radova firma ,,Lumen” je jako poznata na području naše opštine po izvođenju ovakvih radova i ja sam zahvalan izvođaču radova što je na ovaj način započeo izgradnju na ovoj vrlo zahtjevnoj dionici puta. Sa ovim će  dosta ljudi dobiti put prema svojim imanjima, Svjedočimo da su prvi put mještani ovog sela povezani sa centrom sela i centrom opštine. Želim da kažem da ćemo na ovaj način pomagati sve naše ljude u našoj opštini” saopštio je predsjednik opštine Samir Agović i najavio da mještani MZ Trpezi, Vrševo uradi slične projekte.

ADROVIĆ NA PRVOJ KONFERENCIJI PREDSJEDNIKA SKUPŠTINA OPŠTINA CG

0

Predsjednik Skupštine opštine Petnjica, Mehmed Adrović, učestvovao je na Prvoj konferenciji predsjednika skupština opština Crne Gore, koja je održana juče u Vili Gorica, pod nazivom „Perspektive razvoja lokalnih parlamenata i jačanja integracionih procesa“.

Mehmed Meša Adrović

Konferencija je organizovana , sa ciljem otvaranja dijaloga i jačanja saradnje među predsjednicima lokalnih skupština Crne Gore.

Skup je okupio gotovo sve predsjednike skupština crnogorskih opština, kao i brojne predstavnike međunarodnih organizacija, državnih institucija i civilnog sektora.

Konferencija je završena usvajanjem Deklaracije o povezivanju lokalnih parlamenata Crne Gore.

Ova deklaracija ima za cilj stvaranje mreže lokalnih skupština, mreža loklanih skupština će biti važna karika u predstojećim aktivnostima koja se tiču jačanja lokalnih uprava i važnosti lokalnih skupština.

Posebnu važnost konferenciji dalo je prisustvo ambasadora Evropske unije u Crnoj Gori, Johanna Sattlera, kao i ambasadora više evropskih i drugih država, što je još jednom potvrdilo međunarodnu podršku procesu jačanja lokalne samouprave i demokratizacije na lokalnom nivou.

 

U Srednjoj stručnoj školi u Rožajama održana je izložba: “Djelovi bošnjačke nošnje iz 19. i 20. vijeka i tradicija u Rožajama”

0

U našoj školi dana, 28.05.2025 godine, u okviru projekta“Bošnjačka nošnja iz Rožaja, kao identitet jednog naroda“, svečano je otvorena izložba tradicionalne bošnjačke nošnje rožajskog kraja, koju je organizovao Omer Kalač u saradnji sa Srednjom stručnom školom Rožaje. Izložba je realizovana uz podršku direktora škole, Esada Sutovića.

Izložbu je svečano otvorio profesor CSBH jezika i književnosti Edin Kalač, koji je istakao važnost organizovanja ovakvih kulturnih događaja u školama, s ciljem očuvanja identiteta, tradicije i kulturne baštine našeg kraja.

Posjetioci su imali priliku da vide originalne djelove ženske i muške narodne nošnje rožajskog kraja, uključujući anterije, jeleke, košulje-svilinice,pojas, šamiju sa ojicama itd. Nošnje su izrađene od prirodnih materijala poput lana, konoplje i vune.

Neka nas ova izložba podstiče da još više poštujemo i njegujemo nasljeđe koje imamo

Cilj izložbe je da se mladima približi značaj narodnog naslijeđa i njegovo očuvanje, kao i da se podstakne stručna zaštita, izrada bošnjačke nošnje i modna revija ove nošnje.

Izložba je bila namijenjena ne samo učenicima SSŠ Rožaje, već i njihovim profesorima koji su uživali u istoj i itekako dali doprinos kroz razgovor sa učenicima o izloženim eksponatima, tradiciji i običajima ovog podneblja.

U sklopu ovog projekta realizovane su tri radionice na temu:  “ Posebnost bošnjačke nošnje u Rožajama.” Projekat je uspješno realizovan sa dosta kulturnih aktivnosti.

Projekat je finansiran od strane Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore.

 

EKOLOŠKA AKCIJA: Donesi PET za cvijet

0

Zeleni talas, u saradnji sa UNIQA osiguranjem, organizuje ekološku akciju pod nazivom „Donesi PET za cvijet“. Ova inicijativa ima za cilj podizanje svijesti o reciklaži i odgovornom upravljanju otpadom, istovremeno nagrađujući građane za njihove ekološke napore.

Građani koji 6. juna posjete Trg Svetog Petra Cetinjskog u Podgorici, od 9 do 12 časova, mogu donijeti pet plastičnih boca i/ili limenki i za uzvrat dobiti rasad cvijeća – kadifa. Pored toga, učesnik koji donese najveću količinu ambalaže osvojiće godišnju polisu dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja od UNIQA osiguranja.

Pozivamo vas da nas sa vašim kolegama i članovima organizacija posjetite i donesete ambalažu.

U prilogu se nalazi saopštenje za medije sa pratećim vizualom. Budite slobodni da prenesete kroz vaše kanale komunikacije.

FARMERI SA BIHORA: Veterinarska stanica u Petnjici – novi korak ka snažnijem Bihoru!

0

Petak, 30. maj 2025. godine, predstavlja važan datum za ruralni razvoj opštine Petnjica – zvanično je potpisan Ugovor o dodjeli podgranta za projekat „Snažan farmer = snažna država“

Ovaj projekat, koji realizuje Klaster Farmeri sa Bihora, usmjeren je na nabavku opreme i instrumenata za osnivanje prve veterinarske stanice i ambulante u Petnjici. Inicijativa predstavlja ogroman iskorak za unapređenje poljoprivrede i razvoj stočarstva u Bihorskom kraju, te konkretan doprinos jačanju ruralne zajednice.

Farmeri sa Bihora

Projekat obuhvata sva domaćinstva u Petnjici – odnosno sve članove našeg Klastera – i donosi održive mjere koje imaju za cilj dugoročan uticaj na kvalitet života lokalnog stanovništva.

Ovo je dio šire inicijative #YouSEED, koju finansira Evropska unija, a koja mladima širom regiona pruža priliku da aktivno učestvuju u razvoju svojih zajednica kroz edukaciju, saradnju i praktičan angažman.

“Veliku zahvalnost dugujemo YouSEED timu, posebno Mreži za ruralni razvoj, u saradnji sa Agencijom COSOV i Agencijom za lokalnu demokratiju Nikšić, na pruženoj podršci i povjerenju. Ovim projektom zaokružujemo jedan od tri cilja koja smo postavili prilikom osnivanja naše NVO. O daljim koracima projekta bićete blagovremeno informisani” zaključuju predstavnici Klaster Farmeri sa Bihora.

ALMINA LIČINA

RAMDEDOVIĆ PREDSTAVNIK PETNJICE NA FUDBALSKOJ NEDJELJI SPECIJALNE OLIMPIJADE

0
Jubilarnih 25 godina je otkada SOEE i UEFA organizuju Europian Football Week (EFW), uvijek u zadnjoj nedjelji maja, širom Evrope. Ove godine u 45 zemalja.
 Specijalna Olimpijada Crne Gore je ovu evropsku nedjelju fudbala organizovala u Nikšiću gdje je sportski klub SO Nikšić bio domaćin nacionalnog takmičenja na kojem je bilo prisutno preko 70 učesnika.
 Sportisti i partner iz 6 crnogorskih opština, članovi naših sportskih klubova kao i učenici iz 3 srednje škole iz Nikšića, su se takmičili u 5-side Unified ( inkluzivnom) fudbalu u dvije divizije.
Zahvaljujemo se a ujedno i čestitamo svim učesnicima na ostvarenim rezultatima kao i na promiciji našeg Unified ( inkluzivnog) fudbala. Ovo nacionalno takmičenje se vec 17 godina nalazi u godisnjem kalendaru #somne i ove godine je održano uz podrsku @ministarstvosportaimladihcg .

ZASIJALA RASVJETA DO GUSARA, ULIČNO OSVJETLJENJE U VRŠEVU I MZ LAGATORE

0
Prije nekoliko dana puštena je u rad rasvjeta od  od Petnjice do stadionona u Guasarama.
Ukupna vrijednost radova na rekonstrukciji rasvjete u Lagatorima i izgradnji nove u Vrševu i na putu prema Gusarama je 122.500 eura.
Predsjednik Opštine Samir Agović je kazao da će izgraditi i trotoar i da će to biti idealna pješačka staza.
,,Mislim da se polako stvaraju uslovi da ovo bude izvanredno šetalište. U perspektivi će doći do izgradnje trotoara, tako da će ova dionica biti atraktivna za sve naše sugrađane, koje žele da prošetaju, a svakako za sve putnike i pješake biće od velikog značaja za bezbjednost. Vrijednost ovog projekta je 89.597 eura”, rekao je Agović.
Takođe pored Gusara, rasvjetu su dobili i mještani Vrševa a vrijednost radova je 26.512 eura. U MZ Lagatore je promijenjena stara rasvjeta i sijalice, novim savremenim LED sijalicama, cijena radova 9.200 eura. Opština Petnjica je izdvojila 5.500 eura za ovaj projekat, dok je ostatak novca obezbijeđen iz Eko fonda.
,,Još jednu stvar smo priveli kraju, a to je rasvjeta u Vrševu. Mislim da je to jedna od najboljih aktivnosti koje smo sproveli na ruralnom području u posljednje vrijeme. Razlog zašto je Vrševo baš odabrano za taj projekat je to što su kuće česte. Takođe smo se bavili i rasvjetom u MZ Lagatore. Promijenjena je stara rasvjeta i sijalice, novim savremenim LED sijalicama”, saopštio je predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović.
Na pitanje zašto nema rasvjete na ulici od Vunovlačare prema džamiji u Petnjici, predsjednik je istakao da je problem u instalacijama koje su dotrajale i pokidane, a jedan od glavnih problema je kvar na potezu od dzamije do Kršića, kao i krak prema Radmancima, gdje je došlo do prekida zbog izvodjenja radova na instalacijama nove rasvjete, te da je potrebno instalirati novi kabal koji će povezati staru i novu mrežu, jer se napaja sa istog priključka. Nada se će izvodjač brzo reagovati, te otkloniti kvar.

PAMETNO TROŠI – VIŠE UŠTEDI!

0

Elektroprivreda Crne Gore AD Nikšić pokreće kampanju u cilju promocije energetske efikasnosti u crnogorskim domaćinstvima i objektima ostale potrošnje pod sloganom: Pametno troši – više uštedi!

Namjera nam je da potrošačima električne energije u našoj zemlji skrenemo pažnju na značaj štednje, kao i da ukažemo na načine kako da racionalnije koriste energiju, a bez negativnog uticaja na njihov životni komfor.

Uz pametniju potrošnju i moderna rješenja moguće je obezbijediti da naš dom ostane toplo mjesto za porodicu, a da, pri tom, trošimo osjetno manje energije tako da nam računi za električnu energiju ne predstavljaju ozbiljan teret za kućni budžet.

U tom smislu, našim kupcima savjetujemo da se pridržavaju preporuka i savjeta za racionalno korišćenje električnih uređaja u svom domaćinstvu, koji su dostupni na web portalu naše kompanije (www.epcg.com).

Energetska efikasnost –  jer udobnost i ušteda mogu da idu ruku pod ruku.

 

Četiri festivala, četiri nagrade — KUD „Bihor“ briljira na međunarodnoj sceni!

0

Nakon Skoplja, Bijelog Polja , Novog Pazara i Berana članovi KUD-a “ Bihor “ su zablistali i na festivalima u Albaniji i Kosovu .

Mlađa postava KUD „Bihor“ imala je nezaboravno prvo putovanje u Albaniju, gdje su predstavili Crnu Goru i naš ansambl na dva velika  festivala, ali su istovremeno i upoznali bogatu kulturu i istoriju ovog regiona.

Prvi nastup bio je 21. i 22. maja na festivalu „Play Games & Dance“ u Draču  a 23 u Kurbinu  koji se tradicionalno održava već 28. put. Naši mladi članovi osvojili su sjajno 3. mjesto na festivalu u Draču, a već 23. maja, na istom festivalu u Kurbinu, ponijeli su nagradu za najbolji folklor! 💃🏆 Iako još mali, pokazali su koliko su veliki svojim talentom i energijom, čineći nas izuzetno ponosnim.

Narednih dana, put ih je odveo na Kosovo, gdje su sa ponosom predstavljali Crnu Goru na dva značajna međunarodna festivala.

Tako su 25. maja na XI Festivalu Damastion Folk u  Kišnici  osvojili 3. mjesto, oduševivši publiku autentičnim izvođenjem  i  svojom tradicionalnom narodnom nošnjom odigravši “Ličinsko kolo” 🥉

Samo dan kasnije, 26. maja, na XXIII Festivalu Rainbow of Pristina ostvarili su još veći uspjeh osvojivši 2. mjesto — značajan napredak u odnosu na prošlu godinu kada su na istom festivalu zauzeli 3. mjesto. 🥈

Ovi rezultati su potvrda kontinuiranog rada, truda i predanosti svih članova i rukovodstva ansambla.

Pored nastupa, članovi KUD-a „Bihor“ iskoristili su priliku da obiđu najvažnije kulturne znamenitosti ovih gradova.

U Draču su posjetili poznatu Venecijansku kulu (Venetian Tower), jedan od simbola grada, zatim stari rimokatolički amfiteatar koji je među najimpresivnijim građevinama tog tipa u regionu, kao i šarmantnu rivu uz Jadransko more. Ove znamenitosti ostavile su snažan utisak na naše mlade folkloraše i dodatno ih inspirisale.

U Prištini su obišli pećinu Gadime , jedinstvenu prirodnu atrakciju sa prelijepim stalaktitima i stalagmitima.

Iz KUD-a se zahvaljuju organizatorima festivala u Albaniji Arijanu Plaki,Mari Nikoli i Eldi Mamoći a u Prištini Nazmiju Gašiju, Arijani Kasapoli, Skenderu Taćiju i Ljotremu Ajetiju koji su se potrudili da svim učesnicima pruže maksimalnu pažnju i profesionalan odnos, kao i uposlenima u hotelima Princ u Skadru i Emerald u Prištini  gdje smo bili smješteni.

Ovo prvo putovanje KUD-a „Bihor“ u Albaniju i na Kosovo pokazalo je ne samo njihovu umjetničku zrelost i talenat, već i spremnost da kroz kulturu i druženje grade mostove prijateljstva i razumijevanja.