Lokalni putevi u opštini Petnjica su uglavnom uski sa ogradama tik uz put što predstavlja veliki problem čistačima snijega u pokušaju da očiste kolovoz i obezbijede koliko – toliko regularne uslove za odvijanje saobraćaja u zimkim uslovima.
Vlasnici imanja svoje ograde postavljaju duboko u putni pojas pa otuda i problemi u čišćenju. Odgovor na to kako radnici koji održavaju puteve izlaze na kraj sa ovim problemom, portal radija je potražio u Komunalnom preduzeću. Nadležni su portalu poslali snimak na kojem se vidi da snjegočistač jedva da ima prostora da prođe na jednom od lokalnih putnih pravaca. Oni su uputili apel vlasnicima imanja i ograda da ih uklone kako bi ova služba mogla nesmetano da obavlja posao čišćenja snijega.
Feho Ličina iz Kruščice zadovoljan je odnosom nadležnih službi u Petnjici koje su, kako on kaže, uradili sve da život stanovnika tog sela bude podnošljiv u ovim vremenskim uslovima.
“U naše selo ima dosta starih ljudi. Ja imam majku od sto godina koja je bolesna i brata koji je takođe bolestan. Znajući sve ovo, komunalno preduzeće je redovno čistilo ovaj putni pravac, jer su znali da je, kako mojoj majki neophodna redovna zdravstvena njega, tako i ostalim mještanima koji pripadaju starijoj populaciji. Bez obzira što je proteklih dana snijeg bez prestanka padao, radnici ove službe su bili na putnom pravcu prema našem selu sa svojim mašinama i tako nijesu dozvolili da budemo niti jednog trena zavijani. Moramo biti iskreni i objektivni i pohvaliti rad Komunalnog preduzeća. Naravno, uputiti i iskrenu zahvalnost čelnim ljudima opštine jer imaju razumijevanja za ovakve i slične probleme”, istakao je Feho Ličina za portal radija.
Predsjednik opštine Petnjica Samir Agović je u emisiji “Pitajte predsjednika” na Radiju Petnjica rekao da će 2019. godina biti važna za Petnjicu sa apsekta razvoja te preuzimanja odgovornosti i obaveza koje opština, zbog narastanja sistema, ima.
Agović smtra da je protekla godina za Petnjicu bila uspješna i i da su stvorene nove vrijednosti.
“Ono što bih posebno izdvojio je usvajanje novog Zakona o finansiranju lokalne uprave koji je omogućio veći priliv novca za opštine na sjeveru pa samim tim i za Petnjicu. Taj zakon je dao nadu da sve opštine na sjeveru mogu biti održive ukoliko se racionalno ponašamo prema sredstvima. Sada puno relaksiranije dočekujemo svaku narednu budžetsku godinu”, rekao je prvi čovjek Petnjice.
On je kao važno ostvarenje u protekloj godini istakao i usvajanje Prostornog plana i dodao da je sada na loklanoj upravi da ga poštuje i da budu principijelni u implementaciji.
DO BERANA ZA 15 MINUTA
Druga faza radova na regionalnom putnom pravcu Berane – Petnjica je za Agovića, takođe jedan od glavnih razloga za zadovoljstvo učinjenim u protekloj godini.
“To je za nas žila kucavica. Ovdje moram da istaknem veliku pomoć Vlade Crne Gore i premijera Duška Markovića, koji je razumio koliko je završetak ovog projekta važan za Bihor. Zadovoljni smo i dinamikom radova. Raduje me činjenica da su sredstva obezbijeđena za nastavak i očekujem da će izvođač radova, čim vremenske prilike dozvole, ponovo biti na terenu i da ćemo u ovoj godini, najdalje do dana opštine, imati asfaltiran i taj putni pravac. Vjerujem da ćemo svi biti ponosni na to što ćemo od Petnjice do Berana stizati noviom, modernim putem za kratko vrijeme. To je davnašnji san Bihoraca koji se sada ostvaruje. Žao mi je što se to nije desilo prije 30 ili 40 godina, jer bi život na području naše opštine bio znatno drugačiji. Međutim, nikad nije kasno”, smatra Agović.
DVA PROJEKTA PREKOGRANIČNE SARADANJE
MALINARI NA OKUPU
On je u nastavku razgovora dodao da je početak realizacije prekogranične saradnje važan za Petnjicu i podsjetio da počela implementacija dva projekta. Jedan sa Albanijom u vrijednosti od 270 hiljada eura, za mlade poljoprivredne proizvođače u oblasti malinarstva i drugi u vrijednosti od 350 hiljada sa Kosovom, sa opštinom Đakovica, u okviru kojeg će se raditi projekti iz oblasti zaštite životne sredine.
“Na nama je da imamo potencijal i imamo ljude koji su sposobni da povlače ta sredstva. Na svu sreću, naša opština je uspjela, agilnošću Ismeta Latića prije svih, da bude konkurentna u ovim poslovima iako imamo opštinu koja ima mali broj ljudi”, ističe sa ponosom predsjednik opštine.
OSTALO JOŠ ŠEST KILOMETARA
Vodovod Murovsko vrelo
Agović takođe apostrofira značaj urađenih poslova na vodovodu “Murovsko vrelo” gdje je, prema njegovim informacijama, u prošloj godini položeno 4,5 kilometara kabla što je ukupno 12,5 kilometara. Vodovod Murovsko vrelo je najveći ruralni vodovod u Crnoj Gori i do sada je uloženo oko 450 hiljada eura.
“Ostalo nam je još nekih 5-6 kilometara primarnog vodovoda. To je sa aspekta vodosnabdijevanja, vrlo značajan projekat”, smatra Agović.
VALORIZACIJA TURISTIČKIH POTENCIJALA
Predrag Lutovac
U prošloj godini je Vlada Crne Gore, preko Ministarstva rada i socijalnog staranja, investirala izgradnju još jednog objekta, a to je zgrada za državne organe.
“Kada govorimo o uspjesima moram da kažem da smo u oblasti sporta i kulture, postigli mnogo toga. Radmansku klisuru smo preporodili, afirmisali, učinili je dostupnom. Čini mi se kao da se stidimo nečeg što imamo, a ovaj dragulj zazlužuje da ga svi vide. Tu sam nekoliko puta isticao veliku zahvalnost Polimskom muzeju iz Berana, a posebno Predragu Lutovcu, koji je sa puno ljubavi i poštovanja prema kraju i prema tim vrijednostima, uspio da nam pomogne. Sve ono što je bilo atraktivno smo prepoznali, markirali i otrgli od zaborava i sada je na nama da u narednim godinama više radimo na tome. Moramo biti zahvalni ministarstvu kulture i ministarstvu održivog razvoja što su nam dali podršku za te aktivnosti”, saopštio je predsjednik Agović.
POTREBNI MLADI LJUDI ZA RAZVOJNE PROJEKTE
Govoreći o prethodnoj godini i učincima loklane uprave, Agović je saopštio da je dosta toga urađeno i u socijalnoj sferi.
“Nastavili smo projekat gerentodomaćica. Posvećeni smo bili studentima, talentovanim učenicima. Sve više nam treba pameti i znanja, jer je sistem narastao i već nam nedostaje ekspertskog znanja. Mi pokušava da sve mlade ljude uključimo u projekte i naš razvoj. Nijesmo administracija koja je preopterećena i sada su nam neophodni naši mladi, fakultetski obrazovani ljudi, a u Bihoru ih ima”, smatra Agović.
LOŠI IZVOĐAČI I PROJEKTNA DOKUMENTACIJA
Cijevi za Koraćki potok
Prvi čovjek Petnjice je nezadovoljan time što nijesu završena dva projekta u centru.
“Jedan je čuvena rekonstrukcija ulica, a drugi je još čuvenija rekonstrukcija “Koraćkog potoka”. Imali smo lošeg izvođača radova i problem u projektnoj dokumentaciji. Sada je ta dokumentacija odrađena, ali smo prinuđeni da čekamo ljepše vrijeme. Tu nam je podršku dao i Rešad Nuhodžić koji je razumio sve problem. Takva je situacija i sa rekonstrukcijom užeg jezgra Petnjice gdje je opet bio problem sa projektnom dokumentacijom. U koordinaciji sa Direkcijom javnih radova došli smo do rješenja i očekujem početak radova na tom prijektu”, rekao je predsjednik Samir Agović.
ZAHVALNOST KOMPANIJI CEDIS
Sastanak u Opštini predstavnika CEDIS-a i lokalne uprave
Predsjednik Opštine Petnjica je na kraju posebno naznačio važnu činjenicu i to što u proteklom periodu nije bilo većih problema sa napajanjem električnom energijom.
“Situacija je mnogo bolja nego ranije. Zbog te činjenice posebnu zahvalnost dugujemo kompaniji CEDIS i direktoru Zoranu Đukanoviću, koji su razmjeli naše potrebe, locirali probleme i vrlo brzo počeli da ih rješavaju”, rekao je Agović.
SA MALO LJUDI I MEHANIZACIJE PUTEVI IPAK PROHODNI
Predsjednik Opštine Petnjica Samir Agović saopštio je da Petnjica nije jedina opština koja ima izazov sa vremenskim neprilikama i da je lokalna uprava još prije dva mjeseca napravila seriju sastanaka na kojima je dogovoreno kako i na koji način da se pripremimo za predstojeću zimsku sezonu.
“U tom pogledu sam jako zadovoljan kako funcioniše naš sistem bez obzira na pojedinačne optužbe građana. Održavamo više od 300 kilometara lokalnih i nekategorisanih putnih pravaca i situacija je povoljna. Dužina i konfiguracija terena je vrlo zahtjevna. Zamislite samo da je na 29 kilometru od centra, u najvećem talasu snijega, Kruščica bila prohodna. Kada govorimo o našim potencijalima, moramo biti realni i kazati da treba još puno toga da bi bili na visini zadatka, ali sa raspoloživom mehanizacijom, koja je dosta stara i dotrajala, sa ljudskim naporima i dobrom organizacijom i saradnjom sa MZ, na našim ljudima na terenu, privatnicima, poljoprivrednim proizvođačima koji imaju mehanizaciju, mi uspijevamo da održimo ovakvo stanje”, kaže Agović.
On je saopštio da je obezbijeđena određena količina rizle i soli kao šljake.
“Zadovoljstvo mi je što do sada nijesmo imali nikavih dodatnih problema kada je po pitanju ugroženosti zdravlja našeg građanina. Na sastanku opštinskog tima za vanredne situacije, dogovorili smo da jedno vozilo bude na raspolaganje za blagovremenu reakciju u slučaju bolesti ili drugih okolnosti ugroženosti građana”, kaže prvi čovjek Petnjice.
Agović je rekao da je opština dužna da održava lokalne putne pravce do mjesnih centara.
“Navikli smo ljude da im pomažemo i oni očekuju da očistimo do njihovih kuća. Teško je to izdržat i teško je to istovremeno uradit. Samo da posjetimo građane kako je bilo prije pet godina. Očigledno smo zaboravili kako se tada održavao putni pravac Petnjica – Savin Bor – Kruščica, kao najudaljeniji putni pravac u opštini Berane. Tada je čistač, u najboljim uslovima, dolazio nakon drugog ili trećeg dana, a danas je prohodan i putni pravac Petnjica – Bioča prije nego se očisti i regionalni putevi”, zaključio je Agović.
U organizaciji ZK Bihor iz Luksemburga, 12. januara ove godine organizovano je autorsko veče poznatog crnogorskog pjesnika porijeklom iz Bihora – Braha Adrovića.
Prostorije ovoga udruženja u kojima je priređena promocija bile su ispunjene do zadnjega mjesta, a o Adrovićevom stvaralaštvu govorili su Faiz Softić i Remzija Hajdarpašić koji su se temeljito osvrnuli na istanjčan nerv Lirika sa Lima, kako ga nazivaju mnogi u Crnoj Gori. Prikazan je i kratak filmski prilog TVCG čiji je autor poznati publicista i književnik iz Crne Gore Bogić Rakočević.
U promociju djela Braha Adrovića prisutne je uveo Hamdija Rastoder pročitavši jednu od Adrovićevih pjesama, a onda se prisutnima obratio i predsjednik UO ZK Bihor Esko Halilović koji je istakao jasno opredjeljenje udruženja da posebno protažira kulturu kao tradiciju i osnov u kvalitetnu integraciju doseljenika iz Crne Gore u moderno luksemburško društvo.
Moderator večeri bio je ptredsjednik Skupštine ZK Bihor – Raif Adrović.
Po ocjeni samoga autora Braha Adrovića ovo je njegovo najuspjelije i najtoplije književno veče, a, kako je sam kazao imao je veliki broj promocija kako u Crnoj Gori i regionu, tako i širom Evrope.
Važno je napomenuti da su posjetioci ove promocije, pored onih iz Luksemburga, doputovali i iz Francuske, Belgije i Njemačke.
Druženje sa autorom i njegovim promoterima nastavilo se do kasnih večernji sati uz tople i srdačne razgovore.
Autor je, bilo je evidentno, bio svoj među svojima. F. S.
Nakon uspješno održanih izbora za članove novog saziva Šure (Shoura) početkom decembra, jučer je u večernjim satima održana konstituivna sjednica ovog, za muslimane Luksemburga, vrhovnog predstavničkog tijela i institucije od najvećeg značaja.
Za predsjednika Šure jednoglasno je izabran Faruk Ličina, dugogodišnji aktivista džemata CCIL sa Mamera. Ličini ovo nije prva predsjednička odgovornost u volonterskoj karijeri. Dugo godina je obnašao funkciju predsjednika džemata CCIL, a jedno vrijeme je bio i predsjednik BKZ Luksemburga. U profesionalnom kontekstu, Ličina također dolazi iz redova upravnog kadra, tako da sa sobom u Šuru novi predsjednik donosi nemalo radno iskustvo ali i dokazane liderske sposobnosti.
Za sekretara Šure izabran je mladi pravnik, Jasmin Jahić. Odgovornost blagajnike Šure obnašaće finansijski ekspert porijeklom iz Senegala, Diop Papa Saliou, dok je pozicija potpredsjednika pripala doskorašnjem predsjedniku džemata “Le Juste Milieu”, Mohsenu Makni, koji je u svojstvu najstarijeg člana Šure predsjedavao konstituivnom sjednicom do trenutka odabira novog predsjednika.
Konstituivnoj sjednici takođe je prisustvovao novoizabrani vjerski lider muslimana Luksembruga, dr. Fares Rabie. U svom kratkom obraćanju, dr. Fares istakao je važnost dvije osobine s kojom se moraju okititi muslimanski aktivisti, u ovom slučaju članovi Šure, a to je prvenstveno iskrenost i čistoća nijeta, a zatim i potreba konkretnog rada.
Na konstituivnoj sjednici je po pri put također prisustvovao i Hamdo Rastoder, predstavnik džemata CICBL iz Eša koji je krajem godine zvanično primljen u Šuru a o čemu smo detaljno izvještavali na našem portalu.
Novoizabrani predsjednik Ličina zajedno sa ostalim članovim Šure iskoristili su priliku zahvaliti se dosadašnjem predsjedniku Šure Sabahudinu Selimoviću, na primjernom radu i na doista izvsnim postignutim rezultatima u periodu koji je iza nas. Selimović je sa svoje strane zahvalio prisutnima i obećao da će nastojati biti od konkretne pomoći novom predsjedniku i svim članovima novog saziva Šure, i ostati uvijek na raspolaganju kada su interesi islama i muslimana u pitanju.
Pored toga što će Šura nastaviti sa svojim radom na već započetim projektima, na jednom od narednih sastanaka definirat će se potrebe i ciljevi za četvorogodišnji mandat koji je upravo počeo. Svakako, jedan od prioriteta biće rešavanje problema groblja za muslimane Luksemburga. – Naime, za sada je otvoreno muslimansko groblje na nivou dva najveća grada Velikog Vojvodstva – za Luksemburg-grad i Esch/Alzette, međutim, muslimani koji žive u drugim gradovima u zemlji ostaju uskraćeni za pravo ukopa u muslimansko groblje, tako da će u saradnji s vlastima aktivno nastaviti s radom na rješavanju i tog problema.
Nakon velikih napora zaposlenih u Komunalnom preduzeću Petnjica sinoc kasno izvršen je proboj od Javorove preko Murovca do Poroča.
Paralelno sa ovim radovima očišćen je put prema Vrševu – Hazanama i Orahovu kao i nekoliko pristupnih puteva gdje mještani nisu uspeli da se organizuju.
Mašine komunalnog su bile na terenu do kasno u noć.
Humanitarno udruženje Hajrat okončao je decembarsku humanitarnu akciju u kojoj je kupljena krava sa teletom za porodicu Škrijelj.
“Allah vas nagradio i još više obradovao, kao što ste vi mene i moju familiju obradovali. Djeca će imati sira i vrnike. Mahsuz selam svima koji su nam ukazali pomoć i koji misle na nas”, rekao je Ahmet Škrijelj iz Dašće Rijeke.
Iz hajrata su saopštili da su od donatora sakupili 1000 eutra što je bilo dovoljno za kupovinu krave sa teletom.
“Ovom prilikom zahvaljujemo se svim učesnicima akcjie. Takođe se zahvaljujemo aktivistima humanitarnog udruženja Hajrat iz Sandžaka na čelu sa Almirom Muratovićem čija pomoć nam je bila neophodna pri tehničkoj realizaciji ove akcije. Naredna humanitarna akcija, za januar, biće pokrenuta prije kraja sedmice”, saopštili su iz Hajrata.
