SLUŽBA LOKALNIH PRIHODA OPŠTINE PETNJICA: POREZ IZMIRITI DO 31. OKTOBRA

0
Iz Službe lokalnih prihoda opština Petnjica obavještavaju poreske obveznike sa teritorije opštine da su dužni da u što kraćem roku izmire svoje poreske obaveze za porez na nepokretnost i izmire svoja preostala dugovanja i zaduženja za tekuću godinu.

,,Svi poreski obveznici su dužni da izmire poreska dugovanja u skladu sa Zakonom o porezu na nepokretnost tj. članom 15 ovog Zakona, kojim je propisana dužnost poreskog obveznika da plaća u dvije jednake rate, i to prvu do 30. juna, a drugu najkasnije do 31. oktobra 2023. godine.
Nepoštovanjem ovog člana propisane su novčane kazne za pravna lica od 2.000,00 do 20.000,00 eura, za preduzetnike od 500,00 do 3.000,00 eura i za fizička lica od 250,00 do 2.000,00 eura.
Napominjemo da na iznos poreza koji nije uplaćen u zakonskom roku, obraćunavaće se i kamata, a u skladu sa Zakonom o poreskoj administraciji tj. članom 95 ovog Zakona.
Kako bi se izbjeglo podnošenje prekršajnih prijava, postupci prinudne naplate, stavljanje hipoteke na nepokretnostima, apelujemo na sve poreske obveznike da blagovremeno izmire svoja poreska dugovanja.
Poreska Rješenja i obrazloženje u vezi istih se mogu podići u prostorijama poreske službe broj 13, radnim danima od 09:00 do 14:00 h.
Porez možete uplatiti na žiro račun opštine Petnjica br. 565-6478014-92, svrha: Porez na napokretnost, uz obavezan poziv na broj AOP-a, kao i na blagajni opštine Petnjica, kancelarija broj 13”, saopštili su iz Službe lokalnih prihoda

TU OKO NAS

0

Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.

Kao i obično kada se nađem u Bihoru i danas idem u jutarnju šetnju. Vazduhu i svemu što su Bog iliti priroda stvorili – prigovora nema;Skoro svaki pedalj zemlje pokriven je rastinjem i gustom čekinjastom travom.

Jutarnja rosa polako nestaje sa vrhova travku. Nebo je mirno more iznad naših glava. Izmiče septembar, najljepši mjesec u Bihoru.

Putem koji čine duboke vododerine primičem se uzvišenju koje kao međaš stoji između dva bihorska sela – Laze i Trpezi.

Na samom vrhu brda, na zaravni veličine školskog dvorišta, nalazi se repetitor za primopredajnike radio i televizijskih signala. Nadmorska visina 1.010 metara.

U blizini samog predajnika – nedavno izgrađen ljetnjikovac sa dva veća drvena stola i četiri klupe. I Sve je u ambijentalnom stilu. Pogled na sve četiri strane doseže do u beskraj. Na sve strane štrče vrhovi dalekih planina.

Čast pojedincima, ali većina naroda Jugoistočne Evrope, pogotovu Balkana, ne posjeduju minimum ekološke kulture i prosvijećenosti.

Očito, poneko i obilazi ovo malo izletiŝte sa nedavno izgrađenim ljetnjikovcem pored kojeg jutros zatičem ognjište i oko njege prazne pivske flaše, konzerve, nagorelu plastiku…

Slika i prilika današnje Crne Gore i Balkana.

Sve je to moglo stati u one iste kese u koje je donešeno da bi izletnicima boravak na vrhu brda, obraslog mladim borovima, učinilo ljepšim.

Ali, ovo je Balkan, ovo je Crna Gora, ovo je Bihor!

Iza izletnika ostaje ruglo koje svjedoči ko smo i gdje smo.

Nekako smo i privikli na mini deponije svuda duž lokalnih puteva u ovom dijelu planete, ali, možemo li bar poštedjeti izletišta kojih, istini za volju, i nemamo previše.

Odgovorni za red i nered u opštinama, opijeni borbom za vlastite položaje, ne primjećuju otpad u koji polako ali sigurno zarastaju.

Za ljubav prirode koja nezaustavljivo buja sjutra ću ponovo izaći do ljetnjikovca na brdu, pokupiti đubre i ponijeti u najbliži kontenjer.

I za kraj: Gospodo, vi koji ostavljate gomile smeća za sobom – niste ga ostavila kraj puta, niti na izletiŝtu – ostavili ste ga, dobro upamtite, pod svojim jastukom.

FAIZ SOFTIĆ/POBJEDA

DURAKOVIĆ ODGOVORIO AGOVIĆU: VIŠE JE IBRAHIMOVIĆ URADIO ZA PETNJICU I ČITAV SJEVER, NEGO VI I VAŠI MINISTRI ZA 30 I KUSUR GODINA

0

Predsjednik Opštinskog odbora BS Petnjica Ervin Duraković reagovao je na navode predsjednika opštine Petnjica Samira Agovića.

Reagovanje prenosimo u cjelosti.

“Odlazeći predsjednik opštine Petnjica gospodin Samir Agović je reagujući na komentar predsjednika OO BS Petnjica Ervina Durakovića iznio niz neutemeljenih optužbi na račun Bošnjačke stranke i njenog predsjednika, gospodina Ervina Ibrahimovića.

Gospodin Agović, u svom maniru, za sve svoje neuspjehe pokušava pronaći krivca u nekom drugom. Tako i po pitanju realizacije projekata Reciklažnog centra i Prečišćivača otpadnih voda, pokušava svaliti kriviti na sve druge, na čitav svijet, samo da on ne preuzme ni dio odgovornosti, zaboravljajući pritom da je još uvijek prvi čovjek opštine i da snosi najveću odgovornost.

U tom svom uzaludnom pokušaju, pokušava svaliti krivicu na BS i predsjednika Ibrahimovića za nepostojanje investicija u Petnjici. A odlično zna da je BS i predsjednik Ibrahimović više uradila za Petnjicu i čitav sjever, gdje dominantno žive pripadnici našeg bošnjačkog naroda, nego čitava Agovićeva partija i njihovi ministri za 30 i kusur godina. To su građani jasno prepoznali na posljednim parlamentarnim izborim, a što će i potvrditi na predstojećim lokalnim.

Građana radi, reći ćemo za je za investicije potrebno stvoriti povoljan ambijent što je dužnost lokalne samouprave, a najviše gospodina Agovića. Neće investicije same doći, potrebno ih je privući ili odbiti. A odlazeći predsjednik konstantno radi ovo drugo.
Ni ovih dana lokalna vlast u Petnjici nema vremena da se bavi obezbjeđivanjem povoljnog ambijenta za investicije niti problemom iseljavanja, jer su preokupurani, posebno Samir Agović, raspodjelom miliona iz ekonomskog državljanstva i obezbjeđivanjem nedostižnih 16,  odborničkih glasova za usvajanje Odluke kojom bi to “rasporedili”, istovremeno se pribojavajući i “gusinjskog scenarija”.

Jednom riječju, dok Petnjica stagnira i iseljava, naš Samko se češlja”.

AMBASADOR ZEĆIR RAMČILOVIĆ: ZA BOLJU ROBNU RAZMJENU NEOPHODNA I BOLJA SAOBRAĆAJNA POVEZANOST

0

“Kada sam stupio na dužnost ambasadora u Crnoj Gori, već u svojim prvim kontaktima, kako sa predstavnicima institucija, biznis zajednice, civilnog sektora, tako i sa ljudima u svakodnevnoj komunikaciji, osjetio sam tu toplinu i bratski odnos koju imaju građani Crne Gore prema nama iz Sjeverne Makedonije. I upravu ste, dijelimo mnogo toga zajedničkog, i ne samo od vremena Jugoslavije, već i mnogo prije, duboki su korijeni odnosa dviju država i njihovih naroda. To jeste olakšavajuća okolnost, motiv za rad, ali je i dopunska odgovornost da se ti odnosi njeguju i jačaju.

            U proteklom periodu ostvario sam veliki broj sastanaka, kako sa zvaničnicima Crne Gore, centralne i lokalne vlasti, tako i sa biznis zajednicom i dijasporom. Moje je da iniciram i predlažem, a nosioci vlasti imaju obavezu da ostvaruju radne posjete, da sarađuju i stvaraju bolje uslove u svim sferama života na bilateralnom, ali i mutilateralnom planu. I u tom dijelu u proteklom periodu ostvaren je veliki broj posjeta na najvišem nivou, sastanaka, a potpisana su i dva memoranduma za saradnju. Svakako ovo je samo početak, vjerujem da će u narednom periodu doći i do održavanja sastanka Mješovite komisije za ekonomsku saradnju koja bi stvorila preduslove za još značajnije procese. I osim navedenog, pored kulturne saradnje, proizilazi i jedan od glavnih prioriteta, da pored odličnih bilateralnih odnosa u mnogim sferama, ojačamo i ekonomsku saradnju. Zato sam, osim sa institucijama iz ekonomskog sektora, te Privrednom komorom, ostvario i mnoge sastanke sa biznis zajednicom, lokalnim samoupravama, pravio kontakte i pomogao komunikaciju između zainteresiranih strana, a sve u cilju bolje ekonomske saradnje”, kaže Zećir Ramčilović, ambasador Sjeverne Makedonije za Crnogorski portal na pitanje koje su njegove prve aktivnosti i prioriteti od stupanja na dužnost  imajući u vidu i da su Crna Gora i Makedonija još u jugoslovenskoj zajednici i kasnije uvijek imali dobre prijateljske odnose.

CP:Za razliku od odnosa u oblasti odbrane, kulture, unutrašnjih poslova koji su, može se reći, na visokom nivou između Crne Gore i Sjeverne Makedonije, ekonomski odnosi koji su takođe važni za obje zemlje, nijesu najbolji. Kako ih poboljšati, odnosno šta treba konkretno učiniti da bi i investicije iz jedne zemlje u drugu i robna razmjena bile veće?

Zecir Ramčilović: Ono što je očigledno je više nego odlična saradnja u pomenutim sektorima. Kultura je nešto što najviše vezuje naše narode i ona daje dodatni impuls svemu, makedonska kultura, preko muzike, umjetnosti, pozorišta, književnog stvaralaštva je redovno prisutna na događajima i odlično prihvaćena od crnogorske publike. Ne mogu, a da ne spomenem po prvi put održani koncert Makedonske filharmonije, pijaniste Simona Trpčevskog, zatim već četiri gostovanja legendarnog Vlatka Stefanovskog ove godine, pozorišta, književnici, i to ne smijemo zanemariti jer nikad nije dovoljno takvih događaja. Sve je to dopunski olakšao i sporazum u oblasti kulture na bilaterlanom planu, ali i na mutilateralnom, kao što je UNESKO. Saradnja između bezbjednosnih sektora, u pravcu borbe sa organiziranim kriminalom, migrantima, obuke, vježbi, te kao članice NATO-a, ta saradnja i međusobna podrška je dopunski ojačana.

            E sad, u pravcu ekonomske saradnje, kao što sam već napomenuo, da je unapređenje iste jedan od mojih prioriteta, ipak ne bih se složio sa Vama da ekonomski odnosi nijesu dobri, već da postoje realni uslovi da budu bolji i intenzivniji. Prvo, ono čega moramo biti svjesni je da Sjeverna Makedonija, kao i Crna Gora nemaju veliki investicijski potencijal, a uslovi za investicije i otvaranje novih biznisa su nam slični. Tako da u tom pravcu, često ekonomske forume različitog tipa koristim i za prezentaciju uslova za investicije u Sjevernoj Makedoniji, ali ono što volim da potenciram i mislim da je jako važno za obje države, je zajednički preko raznih regionalnih inicijativa da se uspostave određeni parametri i kriterijumi koji bi važili i za druge zemlje u regionu, jer neke države u regionu imaju više resursa za povoljnosti, za subvencioniranje, veća su tržišta i često imamo nelojalnu konkurenciju u pogledu privlačenja stranih investicija. Tu postoji polje za saradnju i zajednički interes Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ono za šta postoji realna mogućnost je povećanje robne razmjene i turističkog prometa. Posljednjih godina, obim robne razmjene se iz godine u godinu povećava, i prvi put je u protekloj bila preko 40 miliona eura, a zaključno sa mjesecom julom ove godine ona je već prešla 25 miliona eura, i veća je za preko dva miliona od istog perioda prošle godine. Tako da idemo u dobrom smjeru, promocija i afirmacija, vezivanje biznis sektora je neophodno, svi preduslovi postoje, a makedonski izvoz koji čine, uglavnom, prehrambeni proizvodi imaju više nego dobar prolaz u Crnoj Gori, a tako je i obrnuto. Takođe, iako Sjeverna Makedonija ima veliki suficit u pogledu robne razmjene, Crna Gora ostvaruje daleko veći turistički promet od makedonskih turista, ali i tu postoji prostor za povećanje istog, pa čak i za zajedničkim nastupima na svjetskim tržištima turističke potražnje.

CP:Da li za bolju ekonomsku saradnju postoje barijere, da li su to možda neki zakonski propisi i ako jesu koji?

Zećir Ramčilović: Zakonski okvir je relativno dobar, a institucije zbog odličnih bilateralnih odnosa, uglavnom revnosno rade svoj posao i nema nekih značajnih primjedbi trgovaca. Transport uslovljava i infrastruktura, a mogla bi se smanjiti i zadržavanja na granici. Robna razmjena se vrši u okviru dogovora CEFTA i dogovora za ekonomsku saradnju dviju država. CEFTA dogovor liberalizira trgovinu industrijskih i poljoprivrednih proizvoda, a pojednostavile su se i procedure carine, priznavanja dokumenta i sl. Ipak postoji prostora za dalju liberalizaciju, preko CEFTE, Berlinskog procesa, ali i preko drugih regionalnih inicijativa. Mi imamo i pozitivna iskustva inicijativom Otvoreni Balkan, koja zbog manjeg broja zemalja je i konkretnija, ali ista je pozitivno djelovala i na Berlinski proces. Svi ovi procesi su kompatibilni i trebaju se iskoristiti sve komparativne prednosti i mogućnosti.

CP:Je li i saobraćajna infrastruktura i povezanost između naše dvije zemlje koja objektivno može i treba da bude bolja, jedan od problema za bolju razmjenu robe? Da li ima nekih i kakvih najava da se na ovom polju nešto u skorijoj budućnosti uradi?

Zećir Ramčilović: Da, dobro ste primijetili. I saobraćajna infrastruktura je jedan od problema za bolju robnu razmjenu, ali i za veći turistički promet. Najbliži putni pravci između dvije države nijesu povezani autoputevima, a činjenica je da obje države, a posebno Crna Gora mora da unaprijedi svoju putnu mrežu prema susjednim državama. U ovom dijelu Sjeverna Makedonija i Crna Gora imaju zajednički interes da podstaknu razvoj i regionalnih projekata, poput Jadransko-Jonskog pravca koji prolazi niz Crnu Goru i koji je odlična mogućnost za države u regionu jer se povećava i spaja šire tržište. Takođe, bliža povezanost željeznicom ne postoji, a na žalost ne postoji ni direktna avio linija. U proteklom periodu imao sam više sastanaka sa predstavnicima i kompanijama iz ovog sektora, inicirao neke sastanke, ali i predložio određene mogućnosti za uspostavljanje direktne avio linije na relaciji Skoplje – Podgorica ili Skoplje – Tivat. Postoji zainteresiranost, neke od kompanija već prave analize i ja se nadam da će biti pomaka i na ovom polju čime će se olakšati povezanost i prevoz putnika, turista, te biznis zajednice u cilju povećanja ekonomske, ali i svake druge saradnje.

CP:Privrednici Crne Gore i Sjeverne Makedonije u proteklom periodu imali su poslovne forume vjerovatno će ih biti i ubuduće. Takođe se u javnosti pominjalo da se planira održavanje zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Dok se ne formira nova Vlada Crne Gore i prođe određen vremenski period jasno je da je to na čekanju, ali ipak da li je Vlada vaše zemlje zainteresovana za održavanje takve sjednice?

Zećir Ramčilović: Biznis forumi su jedan od dokazanih mehanizama za bolju ekonomsku saradnju, a nosioci tih procesa su privredne komore dviju država koje imaju odličnu saradnju i ta praksa će se nastaviti. Svakako, značajni su i susreti biznis sektora u okviru saradnje lokalnih samouprava, koje takođe su otvorile i neke procese ekonomske saradnje. Što se tiče održavanja zajedničke sjednice Vlada Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a to je jedno i od mojih zalaganja, napravljeni su svi potrebni razgovori i premijeri dviju država su saglasni da je održavanje iste više nego značajno za obje zemlje. U institucijama se radilo i na mogućim i prioritetnim tačkama, kao i na održavanju  već pomenute sjednice Mješovitog komiteta za ekonomsku saradnju kao prvi korak, ali s obzirom da još nije izabrana nova Vlada, a u želji da se to što prije desi, vjerujem da će ista prepoznati značaj ove inicijative i za Crnu Goru, a pozicija naše zemlje po tom pitanju je jasna, jer je to uvijek odlična mogućnost za realizaciju postojećih i iniciranje novih projekata i procesa.

B.Pejović/CRNOGORSKI PORTAL

LINK: https://crnogorskiportal.me/sadrzaj/12391

AKCIJA TURISTIČKE ORGANIZACIJE I RADIJA PETNJICA: POVODOM DANA EKOLOŠKE DRŽAVE CG UREĐIVALI I ČISTILI IZLETIŠTA

0
Turistička organizacija Petnjica, uz podršku Radija Petnjica, a povodom 20. septembra  Dana ekološke države Crne Gore, organizovala je akciju uređenja i čišćenja nekoliko izletišta na području Opštine Petnjica.
Na teritoriji naše opštine ima deset uređenih izletišta sa ljetnjikovcima, a s obzirom na to da još ne postoji dovoljno razvijena svijesti kod građana o potrebi čuvanja životne sredine, svjedoci smo da je na više lokacija pored izletišta prisutno smeće koje nesavjesni građani ostavljaju za sobom.
“Dan ekološke države je dobra prilika da još jednom apelujemo na sve sugrađane da zajedno čuvamo izletišta i izdašne prirodne ljepote našeg kraja. U cilju očuvanja životne sredine Turistička organizacija u saradnji sa školama i NVO sa područja Petnjice, planira da kroz edukaciju i konkretnim akcijama na terenu da doprinos na uređenju životne okoline” saopštili su iz Turističke organizacije Petnjica.
ERIS BABAČIĆ

U oktobru dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023”

0

Dani poljoprivrednih proizvoda i domaće radinosti “PETNJICA 2023” održaće se 6. i 7. oktobra 2023. godine u Petnjici sa početkom u 9 časova.

U saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede, opštinom Petnjica i TO Petnjica organizatori Mreže nevladinih organizacija iz Petnjice pozivaju učesnike da svoje proizvode i radinosti prijave na brojeve telefona:
069/690-516 i 069/407-385.

MURATOVIĆ PORUČIO AGOVIĆU: JE LI VAS SRAMOTA ŠTO STE I DALJE NA ČELU NAJGORE RANGIRANE OPŠTINE U CG

0
Nezavisni odbornik Aldin Muratović je reagovao na optužbe predsjednika Opštine Petnjica Samira Agovića, koji je rekao da odbornici Muratović i Duraković zamajavaju javnost.
,,Predsjedniče najgore rangirane Opštine po svim relevantnim parametrima institucija sistema koje se bave statistikom koja prati razvoj Opštine,  pa nije li sramota da ste i dalje na njenom čelu i dalje u svom stilu je čvrsto držite na začelju svih mjernih ljestvica.
Predsjedniče Agovicu, je li zbunjujem javnost,  ja kada sam u bezbroj diskusija i saopštenja za javnost govorio o ovim projektima da ih treba uvrstiti u vrh prioriteta,  kada su u pitanju kapitalna ulaganja i razvoj naše opštine? Ili ste možda Vi zbunjivali javnost,  kada ste govorili da ja prosipam populizam i politikanstvo.  To vam je bio jedini argument za odbranu Vašeg nerada i lošeg odnosa prema gradskom stanovništvu opštine,  a tome svjedoči i centar grada, koji je u katastrofalnom stanju.
Podsjetiću na činjenicu da su sredstva od strane Vlade CG,  dva puta propala za projekat rekonstrukcija ulica i kanalizacione mreže,  zbog nesposobnosti lokalne samouprave da obezbijedi uslove za njegovu realizaciju.
Na kraju,  kao što sam to i rekao u prethodnom saopštenju,  plašim se znajući Vaš rad, da ova značajna sredstva od milion eura ne propadnu, kao i ona (dva puta propala) za rekonstrukciju ulica i kanalizacione mreže.
Izgleda da ova vaša priča, više ne pije vodu ni u vašoj stranci, gdje uporno ovih dana pokušavate da “krčmite” ovaj milion,  po ustaljenom pravilu DPS-a – malo ti meni, malo ja tebi! Krajnje bi vrijeme bilo da se okrenete opštem interesu za šta ste i izabrani, a ne ličnom zbog čega je vaša partija izgubila na izborima”, zaključio je nezavisni odbornik Aldin Muratović.

AGOVIĆ: NEKA ERVIN PITA ERVINA ZAŠTO NEMA INVESTICIJA ZA PETNJICU SA DRŽAVNOG NIVOA

0

Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović demantovao je navode predsjednika OO BS-a Ervina Durakovića i nezavisnog odbornika Aldina Muratovića, koji su u izjavi za naš portal kazali da projekat biljnog prečišćivača u Gusarama i projekat transfer stranice od samog početka prati netransparentnost, kao i to da je Opština Petnjica mogla uraditi više i oba projekta staviti u funkciju.

Njegovo reagovanje prenosimo integralno.

,,Nije me začudila reakcija odbornika Muratovića i Durakovića, jer oni često zbunjuju javnost. Jasno sam u izjavi objasnio zbog čega se ova dva projekta nijesu privela namjeni. Kazao sam da je Opština Petnjica, vrlo brzo reagovala, da se u datom trenutku pojavila sredstva od Ministarstva i Centra za razvoj i da je opština bila spremna da se na njenoj teritoriji uradi biljni prečišćivač i ne postoji niko ko može biti protiv tog. S obzirom na to da nemamo riješen problem otpadnih voda u samom centru Petnjice, našli smo vrlo brzo lokaciju, kooperativno sarađivali sa partnerima i doveli do kraja taj projekat. Ono što je  vezano za izgradnju kanalizacione mreže i obaloutvre, jasno smo rekli da je to država Crna Gora preko kapitalnog projekta i kapitalnog budžeta trebala da finansira, obzirom da je to šireg značaja i da je vrijednost projektna oko 4.5 miliona eura i da opština Petnjica nije imala sredstava za to. Ne mogu ni jedan, ni drugi oponent da kažu da je Opština imala sredstava, jer nije.

Ervina Durakovića bih zamolio da više razgovara sa drugim Ervinom i da građanima objasni, šta je razgovarao Ervin sa Ervinom i šta to znači za građane Petnjice i šta to znači u trenutku kada nemamo izbore, znam da kadu su izbori Ervin, sa Ervinom razgovara i dogovara. Pitam sve građane, šta su oni uradili kada su oni vlast na državnom nivou, za građane i za ove ove projekte? Za razliku od njih lokalna uprava se u kontinuitetu zalaže, traži, insistira da ovaj sistem bude održiv i da pomognemo građanima u svakom trenutku.

Ono što želim takođe da kažem, vezano za transfer stanicu – Opština Petnjica je korisnik projekta koji je finansiran od strane Evropske unije i čudi me, što gospodin Duraković kaže da nema transparentnosti. U svakom programu Javnih radova, na Skupštini opštine smo na potpuno transparentn način razgovarali o projektima.

Dakle apsolutno nije tačno da nema transparentnosti. Opština Petnjica nije imala ta sredstva, niti je raspisivala Javne pozive za izvođenje radova na ova dva projekta. Mi kao opština smo samo korisnici projekta I ono što smo radili sa naše strane je korektno i transparentno.

Za projekat biljnog prečišćivač riješili smo imovinske odnose koji su se u datom trenutku bili opterećenje.

Što se tiče druge lokacije, gdje je stacionirana transfer stanica, takođe smo riješili problem. Evropska unija je finansirala projekat, a opština Petnjica i Đakovica korisnici i gdje su dvije nevladine organizacije iz Crne Gore, Centar za regionalni razvoj iz Rožaja i druga, takođe nevladina organizacija iz Peći su bili partneri u ovom projektu.

Dakle opština Petnjica je sve uradila, što se tiče nje da ova dva projekta budu završena.

Što se tiče napajanja električnom energijom, to je pitanje koje treba postaviti nekom drugom. Imali smo bezbroj sastanaka sa CEDIS-om i tražili da se riješi taj problem, oko izgradnje trafostanice, koja bi koristila i za planiranu industrijsku zonu.

Nijesmo imali podršku od organa iz energetskog sektora i onda smo od ovog miliona kojeg je dobila Opština Petnjica od Vlade, kroz program ekonomskog državljanatva opredijelili 41.000 eura za izgradnju trafostanice, jer transfer stanica je potreba Petnjici.

Zato smo konstruisali da na ovaj način to i rijesimo. Nema tu nikakve netransparentnosti i tajnosti, ja vas pitam samo da li su u nekim manjim susjednim opštinama imali ovakva dva projekta? Nijesu.

Nije prilika ni mjesto da govorim govorim o tome. Dužnost je lokalne uprave bila da se bori za sve moguće projekte i koristi sva moguća sredstva koja su u datom trenurku bila na raspolaganje. Zašto ovi ljudi govore na ovaj način, meni je potpuno jasno, ali zbog građana saopštavam im, apsolutno tačne činjenice kada su u pitanju ova dva projekta. Dakle završiće se ova dva projekta kada Vlada Crne Gore izdvoji sredstva koja su bila planirana, ali pitam gospodina Durakovića da on pita drugog Ervina, zašto nema podrške iz nadležnosti odakle oni pokrivaju pozicije.

Gdje je 3.000.000 eura koje je odobrila Skupština Crne Gore, na osnovu intervencije Albina Ćemana za put Bioča-Petnjica, zašto se nije raspisao tender? Zašto se nije raspisao tender za nastavak izgradnje i rekonstrukcija ulice Petnjica-Lagatore? Gdje je Vlada Crne Gore kroz kapitalni budžet predvidjela 82.000 eura, gdje su sredstva za izradu projektne dokumentacije koja je Vlada Crne Gore izdvojila za put Petnjica-Bor-Savin Bor u iznosu od 34.000 eura. Nemamo tender ni za jednu poziciju. Imamo 3.262.000 eura koja su budžetski opredijeljena za potrebe Opštine Petnjica, ali nažalost nema realizacije. Tako da su to pitanja na koja treba da odgovori gospodin Ervin Duraković. Realno bi bilo da onaj koji učestvuje u vlasti u državnom nivaou saopšti zašto nema investicija sa državnog nivoa”, zaključio je predsjednik opštine Petnjica Samir Agović.

ERIS BABAČIĆ

MJEŠTANI BARA BEZ VODE VEĆ 10 DANA: ČEKAJU OPŠTINU DA REAGUJE, CIJEVI PREKINULA GRAĐEVINSKA MAŠINA

0

Mještani zaseoka Bare već 10 dana nemaju vode sa vodoizvorista Murovsko vrelo.

Kako su nam saopštili mještani ovog zaseoka do kvara je najvjerovatnije došlo kada je nepoznata osoba sa građevinskim mašinama kopala zemlju u mjestu Rosulje u neposrednoj blizini gasulhane i tom prilikom najverovatnije prekinula kabl.

,,Kvar smo istog dana prijavili potpredsjedniku opstine Petnjica ali do sada nista nije uradjeno na njegovom otklanjanju. Nedostatkom vode najviše su pogođeni poljoprivrednici koji zbog nedostatka vode nemaju gdje napajati svoja grla. Zato apelujemo na lokalnu upravu da otkloni kvar i preuzme gazdovanje nad ovim vodovodom” saopštio je mještanin zaseoka Bare.

ERIS BABAČIĆ

U Petnjici upisano svega 500 učenika svih razreda

0

Osim što je upisano svega 38 prvaka, na prostoru cjelokupne opštine Petnjica, upisano je i svega 500 učenika svih razreda. Taj broj osamdesetih godina prošlog vijeka bio je skoro tri hiljade.

Pad nataliteta najbolje potvrđuje stanje u Osnovnoj školi “Mahmut Adrović” koja ove školske godine, uključujući četiri područna odjeljenja, broji 150 učenika, od čega 16 prvaka. Ukupan broj učenika je pet puta manje nego 1986. godine, kada je ova obrazovna ustanova imala 750 polaznika.

Ako se tome doda da Srednju školu u Petnjici poslednjih godina upisuje svega 100 učenika, onda se lako može zaključiti da je poslednjih decenija na ovom prostoru koji, sa 28 naselja obuhvata površinu od 173 kvadratna kilometra, broj đaka skoro desetkovan.

Direktor OŠ “Mahmut Adrović” u Petnjici Almir Pljakić, potvrđuje da je broj đaka prvaka iz godine u godinu manji.

“Tačno je da opada broj učenika i da to predstavlja veliki problem, ali pred tom činjenicom ne treba kukati nego tražiti rješenje”, ističe Pljakić.

U lokalnoj upravi u Petnjici smatraju da su migraciona kretanja, a samim tim i sve manji broj učenika, veliki problemi sa kojima se suočava, ne samo Bihor, nego i čitavi sjeverni region.

Kažu da lokalna uprava, u okviru svojih mogućnosti, nastoji da stvori povoljniji ambijent za zaustavljanje negativnih trendova, podizanje nataliteta i život mladih bračnih parova.

Većina Petnjičana smatra s druge strane da su neravnomjerni regionalni razvoj i diskriminatorski odnos države prema Bihoru kumovali smanjenju broja učenika.

“Petnjici je pedesetih godina prošlog vijeka nepravedno oduzet status opštine. Nakon toga nije došlo do realizacije nekih krupnih infrastrukturnih projekata, pa samim tim ni do otvaranja očekivanog broja novih radnih mjesta. Zato su ljudi iz Bihora masovno napuštali svoj zavičaj, jer čim nema odgovarajućih poslova, mladi odlaze, a i oni koji ostaju rijetko se odlučuju da formiraju bračnu zajednicu. Zato se nije čuditi što što je i u Petnjici sve manje naroda, a samim tim i sve manje đaka u školskim klupama”, priča jedan stariji stanovnik ove opštine.

Sabaheta Novalić iz Udruženja „Vrijedne ruke“ navodi da je maćehinski odnos države prema sjeveru Crne Gore jedan od glavnih uzročnika što je došlo do desetkovanja učenika u obrazovnim ustanovama na prostoru Bihora.

“Ljudi sa ovog područja su decenijama unazad, pritisnuti nepovoljnim ekonomskim prilikama, počeli da se iseljavaju prema zapadnoevropskim zemljama, Podgorici i jugu Crne Gore. To nije ozboljno doticalo državne institucije. Umjesto konkretnih mjera slušali smo praznu priču državnih zvaničnika. Tako je broj učenika u našim školama iz godine u godinu počeo da opada i da poprima zabrinjavajući karakter”, kaže Novalić.

U Andrijevici i Petnjici nijesu rijetki oni koji smatraju država mora da donese strategiju za razvoj sjevera, kojom treba da se definiše poseban fond iz kojeg bi se izdvajao novac za realizaciju kapitalnih investicija, otvaranje radnih mjesta i jačanje porodičnog biznisa, što bi, evenutalno, doprinijelo zaustavljanja migracija i podizanja nataliteta.

Do tada školske zgrade u malenim i siromašnim opštinama, kao što su Petnjica i Andrijevica, “plakaće” za prvacima.

PREUZETO: RTCG